Brže od pregledniku!
29 odnosi: Anderlecht, Antwerpen, Belgija, Bruxelles, Demer, Drogenbos, Dyle, Francuska, Francuski jezik, Gent, Gete, Haine, Kortrijk, Lens, Maalbeek, Mons, Nete (rijeka), Nizozemska, Nizozemski jezik, Pikardija, Rhonelle, Rijeka, Rupel, Schaerbeek, Senne, Sjeverni Brabant, Sjeverno more, Valenciennes, Woluwe.
Anderlecht
Anderlecht je jedan od 19 dvojezičnih općina u Regiji glavnoga grada Bruxellesa u Belgiji.
Novi!!: Schelde i Anderlecht · Vidi više »
Antwerpen
Antwerpen (fra. Anvers) grad je u Belgiji.
Novi!!: Schelde i Antwerpen · Vidi više »
Belgija
Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika. S 380 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Njena institucionalna organizacija je složena i strukturirana na regionalnoj i jezičnoj osnovi. Podijeljena je na tri visoko autonomne regije: Flamanska regija (Flandrija) na sjeveru, Valonska regija (Valonija) na jugu i Regija glavnog grada Bruxellesa. Bruxelles je najmanja i najgušće naseljena regija, kao i najbogatija regija u smislu BDP-a po glavi stanovnika. Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.
Novi!!: Schelde i Belgija · Vidi više »
Bruxelles
Bruxelles (fr.) ili Brussel (niz.), u hrvatskim izvorima do ulaska u Jugoslaviju: Bruselj (izgovor: Brisel) glavni je i najveći grad Kraljevine Belgije.
Novi!!: Schelde i Bruxelles · Vidi više »
Demer
Demer je rijeka duga 85 kilometara u istočnoj Belgiji.
Novi!!: Schelde i Demer · Vidi više »
Drogenbos
Grb općine Drogenbos Drogenbos je općina u Belgiji smještena u Flandrija (Provincija Brabant flamand) južno od Bruxellesa (Uccle).
Novi!!: Schelde i Drogenbos · Vidi više »
Dyle
Dyle ili Dijle (francuski: Dyle, nizozemski: Dijle) je rijeka u središnjoj Belgiji.
Novi!!: Schelde i Dyle · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Schelde i Francuska · Vidi više »
Francuski jezik
Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.
Novi!!: Schelde i Francuski jezik · Vidi više »
Gent
Gent je treći grad po veličini u Belgiji.
Novi!!: Schelde i Gent · Vidi više »
Gete
The Gete (izgovor:; francuski: Gette) je rijeka u Belgiji koja teče od juga prema sjeveru.
Novi!!: Schelde i Gete · Vidi više »
Haine
Haine (Pikardijski: Héne; Valonski: Hinne) je rijeka u južnoj Belgiji (Hainaut) i sjevernoj Francuskoj (Nord), desna pritoka rijeke Schelde.
Novi!!: Schelde i Haine · Vidi više »
Kortrijk
Kortrijk (fra.: Courtrai), grad u Belgiji, u zapadnoj Flandriji.
Novi!!: Schelde i Kortrijk · Vidi više »
Lens
Lens je grad na sjeverozapadu Francuske u departmanu Pas-de-Calais.
Novi!!: Schelde i Lens · Vidi više »
Maalbeek
Maalbeek ili Maelbeek je potok koji teče kroz nekoliko bruxelleskih općina uključujući Etterbeek, Ixelles (Elsene), St-Josse-ten-Noode (Sint-Joost-ten-Node) i Schaerbeek (Schaarbeeku).
Novi!!: Schelde i Maalbeek · Vidi više »
Mons
Mons je grad u belgijskoj regiji Valoniji, u pokrajini Hainaut.
Novi!!: Schelde i Mons · Vidi više »
Nete (rijeka)
Nete (nizozemski, na francuskom: Nèthe) je rijeka u sjevernoj Belgiji, desni pritok Rupela.
Novi!!: Schelde i Nete (rijeka) · Vidi više »
Nizozemska
Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.
Novi!!: Schelde i Nizozemska · Vidi više »
Nizozemski jezik
Nizozemski jezik (ISO 639-3: nld; Nederlandse taal) (izvorno: duits der nederen landen, odnosno de duitse taal der nederen landen/njemački jezik niskih zemalja, također: Nederduits/ donjonjemački jezik), pogrešno zvan i holandski, prema nizozemskoj regiji Holandiji, iz čijih se narječja nizozemski književni jezik (donjonjemački standardni jezik) prvenstveno razvio, ubraja se kao i njemački jezik u germansku granu indoeuropskih jezika.
Novi!!: Schelde i Nizozemski jezik · Vidi više »
Pikardija
Pikardija (fra. Picardie) je bivša (1982. – 2015.) francuska regija na sjeveru Francuske, a bila je podijeljena na tri departmana: Aisne, Oise i Somme.
Novi!!: Schelde i Pikardija · Vidi više »
Rhonelle
Rhonelle je rijeka u sjevernoj Francuskoj.
Novi!!: Schelde i Rhonelle · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: Schelde i Rijeka · Vidi više »
Rupel
Rupel je plimna rijeka u sjevernoj Belgiji, desna pritoka Scheldta.
Novi!!: Schelde i Rupel · Vidi više »
Schaerbeek
Schaerbeek (fr.) ili Schaarbeek (niz.) je jedna od 19 dvojezičnih općina u Regiji glavnoga grada Bruxellesa u Belgiji.
Novi!!: Schelde i Schaerbeek · Vidi više »
Senne
Senne (francuski) ili Zenne (nizozemski) rijeka je koja teče kroz Bruxelles, lijevi pritok Dyle, duga 103 km.
Novi!!: Schelde i Senne · Vidi više »
Sjeverni Brabant
Položaj pokrajine Sjeverni Brabant u Nizozemskoj. Zastava Sjevernog Brabanta Sjeverni Brabant (nizozemski:Noord-Brabant) je pokrajina u sastavu Nizozemske.
Novi!!: Schelde i Sjeverni Brabant · Vidi više »
Sjeverno more
Sjeverno more europsko je epikontinentalno more koje se nalazi između Velike Britanije, Norveške, Danske, Njemačke, Nizozemske, Belgije i Francuske.
Novi!!: Schelde i Sjeverno more · Vidi više »
Valenciennes
Valenciennes (niz. Valencijn) je grad na sjeveru Francuske u regiji Nord-Pas-de-Calais, upravno središte istoimenog okruga te ujedno podprefektura departmana Nord.
Novi!!: Schelde i Valenciennes · Vidi više »
Woluwe
Woluwe je potok koji prolazi kroz nekoliko općina na jugoistoku i istoku Bruxellesa.
Novi!!: Schelde i Woluwe · Vidi više »
