Brže od pregledniku!
18 odnosi: Diferencijalne jednadžbe, Foton, Hamiltonov operator, Heisenbergovo načelo neodređenosti, Imaginarna jedinica, Impuls, Klasična mehanika, Kompleksni broj, Kvantna mehanika, Louis de Broglie, Max Born, Newtonovi zakoni gibanja, Paul Dirac, Planckova konstanta, Potencijalna energija, Spin, Svojstvene vrijednosti i svojstveni vektori, 1925..
Diferencijalne jednadžbe
Diferencijalna jednadžba je matematička jednadžba koja povezuje neku funkciju s njenim derivacijama.
Novi!!: Schrödingerova jednadžba i Diferencijalne jednadžbe · Vidi više »
Foton
nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. Higgsovim bozonom. spiralom). Foton (prema grč. φῶς, genitiv: φωτός: svjetlοst), svjetlosni kvant, kvant svjetlosti ili kvant elektromagnetskoga zračenja (oznaka γ) je osnovni djelić energije elektromagnetskoga zračenja, elementarna čestica koja je posrednik u prenošenju elektromagnetskoga međudjelovanja.
Novi!!: Schrödingerova jednadžba i Foton · Vidi više »
Hamiltonov operator
Hamiltonov operator \nabla, što se izgovara kao nabla ili del, u trodimenzionalnom je Kartezijevom koordinatnom sustavu R3 s koordinatama (x, y, z) definiran operatorima parcijalnih derivacija gdje su \ jedinični vektori usmjereni kao koordinatne osi sustava.
Novi!!: Schrödingerova jednadžba i Hamiltonov operator · Vidi više »
Heisenbergovo načelo neodređenosti
Werner Karl Heisenberg formulirao je 1927. načelo neodređenosti. superpozicije nekoliko ravnih valova koji formiraju valni paket. Vidimo da valni paket postaje sve više lokaliziran, dodavanjem novih ravnih valova. komori na mjehuriće s tekućim vodikom na Bevatronu. Heisenbergovo načelo neodređenosti ili Heisenbergove relacije neodređenosti su bilo koja inačica nejednakosti koja govori o fundamentalnom ograničenju spoznaje vrijednosti komplementarnih fizikalnih veličina.
Novi!!: Schrödingerova jednadžba i Heisenbergovo načelo neodređenosti · Vidi više »
Imaginarna jedinica
Imaginarna jedinica ili jedinični imaginarni broj (i) je uvedena vrijednost koja pruža valjana rješenja kvadratne jednadžbe x^2+1.
Novi!!: Schrödingerova jednadžba i Imaginarna jedinica · Vidi više »
Impuls
Impuls (lat. impulsus: udarac, poticaj) može značiti.
Novi!!: Schrödingerova jednadžba i Impuls · Vidi više »
Klasična mehanika
centripetalno ubrzanje ''a''. pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Klasična mehanika ili Newtonova mehanika je dio klasične fizike koji obuhvaća mehaniku čestica utemeljenu na Newtonovim zakonima mehanike i Galileijevu načelu relativnosti: gravitaciju, mehaniku krutoga tijela, mehaniku fluida, mehaniku titranja i mehaniku širenja valova u elastičnom sredstvu.
Novi!!: Schrödingerova jednadžba i Klasična mehanika · Vidi više »
Kompleksni broj
Kompleksni brojevi su algebarski izrazi oblika a + bi, gdje su a i b realni brojevi, a i imaginarna jedinica koja ispunjava jednadžbu i^2.
Novi!!: Schrödingerova jednadžba i Kompleksni broj · Vidi više »
Kvantna mehanika
valne duljine. Fotoelektrični učinak: fotoni slijeva padaju na metalnu ploču i iz nje izbijaju elektrone. nm. kamera će pokazati zračenje. temperature 8 mK. ultraljubičaste zrake. I. Newton 1672. kako bi objasnio ravnocrtno gibanje svjetlosti, te pojave loma svjetlosti (refrakcija) i odbijanja svjetlosti (refleksija). valnoj duljini vala. Pri objašnjenju pojava ogiba Huygensovo načelo daje samo ograničene rezultate. dualizam). atomske jezgre. Kvantna mehanika je grana kvantne fizike koja se bavi gibanjima i stacionarnim stanjima elementarnih čestica u fizičkim sustavima najčešće atomskih veličina.
Novi!!: Schrödingerova jednadžba i Kvantna mehanika · Vidi više »
Louis de Broglie
Louis de Broglie ili punim imenom Louis-Victor-Pierre-Raymond, 7.
Novi!!: Schrödingerova jednadžba i Louis de Broglie · Vidi više »
Max Born
Mladi Born. energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. atomske jezgre. Svako stacionarno stanje određuje specifičnu energijsku razinu atoma. valova tvari u ogibu (difrakciji) elektrona. dualizam). Max Born (Breslau, 11. prosinca 1882. - Göttingen, 5. siječnja 1970.), njemački fizičar i matematičar.
Novi!!: Schrödingerova jednadžba i Max Born · Vidi više »
Newtonovi zakoni gibanja
latinskom Newtonovi zakoni gibanja ili Newtonovi aksiomi su tri zakona klasične mehanike objavljena 1687. godine u djelu Philosophiae naturalis principia mathematica Isaaca Newtona.
Novi!!: Schrödingerova jednadžba i Newtonovi zakoni gibanja · Vidi više »
Paul Dirac
Paul Dirac, ili punim imenom Paul Adrien Maurice Dirac (Bristol, 8. kolovoza 1902. – Tallahassee, Florida, 20. listopada 1984.), britanski fizičar.
Novi!!: Schrödingerova jednadžba i Paul Dirac · Vidi više »
Planckova konstanta
Planckova konstanta jedna je od osnovnih fizikalnih konstanti, koja se ne pojavljuje u okviru klasične fizike, ali se kao veličina često pojavljuje u kvantnoj mehanici.
Novi!!: Schrödingerova jednadžba i Planckova konstanta · Vidi više »
Potencijalna energija
Potencijalna energija je energija koju posjeduje neko tijelo zbog svojega položaja u prostoru. opruge ''x''. luka. Potencijalna energija (oznaka Ep) je energija koju posjeduje neko tijelo zbog svojega položaja u prostoru ili zbog dobivenih elastičnih deformacija (na primjer rastegnuta ili stisnuta opruga, savijeni štap i slično).
Novi!!: Schrödingerova jednadžba i Potencijalna energija · Vidi više »
Spin
kružnog gibanja. ploštine petlje ''S''. kutne količine gibanja za \ell.
Novi!!: Schrödingerova jednadžba i Spin · Vidi više »
Svojstvene vrijednosti i svojstveni vektori
U prikazanoj posmičnoj transformaciji plava strelica ostaje na mjestu, dok crvena strelica mijenja smjer. Plava strelica je svojstveni vektor preslikavanja; budući da je duljina vektora nepromijenjena, vlastita vrijednost je 1. U linearnoj algebri, svojstveni vektor ili vlastiti vektor linearnog operatora vektor je koji se u transformaciji mijenja samo za skalarni faktor koji se zove svojstvena ili vlastita vrijednost operatora pridružena tom svojstvenom vektoru.
Novi!!: Schrödingerova jednadžba i Svojstvene vrijednosti i svojstveni vektori · Vidi više »
1925.
Bez opisa.
Novi!!: Schrödingerova jednadžba i 1925. · Vidi više »
