Brže od pregledniku!
18 odnosi: Žarište, Indeks loma, Kut, Leća (optika), Oko, Parabola, Parabolično zrcalo, Pravac, Promjer, Radijvektor, Refleksija, Rožnica, Sferno zrcalo, Sunčeva svjetlost, Sunce, Svjetlost, Točka, Toplina.
Žarište
udubljenog i ispupčenog zrcala. Sabirna, ispupčena, konveksna ili konvergentna optička leća. Žarište ili fokus (oznaka F) u geometrijskoj optici je točka kroz koju prolaze sve zrake svjetlosti što padaju na neki optički sustav paralelno s optičkom osi toga sustava.
Novi!!: Sferna aberacija i Žarište · Vidi više »
Indeks loma
Refrakcija ili lom svjetlosti. lomljenja svjetlosti (refrakcije) na granici dvaju sredstava. Totalna refleksija nastaje kada zrake svjetlosti koje se šire iz optički gušćeg u optički rjeđe sredstvo padaju na granicu tih sredstava pod kutom većim od nekoga graničnoga kuta. Indeks loma (oznaka n) je bezdimenzionalna fizikalna veličina koja opisuje međudjelovanje svjetlosti i optički prozirne tvari, a definirana je kao omjer brzine svjetlosti u vakuumu c i brzine svjetlosti u tvari v: Posljedica je promjene brzine svjetlosti promjena pravca njezina širenja pri prelasku iz jednoga optičkog sredstva u drugo.
Novi!!: Sferna aberacija i Indeks loma · Vidi više »
Kut
Kut je dio ravnine omeđen dvama polupravcima koji se sijeku i imaju zajednički vrh.
Novi!!: Sferna aberacija i Kut · Vidi više »
Leća (optika)
Bikonveksna optička leća. sabirnih leća: a) bikonveksna b) plankonveksna c) konkavkonveksna. Rastresne leće mogu biti: d) konvekskonkavne, e) plankonkavne i f) bikonkavne. žarištu, pa se tu može na primjer zapaliti šibica. Ispupčena, konveksna, sabirna ili konvergentna optička leća. Sabirna leća je tijela ispupčena središta koja upadni paralelni snop svjetlosnih zraka skupljaju u jednu točku, žarište, s druge strane leće. Udubljena, konkavna, rastresna ili divergentna optička leća. žarišta) ispred leće. Skica uz jednadžbu optičke leće. Sferna aberacija kod leće (dolje). zrcala. Konstrukcija slike kod sabirne leće. povećala. Konstrukcija slike kod rastresne leće. Optička leća (ili samo leća) je predmet od prozirnoga materijala (stakla, kremena, plastike), omeđen dvjema površinama ili plohama pravilne zakrivljenosti, najčešće sferičnima (kuglinim plohama).
Novi!!: Sferna aberacija i Leća (optika) · Vidi više »
Oko
Dijagram presjeka ljudskog oka: A - staklasto tijelo, B - leća, C - rožnica, D - zjenica, E - šarenica, F - bjeloočnica, G - očni živac, H - mrežnica Ljudsko oko Oči su organi koji opažaju svjetlost.
Novi!!: Sferna aberacija i Oko · Vidi više »
Parabola
Parabola je krivulja koja nastaje na presjeku između stošca i ravnine. Parabola kojoj je tjeme u ishodištu koordinatnog sustava. Getaldićeva konstrukcija parabole Parabolična putanja mlaza vode. Parabola je krivulja u ravnini, jedna od čunjosječnica.
Novi!!: Sferna aberacija i Parabola · Vidi više »
Parabolično zrcalo
Paralelne zrake svjetlosti koje padaju na parabolično zrcalo se skupljaju u jednu točku ili žarište (fokus) F. Newtonov teleskop. PAR reflektor. Jedan od najvećih svjetskih paraboličnih zrcala u Izraelu (Ben-Gurion National Solar Energy Center). Paljenje olimpijske baklje paraboličnim zrcalom. Parabolično zrcalo ili parabolično ogledalo je zrcalna površina u obliku rotacijskoga paraboloida.
Novi!!: Sferna aberacija i Parabolično zrcalo · Vidi više »
Pravac
Pravac je osnovni geometrijski pojam koji se kao element ravnine ne definira.
Novi!!: Sferna aberacija i Pravac · Vidi više »
Promjer
Promjer (dijametar) je pojam u geometriji koji označava duljinu dužine koja prolazi kroz središte kružnice i čiji krajevi se nalaze na kružnici.
Novi!!: Sferna aberacija i Promjer · Vidi više »
Radijvektor
Radijvektor \vecr određuje položaj točke \mathrmP u odnosu na pol \mathrmO. U Kartezijevom sustavu on se može prikazati pomoću projekcija točke na jedinične vektore osi \hate_x, \hate_y, \hate_z kao \vecr.
Novi!!: Sferna aberacija i Radijvektor · Vidi više »
Refleksija
ravninu reflektira se tako da je upadni kut ''α'' jednak kutu refleksije ''β'', a upadna i reflektirana (odbijena) zraka leže u istoj ravnini. Refrakcija ili lom svjetlosti je skretanje svjetlosnih zraka pri prijelazu iz jednoga sredstva u drugo zbog razlike u brzini širenja valova u različitim sredstvima. Totalna refleksija nastaje kada zrake svjetlosti koje se šire iz optički gušćeg u optički rjeđe sredstvo padaju na granicu tih sredstava pod kutom većim od nekoga graničnoga kuta. Refleksija (kasnolat. reflexio: odbijanje) ili refleksija valova (odbijanje valova), u fizici, je odbijanje ravnih valova na graničnoj površini dvaju sredstava (medija).
Novi!!: Sferna aberacija i Refleksija · Vidi više »
Rožnica
prozirni je prednji dio oka koji pokriva šarenicu, zjenicu i prednju očnu sobicu.
Novi!!: Sferna aberacija i Rožnica · Vidi više »
Sferno zrcalo
polirano i s te strane odbija zrake svjetlosti je ispupčeno ili konveksno zrcalo. Fotograf se vidi gore desno. žarištu zove se sferna aberacija. medicini. Sferno zrcalo je dio kugline kalote koji odbija zrake svjetlosti s unutarnje ili s vanjske strane.
Novi!!: Sferna aberacija i Sferno zrcalo · Vidi više »
Sunčeva svjetlost
Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. Campbell–Stokesov heliograf. Piranometar. Pirheliometar. Sunčeva svjetlost, Sunčeve zrake, Sunčevo zračenje ili solarno zračenje je cjelokupni spektar elektromagnetskog zračenja koje nam dolazi sa Sunca.
Novi!!: Sferna aberacija i Sunčeva svjetlost · Vidi više »
Sunce
Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.
Novi!!: Sferna aberacija i Sunce · Vidi više »
Svjetlost
Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara). Sunce je osnovni ili primarni izvor svjetlosti. Zemlje. Svjetlost je elektromagnetsko zračenje koje je vidljivo ljudskom oku.
Novi!!: Sferna aberacija i Svjetlost · Vidi više »
Točka
Točka može značiti.
Novi!!: Sferna aberacija i Točka · Vidi više »
Toplina
toplinskim zračenjem (Sunčeva svjetlost). Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. kinetičke energije molekula. temperaturom. provođenja ili kondukcije topline. toplinskim zrakama. Jouleov uređaj iz 1845. latentnu toplinu. valnim duljinama), koje pada na neku vodoravnu plohu. Prema unutrašnjosti Zemlja je sve toplija, a u dubinama većim od 18 metara ispod površine vanjske toplinske promjene temperature nemaju utjecaja. Znači, ovdje toplina ne dolazi izvana nego iz unutrašnjosti Zemlje. kemijsku tvar. Toplina, toplinska energija ili količina topline (oznaka Q) je fizikalna veličina kojom se opisuje energija koja prelazi s toplijega tijela na hladnije.
Novi!!: Sferna aberacija i Toplina · Vidi više »
