Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Sidon

Indeks Sidon

Sidon danas Sidon (hebr. צִידוֹן; današnji arapski naziv: صيدا Saida) je grad u drevnoj Feniciji, smješten sjeverno od Tira.

73 odnosi: Ahemenidsko Perzijsko Carstvo, Aleksandar Veliki, Amarna, Antika, Arapi, Arapski jezik, Artakserkso III., Asirija, August, Babilonija, Beirut, Biskupija, Bizant, Brodogradnja, Cipar, Damask, Drevni Egipat, Drugi svjetski rat, Emir, Ep, Faraon, Fenicija, Flota, Framcuska, Grčko-perzijski ratovi, Hebrejski jezik, Helenizam, Hetiti, Jeruzalemsko Kraljevstvo, Križari, Libanon, Mameluci, Mongoli, Musliman, Nabukodonosor II., Omejidi, Osmansko Carstvo, Palestina, Prvi križarski rat, Prvi svjetski rat, Ptolemejevići, Rimsko Carstvo, Saladin, Saraceni, Satrap, Seleukovići, Sinonim, Sirija, Sredozemno more, Stara Grčka, ..., Strabon, Sunizam, Tenej, Tir, Ugarit, Ujedinjeno Kraljevstvo, Zemljopisna širina, Zemljopisna dužina, 1110., 1187., 1249., 1260., 1291., 1791., 19. stoljeće, 1900., 2000., 333. pr. Kr., 4. prosinca, 4. stoljeće pr. Kr., 551., 64. pr. Kr., 667.. Proširite indeks (23 više) »

Ahemenidsko Perzijsko Carstvo

Ahemenidsko Perzijsko Carstvo (perzijski: هخامنشیان, staroperzijski Haxâmanešiyan) bilo je prvo Perzijsko Carstvo koje je od 550. do 330. pr. Kr. obuhvaćalo prostor Velikog Irana, odnosno druga iranska carska dinastija (nakon Medijskog Carstva).

Novi!!: Sidon i Ahemenidsko Perzijsko Carstvo · Vidi više »

Aleksandar Veliki

Aleksandar III.

Novi!!: Sidon i Aleksandar Veliki · Vidi više »

Amarna

Ruševine malog Atonovog hrama Amarna (poznata i kao el-Amarna ili Tell el-Amarna) je bila prijestolnica faraona Ekhnatona koji ju je sagradio na mjestu koje je on smatrao svetim.

Novi!!: Sidon i Amarna · Vidi više »

Antika

Etruriji (Anthony Blunt, ''La teoría de las artes en Italia del 1450 a 1560.'', 1940. ISBN 84-376-0194-0). Slično tomu došlo je do mistifikacije antičke arhitekture (Vitruvije) (Víctor Manuel Nieto Alcaide, Alfredo José Morales i Fernando Checa Cremades, ''El mito de lo antiguo y el valor de lo presente'', iz ''Arquitectura del Renacimiento en España, 1488-1599.'', str. 14.).. Pojam Antika dolazi od latinskog antiquus: star, starinski, drevan.

Novi!!: Sidon i Antika · Vidi više »

Arapi

Arapi Arapi (arapski: عرب ʻarab) semitski su narod koji je većim dijelom nastanjen na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi.

Novi!!: Sidon i Arapi · Vidi više »

Arapski jezik

Arapski jezik (ISO 639-3) makrojezik (30 jezika), pripada južnom ogranku semitskih jezika pa time i afroazijskoj jezičnoj porodici.

Novi!!: Sidon i Arapski jezik · Vidi više »

Artakserkso III.

Artakserkso III. (staroperz. Artaxšaçrā, grč. Ἀρταξέρξης) bio je veliki kralj Perzijskog Carstva od 358. do 338. pr. Kr.; jedanaesti šah iranske dinastije Ahemenida te prvi faraon XXXI. dinastije u Egiptu.

Novi!!: Sidon i Artakserkso III. · Vidi više »

Asirija

Satelitska slika središnjeg dijela Asirije Asirija je u isto vrijeme i zemljopisni i politički pojam.

Novi!!: Sidon i Asirija · Vidi više »

August

August, lat. IMP·CAESAR·DIVI·F·AVGVSTVS, (Rim, 23. rujna 63. pr. Kr. – Nola kod Napulja, 19. kolovoza 14.), pravim imenom Gaj Julije Cezar Oktavijan (lat. Gaius Julius Caesar Octavianus), pranećak Julija Cezara (unuk Cezarove sestre Julije), bio je trijumvir u drugom trijumviratu, a kasnije i prvi rimski car.

Novi!!: Sidon i August · Vidi više »

Babilonija

Babilonija, 1792 - 1750. pr. Kr. Babilonija (asirski: Karduniaš, staroegipatski: Sangar), kasnije i Babilonsko carstvo, bila je nekadašnje kraljevstvo u Mezopotamiji u razdoblju između 1900. pr. Kr. ili 1800. pr. Kr. pa do propasti 539. pr. Kr. Nalazila se na donjem toku rijeka Eufrat i Tigris, otprilike između današnjeg iračkog grada Bagdada i Perzijskog zaljeva.

Novi!!: Sidon i Babilonija · Vidi više »

Beirut

Beirut (arapski: بيروت, Bayrūt) je glavni, najveći grad i najveća luka Libanona.

Novi!!: Sidon i Beirut · Vidi više »

Biskupija

Biskupija je u katoličkoj i nekim drugim kršćanskim crkvama administrativna teritorijalna jedinica kojom upravlja biskup.

Novi!!: Sidon i Biskupija · Vidi više »

Bizant

Bizantsko Carstvo (grč. Βασιλεία τῶν Ῥωμαίων /Basileía tōn Rhōmaíōn/, lat. Imperium Romanorum – doslovno: „Carstvo Rimljana”; u grčkim izvorima i Βυζαντινή Αυτοκρατορία) – ili, skraćeno, često nazivano još i Bizant – povijesni je naziv za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330.

Novi!!: Sidon i Bizant · Vidi više »

Brodogradnja

Na slici ljudi s Francisco de Orellana-ove ekspedicije grade jedrenjak ''San Pedro'', da bi mogli krenuti u potragu za hranom Brodogradnja je industrija koja proizvodi jedan od najkompleksnijih proizvoda - brod.

Novi!!: Sidon i Brodogradnja · Vidi više »

Cipar

Cipar je otočna država u istočnom Sredozemlju. Cipar je dugo bio raskrižje Europe, Azije i Afrike, i još uvijek su prisutni mnogi tragovi drevnih civilizacija – rimske, bizantinske i venecijanske. Glavne gospodarske aktivnosti otoka su turizam, trgovačka mornarica, izvoz odjeće i farmaceutskih proizvoda, te poslovne usluge. Od turske invazije 1974. zemlja je de facto podijeljena na veći međunarodno priznati južni dio nastanjen uglavnom Grcima i manji sjeverni dio – samoproglašenu Tursku Republiku Sjeverni Cipar.

Novi!!: Sidon i Cipar · Vidi više »

Damask

Damask (službeni arapski naziv: دمشق Dimašk; neslužbeno: aš-Šam الشام) je glavni grad i jedno od 14 upravnih oblasti Sirije.

Novi!!: Sidon i Damask · Vidi više »

Drevni Egipat

Gizi su najprepoznatljiviji simboli civilizacije drevnog Egipta. Drevni Egipat bila je drevna civilizacija u sjeveroistočnoj Africi, smještena uz rijeku Nil što je danas moderna država Egipat.

Novi!!: Sidon i Drevni Egipat · Vidi više »

Drugi svjetski rat

Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. - 2. rujna 1945.) međunarodni je sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvog svjetskog rata.

Novi!!: Sidon i Drugi svjetski rat · Vidi više »

Emir

Sher Ali Khan, Afganistanski emir (1869.) Emir (arapski: أمير, perzijski: امیر) izvorno je značilo zapovjednik ili general, ili pak princ, neki put se izgovara Amir i ima isto značenje.

Novi!!: Sidon i Emir · Vidi više »

Ep

Ep je spjev, koji pripovijeda u kontinuiranom narativu život i djela herojske ili mitološke osobe ili grupe osoba, drugim riječima, ep je opširno pripovijedanje u stihu o značajnim događajima s mnogo pojedinosti.

Novi!!: Sidon i Ep · Vidi više »

Faraon

Dvostruka faraonska kruna, simbol vladanja ujedinjenim Gornjim i Donjim Egiptom Riječju faraon u Bibliji grčko-rimski autori misle na vladare Egipta.

Novi!!: Sidon i Faraon · Vidi više »

Fenicija

Fenicija (grč. Phoinike - purpurna zemlja) je bila područje istočnog Sredozemlja, na teritoriju današnjeg Libanona, Izraela i Sirije.

Novi!!: Sidon i Fenicija · Vidi više »

Flota

Omanskom zaljevu za vrijeme Operacije ''Enduring Freedom''Flota je ukupnost ratnih brodova jedne države, odnosno trgovačkih, putničkih ili riječnih brodova u vlasništvu neke kompanije (brodara) ili države.

Novi!!: Sidon i Flota · Vidi više »

Framcuska

Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske Unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.

Novi!!: Sidon i Framcuska · Vidi više »

Grčko-perzijski ratovi

Grčko-perzijski ratovi ili Perzijski ratovi su serija vojnih sukoba između grčkih polisa i Perzijskog Carstva koji počinju 499. pr. Kr. i traju punih 50 godina, sve do 449. pr. Kr. Termin Perzijski ratovi odnosi se na ekspedicije Darija Velikog (490. pr. Kr.) i njegova sina Kserksa I. (480.-479. pr. Kr.) koje su unatoč pojedinim uspješnim grčkim otporima završile razaranjem grada Atene što je bila odmazda za atensko poticanje Jonskog ustanka u Maloj Aziji.

Novi!!: Sidon i Grčko-perzijski ratovi · Vidi više »

Hebrejski jezik

Hebrejski jezik (עברית); ISO 639-3) spada u semitski jezik afro-azijsku skupinu jezika kojim govori 5.300.000 ljudi, uglavnom u Izraelu, dijelovima palestinskih područja, SAD-u i u židovskim zajednicama širom svijeta. Korijen mu dolazi od klasičnog hebrejskog jezika, koji je korišten pri pisanju Starog zavjeta prije više od 3300 godina. Židovi su za njega koristili izraz לשון הקודש Lashon ha-Qodesh ("Sveti jezik"), jer su njime pisane knjige koje se smatraju svetima. Većina znanstvenika se slaže da je nakon prvog uništenja Jeruzalema koje je zapovjedio babilonski kralj Nabukodonozor II. godine 607. pr. Kr. klasični hebrejski počeo nestajati u korist mišnajskog hebrejskog i lokalnih inačica aramejskog jezika. Nakon što se židovsko stanovništvo Judeje pod rimskom okupacijom počelo smanjivati, smatra se da je hebrejski u potpunosti iščezao iz svakodnevnog govora oko 200. godine. No, ostao je u upotrebi kao pisani jezikom kroz vijekove. Njime su se pisali ne samo vjerski, nego i svjetovni tekstovi kao što su pisma, poslovni ugovori, znanstveni i filozofski spisi, poezija itd. Hebrejski je ponovno ušao u svakodnevni govor krajem 19. i početkom 20. stoljeća kao moderni hebrejski jezik, a definirao ga je bjeloruski Židov Eliezer Ben Jehuda. To je bila posljedica nastojanja Židova da se profiliraju kao moderna nacija, što nije bilo lako postići uz cijeli niz jezika - arapski, judezmo (ladino), jidiš, ruski i drugi jezici kojima su se koristile različite židovske zajednice u svijetu. Moderni hebrejski je godine 1921. postao službenim jezikom u britanskom mandatu Palestine, a nakon toga i službeni jezik Države Izrael. Hebrejsko ime za jezik je עברית, ili Ivrit (IPA: /ivʲrit/).

Novi!!: Sidon i Hebrejski jezik · Vidi više »

Helenizam

Venera Milska, jedna od najpoznatijih skulptura helenizma. Helenizam (grč. ἑλληνıσμός: oponašanje svega što je grčko), u širem značenju, grčka kultura u svim fazama svojega razvoja, kao i prihvaćanje te kulture i jezika od drugih, negrčkih naroda.

Novi!!: Sidon i Helenizam · Vidi više »

Hetiti

Reljef Šuppiluliume II, posljednjeg poznatog kralja Hetitskog carstva Hetitsko carstvo na vrhuncu, oko 1290. pr. Kr. Hetiti su bili indoeuropski narod koji je živio u drevnoj Maloj Aziji.

Novi!!: Sidon i Hetiti · Vidi više »

Jeruzalemsko Kraljevstvo

Jeruzalemsko Kraljevstvo (lat. Regnum Hierosolimitanum, starofr. Roiaume de Jherusalem), bilo je kršćansko kraljevstvo uspostavljeno na području Levanta 1099. godine nakon Prvog križarskog rata.

Novi!!: Sidon i Jeruzalemsko Kraljevstvo · Vidi više »

Križari

Gustave Doré'''''Križari''''' Križari je naziv prvenstveno srednjevjekovnih kršćanskih vojnika koji su sudjelovali u križarskim ratovima od 11. do 13. stoljeća.

Novi!!: Sidon i Križari · Vidi više »

Libanon

Libanon, službeno Libanonska Republika je država u jugozapadnoj Aziji na Bliskom istoku. Nalazi se na obali istočnog Sredozemlja, a graniči na sjeveru i istoku sa Sirijom, te na jugu s Izraelom. Libanon nazivlju i Švicarskom Srednjega istoka.

Novi!!: Sidon i Libanon · Vidi više »

Mameluci

Slika Mameluka iz 1779. godine Mameluci (arapski: مملوك (jednina), مماليك (množina)) su ratni zarobljenici bijelci, uglavnom turskog i kavkaskog porijekla, koje su perzijski i egipatski vladari u srednjem vijeku uvrštavali u vojsku i vlastitu osobnu gardu.

Novi!!: Sidon i Mameluci · Vidi više »

Mongoli

Pod pojmom Mongoli se, u užem smislu, podrazumijevaju pravi Mongoli, koji se jezično mogu grubo podijeliti na Istočne i Zapadne Mongole.

Novi!!: Sidon i Mongoli · Vidi više »

Musliman

Slika pod nazivom ''Molitva u Kairu'' iz 1865. godine francuskog slikara Jean-Léon Gérômea koja prikazuje muslimane kako se mole. Musliman je sljedbenik religije islama.

Novi!!: Sidon i Musliman · Vidi više »

Nabukodonosor II.

Pečat u oku Mardukovog kipa u Babilonu, koji se često tumači kao prikaz Nabukodonosora II. 20. stoljeća Nabukodonosor II. (akad. Nabû-kudurri-uṣur, 630. - 561. pr. Kr.) je bio najveći vladar Novobabilonskog Carstva.

Novi!!: Sidon i Nabukodonosor II. · Vidi više »

Omejidi

Omejidi (Omejadi, Omajadi ili Umajadi) su vladari iz dinastije Omejida, prve dinastije nakon vladavine četvorice vladara Pravednih kalifa, koji su vladali nakon smrti Muhameda.

Novi!!: Sidon i Omejidi · Vidi više »

Osmansko Carstvo

Osmansko Carstvo (na osmanskom turskom: دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye, što znači "Osmanska Uzvišena Država"; na modernom turskom: Osmanlı Devleti, "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu, "Osmansko carstvo", drugi nazivi Otomansko i Tursko Carstvo) je bilo tursko carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. Na Bliskom Istoku, koje je na vrhuncu moći kontroliralo teritorije u današnjoj Turskoj, jugozapadnoj Aziji, sjevernoj Africi i jugoistočnoj Europi između 14. i 20. stoljeća.

Novi!!: Sidon i Osmansko Carstvo · Vidi više »

Palestina

Palestina (egip. P-r-s-t; „Peleset“, akad. Palaštu, grč. Παλαιστίνη; Palaistine, lat. Palaestina, hebr. פלשׂתינה, arap. فلسطين‎; Filasṭīn) je jedan od naziva za područje između Sredozemnog mora i rijeke Jordan.

Novi!!: Sidon i Palestina · Vidi više »

Prvi križarski rat

Osvajanje Jeruzalema 1099. godine Prvi križarski rat (1096. - 1099.) vodili su veliki francuski, flandrijski i normandijski velikaši, među kojima se ističu Godfrid Bouillonski i njegov brat Baldovin.

Novi!!: Sidon i Prvi križarski rat · Vidi više »

Prvi svjetski rat

Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Središnje sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenog 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40 milijuna žrtava, uključujući približno 20 milijuna mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti) i značajna razaranja država i gospodarstava, te se smatra prvim ratom globalnih, svjetskih razmjera.

Novi!!: Sidon i Prvi svjetski rat · Vidi više »

Ptolemejevići

Ptolemejevići su dinastija koja je vladala Egiptom 305. pr. Kr.- 31. pr. Kr. Dinastiju je osnovao Ptolemej I. Soter, general Aleksandra III. Velikog.

Novi!!: Sidon i Ptolemejevići · Vidi više »

Rimsko Carstvo

Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja tri desetljeća prije Krista.

Novi!!: Sidon i Rimsko Carstvo · Vidi više »

Saladin

Saladin Saladin (arapski: صلاح الدين الأيوبي, Salah-ad-Din.

Novi!!: Sidon i Saladin · Vidi više »

Saraceni

Rasprostiranje Fatimidskih arapa u 11. stoljeću. Jean-Léon Gérôme, ''Saracenski trgovac u Kairu'', 1869., ulje na platnu, 61.5 x 50 cm, privatno vlasništvo. Saraceni je srednjovjekovni naziv za sve Arape (Fatimidi), a jedno vrijeme i sve muslimane.

Novi!!: Sidon i Saraceni · Vidi više »

Satrap

Satrap (perz.: ساتراپ) je naziv za namjesnika određene provincije koji se koristio u doba antičke Medije, Perzijskih Carstava u doba Ahemenida i Sasanida, te helenističkih carstava.

Novi!!: Sidon i Satrap · Vidi više »

Seleukovići

thumb Seleukovići ili Seleukidi su dinastija koja je vladala velikim dijelom Azijskog carstva Aleksandra III. Velikog, u razdoblju 305. pr. Kr. - 64. pr. Kr..

Novi!!: Sidon i Seleukovići · Vidi više »

Sinonim

Sinonimi (grč. synóymos) su leksemi koji pripadaju istoj vrsti riječi, imaju različite izraze, a sadržaj im se potpuno ili djelomično podudara.

Novi!!: Sidon i Sinonim · Vidi više »

Sirija

Sirija, službeno Sirijska Arapska Republika je država u jugozapadnoj Aziji na Bliskom Istoku.

Novi!!: Sidon i Sirija · Vidi više »

Sredozemno more

Sredozemno more ili Mediteransko more je more Atlantskog oceana površine oko 2.5 milijuna km² koje je povezano s matičnim Atlantskim oceanom kroz Gibraltarski tjesnac (širine 14 km).

Novi!!: Sidon i Sredozemno more · Vidi više »

Stara Grčka

Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr. Stara Grčka ili Helada (stilski obilježeno) je naziv koji se koristi za opisivanje svijeta u kojem se govorilo grčkim jezikom u doba antike.

Novi!!: Sidon i Stara Grčka · Vidi više »

Strabon

"Strabo" ("razrok") je naziv kojim su Rimljani označavali osobu čije su oči bile iskrivljene ili izobličene.

Novi!!: Sidon i Strabon · Vidi više »

Sunizam

Karta rasprostranjenosti islama po svijetu (u zemljama gdje muslimana ima više od 10 %). Zeleno: sunitske zemlje, Ljubičasto: šijitske zemlje, Crno: Ibaditi (Oman) Sunizam (od arapske riječi: سنة, Sunnah što znači riječi i djela; sunitstvo) je najveći ogranak islama, oni čine najmanje 85% od 1,5 milijarde svih muslimana na svijetu.

Novi!!: Sidon i Sunizam · Vidi više »

Tenej

Tenej je bio feničanski kralj grada Sidona (Libanon) u 4. stoljeću pr. Kr.

Novi!!: Sidon i Tenej · Vidi više »

Tir

Tir (grčki: Τύρος, Týros) je grčki naziv za fenički grad Ṣur (fenički:; hebrejski: צוֹר‎‎, Tzor; latinski: Tyrus), danas Sur (arapski: صور, Ṣūr), grad i morska luka u Libanonu (pokrajina Donji Liban), oko 80 km južno od Bejruta.

Novi!!: Sidon i Tir · Vidi više »

Ugarit

ulaz u kraljevsku palaču u Ugaritu Ugarit (ugaritski: ? ? ? ?, Ugrt; arapski: أوغاريت) bio je drevni lučki grad na istočnom Mediteranu, na rtu Ras Šamra oko 11 km sjeverno od Latakije u sjevernoj Siriji, blizu suvremenog Burj al-Qasaba.

Novi!!: Sidon i Ugarit · Vidi više »

Ujedinjeno Kraljevstvo

Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske je država u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo, ili manje točno kao Velika Britanija ili Britanija. Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, regijom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske izdvojili iz UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo je smješteno na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su zavisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.

Novi!!: Sidon i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »

Zemljopisna širina

Važnije zemljopisne širine imaju svoje nazive Geografska ili zemljopisna širina je udaljenost neke točke na Zemlji prema sjeveru ili jugu od ekvatora (polutnika).

Novi!!: Sidon i Zemljopisna širina · Vidi više »

Zemljopisna dužina

Zemljopisne dužine Zemljopisna dužina ili geografska dužina neke točke na Zemlji je kutna udaljenost mjerena uzduž Zemljinog ekvatora od Griničkog meridijana do pripadajućeg podnevnika (meridijana) te točke.

Novi!!: Sidon i Zemljopisna dužina · Vidi više »

1110.

Bez opisa.

Novi!!: Sidon i 1110. · Vidi više »

1187.

Bez opisa.

Novi!!: Sidon i 1187. · Vidi više »

1249.

Bez opisa.

Novi!!: Sidon i 1249. · Vidi više »

1260.

Bez opisa.

Novi!!: Sidon i 1260. · Vidi više »

1291.

Bez opisa.

Novi!!: Sidon i 1291. · Vidi više »

1791.

Bez opisa.

Novi!!: Sidon i 1791. · Vidi više »

19. stoljeće

19.

Novi!!: Sidon i 19. stoljeće · Vidi više »

1900.

Iako je broj 1900 višekratnik broja 4, ova godina nije bila prijestupna.

Novi!!: Sidon i 1900. · Vidi više »

2000.

2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.

Novi!!: Sidon i 2000. · Vidi više »

333. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Sidon i 333. pr. Kr. · Vidi više »

4. prosinca

4.

Novi!!: Sidon i 4. prosinca · Vidi više »

4. stoljeće pr. Kr.

4-o stoljeće prije Krista je razdoblje koje je trajalo od 400.

Novi!!: Sidon i 4. stoljeće pr. Kr. · Vidi više »

551.

Bez opisa.

Novi!!: Sidon i 551. · Vidi više »

64. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Sidon i 64. pr. Kr. · Vidi više »

667.

Bez opisa.

Novi!!: Sidon i 667. · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »