Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Sila

Indeks Sila

Čvrsta ili nepomična kolotura za promjenu smjera sile. Trenje i sile na vodoravnoj podlozi. kosinu. Sila je vektorska fizikalna veličina (oznaka F) kojom se opisuje svaki utjecaj na promjenu oblika i strukture tijela, promjenu brzine tijela ili čestice to jest međudjelovanje fizikalnih sustava ili međudjelovanje sustava i polja.

57 odnosi: Alfa raspad, Atom, Atomska jezgra, Beta raspad, Brzina, Centar masa, Centrifugalna i centripetalna sila, Coriolisov učinak, Elastičnost, Električni naboj, Elektromagnetizam, Elektromagnetska sila, Elementarna čestica, Feromagnetizam, Fizika, Fizika elementarnih čestica, Fluid, Fundamentalne interakcije, Gravitacija, Homogenost, Impuls sile, Inercijski referentni okvir, Jaka nuklearna sila, Klasična mehanika, Kočnice, Kohezija, Količina gibanja, Kutno ubrzanje, Kvark, Magnet, Masa, Mehanika kontakta, Metar, Mjerna jedinica, Mjerna veličina, Molekula, Moment inercije, Moment sile, Nauka o čvrstoći, Newtonovi zakoni gibanja, Njutn, Nukleon, Pravilo desne ruke, Prostorvrijeme, Radioaktivnost, Ravnoteža (mehanika), Sila teža, Slaba nuklearna sila, Spreg sila, Težina, ..., Tijelo (fizika), Tlak, Trenje, Ubrzanje, Uzgon, Vektor, Vrijeme (fizika). Proširite indeks (7 više) »

Alfa raspad

Emitiranje alfa-čestice pri alfa raspadu Znak za opasnost od radioaktivnosti Alfa-zračenje može zaustaviti papir; beta-zračenje može zaustaviti aluminijski lim debeo nekoliko milimetara; a većinu gama-zračenja može zaustaviti desetak centimetara debela olovna ploča. Izvor alfa-čestica ispod detektora zračenja Braggova krivulja prikazuje broj ionizacijskih parova koje stvaraju alfa-čestice na raznim udaljenostima od izvora. tuneliranja ili tunelskog učinka. Alfa raspad je pretvaranje jedne atomske jezgre u drugu uz emitiranje alfa-čestica.

Novi!!: Sila i Alfa raspad · Vidi više »

Atom

Stilizirani prikaz atoma litija. nm. atomske orbitale na različitim energetskim razinama. Svijetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerovatnije može naći. Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. Vrijeme poluraspada radioaktivnih izotopa ili radionuklida. Treba zapaziti da se teoretska linija za stabilne isotope ''Z''.

Novi!!: Sila i Atom · Vidi više »

Atomska jezgra

Atomska jezgra izgrađena je od protona i neutrona.

Novi!!: Sila i Atomska jezgra · Vidi više »

Beta raspad

Beta (minus) raspad Znak za opasnost od radioaktivnosti Alfa-zračenje može zaustaviti papir; beta-zračenje može zaustaviti aluminijski lim debeo nekoliko milimetara; a većinu gama-zračenja može zaustaviti desetak centimetara debela olovna ploča. Elektronski uhvat Beta raspad je vrsta radioaktivnog raspada atomskih jezgara izazvana utjecajem slabe nuklearne sile, pri kojem atomska jezgra zrači elektron ili pozitron, i ne dolazi do promjene atomske mase, već se samo atomski broj poveća ili smanji za jedan, a to znači da atomska jezgra se pretvori (transmutira) u novi kemijski element, koji je sljedeći ili prethodni redni broj u periodnom sustavu elemenata.

Novi!!: Sila i Beta raspad · Vidi više »

Brzina

fizike, gdje brzina ima značajnu ulogu. Brzina je vektorska fizikalna veličina koja opisuje kako se brzo i u kojemu smjeru neka točka (ili tijelo) giba, tj.

Novi!!: Sila i Brzina · Vidi više »

Centar masa

ravnoteže: igračka će ostati u ravnoteži samo ako se prst nalazi točno ispod centra mase. kosine ako reakcija podloge nije u istoj liniji s težištem (u ovom slučaju i centra mase) dolazi do prevrtanja. Centar masa, centar mase ili središte mase je točka koja se nalazi na prosječnoj udaljenosti od svih čestica nekog sustava ili pojedinih čestica tijela, hvatište ukupne vanjske sile koja djeluje na sustav čestica ili na tijelo.

Novi!!: Sila i Centar masa · Vidi više »

Centrifugalna i centripetalna sila

Centrifugalna i centripetalna sila. Laboratorijska stolna centrifuga. Centrifugalni stroj za odvajanje šećera. mlijeka. Centrifugalna sisaljka. centrifugalnu sisaljku. Centrifugalna sila je sila koja nastoji odbaciti tijelo od središta gibanja (centrifugalan je onaj koji se pomiče ili bježi iz središta ili centra).

Novi!!: Sila i Centrifugalna i centripetalna sila · Vidi više »

Coriolisov učinak

Putanja kugle na podlozi koja se okreće. Coriolisov učinak ili Coriolisova sila je inercijska sila koja djeluje na sve čestice u rotirajućim sustavima kad se gibaju pod nekim kutom u odnosu na rotacijsku os; okomita je na brzinu gibanja i na rotacijsku os.

Novi!!: Sila i Coriolisov učinak · Vidi više »

Elastičnost

Tlačna zavojna torzijska opruga. vlačne čvrstoće trgovačkih čelika. ploštine A, pa je ukupna sila ''F'' u presjeku ''σ ∙ A''. Elastičnost (franc. élasticité: rastezljivost, gipkost elastičnost, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.

Novi!!: Sila i Elastičnost · Vidi više »

Električni naboj

električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. električnog polja između dva točkasta naboja. Električni naboj ili količina elektriciteta (oznaka q ili Q) je fizikalna veličina koja opisuje temeljno svojstvo čestica koje uzajamno djeluju električnim silama.

Novi!!: Sila i Električni naboj · Vidi više »

Elektromagnetizam

Najjednostavniji je elektromagnet električna zavojnica kroz koju može teći električna struja. električnih naboja. Ako postavimo električni vodič unutar potkovastog magneta, čim se uključi električna struja, vodič će se otkloniti. silu od 2 ∙ 10-7 njutna po metru (N/m). Prednja strana zvučnika. Elektromagnetizam je grana klasične fizike koja istražuje uzroke i uzajamnu povezanost električnih i magnetskih pojava, objašnjava svjetlosne pojave i zakone optike, te sve ostale vrste elektromagnetskih valova.

Novi!!: Sila i Elektromagnetizam · Vidi više »

Elektromagnetska sila

Elektromagnetska sila (kratica EMS) jedno od temeljnih međudjelovanja elementarnih čestica, opisano Maxwellovim objedinjenjem električne i magnetske sile.

Novi!!: Sila i Elektromagnetska sila · Vidi više »

Elementarna čestica

Elementarne ili temeljne čestice su u fizici čestice koje nemaju unutarnju strukturu, tj.

Novi!!: Sila i Elementarna čestica · Vidi više »

Feromagnetizam

Feromagnetizam je fizikalna teorija koja objašnjava kako materijali postaju magnetima. dijamagnetika (μd). Histerezisna krivulja: krivulja prvobitne magnetizacije (naziva se još i djevičanskom krivuljom) je označena plavom bojom, dok je kasnije ponašanje pri obrnutoj magnetizaciji iste jačine označeno zelenom bojom. magnetnih momenata. Feriti su izrazitih magnetskih svojstava. Feromagnetizam (od lat. ferrum.

Novi!!: Sila i Feromagnetizam · Vidi više »

Fizika

Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.

Novi!!: Sila i Fizika · Vidi više »

Fizika elementarnih čestica

Fizika elementarnih čestica je grana fizike koja se bavi proučavanjem elementarnih sastavnih dijelova tvari i zračenja.

Novi!!: Sila i Fizika elementarnih čestica · Vidi više »

Fluid

površinske napetosti tekućina. Hidrostatički tlak se povećava sa dubinom. Zbog razlike tlaka na donjem dijelu kocke nastaje uzgon. Fluid (lat. fluidum: tekućina) je tekućina ili plin, tekuća ili plinovita kemijska tvar kojoj molekule lako mijenjaju svoj relativan položaj (voda, zrak i drugo).

Novi!!: Sila i Fluid · Vidi više »

Fundamentalne interakcije

Fundamentalne interakcije ili osnovne sile djeluju između čestica, a njihovo se međudjelovanje ne može objasniti pomoću drugih sila.

Novi!!: Sila i Fundamentalne interakcije · Vidi više »

Gravitacija

umnošku njihovih masa, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihove međusobne udaljenosti. prostorvremena Kosi toranj u Pisi gdje je Galileo Galilei utvrdio da je ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. hiperboli E i napustila bi Zemlju. eliptičnoj stazi oko Sunca. Općoj teoriji relativnosti, planet u svom obilasku oko Sunca opisuje elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela). Sunčeve mase. Gravitacija je jedna je od četiriju osnovnih sila (fundamentalne interakcije).

Novi!!: Sila i Gravitacija · Vidi više »

Homogenost

Homogenost označava istovrsnost (jednolikost) nekoga svojstva (obilježja) unutar promatranog objekta, sustava, skupa, područja itd.

Novi!!: Sila i Homogenost · Vidi više »

Impuls sile

elastičan sraz ostaje sačuvan. puščanoga zrna. Impuls sile (lat. impulsus: udarac, poticaj), u mehanici (oznaka I), je vektorska fizikalna veličina određena (definirana) kao umnožak sile i vremena tijekom kojeg je ta sila djelovala.

Novi!!: Sila i Impuls sile · Vidi više »

Inercijski referentni okvir

U fizici, objekt se jednoliko giba ako se na njega ne primjenjuje nikakva vanjska sila.

Novi!!: Sila i Inercijski referentni okvir · Vidi više »

Jaka nuklearna sila

Jaka nuklearna sila ili jaka sila je osnovna sila koju prenose gluoni, a djeluje na kvarkove, antikvarkove i same gluone.

Novi!!: Sila i Jaka nuklearna sila · Vidi više »

Klasična mehanika

centripetalno ubrzanje ''a''. pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. umnošku njihovih masa, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihove međusobne udaljenosti. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Klasična mehanika je dio klasične fizike koji obuhvaća mehaniku čestica utemeljenu na Newtonovim zakonima mehanike i Galileijevu načelu relativnosti: gravitaciju, mehaniku krutoga tijela, mehaniku fluida, mehaniku titranja i mehaniku širenja valova u elastičnom sredstvu.

Novi!!: Sila i Klasična mehanika · Vidi više »

Kočnice

Disk kočnice Kočne obloge na svojim nosačima za kočnice s bubnjem. Automobilska disk kočnica. Kočna ploča je crni dio umetnut u crvena kočna kliješta. Kočna obloga je s unutarnje strane kočne ploče i ne vidi se na slici. Sivi disk kočnice je gotovo potpuno izložen pogledu.. Kočnice su uređaj za usporavanje odnosno potpuno zaustavljanje vozila ili drugog pokretnog tijela, odnosno za smanjivanje ili potpuno sprečavanje ubrzavanja tijela.

Novi!!: Sila i Kočnice · Vidi više »

Kohezija

vode jasno se vidi u svemiru. živi. vode čuvaju oblik kapljice pomoću kohezije. vode omogućava da se kukac gazivoda kreće po njezinoj površini. Kohezija (franc. cohésion, prema lat. cohaerere: prianjati, biti povezan), je privlačna međuatomska ili međumolekularna sila koja djeluje između susjednih čestica tvari.

Novi!!: Sila i Kohezija · Vidi više »

Količina gibanja

Newtonovo njihalo. Newton je osmislio ovo njihalo kako bi zorno prikazao prijenos količine gibanja s jedne kuglice na drugu u trenutku sudara (sraza) i predočio zakon očuvanja količine gibanja. Količina gibanja ili zalet (oznaka p) je vektorska fizikalna veličina u klasičnoj mehanici koja opisuje gibanje čestice ili sustava čestica, a određena (definirana) je kao umnožak mase m i brzine v čestice: gdje je: m\, - masa tijela, a \vec v - brzina njegovog centra masa.

Novi!!: Sila i Količina gibanja · Vidi više »

Kutno ubrzanje

kutne brzine ''ω'' i radijvektor ''r''. Kutno ubrzanje ili kutna akceleracija (oznaka α) je vektorska fizikalna veličina koja opisuje promjenu smjera vektora brzine s vremenom.

Novi!!: Sila i Kutno ubrzanje · Vidi više »

Kvark

Kvarkovi su subatomske čestice i jedna od dviju temeljnih građevnih struktura materije u Standardnom modelu (drugu temeljnu strukturu čine leptoni).

Novi!!: Sila i Kvark · Vidi više »

Magnet

sjevernog i južnog magnetskog pola. dinastije Han (206 pr.Kr. – 220.) za koji se pretpostavlja da je napravljen od prirodnog magneta. Djelovanje magneta. feromagnetika (μf), paramagnetika(μp), vakuuma (μ0) i dijamagnetika (μd). Prelomimo li magnetiziranu iglu na polovinu, vidjet ćemo da će svaka polovina biti potpuni magnet. Dijamagnetička svojstva zlata: lebdenje ili levitacija pirolitičkog ugljika. paramagnetska svojstva. Meissnerovog učinka. feromagnet u obliku potkove. željezne jezgre. Jakost magnetskog polja ''H'' je sukladna s jačinom električne struje ''i''. Feriti su izrazitih magnetskih svojstava. Stalni magnet može nositi nekoliko kovanica. Magnet (lat. magnes, genitiv magnetis  magnet, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.

Novi!!: Sila i Magnet · Vidi više »

Masa

pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. umnošku njihovih masa, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihove međusobne udaljenosti. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Masa (lat. massa: tijesto  masa, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015. Masa je mjera tromosti tijela. Tromost, ustrajnost ili inercija je svojstvo svakog tijela, po kojemu to tijelo ostaje u stanju mirovanja ako miruje, ili u stanju jednolikog gibanja po pravcu ako se giba, kao što je definirano u prvom Newtonovom zakonu gibanja. Osnovna mjerna jedinica mase je 1 kilogram. Masa tijela koje ima masu 1 kg jednaka je masi prautega, odnosno mjerna jedinica za masu - 1 kg izvedena je od mase pramjere (etalona) koji se čuva u Međunarodnom uredu za mjere i utege u Sevresu pokraj Pariza. Masu nekog tijela određuje se vaganjem - uspoređivanjem mase tijela s masom utega - tijela poznate mase. Ako vaga pokaže da su mase ovih tijela jednake (dođe do izjednačenja, kazaljka pokazuje na 0...) tada se zna da je masa tijela jednaka poznatoj masi utega. U svakodnevnom životu često se zamjenjuje s težinom, što je neispravno jer su to dvije različite fizikalne veličine. Masa je mjera tromosti tijela, dok je težina sila koja ovisi o gravitaciji; masa se mjeri vagom, a težina dinamometrom; masa se izražava u kilogramima, a težina u njutnima). Osim kao svojstvo tromosti (inercije), masa se pojavljuje u klasičnoj fizici kao izvor sile gravitacije, u skladu sa Newtonovom zakonom gravitacije.

Novi!!: Sila i Masa · Vidi više »

Mehanika kontakta

Naponsko stanje u kontaktnom području pri istovremenom opterećenju kroz normalnu i tangencialnu silu. Naponsko stanje je učinjeno vidljivim pomoću fotoelastricimetrije Mehanika kontakta bavi se računanjem elastičnih, viskoelastičnih ili plastičnih tijela pri statičnom ili dinamičnom kontaktu.

Novi!!: Sila i Mehanika kontakta · Vidi više »

Metar

platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.

Novi!!: Sila i Metar · Vidi više »

Mjerna jedinica

platine. pramjere ili etalona u odnosu na koji je definiran kilogram. stupnjevima Celzija (lijevo) i kelvina (desno). Mjerna jedinica je odabrana, dogovorena i objavljena poznata vrijednost mjerne (fizikalne) veličine s kojom se pri mjerenju uspoređuju sve druge istovrsne veličine.

Novi!!: Sila i Mjerna jedinica · Vidi više »

Mjerna veličina

platine. tropske godine. pramjere ili etalona u odnosu na koji je definiran kilogram. stupnjevima Celzija (lijevo) i kelvina (desno). Mol je ona množina tvari u sustavu koji sadrži toliko elementarnih jedinki tvari koliko ima atoma u 0,012 kg izotopa ugljika 12 (12C). U jednom molu (0,012 kg) izotopa ugljika 12 ima Avogadrov broj jedinki, to jest 6,02214129 × 1023 atoma. duljine. teraherca kad mu jakost zračenja u tom smjeru iznosi 1/683 W/sr (vata po steradijanu). luk duljine jednake polumjeru (''b.

Novi!!: Sila i Mjerna veličina · Vidi više »

Molekula

vode, molekulske formule H2O Molekula je najmanji dio čiste kemijske tvari koji posjeduje ista kemijska svojstva i građu kao i sama tvar a građena je od dvaju ili više atoma povezanih zajedničkim elektronima u kovalentnoj vezi.

Novi!!: Sila i Molekula · Vidi više »

Moment inercije

Klizačica kod okretanja smanjuje svoj moment tromosti ili moment inercije skupljajući ruke uz tijelo kako bi se brže okretala. Traktor s vanjskim zamašnjakom (s velikim momentom tromosti) koji služi da ujednačuje okretanje motora (bez trzaja). ravnoteža. Moment tromosti ili moment inercije (znak I ili J) je fizikalna veličina koja opisuje tromost ili inerciju čestice ili krutoga tijela pri promjeni brzine ili smjera vrtnje; jednaka je zbroju umnožaka mase m i kvadrata udaljenosti r od osi rotacije svake čestice koja čini tijelo: Moment inercije je ustvari mjera tromosti za vrtnju ili rotacijsko gibanje.

Novi!!: Sila i Moment inercije · Vidi više »

Moment sile

trenja nisu uzeti u obzir). Moment sile ili zakretni moment je vektorska fizikalna veličina koja kod rotacije tijela ima sličnu ulogu kakvu sila ima kod translacije (jednoliko ubrzano gibanje po pravcu) tijela: moment sile daje tijelu kutno ubrzanje.

Novi!!: Sila i Moment sile · Vidi više »

Nauka o čvrstoći

naprezanja). ležaje, oslonjena na svojim krajevima (na jednoj strani pomično, na drugoj nepomično). Prema broju ležaja razlikuju se greda s jednim ležajem (konzolna), s dva ležaja (prosto oslonjena, s prepustima), s više ležaja (kontinuirana). Konzola je konstrukcijski element kojemu je jedan kraj ukliješten u zid ili u koji drugi dio konstrukcije, a drugi mu je kraj slobodan. opruge ''x''. kidalici za nestandardni ispitni uzorak. Naprezanje \sigma.

Novi!!: Sila i Nauka o čvrstoći · Vidi više »

Newtonovi zakoni gibanja

latinskom Newtonovi zakoni gibanja ili Newtonovi aksiomi su tri zakona klasične mehanike objavljena 1687.

Novi!!: Sila i Newtonovi zakoni gibanja · Vidi više »

Njutn

Njutn (znak N) je mjerna jedinica SI za silu.

Novi!!: Sila i Njutn · Vidi više »

Nukleon

Atomska jezgra sastavljena je od nukleona: protona (crveno) i neutrona (plavo) U kemiji i fizici, nukleoni su čestice koje tvore atomsku jezgru.

Novi!!: Sila i Nukleon · Vidi više »

Pravilo desne ruke

određivanje smjera vektorskog produkta pravilom desne ruke. Pravilo desne ruke je način određivanja smjera vektorskog produkta dvaju vektora u trodimenzionalnom prostoru.

Novi!!: Sila i Pravilo desne ruke · Vidi više »

Prostorvrijeme

Dvodimenzionalna analogija zakrivljenosti prostorvremena Prostorvrijeme je fizikalni pojam koji se najčešće povezuje sa Einsteinovom teorijom relativnosti, a važan je jer objedinjuje prostorne dimenzije i vremensku dimenziju u jednu pojavu.

Novi!!: Sila i Prostorvrijeme · Vidi više »

Radioaktivnost

Znak za opasnost od radioaktivnosti Radioaktivnost je spontano emitiranje alfa-česticȃ i beta-česticȃ iz tvari, često praćeno i emisijom gama elektromagnetskih valova, pri čemu kemijski elementi prelaze iz jednih u druge te se oslobađa energija u obliku kinetičke energije emitiranih čestica ili energije elektromagnetskih valova.

Novi!!: Sila i Radioaktivnost · Vidi više »

Ravnoteža (mehanika)

Stabilna ravnoteža. Labilna ravnoteža. Indiferentna ravnoteža. momenata sile je nula. Ravnoteža je stanje odnosno odnos u kojem su sve sile koje djeluju na nešto (neki predmet ili sustav) međusobno neutralizirane, u potpunosti ili u mjeri takvoj da se promatrani objekt ne pomiče unutar referentnog sustava.

Novi!!: Sila i Ravnoteža (mehanika) · Vidi više »

Sila teža

accessdate.

Novi!!: Sila i Sila teža · Vidi više »

Slaba nuklearna sila

Slaba nuklearna sila je jedna od osnovnih sila.

Novi!!: Sila i Slaba nuklearna sila · Vidi više »

Spreg sila

momenta sile (gore) i sprega sile (dolje). Spreg sila. Spreg sila ili par sila prestavlja dvije sile F i –F međusobno paralelne, suprotno usmjerene, jednake po vrijednosti i s razmakom između hvatišta.

Novi!!: Sila i Spreg sila · Vidi više »

Težina

Dinamometar je mjerni instrument za mjerenje težine. Težina je sila koja djeluje na tijelo u gravitacijskom polju.

Novi!!: Sila i Težina · Vidi više »

Tijelo (fizika)

Oprugu smatramo elastičnim tijelom. Kovanjem nastaju plastična tijela. Crno tijelo. Sunce je nebesko tijelo. Tijelo (lat. corpus) ili fizikalno tijelo, u fizici, je skup čestica tvari koje su povezane tako da se zajedno gibaju.

Novi!!: Sila i Tijelo (fizika) · Vidi više »

Tlak

ploštine ''A''. Tlak je fizikalna veličina (znak p) koja opisuje djelovanje sile na površinu (pritisak), određena omjerom sile F, koja djeluje okomito na površinu ploštine A, dakle: Mjerna jedinica tlaka je Paskal (znak Pa) ili njutn po metru kvadratnom (N/m2).

Novi!!: Sila i Tlak · Vidi više »

Trenje

Trenje je sila kojom se površina na kojoj tijelo miruje ili po kojoj se giba opire gibanju ili otpor sredstva kroz koje se tijelo giba.

Novi!!: Sila i Trenje · Vidi više »

Ubrzanje

trenja. akceleracije (''v'' i ''a''). centripetalno ili ubrzanje ''a''. Ubrzanje ili akceleracija (oznaka a) je vektorska fizikalna veličina koja opisuje promjenu brzine s vremenom, a određena je derivacijom brzine v po vremenu t: Ubrzanje opisuje promjenu iznosa brzine (povećavanje ili smanjivanje) ili smjera brzine ili oboje.

Novi!!: Sila i Ubrzanje · Vidi više »

Uzgon

dubinom. Zbog razlike tlaka na donjem dijelu kocke nastaje uzgon. živi. gustoće. dinamičkog uzgona na krilo zrakoplova. krilo i rep djeluju sile uzgona. Statički uzgon (oznaka Fu) je sila kojom fluid (tekućina ili plin) djeluje na uronjeno fizikalno tijelo suprotno smjeru gravitacije: ovisi o obujmu (volumenu) tijela V, gustoći fluida u koji je tijelo uronjeno ρ i gravitacijskom ubrzanju g. Na tijelo uronjeno u fluid djeluje hidrostatski tlak jednak u svim smjerovima: gdje je: ρ - gustoća tekućine, g - ubrzanje sile teže, h - visina stupca tekućine (fluida).

Novi!!: Sila i Uzgon · Vidi više »

Vektor

U elementarnoj matematici i fizici, a napose u tehničkim primjenama, vektor najčešće označava veličinu koja ima iznos, smjer i orijentaciju, te zadovoljava pravila vektorskog računa.

Novi!!: Sila i Vektor · Vidi više »

Vrijeme (fizika)

Sat mjeri vrijeme. Sat s klatnom (njihalom) ili ura njihalica. vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. Vrijeme, u fizici, je temeljna fizikalna veličina koja obilježava trajanje zbivanja ili razmak između dvaju događaja.

Novi!!: Sila i Vrijeme (fizika) · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »