Brže od pregledniku!
45 odnosi: Auckland, Australian Open, Beograd, Bol (Splitsko-dalmatinska županija), Bol Open, Brač, Estoril, Grand Slam, Helsinki, Hrvatska, Hyderabad, Imotski, Indian Wells, Kalifornija, Makarska, Memphis, Tennessee, Poljska, Porto, Roland Garros, Seul, Sopot (Poljska), Strasbourg, Tokio, US Open, Varšava, WTA, 14. siječnja, 1978., 1991., 1992., 1996., 1997., 1998., 1999., 2. kolovoza, 2000., 2001., 2002., 2003., 2004., 2005., 2006., 28. svibnja, 29. svibnja, 7. lipnja, 9. siječnja.
Auckland
Auckland (maorski: Tāmaki-makau-rau) je najveći grad Novog Zelanda.
Novi!!: Silvija Talaja i Auckland · Vidi više »
Australian Open
Australian Open je prvi u nizu Grand Slam turnira.
Novi!!: Silvija Talaja i Australian Open · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Silvija Talaja i Beograd · Vidi više »
Bol (Splitsko-dalmatinska županija)
Bol je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Silvija Talaja i Bol (Splitsko-dalmatinska županija) · Vidi više »
Bol Open
Bol Open je windsurfing regata u slalom i freestyle disciplinama koja je bila dio PWA World Toura (Professional Windsurfing Association) i imala status IFCA Grand Prix-a (International Funboard Class Association).
Novi!!: Silvija Talaja i Bol Open · Vidi više »
Brač
Brač (latinski: Bretia, Brattia; talijanski: Brazza, čakavski: Broč) je otok u Hrvatskoj u Jadranskom moru ispred Splita.
Novi!!: Silvija Talaja i Brač · Vidi više »
Estoril
Estoril je naselje od 23 696 stanovnika u općini Cascais u sredini Portugala (Regija Lisabon, Distinkt Estoril) Estoril nema status grada, već je zapravo samo kvart (freguesia) Cascaisa.
Novi!!: Silvija Talaja i Estoril · Vidi više »
Grand Slam
Grand Slam ili Istinski Grand Slam (True Grand Slam) u tenisu predstavlja osvajanje sva četiri najveća turnira u istoj kalendarskoj godini.
Novi!!: Silvija Talaja i Grand Slam · Vidi više »
Helsinki
Helsinki (punim finskim nazivom: Helsingin kaupunki (Grad Helsinki), švedski), još zvan i "stadi" na lokalnom narječju, glavni je i najveći grad Finske.
Novi!!: Silvija Talaja i Helsinki · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Silvija Talaja i Hrvatska · Vidi više »
Hyderabad
* Hyderabad (Indija), grad u Indiji.
Novi!!: Silvija Talaja i Hyderabad · Vidi više »
Imotski
Imotski je grad u južnoj Hrvatskoj, nedaleko granice s Bosnom i Hercegovinom.
Novi!!: Silvija Talaja i Imotski · Vidi više »
Indian Wells, Kalifornija
Indian Wells je gradić u okrugu Riverside u južnoj Kaliforniji.
Novi!!: Silvija Talaja i Indian Wells, Kalifornija · Vidi više »
Makarska
Makarska je grad u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Silvija Talaja i Makarska · Vidi više »
Memphis, Tennessee
Memphis je američki grad u jugozapadnom Tennesseeju, u okrugu Shelby.
Novi!!: Silvija Talaja i Memphis, Tennessee · Vidi više »
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Novi!!: Silvija Talaja i Poljska · Vidi više »
Porto
Porto (portugalski: o Porto.
Novi!!: Silvija Talaja i Porto · Vidi više »
Roland Garros
'''Otvoreno prvenstvo Francuske Roland Garros''' (središnji stadion). Roland Garros (ili "Otvoreno prvenstvo Francuske Roland Garros" fra. Internationaux de France de Roland-Garros) ime je teniskog turnira u Parizu, koji spada u seriju Grand Slam turnira.
Novi!!: Silvija Talaja i Roland Garros · Vidi više »
Seul
Seul (hangul: 서울) je glavni i najveći grad Republike Koreje, kulturni, trgovački i prometni centar s lukom na rijeci Han.
Novi!!: Silvija Talaja i Seul · Vidi više »
Sopot (Poljska)
Sopot je dio konurbacije Trójmiasto (Tri mjesta) zajedno s Gdanjskom i Gdyniom, ladanjsko mjesto tih daleko većih gradova.
Novi!!: Silvija Talaja i Sopot (Poljska) · Vidi više »
Strasbourg
Strasbourg (elzaški: Strossburi; njemački: Straßburg) grad je na istoku Francuske, na lijevoj strani Rajne.
Novi!!: Silvija Talaja i Strasbourg · Vidi više »
Tokio
Tokio (japanski: 東京, engleski: Tokyo), bivši Edo, službeno Tokijska metropola, glavni je i najveći grad Japana.
Novi!!: Silvija Talaja i Tokio · Vidi više »
US Open
Američka tenisačica Raveena Kingsley na US Openu 2015. US Open, punim nazivom The United States Open Tennis Championships (Otvoreno prvenstvo SAD-a), je dvotjedni godišnji teniski turnir na tvrdoj podlozi koji se održava potkraj kolovoza i početkom rujna, moderna inačica najstarijega teniskoga prvenstva na svijetu, Državnoga prvenstva Sjedinjenih Država, za čiju se titulu tenisači natječu još od 1881. godine.
Novi!!: Silvija Talaja i US Open · Vidi više »
Varšava
Varšava je grad u središnjoj Poljskoj, čiji je od 1596. godine glavni grad.
Novi!!: Silvija Talaja i Varšava · Vidi više »
WTA
Women's Tennis Association (Ženska teniska asocijacija), akronim WTA, poznata i pod nazivom WTA Tour, krovna je udruga ženskog profesionalnog tenisa.
Novi!!: Silvija Talaja i WTA · Vidi više »
14. siječnja
14.
Novi!!: Silvija Talaja i 14. siječnja · Vidi više »
1978.
Bez opisa.
Novi!!: Silvija Talaja i 1978. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Silvija Talaja i 1991. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: Silvija Talaja i 1992. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: Silvija Talaja i 1996. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Silvija Talaja i 1997. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Silvija Talaja i 1998. · Vidi više »
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Silvija Talaja i 1999. · Vidi više »
2. kolovoza
2.
Novi!!: Silvija Talaja i 2. kolovoza · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: Silvija Talaja i 2000. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Silvija Talaja i 2001. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Silvija Talaja i 2002. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Silvija Talaja i 2003. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Silvija Talaja i 2004. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Silvija Talaja i 2005. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Silvija Talaja i 2006. · Vidi više »
28. svibnja
28.
Novi!!: Silvija Talaja i 28. svibnja · Vidi više »
29. svibnja
29.
Novi!!: Silvija Talaja i 29. svibnja · Vidi više »
7. lipnja
7.
Novi!!: Silvija Talaja i 7. lipnja · Vidi više »
9. siječnja
9.
Novi!!: Silvija Talaja i 9. siječnja · Vidi više »
