Brže od pregledniku!
53 odnosi: Azbuka, Banovina, Budim, Crkva, Donji Sjeničak, Drašković, Drugi svjetski rat, Gojko Nikoliš, Gornji Sjeničak, Hasan Kikić, Hrvatska, Jovo M. Bižić, Karlovačka županija, Karlovac, Kordun, Lasinja, Mađarizacija, Mile Mrkalj, Miloš Kljajić, Njemački jezik, Orden narodnog heroja, Petrinja, Radoslav Lopašić, Sava Mrkalj, Seljačka buna, Sjeničak, Stjepan Antoljak, Sveta Petka, Vlasi, Vojna krajina, Zagreb, 1105., 12. stoljeće, 1299., 17. stoljeće, 1715., 1781., 1783., 1834., 1868., 1897., 19. stoljeće, 1929., 1932., 1936., 1938., 1941., 1961., 1971., 1981., ..., 1991., 1992., 2001.. Proširite indeks (3 više) »
Azbuka
Glagoljski ''Codex Zographensis'' (10-11. stoljeće, Bugarska) Azbuka (az i buki – naziv prva dva slova u poretku) je glagoljička i stara ćirilična abeceda.
Novi!!: Sjeničak Lasinjski i Azbuka · Vidi više »
Banovina
Banovina unutar Hrvatske prikazana crvenom bojom, (Grad Sisak i Općina Martinska Ves prikazane u isprekidanoj boji zato što se ponekad nazivaju dijelovima Banovine.) Banovina (također Banska krajina, Banska zemlja i Banija), kraj je u središnjoj Hrvatskoj, u Sisačko-moslavačkoj županiji, između Save, donjeg toka rijeke Kupe, Une i Gline, te takozvane „suhe međe“ prema Bosanskoj krajini.
Novi!!: Sjeničak Lasinjski i Banovina · Vidi više »
Budim
Budim (mađ. Buda; njem. Ofen; slovački: Budín; tur. Budin) zapadni je dio današnje Budimpešte, smješten na desnoj obali Dunava.
Novi!!: Sjeničak Lasinjski i Budim · Vidi više »
Crkva
Čakovcu Grčkoj Francuskoj Crkva je građevina namijenjena za religijske službe, najčešće u kršćanskom bogoslužju.
Novi!!: Sjeničak Lasinjski i Crkva · Vidi više »
Donji Sjeničak
Donji Sjeničak je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Karlovca, Karlovačka županija.
Novi!!: Sjeničak Lasinjski i Donji Sjeničak · Vidi više »
Drašković
Drašković - prezime je hrvatske plemenitaške obitelji.
Novi!!: Sjeničak Lasinjski i Drašković · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Sjeničak Lasinjski i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Gojko Nikoliš
Gojko Nikoliš (Sjeničak, 11. kolovoza 1911. – Le Mans, 11. srpnja 1995.), liječnik, pisac, sudionik NOR-a, narodni heroj Jugoslavije.
Novi!!: Sjeničak Lasinjski i Gojko Nikoliš · Vidi više »
Gornji Sjeničak
Gornji Sjeničak je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Karlovca, Karlovačka županija.
Novi!!: Sjeničak Lasinjski i Gornji Sjeničak · Vidi više »
Hasan Kikić
Hasan Kikić (Gradačac, 20. kolovoza 1905. – Čemernica, planina, 6. svibnja 1942.), bio je bošnjački i hrvatski književnik koji se često nalazi u hrvatskim antologijama suvremene književnosti i humoristike.
Novi!!: Sjeničak Lasinjski i Hasan Kikić · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Sjeničak Lasinjski i Hrvatska · Vidi više »
Jovo M. Bižić
Jovo M. Bižić (Sjeničak Lasinjski, 4. srpnja 1927. – Beograd, srpanj 2003.) učitelj i pisac.
Novi!!: Sjeničak Lasinjski i Jovo M. Bižić · Vidi više »
Karlovačka županija
Karlovačka županija se nalazi u središnjoj Hrvatskoj.
Novi!!: Sjeničak Lasinjski i Karlovačka županija · Vidi više »
Karlovac
Karlovac je grad u Hrvatskoj, upravno središte Karlovačke županije.
Novi!!: Sjeničak Lasinjski i Karlovac · Vidi više »
Kordun
Kordun je mikroregija u središnjoj Hrvatskoj.
Novi!!: Sjeničak Lasinjski i Kordun · Vidi više »
Lasinja
Katolička župna crkva u Lasinji. Alojzija Stepinca pokraj župne crkve. Pročelje crkve. Lasinja je općina u Hrvatskoj, u Karlovačkoj županiji.
Novi!!: Sjeničak Lasinjski i Lasinja · Vidi više »
Mađarizacija
Stanovništvo Kraljevine Ugarske (1880). etničke skupine u Kraljevini Ugarskoj (1880) Madari u Kraljevini Ugarskoj (1890) Mađarizacija označava povijesno provođeno nastojanje kako bi se ne-mađarsko stanovništvo Kraljevine Ugarske silom pretvorilo u dio mađarske nacije.
Novi!!: Sjeničak Lasinjski i Mađarizacija · Vidi više »
Mile Mrkalj
Mile Mrkalj (Sjeničak, 1929. – Karlovac 1993.) učitelj i povjesničar.
Novi!!: Sjeničak Lasinjski i Mile Mrkalj · Vidi više »
Miloš Kljajić
Miloš Kljajić (Gornji Sjeničak, 1916. - Kordići Žumberački, 1944.), sudionik NOR-a, narodni heroj Jugoslavije.
Novi!!: Sjeničak Lasinjski i Miloš Kljajić · Vidi više »
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Novi!!: Sjeničak Lasinjski i Njemački jezik · Vidi više »
Orden narodnog heroja
Orden narodnog heroja jugoslavensko je odlikovanje za hrabrost, drugo najviše vojno odlikovanje u socijalističkoj Jugoslaviji.
Novi!!: Sjeničak Lasinjski i Orden narodnog heroja · Vidi više »
Petrinja
Grad Petrinja smješten je na desnoj obali Kupe, na ušću Petrinjčice.
Novi!!: Sjeničak Lasinjski i Petrinja · Vidi više »
Radoslav Lopašić
Radoslav Lopašić (Karlovac, 20. svibnja 1835. – Zagreb, 25. travnja 1893.), bio je hrvatski povjesničar, po struci pravnik.
Novi!!: Sjeničak Lasinjski i Radoslav Lopašić · Vidi više »
Sava Mrkalj
Sava Mrkalj (Sjeničak, 1783. – Beč, 1833.), učitelj i filolog.
Novi!!: Sjeničak Lasinjski i Sava Mrkalj · Vidi više »
Seljačka buna
Seljačka buna (ili Hrvatsko-slovenska Seljačka buna po suvremenicima nazivana još i Velika seljačka buna ili seljački rat),, preuzeto 30.
Novi!!: Sjeničak Lasinjski i Seljačka buna · Vidi više »
Sjeničak
Hrvatska.
Novi!!: Sjeničak Lasinjski i Sjeničak · Vidi više »
Stjepan Antoljak
Stjepan Antoljak, (Doboj, 29. kolovoza 1909. – Zagreb, 14. svibnja 1997.), hrvatski povjesničar.
Novi!!: Sjeničak Lasinjski i Stjepan Antoljak · Vidi više »
Sveta Petka
krunicom u rukama Iaşi, najveća crkva u Rumunjskoj gdje se nalaze moći Svete Petke jedno od najpopularnijih mjesta hodočašća pravoslavnih na jugoistoku Europe Sveta Petka (Sveta Paraskeva, Pyatnitsa, Pyetka ili takozvana Petka Trnovska), kršćanska je svetica koja je rođena u gradu Epivatu, koji se nalazio između Silimvrije i Carigrada u Trakiji polovinom desetog stoljeća.
Novi!!: Sjeničak Lasinjski i Sveta Petka · Vidi više »
Vlasi
Vlaška područja. Vlasi (Rumâni, Rumîńi, Români, Rumâri, Armăni, Arumunji, Aromuni) su skupni naziv za više manjih srodnih etničkih grupa iz jugoistočne Europe, potomke rimskih kolonista i romaniziranih domaćih antičkih naroda poput Ilira i Tračana.
Novi!!: Sjeničak Lasinjski i Vlasi · Vidi više »
Vojna krajina
Zemljovid Vojne krajine Vojna krajina ili Vojna granica (njemački Militärgrenze), naziv za pogranično područje Habsburške Monarhije koje je na početku bilo organizirano kao obrambeni pojas protiv Osmanlija i koje je poslije preraslo u golemu habsburšku ratnu provinciju.
Novi!!: Sjeničak Lasinjski i Vojna krajina · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Sjeničak Lasinjski i Zagreb · Vidi više »
1105.
Bez opisa.
Novi!!: Sjeničak Lasinjski i 1105. · Vidi više »
12. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Sjeničak Lasinjski i 12. stoljeće · Vidi više »
1299.
Bez opisa.
Novi!!: Sjeničak Lasinjski i 1299. · Vidi više »
17. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Sjeničak Lasinjski i 17. stoljeće · Vidi više »
1715.
Bez opisa.
Novi!!: Sjeničak Lasinjski i 1715. · Vidi više »
1781.
Bez opisa.
Novi!!: Sjeničak Lasinjski i 1781. · Vidi više »
1783.
Bez opisa.
Novi!!: Sjeničak Lasinjski i 1783. · Vidi više »
1834.
Bez opisa.
Novi!!: Sjeničak Lasinjski i 1834. · Vidi više »
1868.
Bez opisa.
Novi!!: Sjeničak Lasinjski i 1868. · Vidi više »
1897.
Bez opisa.
Novi!!: Sjeničak Lasinjski i 1897. · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Sjeničak Lasinjski i 19. stoljeće · Vidi više »
1929.
Bez opisa.
Novi!!: Sjeničak Lasinjski i 1929. · Vidi više »
1932.
Bez opisa.
Novi!!: Sjeničak Lasinjski i 1932. · Vidi više »
1936.
Bez opisa.
Novi!!: Sjeničak Lasinjski i 1936. · Vidi više »
1938.
Bez opisa.
Novi!!: Sjeničak Lasinjski i 1938. · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: Sjeničak Lasinjski i 1941. · Vidi više »
1961.
Bez opisa.
Novi!!: Sjeničak Lasinjski i 1961. · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: Sjeničak Lasinjski i 1971. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: Sjeničak Lasinjski i 1981. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Sjeničak Lasinjski i 1991. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: Sjeničak Lasinjski i 1992. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Sjeničak Lasinjski i 2001. · Vidi više »
