Brže od pregledniku!
236 odnosi: Aberdeen, Amplituda, Amsterdam, Anatidae, Angli, Antwerpen, Arktički ocean, Atlantski ocean, Atmosferski tlak, Škamp, Školjkaši, Škotska, Škotski gaelski jezik, Škotski jezik, Šljunak, Švedska, Švedski jezik, Čigre, Bakalar, Baltički štit, Baltičko more, Baltik, Belgija, Bergen, Bitka kod Jyllanda, Bluna, Bremen, Bremerhaven, Britanija (rimska provincija), Britanski otoci, Burnjak, Calais, Centralne sile, Cjevonosnice, Cjevovod, Cunami, Danska, Danski jezik, Doggerland, Donjonjemački jezici, Doverska vrata, Drugi svjetski rat, Drvo (materijal), Edmond Halley, Ekosustav, Elektrane na plimu i oseku, Elektrane na valove, Emden, Energija vjetra, Engleski jezik, ..., Epikontinentalni pojas, Esbjerg, Europa, Europska unija, Europski pomorski energetski institut (EMEC), Farski otoci, Fjord, Francuska, Francuski jezik, Frizija, Frizijci, Globalni navigacijski satelitski sustavi, Globalno zatopljenje, Gnjurašice, Golf, Grimsby, Hamburg, Hanza, Haringe, Hidrotehničke melioracije, Hranidbeni lanac, Humber, Hvat, Industrijalizacija, Introducirane vrste, Invazivna vrsta, Istočna Engleska, Iverak, Jantar, Jaružanje, Jastog, Jedrenje, Jedrenje na dasci, Jeguljke, Južna Europa, Jugozapadna Azija, Jura (geološko razdoblje), Juti (Germani), Jylland, Kamenica (školjka), Kattegat, Kielski kanal, Kingston na Hullu, Kitovi, Kontejnerski brod, Kraj rimske vlasti u Britaniji, Kraljevstvo Velike Britanije, Kreda (geološko razdoblje), Kuhinjska sol, Kvartar, La Manche, Laba, Lan, Larinae, Latinski jezik, Ledenjak, Ledeno doba, Lincolnshire, London, London Array, Londonski most, Međunarodna konvencija o sprječavanju onečišćenja s brodova, Međunarodni sud, Metar, Meuse, Minolovac, Mjehurasta haluga, Morževi, More, Morena, Morska razina, Morska struja, Morska trava, Mytilus, Nafta, Naftna kriza, Naftna platforma, Nasip, NATO, Nautička milja, Nesiti, Nizozemska, Nizozemski jezik, Njemačka, Njemačka carska mornarica, Njemački jezik, Njorke, Norveška, Norveški jezik, Norveško more, Obala, Obični tuljan, Oceanski dupini, Oligocen, OPEC, Orkneyski otoci, Oslo, Otjecanje, Otočje, Papalina, Paratetis, Perajari, Phoenicopterus, Pijesak, Pješčana dina, Pješčarska milava, Plateosaur, Plinije Stariji, Pliskavice, Potres u Lisabonu 1755., Priobalna vjetroelektrana Greater Gabbard, Prirodni plin, Prirodni rezervat, Promatranje ptica, Prvi svjetski rat, Rajna, Rakovi, Ribarstvo, Ribe, Ribolov, Richterova ljestvica, Rimsko osvajanje Britanije, Ro-Ro brod, Rotterdam, Rusko-japanski rat, Salinitet, Sasi, Seoba naroda, Shetlandsko otočje, Sivi kitovi, Sivi tuljan, Sjeverna Europa, Sjeverna Frizija (okrug), Sjevernofrizijski jezik, Sjeveroistočna Engleska, Sjeverozapadni prolaz, Skagerrak, Skandinavija, Skandinavski poluotok, Skuša, Slatka voda, Slijev, Srednja Europa, Srednji vijek, Sredozemlje, Sredozemno more, Stanište, Stavanger, Svijet, Svjetska baština, Sylt, Tanker, Temza, Teritorijalno more, The Fens, The Guardian, Tkanina, Torpiljarka, Troprsti galeb, Tuljan mjehuraš, Tupik, Ugrožena vrsta, Ujedinjeno Kraljevstvo, Utjecaj vjetroelektrana na okoliš, Vadensko more, Vat, Velika Britanija (otok), Veslonošci, Vikinzi, Vilim III. Oranski, Vino, Vjetroelektrana, Vjetroelektrana Walney, Vranci, Weser, Začin, Zagađenje, Zapadna Europa, Zapadnofrizijski jezik, Zooplankton, 1164., 17. stoljeće, 17. veljače, 18. stoljeće, 1953., 1962.. Proširite indeks (186 više) »
Aberdeen
Zastava grada Aberdeena Aberdeen je škotski grad, treći po veličini u Škotskoj s 202,370 stanovnika (2005.). Grad nosi nadimke poput Granitni grad, Srebrni grad sa zlatnim pijeskom zato što je sredinom 18.
Novi!!: Sjeverno more i Aberdeen · Vidi više »
Amplituda
Amplituda prikazane valne funkcije označena je kao ''y'' Amplituda je u fizici najveći otklon (elongacija) od srednje vrijednosti veličine kojom se opisuje val ili titranje.
Novi!!: Sjeverno more i Amplituda · Vidi više »
Amsterdam
Amsterdam je glavni grad i važno gospodarsko i kulturno središte Nizozemske.
Novi!!: Sjeverno more i Amsterdam · Vidi više »
Anatidae
Anatidae je porodica ptica u redu guščarica.
Novi!!: Sjeverno more i Anatidae · Vidi više »
Angli
Angli su bili Germani nepoznatog podrijetla, ali im se ime povezuje s pokrajinom Angeln u današnjoj Njemačkoj pokrajini Schleswig-Holstein.
Novi!!: Sjeverno more i Angli · Vidi više »
Antwerpen
Antwerpen (fra. Anvers) grad je u Belgiji.
Novi!!: Sjeverno more i Antwerpen · Vidi više »
Arktički ocean
Arktički ocean Arktički ocean, dubine do 5449 m naziva se još i Sjeverno polarno more, Arktik ali i Arktičko sredozemno more.
Novi!!: Sjeverno more i Arktički ocean · Vidi više »
Atlantski ocean
Sjeverni i Južni Atlantski ocean Atlantski ocean, zvan i Atlantik, drugi je najveći ocean na Zemlji i pokriva približno petinu njene površine.
Novi!!: Sjeverno more i Atlantski ocean · Vidi više »
Atmosferski tlak
Njemačkoj (crnom bojom). živom. Riječkoj luci. Atmosferski tlak ili tlak zraka je tlak na bilo kojem dijelu Zemljine atmosfere.
Novi!!: Sjeverno more i Atmosferski tlak · Vidi više »
Škamp
Škamp (lat. Nephrops norvegicus) je vrsta morskog raka iz porodice Nephropidae (hlapovi).
Novi!!: Sjeverno more i Škamp · Vidi više »
Školjkaši
Građa školjke ''Patella vulgata''. Školjkaši (Bivalvia, prije Pelecypoda, također Lamellibranchia) su razred mekušaca.
Novi!!: Sjeverno more i Školjkaši · Vidi više »
Škotska
Škotska (škotski gaelski: Alba, engleski: Scotland) je dio Ujedinjenog Kraljevstva. Najsjeverniji je dio otoka Velike Britanije; s otočjem Hebridi, Orkney i Shetland obuhvaća 77.180 km², a s unutarnjim vodama 78.764 km². Škotska je 1980. godine imala 5.153.000 stanovnika. Gustoća iznosi 65 stanovnika na km². Najgušće je naseljeno središnje područje. Političko, industrijsko i kulturno središte je Edinburgh (1981. godine - 419.200 stanovnika). Na zapadu i sjeveru dopire do Atlantskog oceana, a na istoku do Sjevernog mora. Od Engleske je dijeli granična crta koja se proteže od ušća rijeke Tweed do zaljeva Solay. Za Škotsku je karakteristična razvedenost obale, osobito zapadne, po čemu se znatno razlikuje od Engleske. Na istočnoj obali duboko su se usjekli zaljevi Firth of Forth i Moray Firth. Škotska se uglavnom dijeli na južni, središnji i sjeverni dio. Južni dio obuhvaća Južno visočje s graničnim gorjem Cheviot, građenim pretežno od starih stijena. Središnji dio sastoji se od niza depresija, koje se nastavljaju u Firth of Clyde, Firth of Forth i Firth of Tay. Njima je odvojeno brdovito područje na jugu od granitnih ravnjaka gorja Grampian na sjeveru s najvišim vrhom britanskog otočja Ben Nevis, 1343 m. Udolina Glen More s nizom jezera rastavlja gorje Grampain od sjevernog visočja (Northern Highlands). Sjeverni dio popunjava Škotsko visočje, koje na krajnjem sjeveru prelazi u obalnu ravnicu. Osnovne su privredne grane rudarstvo i industrija. Iskorištavaju se nalazišta ugljena, koja daju oko 10% ukupne britanske proizvodnje, željezne, bakrene i olovne rude. Velike količine električne energije potječu iz hidroelektrana i iz nuklearnih elektrana. Uz metalurgiju razvila se metalna industrija s brodogradnjom, proizvodnjom strojeva i sl. Poznata je dobro razvijena tekstilna (pamučna, vunena, prerada jute) i dr., prehrambena (proizvodnja viskija), kemijska i petrokemijska industrija s velikim rafinerijskim središtem u Grangemouthu, do kojeg vodi naftovod iz ležišta Forties u podmorju Sjevernog mora (preko Crudena Baya i Aberdeena). Važnu privrednu granu predstavlja i stočarstvo, osobito uzgoj goveda i ovaca. Oko 25% obrađenih površina nalazi se pod žitaricama (zob, pšenica, ječam) i industrijskim biljkama. U priobalnim vodama dobro razvijeno je ribarstvo; poznate su ribarske luke Aberdeen, Peterhead i Banff. Vrlo su atraktivne trgovačke luke Glasgow i Dundee. Glavno prometno središte jest Edinburgh. Sve veću ulogu ima turizam.
Novi!!: Sjeverno more i Škotska · Vidi više »
Škotski gaelski jezik
Rasprostranjenost ovog jezika u Škotskoj u 2001. Škotski gaelski jezik (ISO 639-3: gla; gàidhlig, gaelic, albannach gaidhlig, erse) pripada skupini keltskih jezika i podskupini gaelskih jezika.
Novi!!: Sjeverno more i Škotski gaelski jezik · Vidi više »
Škotski jezik
Škotski jezik (ISO 639-3: sco; scots), jedan od dva jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim se služe etnički Škoti, oko 100 000 osoba u Ujedinjenom Kraljevstvu i oko 100 000 u Irskoj u grofoviji Donegal.
Novi!!: Sjeverno more i Škotski jezik · Vidi više »
Šljunak
Šljunak Šljunak je prirodni granularni materijal sačinjen od razdijeljenih čestica stijena i minerala određene veličine.
Novi!!: Sjeverno more i Šljunak · Vidi više »
Švedska
Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.
Novi!!: Sjeverno more i Švedska · Vidi više »
Švedski jezik
right Švedski jezik (svenska, ISO 639-3: swe), jedan od tri švedska jezika, šire danskošvedske podskupine istočnoskandinavskih jezika.
Novi!!: Sjeverno more i Švedski jezik · Vidi više »
Čigre
Čigre, su potporodica ptica u porodici galebova, dio reda močvarica.
Novi!!: Sjeverno more i Čigre · Vidi više »
Bakalar
Bakalar (Gadus morhua) je riba iz porodice Gadidae (Ugotice), jedna od najviše ekonomski eksploatiranih ribljih vrsta.
Novi!!: Sjeverno more i Bakalar · Vidi više »
Baltički štit
Baltički štit ili Fenoskandijski štit geološki je entitet koji obuhvaća znatan dio Sjeverne Europe.
Novi!!: Sjeverno more i Baltički štit · Vidi više »
Baltičko more
Baltičko more nalazi se na sjeveru Europe i sa Sjevernim morem povezano je tjesnacima Sunda, Veliki Belt, Mali Belt, Skagerrak, Kattegat i Kielskim kanalom. Baltičko more jest rubno more Atlantskoga oceana koje zatvaraju Danska, Estonija, Finska, Njemačka, Latvija, Litva, Poljska, Rusija, Švedska te sjeverna i srednjoeuropska nizina. Proteže se od 53°N do 66°N geografske širine i od 10°E do 30°E geografske dužine. Izmjena vode između Baltičkoga mora i Atlantskog oceana ograničena je i odvija se kroz danske tjesnace u Kattegat kroz Øresund te Veliki i Mali Belt. Najznačajniji zaljevi Baltičkoga mora jesu Botnički zaljev, Finski zaljev, Riški zaljev i Gdanjski zaljev. Administrativnu granicu Baltika na njezinu sjevernom rubu, na geografskoj širini 60°N, čine Ålandski i Botnički zaljevi, a na sjeveroistočnom rubu Finski zaljev, na istočnome Riški zaljev, a na zapadu švedski dio južnoga Skandinavskog poluotoka. Baltičko more povezano je umjetnim vodenim putovima s Bijelim morem preko Bijelomorsko-baltičkoga kanala i s Njemačkim zaljevom Sjevernoga mora Kielskim kanalom.
Novi!!: Sjeverno more i Baltičko more · Vidi više »
Baltik
Baltik Baltik je višeznačni termin koji se koristi za označavanje arbitrarne regije povezane s Baltičkim morem.
Novi!!: Sjeverno more i Baltik · Vidi više »
Belgija
Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika. S 380 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Njena institucionalna organizacija je složena i strukturirana na regionalnoj i jezičnoj osnovi. Podijeljena je na tri visoko autonomne regije: Flamanska regija (Flandrija) na sjeveru, Valonska regija (Valonija) na jugu i Regija glavnog grada Bruxellesa. Bruxelles je najmanja i najgušće naseljena regija, kao i najbogatija regija u smislu BDP-a po glavi stanovnika. Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.
Novi!!: Sjeverno more i Belgija · Vidi više »
Bergen
Bergen je s 260.200 stanovnika (2010.) te 384.100 stanovnika šireg gradskog područja (Veliki Bergen), drugi po veličini grad u Norveškoj.
Novi!!: Sjeverno more i Bergen · Vidi više »
Bitka kod Jyllanda
Bitka kod Jyllanda (njemački: Skagerrakschlacht; engleski: Battle of Jutland; danski: Søslaget ved Jylland / Søslaget om Skagerrak), sudionicima bitke poznata kao Der Tag (engl. The Day; hrv. dan), bila je najveća pomorska bitka u Prvom svjetskom ratu i jedina u ratu u kojoj su se međusobno borili bojni brodovi.
Novi!!: Sjeverno more i Bitka kod Jyllanda · Vidi više »
Bluna
Bluna (Morus bassanus, donedavno Sula bassana) je vrsta morske ptice i najveći pripadnik porodice bluna.
Novi!!: Sjeverno more i Bluna · Vidi više »
Bremen
Slobodni hanzeatski grad Bremen je grad na sjeverozapadu Njemačke i istovremeno upravno središte najmanje savezne pokrajine Bremen (404 km²).
Novi!!: Sjeverno more i Bremen · Vidi više »
Bremerhaven
Bremerhaven (izgovor IPA), Donjenjemački: Bremerhoben, je grad i morska luka u sjeverozapadnoj Njemačkoj.
Novi!!: Sjeverno more i Bremerhaven · Vidi više »
Britanija (rimska provincija)
Britanija 410. godine Britanija kao rimska provincija odnosi se na dijelove otoka Velike Britanije koji su bili u vlasti Rimskog Carstva između 43. i 410. Rimljani su zvali tu provinciju Britannia.
Novi!!: Sjeverno more i Britanija (rimska provincija) · Vidi više »
Britanski otoci
Britanski se otoci sastoje od Velike Britanije, Irske i brojnih manjih okolnih otoka. Britanski otoci (engl. British Isles, irski Oileáin na Breataine), skupina otoka uz sjeverozapadnu obalu Europe koji obuhvaćaju Veliku Britaniju (Engleska, Škotska i Wales), Irsku (Sjeverna Irska i Republika Irska), otok Man i nekoliko tisuća manjih susjednih otoka.
Novi!!: Sjeverno more i Britanski otoci · Vidi više »
Burnjak
Burnjak (lat. Fulmaris glacialis) je morska ptica iz porodice Fulmarus.
Novi!!: Sjeverno more i Burnjak · Vidi više »
Calais
Calais je grad i luka koji je smješten na sjeveru Francuske.
Novi!!: Sjeverno more i Calais · Vidi više »
Centralne sile
Karta Europe 1914. koja prikazuje dva vojno-politička saveza:~ Antanta (zelena boja)~Središnje sile (crvena boja)~ i neutralne zemlje (koje nisu vojno-politički savezi) su žute boje Centralne sile, (rjeđe Centralnoeuropske sile) je neformalni naziv koji se u Prvom svjetskom ratu koristio za Njemačku i države koje su u ratu sudjelovale kao njeni saveznici.
Novi!!: Sjeverno more i Centralne sile · Vidi više »
Cjevonosnice
Cjevonosnice (Bubnjavke; lat. Procellariiformes) su red iz razreda ptica.
Novi!!: Sjeverno more i Cjevonosnice · Vidi više »
Cjevovod
Najduži svjetski cjevovod amonijaka od Rusije do Ukrajine Cjevovod je sustav cijevi za prijevoz robe najčešće u tekućem i plinovitom stanju.
Novi!!: Sjeverno more i Cjevovod · Vidi više »
Cunami
Cunami koji je pogodio Malé, Maldivi 26. prosinca 2004. Kada se cunami približi plitkom moru, on uspori, ali se amplituda poveća CunamiStjepan Babić, Sanda Ham, Milan Moguš, Hrvatski školski pravopis: usklađen sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika, 4.
Novi!!: Sjeverno more i Cunami · Vidi više »
Danska
Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.
Novi!!: Sjeverno more i Danska · Vidi više »
Danski jezik
Danski jezik (ISO 639-3: dan) jezik je istočnoskandinavske podskupine u sjevernogermanskoj skupini germanskih jezika kojim govori otprilike šest milijuna ljudi.
Novi!!: Sjeverno more i Danski jezik · Vidi više »
Doggerland
Doggerland u ranom holocenu Doggerland bilo je područje kopna, sada potopljeno ispod južnog Sjevernog mora, koje je povezivalo Veliku Britaniju s kontinentalnom Europom. Poplavio ga je porast razine mora oko 6500 – 6200 pr. Kr. Geološka ispitivanja sugeriraju da se proširio od današnje istočne obale Velike Britanije do današnje Nizozemske, zapadne obale Njemačke i poluotoka Jutlanda.
Novi!!: Sjeverno more i Doggerland · Vidi više »
Donjonjemački jezici
Područje gdje se govori donjonjemački Donjonjemački jezici su dio zapadnogermanskih jezika koji nisu sudjelovali u drugoj glasovnoj promjeni sa srednjo- i gornjonjemačkim narječjima i time su se od njih odvojili.
Novi!!: Sjeverno more i Donjonjemački jezici · Vidi više »
Doverska vrata
La Manche s prikazanim Doverskim prolazom Doverska vrata su morski prolaz između europskog kontinenta i otoka Britanije.
Novi!!: Sjeverno more i Doverska vrata · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Sjeverno more i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Drvo (materijal)
Vrste drva Drvo je prirodni materijal koji se dobiva od drvenastih biljaka, uglavnom od debla stabala, iako se za neke primjene koriste i drvo grana.
Novi!!: Sjeverno more i Drvo (materijal) · Vidi više »
Edmond Halley
Halleyjev komet snimljen 8. ožujka 1986. Edmond Halley (Haggerston kraj Londona, 8. studenog 1656. – Greenwich, 14. siječnja 1742.), engleski astronom i geodet.
Novi!!: Sjeverno more i Edmond Halley · Vidi više »
Ekosustav
Alpama Ekosustav ili ekosistem je prostor (biotop) naseljen organizmima i njihovim zajednicama, u kojem se neprekidno stvara primarna biomasa, koju troše (i razgrađuju) heterotrofni potrošači.
Novi!!: Sjeverno more i Ekosustav · Vidi više »
Elektrane na plimu i oseku
Elektrana na morske mjene u Francuskoj. Energija plime i oseke spada u oblik hidro-energije koja gibanje mora uzrokovano mjesečevim mjenama ili padom i porastom razine mora koristi za transformaciju u električnu energiju i druge oblike energije.
Novi!!: Sjeverno more i Elektrane na plimu i oseku · Vidi više »
Elektrane na valove
Kad objekt pluta gore dolje mreška se u bazenu stvarajući eliptičnu putanju Gibanje čestice u oceanskom valu."A".
Novi!!: Sjeverno more i Elektrane na valove · Vidi više »
Emden
Emden je grad u njemačkoj saveznoj pokrajini Donjoj Saskoj, blizu granice s Nizozemskom.
Novi!!: Sjeverno more i Emden · Vidi više »
Energija vjetra
Energija vjetra, energija je koja se pretvara u korisni oblik energije – električnu energiju, pomoću vjetroelektrana.
Novi!!: Sjeverno more i Energija vjetra · Vidi više »
Engleski jezik
skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.
Novi!!: Sjeverno more i Engleski jezik · Vidi više »
Epikontinentalni pojas
Morski pojasevi prema međunarodnom pravu Kontinentski šelf (kontinentski prag, priobalni rub, epikontinentski rub, kontinentska površina, neritik) je geomorfološki oblik reljefa morskog dna.
Novi!!: Sjeverno more i Epikontinentalni pojas · Vidi više »
Esbjerg
Vodotoranj Esbjerg je grad u Danskoj na zapadu poluotoka Jutlanda u regiji Južna Danska.
Novi!!: Sjeverno more i Esbjerg · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Sjeverno more i Europa · Vidi više »
Europska unija
Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).
Novi!!: Sjeverno more i Europska unija · Vidi više »
Europski pomorski energetski institut (EMEC)
Europski pomorski energetski institut je ovlašteni centar za ispitivanje i istraživanje usredotočen na razvoj iskorištavanja energije valova, plime i oseke.
Novi!!: Sjeverno more i Europski pomorski energetski institut (EMEC) · Vidi više »
Farski otoci
Farski, Ferojski, Farerski, Ovčji ili Farežanski otoci (ferojski: Føroyar, danski: Færøerne) autonomna je pokrajina u sklopu Kraljevine Danske.
Novi!!: Sjeverno more i Farski otoci · Vidi više »
Fjord
Fjord u Sunnmøreu, Norveška Fjord je dugački morski rukavac s tri strane okružen kopnom najčešće sa strmim padinama.
Novi!!: Sjeverno more i Fjord · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Sjeverno more i Francuska · Vidi više »
Francuski jezik
Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.
Novi!!: Sjeverno more i Francuski jezik · Vidi više »
Frizija
Pokrajina u Nizozemskoj i Njemačkoj.
Novi!!: Sjeverno more i Frizija · Vidi više »
Frizijci
Frizijci ili Frizi su germanski narod koji nastanjuje sjeverna područja današnje Nizozemske i Njemačke.
Novi!!: Sjeverno more i Frizijci · Vidi više »
Globalni navigacijski satelitski sustavi
Globalni navigacijski satelitski sustavi (GNSS), standardni generički termin za satelitske navigacijske sustave (Sat Nav) koji pružaju autonomno geoprostorno pozicioniranje s globalnom pokrivenošću.
Novi!!: Sjeverno more i Globalni navigacijski satelitski sustavi · Vidi više »
Globalno zatopljenje
Onečišćavanje zraka pojačava staklenički učinak. stakleničkih plinova i odbija (reflektira) natrag prema Zemlji, naziva se staklenički učinak ili efekt staklenika. Mjerenja razine mora su pokazala porast razine mora od 200 mm u 20. stoljeću. ugljikovog dioksida (CO2) u zadnjih 50 godina. Ledenjak Grinnell 1938. Ledenjak Grinnell 2009. Sve češća nevremena kao jedna od posljedica globalnog zatopljenja. Globalno zatopljenje ili globalno zagrijavanje je postupno zagrijavanje Zemljine površine i najnižih slojeva atmosfere uzrokovano učinkom staklenika, što dovodi i do globalnih promjena klime.
Novi!!: Sjeverno more i Globalno zatopljenje · Vidi više »
Gnjurašice
Gnjurašice (Gnjurci,, Podicipedidae) su red s jednom porodicom ptica.
Novi!!: Sjeverno more i Gnjurašice · Vidi više »
Golf
Golf je olimpijski šport u kojem igrač nastoji lopticu sa što manje udaraca ubaciti u rupu, sukladno pravilima.
Novi!!: Sjeverno more i Golf · Vidi više »
Grimsby
Grimsby je grad i luka u istočnoj Engleskoj.
Novi!!: Sjeverno more i Grimsby · Vidi više »
Hamburg
Hamburg, službeno Slobodni i hanzeatski grad Hamburg (njemački: Freie und Hansestadt Hamburg) je grad na sjeveru Njemačke i istovremeno jedan od 16 pokrajina u Njemačkoj i sa svojih 1,7 milijuna stanovnika po veličini je drugi njemački grad.
Novi!!: Sjeverno more i Hamburg · Vidi više »
Hanza
Glavni trgovački putovi Hanzeatskog saveza Hanza (Hanzeatski savez) (stari donjonjemački Hansa.
Novi!!: Sjeverno more i Hanza · Vidi više »
Haringe
Atlantska haringa Haringe, naziv za skupinu različitih riba koje žive uglavnom u morima i malog su ili srednjeg rasta iz porodice srdeljki ili clupeidae.
Novi!!: Sjeverno more i Haringe · Vidi više »
Hidrotehničke melioracije
Hrvatskoj od ukupne površine tla i stupanj njihovog uređenja. Hidrotehničke melioracije su skup hidrotehničkih i (agrotehničkih) mjera, aktivnosti i građevina kojima se ostvaruju optimalni uvjeti za razvoj biljaka.
Novi!!: Sjeverno more i Hidrotehničke melioracije · Vidi više »
Hranidbeni lanac
vodi Pojmom hranidbenog lanca naziva se u ekologiji i ekotoksikologiji linearni prijenos hranom preuzete energije od jedne populacije organizama na sljedeću, odnosno, kad se jedna populacija hrani onom koja joj u tom lancu prethodi.
Novi!!: Sjeverno more i Hranidbeni lanac · Vidi više »
Humber
Humber i Spurn Head snimljeni iz zraka, usmjereni prema sjeveroistoku, gledano iz smjera Sjevernog Lincolnshirea Humber je danas veliki plimni estuarij.
Novi!!: Sjeverno more i Humber · Vidi više »
Hvat
Hvat, sežanj ili klafter (engl. fathom) je stara jedinica za mjerenje duljine u Imperijalnom sustavu mjera, a koristi se još jedino u pomorstvu, najčešće za mjerenje dubine.
Novi!!: Sjeverno more i Hvat · Vidi više »
Industrijalizacija
Parni stroj Industrijalizacija je pojačavanje udjela industrije u ukupnom gospodarstvu.
Novi!!: Sjeverno more i Industrijalizacija · Vidi više »
Introducirane vrste
naturaliziran u SAD-u iz Euroazije kao krmena i pokrovna biljka. Introducirane, neozoonske, strane, egzotične, alohtone, nenativne vrste (u biologiji se jednostavno rabi pojam introdukcija), vrste su koje žive izvan svojeg nativnog ili prirodnoga distributivnog raspona, a koje su ondje dospjele čovječjom aktivnošću, namjerno ili slučajno.
Novi!!: Sjeverno more i Introducirane vrste · Vidi više »
Invazivna vrsta
Ambrozija ili Pelinolisni limundžik, jako alargena invanzivna vrsta Strana vrsta je nezavičajna vrsta koja prirodno ne obitava u određenom ekološkom sustavu nekoga područja, nego je u njega dospjela ili može dospjeti namjernim ili nenamjernim unošenjem.
Novi!!: Sjeverno more i Invazivna vrsta · Vidi više »
Istočna Engleska
Istočna Engleska je jedna od devet službenih regija Engleske.
Novi!!: Sjeverno more i Istočna Engleska · Vidi više »
Iverak
Iverak (lat. Platichthys flesus) ili obični iverak, kod nas se naziva još i iver, pasara, ploča, romb.
Novi!!: Sjeverno more i Iverak · Vidi više »
Jantar
Ogrlica od baltičkog jantaraMušica i komarac dokaz su kako je ovaj jantar star oko 60-40 mlijuna godina Inkluzija baltičkog jantara - Psylloidea Jantar (ruski iz latinskog), ćilibar (turski iz perzijskog) u značenju "koji privlači slamu", ili sukcinit (latinski), fosilna je smola crnogoričnog drveća očvrsnula sedimentacijskim procesom.
Novi!!: Sjeverno more i Jantar · Vidi više »
Jaružanje
Jaružanje je naziv za iskapanje nataloženog pijeska, šljunka i mulja s dna neke rijeke, jezera ili plićeg morskog zaljeva.
Novi!!: Sjeverno more i Jaružanje · Vidi više »
Jastog
Jastog je morski člankonožac iz porodice rakova bez velikih kliješta (palinuridae).
Novi!!: Sjeverno more i Jastog · Vidi više »
Jedrenje
Jedrenje je umijeće upravljanja jedrilicom, tj.
Novi!!: Sjeverno more i Jedrenje · Vidi više »
Jedrenje na dasci
Bjelorusije Jedrenje na dasci ili windsurfing je vodeni šport.
Novi!!: Sjeverno more i Jedrenje na dasci · Vidi više »
Jeguljke
Jeguljke (Anguilliformes) su red riba, koji, prema dijelu autora ima 4 podreda, 19 (prema nekim autorima 15) porodica, 110 rodova i oko 600 vrsta, dok drugi smatraju da ovaj red obuhvaća oko 900 vrsta.
Novi!!: Sjeverno more i Jeguljke · Vidi više »
Južna Europa
date.
Novi!!: Sjeverno more i Južna Europa · Vidi više »
Jugozapadna Azija
Jugozapadna Azija Jugozapadna Azija je subregija Azije koja obuhvaća njezin jugozapadni dio.
Novi!!: Sjeverno more i Jugozapadna Azija · Vidi više »
Jura (geološko razdoblje)
Jura je razdoblje u mezozoiku između trijasa i krede.
Novi!!: Sjeverno more i Jura (geološko razdoblje) · Vidi više »
Juti (Germani)
Jutska naselja u Britaniji oko 575. Juti (također Iuti ili Iutae) su bili germanski narod koji je naseljavao poluotok Jutland (lat.: Iutum, danas Jyland) koji je po njima i dobio svoje ime.
Novi!!: Sjeverno more i Juti (Germani) · Vidi više »
Jylland
Jylland Jylland (danski Jylland, njemački Jütland) je poluotok na sjeveru Europe.
Novi!!: Sjeverno more i Jylland · Vidi više »
Kamenica (školjka)
Kamenica (lat. Ostrea edulis), ili europska kamenica je morska školjka iz porodice kamenica (Ostreidae).
Novi!!: Sjeverno more i Kamenica (školjka) · Vidi više »
Kattegat
Kattegat (švedski i danski: Kattegatt) je morski tjesnac koji razdvaja teritorij Danske i Švedske te zajedno sa Skagerrakom na sjeveru povezuje Sjeverno i Baltičko more.
Novi!!: Sjeverno more i Kattegat · Vidi više »
Kielski kanal
300px Kielski kanal (Nord-Ostsee-Kanal), 98 km dug kanal koji povezuje Sjeverno s Baltičkim morem i tako skraćuje put za 519 km.
Novi!!: Sjeverno more i Kielski kanal · Vidi više »
Kingston na Hullu
Kingston upon Hull, poznatiji kao Hull, lučki je grad i unitarna uprava na istočnoj obali Engleske u grofoviji Istočni Riding Yorkshirea.
Novi!!: Sjeverno more i Kingston na Hullu · Vidi više »
Kitovi
Kitovi (lat. Cetacea) su infrared sisavaca koji ima više od 80 vrsta.
Novi!!: Sjeverno more i Kitovi · Vidi više »
Kontejnerski brod
Kontejnerski brod ''MSC Charleston'' u plovidbi. Kontejnerski brod (hrv. također Brod za prijevoz spremnika) je vrsta teretnog broda koji sav svoj teret prevozi u kontejnerima u skopu tehnike nazvane kontejnerizacija, što je uobičajeno sredstvo intermodalnog prijevoza tereta.
Novi!!: Sjeverno more i Kontejnerski brod · Vidi više »
Kraj rimske vlasti u Britaniji
Svršetak rimske vlasti na otoku Britaniji od 383. do 410. godine. Povijesni je zemljovid na engleskom jeziku. Kraj rimske vlasti u Britaniji je pojam kojim označujemo razdoblje u kojem je Rimsko Carstvo okončalo svoje sveze sa svojom provincijom Britanijom.
Novi!!: Sjeverno more i Kraj rimske vlasti u Britaniji · Vidi više »
Kraljevstvo Velike Britanije
Kraljevstvo Velike Britanije (eng. Kingdom of Great Britain) bilo je država stvorena ujedinjenjem Kraljevine Engleske i Kraljevine Škotske 1707. g. Prestala je postojati 1801. kada joj je pridruženo Irsko Kraljevstvo te je stvoreno Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske.
Novi!!: Sjeverno more i Kraljevstvo Velike Britanije · Vidi više »
Kreda (geološko razdoblje)
Kreda (mletački tal. creda Datoteka:Tyrannosaurus BW.jpg|Tyrannosaurus rex, jedan od najvećih kopnenih grabežljivaca svih vremena, živio je tijekom kasne krede. Datoteka:Velociraptor dinoguy2.jpg|Velociraptor je bio dinosaur s perjem i živio je tijekom kasne krede. Datoteka:Triceratops BW.jpg|Triceratops je jedan od najprepoznatljivijih rodova krede. Datoteka:Eomaia NT.jpg|Sisavci su činili manji dio kredske faune. Datoteka:Coloborhynchus piscator jconway.jpg|Anhanguera piscator, pterosaur.
Novi!!: Sjeverno more i Kreda (geološko razdoblje) · Vidi više »
Kuhinjska sol
Kristali kuhinjske soli Kuhinjska sol je namirnica koja se uglavnom sastoji od natrijevog klorida.
Novi!!: Sjeverno more i Kuhinjska sol · Vidi više »
Kvartar
Kvartar je posljednji geološki period koji je počeo prije 2,5 milijuna godina i u kojem se razvio suvremeni čovjek.
Novi!!: Sjeverno more i Kvartar · Vidi više »
La Manche
La Manche (bretonski: Mor Breizh, kornijski: Mor Brettanek) je dio Atlantskog oceana koji odvaja otok Veliku Britaniju od sjeverne Francuske te spaja Atlantski ocean i Sjeverno more.
Novi!!: Sjeverno more i La Manche · Vidi više »
Laba
Laba (češki: Labe, njemački: Elbe, latinski: Albis) je rijeka koja teče kroz Češku i Njemačku.
Novi!!: Sjeverno more i Laba · Vidi više »
Lan
Lan (lat. Linum), biljni rod u porodici lanovki (Linaceae).
Novi!!: Sjeverno more i Lan · Vidi više »
Larinae
Galeb u letu ''Chroicocephalus novaehollandiae'' na plaži Kiama, Sydney, tijekom Božića 2013. Larinae je potporodica ptica iz porodice Laridae.
Novi!!: Sjeverno more i Larinae · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Sjeverno more i Latinski jezik · Vidi više »
Ledenjak
Ledenjak je veliko postojano tijelo od leda.
Novi!!: Sjeverno more i Ledenjak · Vidi više »
Ledeno doba
Velika ledena površina u ledenom dobu Antarktici prije 400 000 godina Ledena doba važan su dio Zemljine prošlosti u kojem su nastali mnogi reljefni oblici, biljne i životinjske vrste, a naposljetku tada se pojavljuje i čovjek.
Novi!!: Sjeverno more i Ledeno doba · Vidi više »
Lincolnshire
Lincolnshire (skraćeno Lincs) je grofovija na istoku Engleske.
Novi!!: Sjeverno more i Lincolnshire · Vidi više »
London
London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva.
Novi!!: Sjeverno more i London · Vidi više »
London Array
London Array je pučinska vjetroelektrana smještena na ušću rijeke Temze u Sjeverno more, u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Novi!!: Sjeverno more i London Array · Vidi više »
Londonski most
Londonski most (eng. London Bridge) naziv je za trenutni most i više mostova, koji su u povijesti povezivali sjevernu i južnu obalu rijeke Temze.
Novi!!: Sjeverno more i Londonski most · Vidi više »
Međunarodna konvencija o sprječavanju onečišćenja s brodova
Međunarodna konvencija o sprječavanju onečišćenja s brodova, poznata po kratici MARPOL (od eng. Maritime polution) je međunarodni ugovor kojem je cilj potpuno eliminiranje namjernog ili slučajnog onečišćenja morskog okoliša s brodova, svim štetnim tvarima za ljude, ostala živa bića, i korištenje mora.
Novi!!: Sjeverno more i Međunarodna konvencija o sprječavanju onečišćenja s brodova · Vidi više »
Međunarodni sud
Međunarodni sud Međunarodni sud (eng: International Court of Justice (ICJ) fr:Cour internationale de justice) glavno je sudsko tijelo Ujedinjenih naroda i jedno o pet glavnih tijela UN-a. Sud ima dvostruku funkciju, a to su rješavanje sporova među državama te davanje savjetodavnih mišljenja na zahtjev UN-a i drugih za to ovlaštenih međunarodnih organizacija.
Novi!!: Sjeverno more i Međunarodni sud · Vidi više »
Metar
platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.
Novi!!: Sjeverno more i Metar · Vidi više »
Meuse
* Meuse (rijeka).
Novi!!: Sjeverno more i Meuse · Vidi više »
Minolovac
Minolovac je naziv koji se koristi za ratni brod sagrađen i opremljen za neutralizaciju, odnosno uništenje morskih mina.
Novi!!: Sjeverno more i Minolovac · Vidi više »
Mjehurasta haluga
Mjehurasta haluga (lat. Ascophyllum nodosum) je velika smeđa alga iz porodice Fucaceae, jedina vrsta roda Ascophyllum.
Novi!!: Sjeverno more i Mjehurasta haluga · Vidi više »
Morževi
Morž (lat. Odobenus rosmarus) je jedina danas živuća vrsta iz porodice morževa (Odobenidae), morskih sisavaca iz reda zvijeri.
Novi!!: Sjeverno more i Morževi · Vidi više »
More
Mana, Kornati Žut, Srednji kanal Središnja obala u Čileu More čine vodene mase na površini Zemlje prosječno jednakih fizikalnih i kemijskih svojstava, koje su u međusobnoj vezi.
Novi!!: Sjeverno more i More · Vidi više »
Morena
Rubna morena Morena je razrdrobljeni kameni materijal nastao djelovanjem ledenjaka.
Novi!!: Sjeverno more i Morena · Vidi više »
Morska razina
Razina mora tijekom 120 godina Razina mora (engleski Mean sea level, kratica MSL - srednja razina mora) je pojam koji se koristi na području topografije kao osnovica za utvrđivanje visinskih točaka na terenu.
Novi!!: Sjeverno more i Morska razina · Vidi više »
Morska struja
Glavne morske struje Morske struje su manje-više povezano, uglavnom vodoravno gibanje morske odnosno oceanske vode, te su uz valove i mijene jedno od triju osnovnih gibanja.
Novi!!: Sjeverno more i Morska struja · Vidi više »
Morska trava
Morska trava Morska trava je izraz koji se koristi za više oblika višestaničnih morskih algi.
Novi!!: Sjeverno more i Morska trava · Vidi više »
Mytilus
Mytilus, rod morskih školjaka iz porodice Mytilidae u koje pripada ukupno šest vrsta, od kojih su neke gastronomski specijaliteti.
Novi!!: Sjeverno more i Mytilus · Vidi više »
Nafta
Naftna platforma Nafta (lat. petroleum; grč. petra 'stijena' i lat. oleum 'ulje') kameno je ili sirovo zemno ulje, smeđozelena do smeđocrna obojena tekuća ili polučvrsta tvar specifične težine 0,82 – 0,94 koju se većinom nalazi u sedimentnim slojevima Zemlje, a rijetko i u metamorfnim i magmatske stijenama.
Novi!!: Sjeverno more i Nafta · Vidi više »
Naftna kriza
Naftna kriza označava poremećaje do kojih dolazi u razdoblju značajnog povećanja cijene sirove nafte.
Novi!!: Sjeverno more i Naftna kriza · Vidi više »
Naftna platforma
Naftna platforma Naftna platforma ime je za veliku strukturu koja služi za istraživanje, crpljenje, preradu i/ili privremeno spremanje nafte i zemnog plina koja zavisno o prilikama se obično učvrštava na dno nekog tijela vode (jezera, mora ili oceana) i tako stvara umjetni otok.
Novi!!: Sjeverno more i Naftna platforma · Vidi više »
Nasip
Nasipi duž nizozemske obale Nasip predstavlja građevinu ili dio građevine koji je izgrađen izgrađeni od zemljanoga materijala iznad prirodnoga terena.
Novi!!: Sjeverno more i Nasip · Vidi više »
NATO
Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora, naziva se još i Sjevernoatlantski savez, poznatiji po kratici NATO (od engleskog naziva North Atlantic Treaty Organisation, francuski Organisation du traité de l'Atlantique nord – OTAN), međunarodna je organizacija vojno-političke prirode, osnovana je 1949. godine potpisivanjem Sjevernoatlantskog ugovora (Washingtonski ugovor) između dvanaest država tadašnjeg zapadnog bloka.
Novi!!: Sjeverno more i NATO · Vidi više »
Nautička milja
Nautička milja ili morska milja je jedinica za mjerenje duljine.
Novi!!: Sjeverno more i Nautička milja · Vidi više »
Nesiti
Nesiti ili pelikani (lat. Pelecanidae) su porodica ptica iz reda pelikanki.
Novi!!: Sjeverno more i Nesiti · Vidi više »
Nizozemska
Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.
Novi!!: Sjeverno more i Nizozemska · Vidi više »
Nizozemski jezik
Nizozemski jezik (ISO 639-3: nld; Nederlandse taal) (izvorno: duits der nederen landen, odnosno de duitse taal der nederen landen/njemački jezik niskih zemalja, također: Nederduits/ donjonjemački jezik), pogrešno zvan i holandski, prema nizozemskoj regiji Holandiji, iz čijih se narječja nizozemski književni jezik (donjonjemački standardni jezik) prvenstveno razvio, ubraja se kao i njemački jezik u germansku granu indoeuropskih jezika.
Novi!!: Sjeverno more i Nizozemski jezik · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Sjeverno more i Njemačka · Vidi više »
Njemačka carska mornarica
Ratni stijeg carske mornarice od 1903. do 1918. Njemačka carska mornarica (njem. Kaiserliche Marine) bila je pomorska komponenta oružanih snaga Njemačkog Carstva od njegova utemeljenja 1871.
Novi!!: Sjeverno more i Njemačka carska mornarica · Vidi više »
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Novi!!: Sjeverno more i Njemački jezik · Vidi više »
Njorke
Njorke (lat. Alcidae), porodica ptica iz reda Charadriiformes.
Novi!!: Sjeverno more i Njorke · Vidi više »
Norveška
Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) država je Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktičko otočje Svalbard.
Novi!!: Sjeverno more i Norveška · Vidi više »
Norveški jezik
Norveški jezik (norveški: norsk; ISO 639-3: nor) sjevernogermanski je jezik i makrojezik indoeuropskoga podrijetla koji se pretežito govori u Norveškoj.
Novi!!: Sjeverno more i Norveški jezik · Vidi više »
Norveško more
Norveško more (nor. Norskehavet, isl. Noregshaf, far. Norskahavið) rubno je more Atlantskoga oceana.
Novi!!: Sjeverno more i Norveško more · Vidi više »
Obala
Atlantika u Brazilu Save obrasle u riječno šipražje Ploča Obalom se nazivaju sva područja na kojima kopno dolazi u doticaj s vodenim površinama.
Novi!!: Sjeverno more i Obala · Vidi više »
Obični tuljan
Obični tuljan (lat. Phoca vitulina) – vrsta tuljana, koja živi na umjerenim i arktičkim morskih obalama sjeverne hemisfere.
Novi!!: Sjeverno more i Obični tuljan · Vidi više »
Oceanski dupini
Oceanski dupini (lat. Delphinidae) su porodica iz podreda kitova zubana, pa su prema tome sisavci koji žive u vodi.
Novi!!: Sjeverno more i Oceanski dupini · Vidi više »
Oligocen
Oligocen je geološko razdoblje u prošlosti Zemlje.
Novi!!: Sjeverno more i Oligocen · Vidi više »
OPEC
Sjedište OPEC-a u Beču Logo OPEC-a Organizacija zemalja izvoznica nafte (eng. Organization of the Petroleum Exporting Countries (OPEC)) je međunarodna organizacija koju tvore Alžir, Angola, Ekvador, Ekvatorska Gvineja, Gabon, Indonezija, Irak, Iran, Kuvajt, Libija, Nigerija, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Venezuela.
Novi!!: Sjeverno more i OPEC · Vidi više »
Orkneyski otoci
Zemljovid Orkneyskih otoka Orkneyski otoci jedna su od 32 pokrajina Škotske.
Novi!!: Sjeverno more i Orkneyski otoci · Vidi više »
Oslo
Oslo je glavni grad Norveške, ima 1 019 513 stanovnika (2020.) i prostire se na površini od 426 km².
Novi!!: Sjeverno more i Oslo · Vidi više »
Otjecanje
Otjecanje — površinska voda teče u odvod oborinskih voda. Otjecanje se odnosi na pojavu u hidrologiji odvodnje s površine tla.
Novi!!: Sjeverno more i Otjecanje · Vidi više »
Otočje
Kornatsko otočje Aleutsko otočje Otočje ili arhipelag skupina je otoka jednake geološke građe i postanka.
Novi!!: Sjeverno more i Otočje · Vidi više »
Papalina
Papalina (Sprattus sprattus) je morska riba iz porodice haringi (clupidae).
Novi!!: Sjeverno more i Papalina · Vidi više »
Paratetis
Paratetis u epohi oligocena. Paratetis je naziv za pretpovijesno more, koje se protezalo od srednje Europe do srednje Azije.
Novi!!: Sjeverno more i Paratetis · Vidi više »
Perajari
Perajari, ili kako ih zajedničkim imenom često nazivaju tuljani (Pinnipedia), su skupina zvijeri (Carnivora) koja je prešla na život u vodi.
Novi!!: Sjeverno more i Perajari · Vidi više »
Phoenicopterus
Phoenicopterus, rod ptica u porodici plamenaca (Phoenicopteridae), koju čine zajednoi s rodovima Elornis †, Juncitarsus †, Leakeyornis†, Phoeniconaias, Phoeniconotius† i Phoenicoparrus.
Novi!!: Sjeverno more i Phoenicopterus · Vidi više »
Pijesak
Pijesak Pijesak Pijesak je prirodni granularni materijal sačinjen od fino razdijeljenih čestica stijena i minerala.
Novi!!: Sjeverno more i Pijesak · Vidi više »
Pješčana dina
Namibiji. Maroku Dine u Alžiru Satelitski snimak raznih dina u Murzuku, Libija Dina Rubjerg Knude, (Sjeverno more) Dina (Baltičko more) Pješčana dina ili pješčana sipina je uzvisina koja je nastala nakupljanjem pijeska koji nanosi vjetar.
Novi!!: Sjeverno more i Pješčana dina · Vidi više »
Pješčarska milava
Pješčarska milava (pješčarski ševar, lat. Calamagrostis arenaria, sin. Ammophila arenaria), vrsta trajnice iz roda šašuljica, porodica travovki.
Novi!!: Sjeverno more i Pješčarska milava · Vidi više »
Plateosaur
Plateosaur (Plateosaurus) bio je jedan od najpoznatijih dinosaura: u Europi je pronađeno na desetke njihovih kostura.
Novi!!: Sjeverno more i Plateosaur · Vidi više »
Plinije Stariji
Plinije Stariji. Gaj Plinije Sekund, poznatiji kao Plinije Stariji (latinski Gaius Plinius Secundus Maior; 23. – 79.), antički pisac i ugledan znanstvenik (zemljopisac i ino) koji je napisao djelo Zemljopis starog svijeta.
Novi!!: Sjeverno more i Plinije Stariji · Vidi više »
Pliskavice
Pliskavice (lat. Phocoenidae) ili morske svinje su porodica malih kitova zubana sa šest vrsta unutar četiri roda.
Novi!!: Sjeverno more i Pliskavice · Vidi više »
Potres u Lisabonu 1755.
Ruševine samostana Carmo stoje kao podsjetnik na potres Potres u Lisabonu 1755. dogodio se 1. studenog u 9:40 sati.
Novi!!: Sjeverno more i Potres u Lisabonu 1755. · Vidi više »
Priobalna vjetroelektrana Greater Gabbard
Priobalna vjetroelektrana Greater Gabbard je vjetroelektrana snage 504 MW smještena na potopljenom pjeskovitom dnu 23 kilometara (14 milja) od Suffolka na jugoistočnoj obali Velike Britanije.
Novi!!: Sjeverno more i Priobalna vjetroelektrana Greater Gabbard · Vidi više »
Prirodni plin
Prirodni plin izlazi iz zemlje u Tajvanu. molni udjel veći od 90%). Prirodni plin je smjesa nižih alifatskih ugljikovodika, pretežito metana, koja se u prirodnim podzemnim ležištima nalazi u plinovitom stanju (slobodni plin), otopljena u sirovoj nafti ili je s njom u dodiru (vezani ili naftni plin).
Novi!!: Sjeverno more i Prirodni plin · Vidi više »
Prirodni rezervat
Hutovo blato - ptičji rezervat Prirodni rezervat (ili rezervat prirode) je područje koje je zaštićeno zbog svog značaja za floru i faunu, te geološkog ili nekog drugog posebnog interesa.
Novi!!: Sjeverno more i Prirodni rezervat · Vidi više »
Promatranje ptica
Promatranje ptica Promatranje ptica je aktivnost, koja se sastoji od rekreacijskog promatranja ptica.
Novi!!: Sjeverno more i Promatranje ptica · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Sjeverno more i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Rajna
Rajna (njem. Rhein, fr. Rhin) je europska rijeka, jedna od najprometnijih i najznačajnijih vodenih prometnica Europe.
Novi!!: Sjeverno more i Rajna · Vidi više »
Rakovi
Rakovi (lat. Crustacea) su razred člankonožaca, većinom morskih i slatkovodnih životinja, samo manji broj vrsta živi na kopnu.
Novi!!: Sjeverno more i Rakovi · Vidi više »
Ribarstvo
Ribari iz Brela Ribarstvo je grana privrede koja se bavi ribolovom, uzgojem i preradom ribe, kako one morske tako i one slatkovodne.
Novi!!: Sjeverno more i Ribarstvo · Vidi više »
Ribe
Ribe (lat. Pisces) su hladnokrvne životinje iz skupine kralježnjaka koje žive gotovo isključivo u vodi i dišu uz pomoć škrga.
Novi!!: Sjeverno more i Ribe · Vidi više »
Ribolov
Bakarcu. Ribarski brod Sejšelski ribar s ulovom Ribari u Bangladešu Kineski ribar hvata ribu uz pomoć ptica kormorana. Ribolov je aktivnost lova riba.
Novi!!: Sjeverno more i Ribolov · Vidi više »
Richterova ljestvica
Richterova ljestvica ili magnitudna ljestvica (ML) definirana je jednim brojem kojim se označava sezmička energija proizišla iz potresa.
Novi!!: Sjeverno more i Richterova ljestvica · Vidi više »
Rimsko osvajanje Britanije
Karta s rimskim kampanjama Rimsko osvajanje Britanije započelo je godine 43. kada se rimska vojska pod zapovjedništvom cara Klaudija iskrcala na područje današnje južne Engleske, pokorila tamošnja britska plemena i uspostavila trajnu rimsku vlast.
Novi!!: Sjeverno more i Rimsko osvajanje Britanije · Vidi više »
Ro-Ro brod
Ro-ro brod Ro-ro brod Clipper Point. Roll on/roll off brodovi (ili skraćeno RoRo brodovi) su dizajnirani za prijevoz kotrljajućeg tereta kao što su automobili, prikolice, i sl.
Novi!!: Sjeverno more i Ro-Ro brod · Vidi više »
Rotterdam
Rotterdam je grad u Nizozemskoj.
Novi!!: Sjeverno more i Rotterdam · Vidi više »
Rusko-japanski rat
Rusko-japanski rat odvijao se od veljače 1904. do kolovoza 1905. godine između Carske Rusije i Japanskog Carstva.
Novi!!: Sjeverno more i Rusko-japanski rat · Vidi više »
Salinitet
svjetskih voda. Salinitet, slanost ili slanoća je udjel otopljenih soli u vodenoj otopini.
Novi!!: Sjeverno more i Salinitet · Vidi više »
Sasi
Domovina Sasa Sasi (lat. Saxones, njem. Sachsen, od starovisokonjem. sahsonotas: ljudi mača) su germanski plemenski savez čija je prapostojbina bila na području kasnije Danske u području Schleswig-Holstein.
Novi!!: Sjeverno more i Sasi · Vidi više »
Seoba naroda
Pojednostavljen prikaz Velika seoba naroda ili seoba naroda opisuje razdoblje koje je potreslo Rimsko Carstvo.
Novi!!: Sjeverno more i Seoba naroda · Vidi više »
Shetlandsko otočje
Položaj Shetlandskog otočja (crveno) Zemljovid otočja. Shetlandsko otočje (engl. Shetland, gaelski Sealtainn, ferojski Hetland) je otočje koje se nalazi sjeveroistočno od obale Škotske.
Novi!!: Sjeverno more i Shetlandsko otočje · Vidi više »
Sivi kitovi
Sivi kitovi (lat. Eschrichtiidae) su porodica iz podreda kitova usana koja ima samo jednu vrstu, (Eschrichtius robustus).
Novi!!: Sjeverno more i Sivi kitovi · Vidi više »
Sivi tuljan
Sivi tuljan (lat. Halichoerus grypus) je sisavac iz porodice Phocidae.
Novi!!: Sjeverno more i Sivi tuljan · Vidi više »
Sjeverna Europa
Sjeverna Europa je prostor koji obuhvaća 11,9% ukupne površine Europe, odnosno 1.258.100 km².
Novi!!: Sjeverno more i Sjeverna Europa · Vidi više »
Sjeverna Frizija (okrug)
Okrug Sjeverna Frizija (njem.: Kreis Nordfriesland, danski: Nordfrisland, sjevernofrizijski: Nordfraschlönj/Nordfriislon/Nuurdfriisklun) je najsjeverniji okrug SR Njemačke.
Novi!!: Sjeverno more i Sjeverna Frizija (okrug) · Vidi više »
Sjevernofrizijski jezik
Sjevernofrizijski jezik (ISO 639-3:; Nordfriesisch; frizijski noardfrysk), jedan od tri frizijska jezika, šire zapadnogermanske skupine kojim govori oko 10 000 od 60 000 etničkih sjevernih Friza u bundesländu (federalna država) Schleswig-Holstein na sjeveru Njemačke.
Novi!!: Sjeverno more i Sjevernofrizijski jezik · Vidi više »
Sjeveroistočna Engleska
Sjeveroistočna Engleska jedna je od devet službenih regija Engleske i nalazila se na prvoj razini NUTS-a u statističke svrhe.
Novi!!: Sjeverno more i Sjeveroistočna Engleska · Vidi više »
Sjeverozapadni prolaz
Sjeverozapadni prolaz Sjeverozapadni prolaz je morski put kroz Arktički ocean, uz sjevernu obalu Sjeverne Amerike kroz vodene puteve između otoka Kanadskog arktičkog otočja, koji povezuje Atlantski ocean i Tihi ocean.
Novi!!: Sjeverno more i Sjeverozapadni prolaz · Vidi više »
Skagerrak
Skagerrak je tjesnac između Skandinavskog poluotoka i Jyllanda, odnosno Norveške i Švedske te Danske, a povezuje Sjeverno more s tjesnacem Kattegatom i Baltičkim morem.
Novi!!: Sjeverno more i Skagerrak · Vidi više »
Skandinavija
sjeverne Europe Skandinavija je kulturna i povijesna regija u sjevernoj Europi koja se sastoji od većeg dijela Skandinavskog poluotoka i Jutlandskog poluotoka, te otoka između njih.
Novi!!: Sjeverno more i Skandinavija · Vidi više »
Skandinavski poluotok
Skandinavski poluotok je geografska regija u sjevernoj Europi.
Novi!!: Sjeverno more i Skandinavski poluotok · Vidi više »
Skuša
Skuša (škombar, golac, vrnut; Scomber scombrus) je morska riba iz porodice skušovki (scombridae).
Novi!!: Sjeverno more i Skuša · Vidi više »
Slatka voda
desno Slatka voda je voda, čiji je mineralni sastav ispod praga neprijatnosti za osjetilo okusa.
Novi!!: Sjeverno more i Slatka voda · Vidi više »
Slijev
Utjecajni slijevovi Europe. razvodnica. Slijev ili sliv je područje s kojeg sve vode otječu prema nekom moru, oceanu ili jezeru.
Novi!!: Sjeverno more i Slijev · Vidi više »
Srednja Europa
Pregled europskih regija po kriterijima kulturne sličnosti i po državnim granicama Srednja Europa Narodi srednje Europe Srednja Europa je europska regija slabo definiranih granica, između Zapadne, Istočne i Južne Europe.
Novi!!: Sjeverno more i Srednja Europa · Vidi više »
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Novi!!: Sjeverno more i Srednji vijek · Vidi više »
Sredozemlje
Satelitska slika Sredozemlje ili latinizam Mediteran (lat. in medio terrae; medius.
Novi!!: Sjeverno more i Sredozemlje · Vidi više »
Sredozemno more
Sredozemno more ili Mediteransko more (lat. Mare Mediterraneum), poznato i po starorimskom nazivu Mare nostrum (lat. za „Naše more”), je rubno more Atlantskog oceana površine oko 2,5 milijuna km² koje je povezano s matičnim Atlantskim oceanom kroz Gibraltarski tjesnac (širine 14 km).
Novi!!: Sjeverno more i Sredozemno more · Vidi više »
Stanište
Stanište Stanište, habitat ili biotop (stojbina, životni okoliš) je jedinstvena funkcionalna jedinica ekološkog sustava, određena zemljopisnim, biotičkim i abiotičkim svojstvima; sva staništa iste vrste čine jedan stanišni tip.
Novi!!: Sjeverno more i Stanište · Vidi više »
Stavanger
Stavanger je grad i središte istoimene općine i okruga Rogaland u Norveškoj.
Novi!!: Sjeverno more i Stavanger · Vidi više »
Svijet
Svijet Svijet je drugi naziv za Zemlju, univerzum, za skup ljudskih bića ili za skup država izvan vlastite.
Novi!!: Sjeverno more i Svijet · Vidi više »
Svjetska baština
lijevo spomeničke baštine. samostana koji još uvijek djeluje. Na popisu je svjetske baštine od 2002. Uskršnjem otoku dio su nacionalnog parka Rapa Nui koji je na popisu svjetske baštine od 1995. UNESCO-ova Svjetska baština sastoji se od Svjetske kulturne baštine i Svjetske prirodne baštine.
Novi!!: Sjeverno more i Svjetska baština · Vidi više »
Sylt
Sylt (danski: Sild, frizijski: Söl) je najveći sjeverno-frizijski otok u njemačkoj saveznoj pokrajini Schleswig-Holstein.
Novi!!: Sjeverno more i Sylt · Vidi više »
Tanker
Tanker Falster Spirit, danas nosi ime Sharifa 4. Hrvatska u panamskoj luci Puerto Armuelles, 2006 Tanker je brod za prijevoz tekućih tereta kojemu je čitav prostor za teret podjeljen uzdužnim i poprečnim pregradama na nepropusna odjeljnja, koja se nazivaju tankovima.
Novi!!: Sjeverno more i Tanker · Vidi više »
Temza
Temza (engl. River Thames) je rijeka u južnoj Engleskoj, koja protječe kroz London.
Novi!!: Sjeverno more i Temza · Vidi više »
Teritorijalno more
Morski pojasevi prema međunarodnom pravu Teritorijalno more ili teritorijalne vode je morski pojas širok 12 morskih milja, računajući od polazne crte u smjeru pučine.
Novi!!: Sjeverno more i Teritorijalno more · Vidi više »
The Fens
isbn.
Novi!!: Sjeverno more i The Fens · Vidi više »
The Guardian
desno The Guardian (do 1959. godine poznat pod nazivom The Manchester Guardian) britanske su lijevo-liberalne dnevne novine koje izdaje Guardian Media Group.
Novi!!: Sjeverno more i The Guardian · Vidi više »
Tkanina
Razne tkanine Tkanina je tekstilni proizvod proizveden tkanjem.
Novi!!: Sjeverno more i Tkanina · Vidi više »
Torpiljarka
Torpiljarka ili torpiljerka u najširem smislu je naziv za svaki površinski ratni brod kojemu je glavno oružje torpedo.
Novi!!: Sjeverno more i Torpiljarka · Vidi više »
Troprsti galeb
Troprsti galeb (lat. Rissa tridactyla) vrsta je morskih ptica iz obitelji Laridae.
Novi!!: Sjeverno more i Troprsti galeb · Vidi više »
Tuljan mjehuraš
Tuljan mjehuraš (lat. Cystophora cristata) je arktički perajar koji živi samo u srednjem i zapadnom dijelu sjevernog Atlantskog oceana, s rasponom od Svalbarda na istoku do Zaljeva sv. Lovrijenca na zapadu.
Novi!!: Sjeverno more i Tuljan mjehuraš · Vidi više »
Tupik
Tupik je morska ptica iz porodice njorki.
Novi!!: Sjeverno more i Tupik · Vidi više »
Ugrožena vrsta
američkog bizona je zbog pretjeranog izlova 1890. dovedena do broja od 750 jedinki. Ugrožena vrsta je vrsta čija je populacija tako malena da joj prijeti izumiranje.
Novi!!: Sjeverno more i Ugrožena vrsta · Vidi više »
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.
Novi!!: Sjeverno more i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »
Utjecaj vjetroelektrana na okoliš
archivedate.
Novi!!: Sjeverno more i Utjecaj vjetroelektrana na okoliš · Vidi više »
Vadensko more
Vadensko more (njemački: Wattenmeer, nizozemski: Waddenzee, frizijski: Waadsee, donjonjemački: Wattensee, danski: Vadehavet, engleski: Wadden Sea) je ime za vodeno tijelo i pridružena mu obalna "mokra tla" (češki::cs:mokřad, engleski::en:wetland) koja se nalaze između dijela obale sjeverozapadne kontinentalne Europe i Sjevernog mora.
Novi!!: Sjeverno more i Vadensko more · Vidi više »
Vat
Vat (simbol: W) je izvedena jedinica SI sustava za snagu.
Novi!!: Sjeverno more i Vat · Vidi više »
Velika Britanija (otok)
Velika Britanija, skraćeno Britanija, otok je na sjeverozapadu Europe u Atlantskom oceanu.
Novi!!: Sjeverno more i Velika Britanija (otok) · Vidi više »
Veslonošci
Veslonošci (Kopepodni račići; lat. Copepoda), podrazred sičušnih račića jedva vidljivih golom oku.
Novi!!: Sjeverno more i Veslonošci · Vidi više »
Vikinzi
ferojskim poštanskim markama Riječ Viking danas označava stanovništvo koje je u ranom srednjem vijeku živjelo na prostoru Skandinavije, točnije na prostorima današnje Švedske, Norveške i Danske.
Novi!!: Sjeverno more i Vikinzi · Vidi više »
Vilim III. Oranski
Vilim III.
Novi!!: Sjeverno more i Vilim III. Oranski · Vidi više »
Vino
Crno vino Vino je alkoholno piće koje se proizvodi fermentacijom grožđa, ploda biljke vinove loze (lat. Vitis Vinifera), ali se može dobiti i od drugog voća, a ponekad i od žitarica.
Novi!!: Sjeverno more i Vino · Vidi više »
Vjetroelektrana
Vjetroelektrana Vrataruša kod Senja, se nalazi na obroncima Velebita i najveća je vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom snagom od 42 MW. Ujedinjenom Kraljevstvu. Heronova vjetrenjača koja je pokretala orgulje. Vjetroagregat iz 1888., koji se koristio za dobivanje električne energije, a sagradio ga je Charles Brush (SAD). Vjetroelektrana Ravne 1 na Pagu. Vjetroelektrana Trtar-Krtolin. električnu energiju. Vjetroelektrana je niz blisko smještenih vjetroagregata, najčešće istog tipa, izloženih istom vjetru i priključenih posredstvom zajedničkog rasklopnog uređaja na elektroenergetski sustav.
Novi!!: Sjeverno more i Vjetroelektrana · Vidi više »
Vjetroelektrana Walney
Priobalna vjetroelektrana u blizini Kopenhagena. Priobalna vjetroelektrana Lillgrund (Švedska). Priobalni vjetroagregat Vestas V90 na priobalnoj vjetroelektrani Kentish Flats. Vjetroelektrana Walney je trenutno najveća priobalna vjetroelektrana u svijetu, a nalazi se 14 kilometara zapadno od otoka Walney (Irsko more), koji spadaju u grofoviju Cumbria (Ujedinjeno Kraljevstvo).
Novi!!: Sjeverno more i Vjetroelektrana Walney · Vidi više »
Vranci
Bez opisa.
Novi!!: Sjeverno more i Vranci · Vidi više »
Weser
Weser (Vezera) je rijeka u sjeverozapadnoj Njemačkoj.
Novi!!: Sjeverno more i Weser · Vidi više »
Začin
Pod začinima podrazumijevamo dijelove biljki koji se zbog svog sadržaja okusa ili mirisa koriste u pripravljanju svih vrsta hrane kao bi se tim svojstvima jelo "oplemenilo".
Novi!!: Sjeverno more i Začin · Vidi više »
Zagađenje
Automobilska olupina u moru. Odbačeni automobilski akumulator u prirodu. Zagađenje zraka automobilskim ispušnim tvarima. naftom. Labud u gnijezdu od plastičnih boca. Zagađenje ili zagađivanje je unošenje neke strane kemijske tvari ili energije (radioaktivnost, buka, toplina) u postojanom obliku, u okoliš, u koncentraciji ili količini, koja u nekom razdoblju uzrokuje izravnu štetu za okoliš, dijelove prirode, živa bića ili ljudsko zdravlje.
Novi!!: Sjeverno more i Zagađenje · Vidi više »
Zapadna Europa
tko kaže? Zapadna Europa Srednja i istočna Europa Zapadna Europa je najrazvijenija regija Europe.
Novi!!: Sjeverno more i Zapadna Europa · Vidi više »
Zapadnofrizijski jezik
Zapadnofrizijski jezik (ISO 639-3: fry stariji identifikator bio je, a povučen je 1. veljače 2007; frysk, fries), jedan od tri frizijska jezika kojim govori oko 700 000 Friza (1976 Stephens), poglavito u Friziji (Fryslân; 467 000; 2001 popis).
Novi!!: Sjeverno more i Zapadnofrizijski jezik · Vidi više »
Zooplankton
Zooplankton (životinjski plankton), sićušni životinjski organizmi koji lebde ili se ograničeno kreću u vodi, nošeni strujama i valovima.
Novi!!: Sjeverno more i Zooplankton · Vidi više »
1164.
Bez opisa.
Novi!!: Sjeverno more i 1164. · Vidi više »
17. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Sjeverno more i 17. stoljeće · Vidi više »
17. veljače
17.
Novi!!: Sjeverno more i 17. veljače · Vidi više »
18. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Sjeverno more i 18. stoljeće · Vidi više »
1953.
Bez opisa.
Novi!!: Sjeverno more i 1953. · Vidi više »
1962.
1962. (MCMLXII), šezdeset i prva je godina 20.
Novi!!: Sjeverno more i 1962. · Vidi više »
