20 odnosi: Agulski jezik, Ahvahski jezik, Andijski jezik, Arčinski jezik, Avarski jezik, Avarsko-andsko-didojski jezici, Botlihski jezik, Buduhski jezik, Cezijski jezici, Dagestanski jezici, Gramatički rod, Hurijski jezik, Hvaršinski jezik, Inguški jezik, Kavkaz, Lezginski jezici, Lezginski jezik, Nahski jezici, Padež, Urartski jezik.
Agulski jezik
Agulski jezik (aghul, aghul-ch’al, agul; ISO 639-3: agx), jedan od tri istočnolezginska jezika, šire lezginske skupine istočnokavkaskih jezika, kojim govori preko 28 300 Lezgina (2002 Census) u Ruskoj Federaciji, poglavito u agulskom distriktu na jugoistoku Dagestana, a nešto i u Moskvi, Stavropoljski kraj i u Azerbajdžanu.
Novi!!: Sjeveroistočnokavkaski jezici i Agulski jezik · Vidi više »
Ahvahski jezik
Ahvahski jezik (axvax, ashvado, ’aqwalazul, ghahvalal; akhvakh; ISO 639-3: akv), jezik iz jugozapadnog Dagestana, Rusija, kojom govori 6 500 ljudi (2006 Koryakov), pripadnika etničke grupe Ahvaha.
Novi!!: Sjeveroistočnokavkaski jezici i Ahvahski jezik · Vidi više »
Andijski jezik
Andijski jezik (andi, andii, qwannab, andiy, qandisel; ISO 639-3: ani), jedan od osam andijskih jezika, sjevernokavkaske jezične porodice kojim se služe Andinci iz jugozapadnog Dagestana u Rusiji.
Novi!!: Sjeveroistočnokavkaski jezici i Andijski jezik · Vidi više »
Arčinski jezik
Arčinski jezik (archi, archin, archintsy, arshashdib, archsel, archib; ISO 639-3: aqc), jezik s juga Dagestana kojim govore Arčinci, narod lezginske jezične skupine, šire istočnokavkaske skupine sjevernokavkaskih jezika Govori se u osam sela uz rijeku Risor.
Novi!!: Sjeveroistočnokavkaski jezici i Arčinski jezik · Vidi više »
Avarski jezik
Avarski jezik (avarski магIарул мацI (ma'arul mats), авар мацӀ (avar maċ); avar, avaro, bolmac, khundzuri, maarul dagestani; ISO 639-3: ava), najvažniji jezik avarsko-andijske skupine kojim govore etnički Avarci iz zapadnog Dagestana, te manjim dijelom (44 000) u Azerbajdžanu u regijama Zaqatala i Balakan i nešto u Kazahstanu i Turskoj.
Novi!!: Sjeveroistočnokavkaski jezici i Avarski jezik · Vidi više »
Avarsko-andsko-didojski jezici
Avarsko-andsko-didojski jezici, ogranak kavkaskih jezika iz Dagestana, Rusija i Azerbajdžana.
Novi!!: Sjeveroistočnokavkaski jezici i Avarsko-andsko-didojski jezici · Vidi više »
Botlihski jezik
Botlihski jezik (ISO 639-3: bph; ruski Ботлихский язык, botlix, buykhadi), kavkaski jezik sjeveroistočne porodice kojim govori oko 5.500 Botliha (2006 Koryakov) u zapadnom Dagestanu, poglavito u selima Buikhe, Ashino.
Novi!!: Sjeveroistočnokavkaski jezici i Botlihski jezik · Vidi više »
Buduhski jezik
Buduški jezik (ISO 639-3: bdk), jezik malenog naroda Buduha kojim govori oko 1 000 ljudi (1990) od 1 000 etničkih pripadnika (1990 A. Kibrik) koji žive u regiji Quba u Azerbajdžanu.
Novi!!: Sjeveroistočnokavkaski jezici i Buduhski jezik · Vidi više »
Cezijski jezici
Cezijski jezici (didojski jezici), ogranak istočnokavkaskih jezika iz Rusije.
Novi!!: Sjeveroistočnokavkaski jezici i Cezijski jezici · Vidi više »
Dagestanski jezici
Dagestanski jezici (istočnokavkaski jezici), kavkaski jezici koji zajedno s nahskim jezicima čine nahsko-dagestanske ili sjeveroistočnokavkaske jezike.
Novi!!: Sjeveroistočnokavkaski jezici i Dagestanski jezici · Vidi više »
Gramatički rod
Broj rodova ili imenskih klasa u nekim jezicima Rod se u jezikoslovlju odnosi na podjelu nekih riječi po biološkom ili sociološkom rodu.
Novi!!: Sjeveroistočnokavkaski jezici i Gramatički rod · Vidi više »
Hurijski jezik
Hurijski ili huritski (het. hurlili; ISO 639-3: xhu) jezik je uobičajeni naziv za jezik Hurijaca, naroda koji je živio u sjevernoj Mezopotamiji između 230. pr. Kr. do oko 1000. pr. Kr. Hurijski je bio jezik kraljevstva Mitani u sjevernoj Mezopotamiji.
Novi!!: Sjeveroistočnokavkaski jezici i Hurijski jezik · Vidi više »
Hvaršinski jezik
Hvaršinski jezik (khvarshi, atl’ilqo, khvarshin, xvarshi; ISO 639-3: khv), cezijski jezik šire sjeveroistočne kavkaske skupine sjevernokavkaskih jezika, kojim govori 1 870 ljudi (Hvaršinci) (2002 Census); etničkih 500 (1990 A. E. Kibrik) na jugozapadu Dagestana, Rusija.
Novi!!: Sjeveroistočnokavkaski jezici i Hvaršinski jezik · Vidi više »
Inguški jezik
Inguški (ГІалгІай Ğalğaj (izg.; ISO 639-3: inh) je jezik kojim govore Inguši u Ingušetiji (prikavkaska republika u sastavu Rusije) i okolnim krajevima. 413 000 govornika u Rusiji (2002 popis). Zajedno s čečenskim i još nekim jezicima pripada u nahsku skupinu sjeveroistočnih kavkaskih jezika. Nekada se pisao prilagođenim arapskim pismom, latinicom, a danas se piše prilagođenom ćirilicom.
Novi!!: Sjeveroistočnokavkaski jezici i Inguški jezik · Vidi više »
Kavkaz
Kavkaski krajolik u Azerbajdžanu Kavkaz je gorje koje tvori prirodnu granicu Europe i Azije, a zemljopisno je smješten između Crnog mora i Kaspijskog jezera.
Novi!!: Sjeveroistočnokavkaski jezici i Kavkaz · Vidi više »
Lezginski jezici
Lezginski jezici, skupina od (9) kavkaskih jezika iz Rusije i Azerbajdžana.
Novi!!: Sjeveroistočnokavkaski jezici i Lezginski jezici · Vidi više »
Lezginski jezik
Sjevernom Kavkazu. Lezginski jezik je jezik koji pripada sjeveroistočnokavkaskim jezicima.
Novi!!: Sjeveroistočnokavkaski jezici i Lezginski jezik · Vidi više »
Nahski jezici
Nahski jezici, malena skupina od tri jezika koja je dio šire skupine sjeveroistočnih kavkaskih ili nahsko-dagestanskih jezika.
Novi!!: Sjeveroistočnokavkaski jezici i Nahski jezici · Vidi više »
Padež
Padež je morfološka kategorija kojom se u mnogim jezicima izriču odnosi i svojstva imenskih riječi u rečenici: izvršitelj radnje ili nositelj zbivanja, pripadnost, objekt radnje, namjena, mjesto, sredstvo i sl.
Novi!!: Sjeveroistočnokavkaski jezici i Padež · Vidi više »
Urartski jezik
Urartski natpis na klinastom pismu Urartski jezik (ISO 639-3: xur; također nazivan i vanski, u starijoj literaruri turanski, kaldejski) je uvriježen naziv za jezik koji se govorio na području drevne kraljevine Urartu oko jezera Van u danjašnoj Turskoj.
Novi!!: Sjeveroistočnokavkaski jezici i Urartski jezik · Vidi više »