Brže od pregledniku!
226 odnosi: Aleksandar Ranković, Andrija Hebrang (otac), Ante Štambuk, Ante Glibota, Ante Josipović, Ante Paradžik, Ante Pokornik, Ante Sekulić, Aristocid, Đuro Perica, Šime Đodan, Školska knjiga, Žarko Puhovski, Balint Vujkov, Balvan-revolucija, Bela Gabrić, Bleiburška tragedija, Božić, Božidar Novak, Božidar Novak (novinar), Boris Domagoj Biletić, Branko Ivanda, Branko Mikulić, Brijunski plenum, Bruno Bušić, Cenzura, Civilno društvo, Darko Dukovski, Džemal Bijedić, Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, Domovinski rat, Dražen Budiša, Dražen Sesardić, Dragutin Haramija, Dragutin Pavličević, Društvo hrvatskih književnika, Drugi svjetski rat u Jugoslaviji, Dušan Dragosavac, Dužijanca, Dubrovnik (časopis), Ema Derossi-Bjelajac, Ferdo Bušić, Franjo Tuđman, Galerija Klovićevi dvori, Glas Koncila, Goran Dodig, Grb Republike Hrvatske, Grgo Bačlija, Grgo Gamulin, HKC Bunjevačko kolo, ..., Hrvati, Hrvati Bosne i Hercegovine, Hrvati u Vojvodini, Hrvatska, Hrvatska šutnja, Hrvatska književnost, Hrvatska matica iseljenika, Hrvatska povijest, Hrvatska radiotelevizija, Hrvatska revija, Hrvatski fokus, Hrvatski gospodarski glasnik, Hrvatski institut za povijest, Hrvatski jezik, Hrvatski književni list, Hrvatski tjednik, Hrvatski tjednik (Zagreb), Hrvatsko kulturno vijeće, Hrvatsko pitanje, Hrvatsko proljeće, Hrvoje Šošić, Igor Zidić, Ivan Šibl, Ivan Cerovac, Ivan Rukavina, Ivan Supek, Ivan Tikvicki Pudar, Ivan Zvonimir Čičak, Ivica Vrkić, Ivo Škrabalo, Ivo Bojanić, Ivo Bojanić (televizijski novinar), Ivo Horvat (novinar), Jakov Blažević, Janko Bobetko, Josip Šentija, Josip Broz Tito, Josip Jelačić, Josip Vrhovec, Jozo Ivičević, Južnoslavenska ideja, Jugoslaveni, Jugoslavenska narodna armija, Jugoslavenske tajne službe (serijal), Jugoslavenstvo, Juraj Lončarević, Jure Bilić, Jure Sarić, Karađorđevo, Katolička Crkva u Hrvatskoj, Kolo (časopis), Komunistička nomenklatura, Komunistička partija Hrvatske, KOS, Kralj Tomislav, Krešimir Džeba, Krešimir Glavina, Kritika (časopis), Kultura, Lazar Merković, Lijepa naša domovino, Lino Veljak, Ljudevit Jonke, Mađarska revolucija 1956., Marjane, Marjane, Marko Koprtla, Marko Veselica, Matica hrvatska, Matija Poljaković, Miko Tripalo, Milivoj Prćić, Milka Planinc, Miloš Žanko, Milovan Baletić, Milutin Baltić, Mirko Valentić, Miroslav Škoro, Miting u Srbu 27. srpnja 1971., Moje boje, Mostar, Nacionalizam, Naco Zelić, Nezavisna Država Hrvatska, Nikola Kajić, NIN (tjednik), Novosadski dogovor, Obnovljeni Život, Opća i nacionalna enciklopedija, Opsadno stanje, Ostracizam, Pero Car, Pero Pirker, Petar Šarčević (redatelj), Petar Šegedin, Petar Kriste, Povijest hrvatskoga jezika u SFRJ, Povijest srpskohrvatskog jezika, Praško proljeće, Pravopis hrvatskoga jezika, Praxis filozofija, Puč, Pukovnik, Rade Bulat, Reforma, Richard Nixon, Rukovet, Savez komunista Hrvatske, Savez komunista Jugoslavije, Savez udruženja boraca narodnooslobodilačkog rata Jugoslavije, Savka Dabčević-Kučar, Slobodan Budak, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina, Socijalistička Republika Hrvatska, Socijalistička Republika Srbija, Socijalizam, Srb, Srbi, Srećko Bijelić, Srpskohrvatski jezik, Stjepan Ivić, Stjepan Radić, Subotička Danica, Suverenitet, Sveta Stolica, Sveučilište u Zagrebu, Telegram (novine), Tihomir Dujmović, Tomislav Janko Šagi-Bunić, Trg bana Jelačića (Zagreb), Tvrtko Jakovina, UDBA, Unitarističko jugoslavenstvo, Unitarizam, Ustani bane, Varšavski ugovor, Većeslav Holjevac, Veliko prelo, Velikosrpski miting u Srbu 25. srpnja 1990., Velimir Božikov, Vice Vukov, Viktor Bubanj, Vila Velebita, Vinko Perčić, Vjekoslav Prpić, Vjekoslav Vidović, Vjesnik, Vjesnik u srijedu, Vladimir Bakarić, Vladimir Veselica, Vlado Gotovac, Vlatko Pavletić, XIV. Zimske olimpijske igre – Sarajevo 1984., Zapadna Hercegovina, Zastava Republike Hrvatske, Zlatan Stipišić Gibonni, Zlatko Tomičić, Zlatne godine (1993.), Znanost, Zoran Tadić, Zvonimir Despot, Zvonimir Komarica, 18. siječnja, 1966., 1967., 1969., 1970-ih, 1970., 1971., 1980-ih, 1990-ih, 1993., 2010., 2012., 22. ožujka, 29. studenoga. Proširite indeks (176 više) »
Aleksandar Ranković
Aleksandar Ranković (Draževac kraj Obrenovca, 28. studenoga 1909. – Dubrovnik, 20. kolovoza 1983.), član Politbiroa i bliski suradnik Josipa Broza Tita.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Aleksandar Ranković · Vidi više »
Andrija Hebrang (otac)
Andrija Hebrang (Bačevac pokraj Virovitice, 22. listopada 1899. – Beograd, 11. lipnja 1949.), bio je hrvatski revolucionar, političar i državnik.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Andrija Hebrang (otac) · Vidi više »
Ante Štambuk
Ante Štambuk (Sumartin, 27. kolovoza 1949. – Bochum,Njemačka, 19. kolovoza 2008) hrvatski proljećar Bio je predsjednik Studentskog saveza Splita u vrijeme Hrvatskog proljeća i kao takvi uhićen 14.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Ante Štambuk · Vidi više »
Ante Glibota
Ante Glibota (Slivno kraj Imotskog, 15. lipnja 1945. — Pariz, 28. kolovoza 2020.), jedan od najprominentnijih hrvatskih intelektualaca.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Ante Glibota · Vidi više »
Ante Josipović
Ante Josipović (Baška Voda, 22. listopada 1925. – Zagreb, 14. prosinca 2019.), hrvatski političar, komunist i pravnik.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Ante Josipović · Vidi više »
Ante Paradžik
Ante Paradžik (Ljubuški, 10. veljače 1943. – Zagreb, 21. rujna 1991.), bio je hrvatski političar, dopredsjednik HSP-a, jedan od osnivača i načelnik Ratnog stožera Hrvatskih obrambenih snaga, stranačke vojske HSP-a. Kao student bio je sudionik Hrvatskog proljeća 1971. godine.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Ante Paradžik · Vidi više »
Ante Pokornik
Ante Pokornik, hrvatski kulturni djelatnik i etnograf iz Subotice.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Ante Pokornik · Vidi više »
Ante Sekulić
Ante Sekulić (Tavankut, 16. studenog 1920. – Zagreb, 18. ožujka 2016.ij:, narod.hr, 19. ožujka 2016. Pristupljeno 20. ožujka 2016.) hrvatski književnik, jezikoslovac, kulturni povjesničar, doktor znanosti, dopisni član HAZU, Razreda za filološke znanosti (od 30. siječnja 1997.), kulturni uglednik.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Ante Sekulić · Vidi više »
Aristocid
Aristocid je pojam koji je prvi skovao Nathaniel Weyl u eseju 1984. godine u Eugenics Bulletinu.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Aristocid · Vidi više »
Đuro Perica
Đuro Perica (Nijemci kod Vinkovaca, 1941. – 15. kolovoza 2023.), hrvatski političar, politički zatvorenik, saborski zastupnik, i jedan od osnivača HDZ-a. Rođen je u Nijemcima 1941.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Đuro Perica · Vidi više »
Šime Đodan
Šime Đodan (Rodaljice kod Benkovca, 27. prosinca 1927. – Dubrovnik, 2. listopada 2007.), hrvatski političar, ekonomist govornik te važni disident u komunističkoj Jugoslaviji.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Šime Đodan · Vidi više »
Školska knjiga
Školska knjiga je jedna od najvećih izdavačkih kuća u Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Školska knjiga · Vidi više »
Žarko Puhovski
Žarko Puhovski (Zagreb, 15. prosinca 1946.), politolog, filozof, politički analitičar i javni zagovarač REKOM-a u Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Žarko Puhovski · Vidi više »
Balint Vujkov
Balint Vujkov (Subotica, 26. svibnja 1912. – Subotica, 23. travnja 1987.), bio je hrvatski književnik, sakupljač i obrađivač hrvatskih narodnih djela iz Vojvodine i susjednih država, pripovjedač i romanopisac.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Balint Vujkov · Vidi više »
Balvan-revolucija
Balvan revolucija naziv je za početnu fazu, a ponekad i za cijelu oružanu pobunu dijela Srba u Hrvatskoj, potaknutu iz Srbije i od velikosrpskih krugova u JNA.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Balvan-revolucija · Vidi više »
Bela Gabrić
Bela Gabrić (salaš Verušić kod Subotice, 10. ožujka 1921. – 4. kolovoza 2001.) je bio istaknuti bački hrvatski kulturni djelatnik, katolički publicist i pisac iz autonomne pokrajine Vojvodine, Republika Srbija.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Bela Gabrić · Vidi više »
Bleiburška tragedija
njem. ''Unterdrauburg''), 1945. Bleiburška tragedija i Križni put (vidi terminologiju) su najčešći nazivi koji se koriste kako bi opisali događanja koja su uslijedila nakon neuspješnog pokušaja predaje pripadnika poraženih vojski Savezničkim Britanskim postrojbama u blizini koruškog gradića Bleiburga u današnjoj Austriji, neposredno nakon završetka Drugog svjetskog rata.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Bleiburška tragedija · Vidi više »
Božić
Božić, liturgijski Rođenje Gospodinovo (lat. Natalis Domini, Dies Natalis Christi - Dan Rođenja Kristova) tj.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Božić · Vidi više »
Božidar Novak
*Božidar Novak (novinar).
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Božidar Novak · Vidi više »
Božidar Novak (novinar)
Božidar (Božo) Novak (Hvar, 18. svibnja 1925. – 26. lipnja 2013.) je hrvatski novinar, feljtonist, publicist i kroničar hrvatskog novinarstva, saborski zastupnik.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Božidar Novak (novinar) · Vidi više »
Boris Domagoj Biletić
Boris Domagoj Biletić ''Hvatanje zraka'', Zagreb, 2021. Boris Domagoj Biletić (Pula, 22. ožujka 1957.), hrvatski pjesnik, esejist, književni kritičar, antologičar, publicist, polemičar, prevoditelj, kulturni djelatnik, urednik i nakladnik, danas jedno od najistaknutijih imena suvremenoga hrvatskog pjesništva i među vodećim imenima hrvatske književnosti u Istri.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Boris Domagoj Biletić · Vidi više »
Branko Ivanda
Branko Ivanda (Split, 25. prosinca 1941.) je hrvatski redatelj.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Branko Ivanda · Vidi više »
Branko Mikulić
Branko Mikulić (Podgrađe, 10. lipnja 1928. - Sarajevo, 12. travnja 1994.), visokopozicionirani dužnosnik SR Bosne i Hercegovine i osmi po redu predsjednik Saveznog izvršnog vijeća SFR Jugoslavije.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Branko Mikulić · Vidi više »
Brijunski plenum
Brijunski plenum je naziv za IV.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Brijunski plenum · Vidi više »
Bruno Bušić
Ante Bruno Bušić (Donji Vinjani kraj Imotskog, 6. listopada 1939. – Pariz, 16. listopada 1978.), zagovornik demokratske, suverene i slobodne Hrvatske.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Bruno Bušić · Vidi više »
Cenzura
Index Librorum Prohibitorum bio je popis publikacija koje je Sveta Kongregacija Indexa smatrala krivovjernim ili suprotnim moralu, a katolicima ih je bilo zabranjeno čitati.Cenzura je postupak nadziranja slobode izražavanja.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Cenzura · Vidi više »
Civilno društvo
Demokratska društva karakterizira supostojanje triju sektora: javnoga (država), privatnog (tržište) i građanskog (civilno društvo).
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Civilno društvo · Vidi više »
Darko Dukovski
Darko Dukovski (Pula, 4. svibnja 1960.), hrvatski povjesničar.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Darko Dukovski · Vidi više »
Džemal Bijedić
Džemal Bijedić (Mostar, 12. travnja 1917. – planina Inač, blizina Kreševa, 18. siječnja 1977.), je bio bosanskohercegovački političar i peti predsjednik Saveznog izvršnog vijeća SFR Jugoslavije.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Džemal Bijedić · Vidi više »
Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika
Digitalno obrađeno zaglavlje ''Telegrama'', jugoslavenskih novina za društvena i kulturna pitanja, br. 359, 17. ožujka 1967. u kojem je objavljena ''Deklaracija''. Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, proglas kojeg su 1967. godine objavili hrvatski jezikoslovci, nezadovoljni objavljenim rječnicima i pravopisima u kojima se jezik, u skladu s Novosadskim dogovorom, nazivao srpskohrvatskim/hrvatskosrpskim, te se - doduše vrlo postupno - nastojalo postići da Hrvati govore jezik koji će biti tek lokalna varijanta srpskog jezika). Novosadski dogovor nije bio po volji hrvatskih jezikoslovaca pa ni onih koji su, ne želeći mu se odmah javno usprotiviti, stavili na njega potpis. Stoga su izdali Deklaraciju, i u njoj iznijeli svoje negativne stavove o Novosadskom dogovoru. Dokument je potpisalo 18 hrvatskih znanstvenih i kulturnih ustanova, među kojima Matica hrvatska, Društvo književnika Hrvatske, Hrvatsko filološko društvo i Institut za jezik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika · Vidi više »
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Domovinski rat · Vidi više »
Dražen Budiša
Dražen Budiša (Drniš, 25. srpnja 1948.), hrvatski je političar.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Dražen Budiša · Vidi više »
Dražen Sesardić
Dražen Sesardić (1912. 18. prosinca 1975.) je bio visoki hrvatski pravosudni i politički dužnosnik.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Dražen Sesardić · Vidi više »
Dragutin Haramija
Dragutin Haramija (Čavle, 12. kolovoza 1923. – Zagreb, 28. studenoga 2012.), hrvatski političar, jedan od osnivača HNS-a. Dugogodišnji gradonačelnik Rijeke i predsjednik Vlade SR Hrvatske u vrijeme Hrvatskog proljeća.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Dragutin Haramija · Vidi više »
Dragutin Pavličević
Dr.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Dragutin Pavličević · Vidi više »
Društvo hrvatskih književnika
Društvo hrvatskih književnika osnovano je u Zagrebu 22. travnja 1900. godine.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Društvo hrvatskih književnika · Vidi više »
Drugi svjetski rat u Jugoslaviji
Drugi svjetski rat na području Jugoslavije započeo je 6. travnja 1941. napadom njemačkih i talijanskih postrojba na Kraljevinu Jugoslaviju, a završio bezuvjetnom predajom nacionalsocijalističke Njemačke saveznicima 8. svibnja 1945. i predajom poraženih osovinskih vojskā kod Bleiburga 15. svibnja 1945., uz naknadne sporadične okršaje jugoslavenskih snaga sigurnosti s ostatcima četničkih i ustaških jedinica.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Drugi svjetski rat u Jugoslaviji · Vidi više »
Dušan Dragosavac
Dušan Dragosavac (Vrebac kod Gospića, 1. prosinca 1919. – 21. prosinca 2014.), bio je hrvatski političar, sudionik Drugog svjetskog rata u partizanima.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Dušan Dragosavac · Vidi više »
Dužijanca
Dužijanca je žetvena svečanost bunjevačkih Hrvata.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Dužijanca · Vidi više »
Dubrovnik (časopis)
*Dubrovnik (časopis Matice hrvatske).
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Dubrovnik (časopis) · Vidi više »
Ema Derossi-Bjelajac
Ema Derossi-Bjelajac (Štrmac, 3. svibnja 1926. – Zagreb, 20. lipnja 2020.) bila je hrvatska političarka i visoka stranačka dužnosnica u doba socijalističke Jugoslavije.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Ema Derossi-Bjelajac · Vidi više »
Ferdo Bušić
Ferdo Bušić (Donji Vinjani, 14. listopada 1948. 12. studenoga 2011.), bio je hrvatski proljećar, jedan od studentskih čelnika, te političar na razini lokalne samouprave u samostalnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Ferdo Bušić · Vidi više »
Franjo Tuđman
Dr.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Franjo Tuđman · Vidi više »
Galerija Klovićevi dvori
Jurja Julija Klovića ispred ulaza u galeriju Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Javna ustanova Galerija Klovićevi dvori u Zagrebu specijalizirana je muzejska ustanova (umjetnički muzej) s državnim djelokrugom.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Galerija Klovićevi dvori · Vidi više »
Glas Koncila
Glas Koncila hrvatski je katolički tjednik i nakladnik iz Zagreba.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Glas Koncila · Vidi više »
Goran Dodig
Prof.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Goran Dodig · Vidi više »
Grb Republike Hrvatske
Grb Republike Hrvatske povijesni je hrvatski grb, koji se nalazi na hrvatskoj zastavi.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Grb Republike Hrvatske · Vidi više »
Grgo Bačlija
Grgo Bačlija (Subotica, 12. studenog 1939.) je bački hrvatski književnik, publicist i kulturni djelatnik.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Grgo Bačlija · Vidi više »
Grgo Gamulin
Grgo Gamulin (Jelsa, 21. kolovoza 1910. – Zagreb, 2. listopada 1997.) bio je hrvatski povjesničar umjetnosti i sveučilišni profesor, utemeljitelj hrvatske poslijeratne povijesti umjetnosti.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Grgo Gamulin · Vidi više »
HKC Bunjevačko kolo
Logo Hrvatski kulturni centar je kulturna ustanova Hrvata u Vojvodini.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i HKC Bunjevačko kolo · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Hrvati · Vidi više »
Hrvati Bosne i Hercegovine
Hrvati Bosne i Hercegovine su pripadnici hrvatskog naroda koji žive u Bosni i Hercegovini i broje više od pola milijuna pripadnika (571 317), čineći 15,4% ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Hrvati Bosne i Hercegovine · Vidi više »
Hrvati u Vojvodini
Hrvati u Vojvodini su jedna od nacionalnih manjina u autonomnoj pokrajini Vojvodini u Republici Srbiji.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Hrvati u Vojvodini · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska šutnja
40. godišnjice Hrvatskoga proljeća. Hrvatska šutnja je izraz koji se odnosi na potiskivanje hrvatskog nacionalnog identiteta u SFRJ već poslije 1948.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Hrvatska šutnja · Vidi više »
Hrvatska književnost
Hrvatska književnost, naziv za sva književna djela Hrvata, nastala na hrvatskom jeziku od 11.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Hrvatska književnost · Vidi više »
Hrvatska matica iseljenika
Hrvatska matica iseljenika (HMI) je hrvatska ustanova utemeljena 1951. godine.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Hrvatska matica iseljenika · Vidi više »
Hrvatska povijest
Hrvatski je narod oko 626.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Hrvatska povijest · Vidi više »
Hrvatska radiotelevizija
Zgrada HRT-a na Prisavlju, čija je izgradnja počela 1975. Hrvatska radiotelevizija (skraćeno HRT) hrvatska je javna radijska i televizijska ustanova, kojoj je taj status dodijeljen 2001. Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji: tim Zakonom i propisima donesenim na temelju toga Zakona uređeni su djelatnost, funkcija i sadržaj javnih usluga, financiranje, upravljanje, nadzor i način rada Hrvatske radiotelevizije.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Hrvatska radiotelevizija · Vidi više »
Hrvatska revija
Hrvatska revija časopis je Matice hrvatske za društvena i kulturna pitanja.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Hrvatska revija · Vidi više »
Hrvatski fokus
Hrvatski fokus, hrvatski je međumrežni politički tjednik.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Hrvatski fokus · Vidi više »
Hrvatski gospodarski glasnik
Hrvatski tjednik (HGG) je bio hrvatski list za gospodarsko-politička pitanja.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Hrvatski gospodarski glasnik · Vidi više »
Hrvatski institut za povijest
Hrvatski institut za povijest Platon, rad Rudolfa Valdeca Grb Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije na željeznoj dvorišnoj ogradi, iskovanoj u zagrebačkoj Obrtnoj školi Hrvatski institut za povijest je hrvatska povjesničarska ustanova.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Hrvatski institut za povijest · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Hrvatski jezik · Vidi više »
Hrvatski književni list
Hrvatski književni list je bio hrvatski književni časopis iz Zagreba.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Hrvatski književni list · Vidi više »
Hrvatski tjednik
*Hrvatski tjednik (Zadar), politički tjednik utemeljen 2002.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Hrvatski tjednik · Vidi više »
Hrvatski tjednik (Zagreb)
Hrvatski tjednik – novine za kulturna i društvena pitanja, u nakladi Matice hrvatske, izlazio je u razdoblju od 16. travnja do 10. prosinca 1971. godine.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Hrvatski tjednik (Zagreb) · Vidi više »
Hrvatsko kulturno vijeće
Logotip Hrvatskoga kulturnog vijeća Hrvatsko kulturno vijeće (HKV) je dobrovoljna udruga članova koji žive i djeluju u Republici Hrvatskoj, kao i onih članova koji žive izvan granica Republike Hrvatske, a djelatno podupiru kulturni i sveopći boljitak Republike Hrvatske.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Hrvatsko kulturno vijeće · Vidi više »
Hrvatsko pitanje
Hrvatsko pitanje bio je naziv za pitanje statusa hrvatskih zemalja i hrvatskog naroda u raznim državnopravnim okvirima tijekom povijesti - Austro-Ugarskoj, Kraljevini Jugoslaviji, SFRJ.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Hrvatsko pitanje · Vidi više »
Hrvatsko proljeće
Hrvatsko proljeće bilo je kulturno-politički pokret koji je ranih 1970-ih tražio pripadajuća prava Hrvatske u okviru Jugoslavije.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Hrvatsko proljeće · Vidi više »
Hrvoje Šošić
Hrvoje Šošić (Osijek, 16. lipnja 1928. – Zagreb, 4. srpnja 2012.), bio je hrvatski ekonomist, političar i disident u komunističkoj Jugoslaviji.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Hrvoje Šošić · Vidi više »
Igor Zidić
Igor Zidić (Split, 10. veljače 1939.) je povjesničar hrvatske umjetnosti, likovni kritičar, pjesnik i esejist.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Igor Zidić · Vidi više »
Ivan Šibl
Ivan Šibl (Virovitica, 28. listopada 1917. – Zagreb, 30. ožujka 1989.), bio je hrvatski političar i književnik, partizan, narodni heroj Jugoslavije.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Ivan Šibl · Vidi više »
Ivan Cerovac
Ivan Cerovac (Zagreb, 1946.) je hrvatski dirigent, zborovođa, glazbeni pedagog, politolog i novinar.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Ivan Cerovac · Vidi više »
Ivan Rukavina
Ivan Rukavina Ivan Rukavina (Otočac, 26. siječnja 1912. – Zagreb, 3. travnja 1992.), general armije, sudionik Španjolskog građanskog rata, narodni heroj Jugoslavije, političar.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Ivan Rukavina · Vidi više »
Ivan Supek
Ivan Supek (Zagreb, 8. travnja 1915. – Zagreb, 5. ožujka 2007.), hrvatski fizičar, filozof, književnik i aktivist protiv nuklearnog naoružanja.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Ivan Supek · Vidi više »
Ivan Tikvicki Pudar
Ivan Tikvicki - Pudar (Subotica, 21. siječnja Spartak Dulić: Ivan Tikvicki Pudar: 21.01.1913.- 15.12.1990.: pejzaži, Zavičajna galerija "dr Vinko Perčić", 2007. /31. siječnja /31.siječnja? Ljubica Vuković Dulić: Izložbe - Ivan Tikvicki 1913. – Subotica, 15. prosinca 1990./1991.) sudac Subotica, 1913. - ?) je bio bački hrvatski književnik, a poznat je bio i po svom likovnom radu odnosno slikarstvu. Radio je kao sudac, a slikarstvom se bavio amaterski. Svojim djelima je ušao u antologiju proze bunjevačkih Hrvata iz 1971., sastavljača Geze Kikića, u izdanju Matice hrvatske. Značajan je za književnost bačkih Hrvata i utoliko, što je sugerirao književniku Vojislavu Sekelju (kao i Matija Poljaković i Balint Vujkov) neka nastavi pisati poeziju svom hrvatskom narječju, na bačkoj bunjevačkoj ikavici. Čest je bio gost Ateljea HKPD Matija Gubec Tavankut, posebice pomažući radu Likovnoj sekciji u radu s mladima. Crtanjem se bavi od gimnazijskih dana, kad mu je crtanje predavao slikar Sava Rajković. Kao slikar se je prvo crtao portrete, definirajući lik izrazitih karakternih osobina brzim skicoznim crtežem. Stilski je pokazivao lirsko-ekspresionističku tendenciju. Crtanje je dalje razvijao na Kursu figuralnog crtanja gdje su mu predavali András Hangya, Sándor Oláh i Stevan Jenovac. Kolege koji su s njime pohađali tečaj bili su poslije poznata imena subotičkog likovnog života Gábor Almási, Endre Faragó, Ferenc Kalmár, József Kubát, Gustav Matković, Pál Petrik, Imre Sáfrány, Pavle Tikvicki, Károly Tót, Marko Vuković, Imre Winkler. O Ivanu Tikvickom-Pudaru je 2005. subotički redatelj Rajko Ljubič snimio i dokumentarni film "Sudija i slikar Ivan Tikvicki-Pudar".
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Ivan Tikvicki Pudar · Vidi više »
Ivan Zvonimir Čičak
Ivan Zvonimir Čičak (Zagreb, 10. kolovoza 1947.), hrvatski političar.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Ivan Zvonimir Čičak · Vidi više »
Ivica Vrkić
Ivica Vrkić (Moslavački Krčenik kod Donjeg Miholjca, 10. siječnja 1947.) je poznati hrvatski proljećar.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Ivica Vrkić · Vidi više »
Ivo Škrabalo
Ivo Škrabalo (Sombor, 19. veljače 1934. – Zagreb, 18. rujna 2011.) bio je hrvatski filmski redatelj, scenarist, filmski publicist i povjesničar filma te političar.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Ivo Škrabalo · Vidi više »
Ivo Bojanić
*Ivo Bojanić (televizijski novinar).
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Ivo Bojanić · Vidi više »
Ivo Bojanić (televizijski novinar)
Ivo Bojanić (Vrisnik, Hvar, 17. travnja 1928. – Zagreb, 17. svibnja 2016.) bio je hrvatski novinar i političar, najistaknutiji hrvatski proljećar u medijima.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Ivo Bojanić (televizijski novinar) · Vidi više »
Ivo Horvat (novinar)
Ivo Horvat (Goričan, 26. lipnja 1920.Ivo Horvat, "Osuđeni na šutnju", NIT, Zagreb, 1991. - 2015.) hrvatski publicist i novinar, pravnik.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Ivo Horvat (novinar) · Vidi više »
Jakov Blažević
Jakov Blažević Jakov Blažević (Bužim kod Gospića, 24. ožujka 1912. – Zagreb, 10. prosinca 1996.) je bio političar za vrijeme Socijalističke Republike Hrvatske, komunistički prvak.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Jakov Blažević · Vidi više »
Janko Bobetko
Janko Bobetko (Crnac pokraj Siska, 10. siječnja 1919. – Zagreb, 29. travnja 2003.) bio je general Hrvatske vojske i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske od 1992. do 1995. godine.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Janko Bobetko · Vidi više »
Josip Šentija
Josip Šentija (Brnaze, 15. ožujka 1931. – Zagreb, 29. studenoga 2020.) hrvatski novinar, publicist i leksikograf.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Josip Šentija · Vidi više »
Josip Broz Tito
Josip Broz (Kumrovec, 7. svibnja 1892. – Ljubljana, 4. svibnja 1980.), poznat pod nadimkom Tito, bio je jugoslavenski komunistički revolucionar, političar i državnik, prvi glavni tajnik Pokreta nesvrstanih, predsjednik predsjedništva Saveza komunista Jugoslavije i autokratski, doživotni predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije u kontinuitetu od 14. siječnja 1953. do svoje smrti 4. svibnja 1980. Iako je bio čelnik totalitarne države i unatoč činjenici da je njegova vladavina zbog političke represije,, Opća i nacionalna enciklopedija, proleksis.lzmk.hr, pristupljeno 30.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Josip Broz Tito · Vidi više »
Josip Jelačić
Josip Jelačić Bužimski (Petrovaradin, 16. listopada 1801. – Zagreb, 20. svibnja 1859.), bio je general i ban hrvatski, dalmatinski i slavonski od 1848. do 1859. godine, član plemićke obitelji Jelačić, te jedan od najznačajnijih hrvatskih političara, kako u 19.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Josip Jelačić · Vidi više »
Josip Vrhovec
Josip Vrhovec (Zagreb, 9. veljače 1926. — Zagreb, 15. veljače 2006.) bio je hrvatski partizan, ekonomist, novinar i političar SR Hrvatske.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Josip Vrhovec · Vidi više »
Jozo Ivičević
Jozo Ivičević Bakulić (Vis, 21. siječnja 1930. Zagreb, 24. lipnja 2008.), bio je hrvatski pravnik i povjesničar.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Jozo Ivičević · Vidi više »
Južnoslavenska ideja
Južnoslavenska ideja (ilirska ideja ili južnoslavenstvo odnosno jugoslavenstvo), ideja o kulturnom, nacionalnom i političkom povezivanju južnoslavenskih naroda, pri čemu su ti narodi shvaćani kao skup posebnih nacija ili kao jedna nacija.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Južnoslavenska ideja · Vidi više »
Jugoslaveni
Jugoslaveni je službeni naziv koji se na području SFR Jugoslavije koristio za pripadnike raznih etničkih skupina koji su se na službenim popisima stanovništva izjašnjavali pod ovim imenom.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Jugoslaveni · Vidi više »
Jugoslavenska narodna armija
Vrhovni zapovjednik JNA Josip Broz Tito vrši pregled počasne garde Hrvatskom povijesnom muzeju Jugoslavenska narodna armija (skraćeno JNA; srp.: Jугословенска народна армиja/Jugoslovenska narodna armija, slo.: Jugoslovanska ljudska armada, mak.; Југословенска народна армија) (22. prosinca 1941. – 20. svibnja 1992.) bila je dio jedinstvenih oružanih snaga SFRJ do njezina raspada.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Jugoslavenska narodna armija · Vidi više »
Jugoslavenske tajne službe (serijal)
Jugoslavenske tajne službe naziv je dokumentarno igranog serijala autora Miljenka Manjkasa u kojem je kroz 10 epizoda obrađen nastanak, stvaranje i djelovanje Jugoslavenskih tajnih službi, OZNE, UDBE i KOS-a.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Jugoslavenske tajne službe (serijal) · Vidi više »
Jugoslavenstvo
Jugoslavenstvo, Jugoslavizam ili Jugoslavenski nacionalizam su nazivi za ideju kulturnog i političkog jedinstva, ujedinjavanja ili zajedničkog djelovanja južnih Slavena i Jugoslavena.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Jugoslavenstvo · Vidi više »
Juraj Lončarević
Juraj Lončarević (Srijemska Mitrovica, 3. ožujka 1930. – Zagreb, 1998.) je bio hrvatski kritičar, esejist, putopisac, povjesničar i istraživač hrvatske narodne baštine.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Juraj Lončarević · Vidi više »
Jure Bilić
Jure Bilić (Makarska, 12. rujna 1922. – Zagreb, 27. siječnja 2006.) bio je hrvatski političar u SFR Jugoslaviji.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Jure Bilić · Vidi više »
Jure Sarić
Jure Sarić (Drvar, 23. travnja 1917. – Zagreb, 28. ožujka 1986.) bio je hrvatski političar, hrvatski proljećar.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Jure Sarić · Vidi više »
Karađorđevo
Karađorđevo (ćir.: Карађорђево, mađ.: Bélamajor) je naselje u općini Bačka Palanka u Južnobačkom okrugu u Vojvodini.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Karađorđevo · Vidi više »
Katolička Crkva u Hrvatskoj
Katolička Crkva u Hrvatskoj najbrojnija je kršćanska i općenito vjerska zajednica u Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Katolička Crkva u Hrvatskoj · Vidi više »
Kolo (časopis)
Kolo je književno umjetnički časopis u izdanju Matice hrvatske.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Kolo (časopis) · Vidi više »
Komunistička nomenklatura
Nomenklatura ili komunistička nomenklatura označava u realsocijalizmu prvenstveno popis kadra u komunističkoj partiji, upravi, gospodarstvu i društvu.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Komunistička nomenklatura · Vidi više »
Komunistička partija Hrvatske
Spomenik u Anindolu kod Samobora, gdje je 1937. godine osnovana Komunistička partija Hrvatske, autor spomenika Zdenko Kolacio. Komunistička partija Hrvatske osnovana je 1937. godine kao dio Komunističke partije Jugoslavije.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Komunistička partija Hrvatske · Vidi više »
KOS
KOS je kratica za zloglasnu Kontraobavještajnu službu koja je bila sastavni dio JNA u nekadašnjoj SFRJ.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i KOS · Vidi više »
Kralj Tomislav
Tomislav je bio knez Primorske Hrvatske od oko 910. godine; tradicionalno se smatra da je proglašen kraljem 925. godine, a vladao je bar do 928. godine.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Kralj Tomislav · Vidi više »
Krešimir Džeba
Krešimir Džeba (Dubrovnik, 27. kolovoza 1935. – Graz, 11. ožujka 1993.) je bio hrvatski novinar i političar, sudionik hrvatskog proljeća.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Krešimir Džeba · Vidi više »
Krešimir Glavina
Krešimir Glavina (Subotica, 1. siječnja 1940.), hrvatski je liječnik, po užoj specijalizaciji radiolog.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Krešimir Glavina · Vidi više »
Kritika (časopis)
Kritika je bio hrvatski dvomjesečni časopis za kritiku umjetnosti i kulturno-politička pitanja iz Zagreba.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Kritika (časopis) · Vidi više »
Kultura
Kultura je cjelokupno društveno naslijeđe neke grupe ljudi, to jest naučeni obrasci mišljenja, osjećanja i djelovanja neke grupe, zajednice ili društva, kao i izrazi tih obrazaca u materijalnim objektima.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Kultura · Vidi više »
Lazar Merković
Lazar Merković (Subotica, 14. lipnja 1926. – 30. listopada 2016.)(srp.) Magločistač: IN MEMORIAM: LAZAR MERKOVIĆ (1926. – 2016.), 30.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Lazar Merković · Vidi više »
Lijepa naša domovino
Natpis na spomeniku himni Lijepa naša domovino (često tek Lijepa naša), himna Republike Hrvatske od 1991. godine.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Lijepa naša domovino · Vidi više »
Lino Veljak
Lino Veljak (Rijeka, 1950.) filozof je i profesor na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu od 1979.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Lino Veljak · Vidi više »
Ljudevit Jonke
Ljudevit Jonke (Karlovac, 29. srpnja 1907. – Zagreb, 15. ožujka 1979.), bio je hrvatski jezikoslovac i prevoditelj.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Ljudevit Jonke · Vidi više »
Mađarska revolucija 1956.
Zastave s izrezanim socijalističkim simbolima spontano su preplavile Budimpeštu i postale simbol ustanka Ustanička zastava danas ispred mađarskog parlamenta. Dvorcu Mačkamama u Osijeku. Mađarska revolucija 1956.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Mađarska revolucija 1956. · Vidi više »
Marjane, Marjane
Split − gradska luka, Grad, Varoš i Marjan u pozadini. Marjane, Marjane hrvatska je narodna domoljubna pjesma koju je prvi put zapisao pjesnik Ivo Tijardović.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Marjane, Marjane · Vidi više »
Marko Koprtla
Marko Koprtla (Gradište kraj Županje, 25. svibnja 1929.)Hrvatski leksikon A-K, 1996., 1.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Marko Koprtla · Vidi više »
Marko Veselica
Marko Veselica (Glavice, 9. siječnja 1936. – Zagreb, 17. veljače 2017.), bio je hrvatski političar i ekonomist, te važan disident u komunističkoj Jugoslaviji.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Marko Veselica · Vidi više »
Matica hrvatska
Zgrada u Zagrebu, sjedište Matice hrvatske Matica hrvatska jedna je od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Matica hrvatska · Vidi više »
Matija Poljaković
Matija Poljaković (Subotica, 23. studenog 1909. – Zagreb, 15. ožujka 1973.), hrvatski književnik, dramatik i romansijer iz Bačke, Vojvodine.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Matija Poljaković · Vidi više »
Miko Tripalo
Ante Miko Tripalo (Sinj, 16. studenog 1926. – Zagreb, 11. prosinca 1995.), hrvatski političar i autor.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Miko Tripalo · Vidi više »
Milivoj Prćić
Milivoj Prćić (Subotica, 1. listopada 1942. – Subotica, 31. prosinca 2015./1. siječnja 2016.) bio je hrvatski književnik iz Vojvodine, po obrazovanju pravnik.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Milivoj Prćić · Vidi više »
Milka Planinc
Milka Planinc (Žitnić kod Drniša, 21. studenog 1924. – Zagreb, 7. listopada 2010.), sekretarka Centralnog komiteta Saveza komunista Hrvatske i sedma predsjednica Saveznog izvršnog vijeća SFR Jugoslavije.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Milka Planinc · Vidi više »
Miloš Žanko
Miloš Žanko (1915. - 2000.) hrvatski političar, unitarist.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Miloš Žanko · Vidi više »
Milovan Baletić
Milovan Baletić (Zaostrog, 1930. - Zagreb, 2005.), novinar, glavni urednik Vjesnika, pomoćnik ministra informiranja Republike Hrvatske i prvi šef Vladina Ureda za odnose s javnošću.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Milovan Baletić · Vidi više »
Milutin Baltić
Milutin Baltić (Donje Selište kod Gline, 2. prosinca 1920. – Zagreb, 27. listopada 2013.), hrvatski i jugoslavenski političar i predsjednik Predsjedništva Socijalističke Republike Hrvatske od 10. svibnja 1983. do 10.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Milutin Baltić · Vidi više »
Mirko Valentić
Mirko Valentić (Ivanjska, kraj Banje Luke, 19. rujna 1932.), hrvatski povjesničar.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Mirko Valentić · Vidi više »
Miroslav Škoro
Miroslav Škoro (Osijek, 29. srpnja 1962.) hrvatski je glazbenik, skladatelj, ekonomist i političar.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Miroslav Škoro · Vidi više »
Miting u Srbu 27. srpnja 1971.
Miting koji se održao u mjestu Srbu 27. srpnja 1971. bio je miting.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Miting u Srbu 27. srpnja 1971. · Vidi više »
Moje boje
Moje boje je osmi studijski album hrvatskog pjevača Miroslava Škore.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Moje boje · Vidi više »
Mostar
Mostar je grad u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Mostar · Vidi više »
Nacionalizam
Nacionalizam je ideologija ili svjetonazor u kojoj je nacionalni identitet odsudan za oblikovanje i opstojnost jedne suverene države.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Nacionalizam · Vidi više »
Naco Zelić
Naco Zelić (Subotica, 5. listopada 1930.). je hrvatski književnik, pravnik, diplomat i publicist iz Vojvodine i skupljač hrvatske usmene narodne baštine iz Bačke.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Naco Zelić · Vidi više »
Nezavisna Država Hrvatska
Nezavisna Država Hrvatska (skr. NDH, ND Hrvatska ili N. D. Hrvatska), bila je djelomično priznata marionetska država stvorena za vrijeme Drugoga svjetskog rata u okviru poretka Sila Osovine, pod utjecajem nacističke Njemačke i fašističke Italije.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »
Nikola Kajić
Nikola Kajić (Kalinovac kraj Đurđevca, 5. prosinca 1902. Zagreb, 24. veljače 1987.), hrvatski visoki časnik u NOVH i poslije u JNA, vojni diplomat.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Nikola Kajić · Vidi više »
NIN (tjednik)
Nedeljne informativne novine (skraćeno: NIN), srbijanski su tjednik koji izlazi u Beogradu od 1935.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i NIN (tjednik) · Vidi više »
Novosadski dogovor
Objava Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika u novinama "Londonac" Novosadski dogovor sklopljen je 10. prosinca 1954. između uglavnom hrvatskih i srpskih te dijelom bosanskohercegovačkih i crnogorskih jezikoslovaca.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Novosadski dogovor · Vidi više »
Obnovljeni Život
Obnovljeni Život je hrvatski tromjesečni znanstveni časopis za filozofiju i religijske znanosti.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Obnovljeni Život · Vidi više »
Opća i nacionalna enciklopedija
Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga, hrvatska opća enciklopedija.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Opća i nacionalna enciklopedija · Vidi više »
Opsadno stanje
Opsadno stanje (eng. The Siege), američki politički triler iz 1998. godine u režiji Edwarda Zwicka s Denezelom Washingtonom i Bruceom Willisom u glavnim ulogama.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Opsadno stanje · Vidi više »
Ostracizam
Temistoklo jedan je od starih Grka, koji su morali privremeno otići iz Atene zbog ostracizma. Ostracizam ili ostrakizam (grčki: οστρακισμός ostrakismos) bila je procedura kojom se za vrijeme atenske demokracije moglo uvaženog građanina protjerati iz grada-države Atene na rok od deset godina.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Ostracizam · Vidi više »
Pero Car
Pero Car (Novaki kraj Donje Stubice, 1920. – Zagreb, 1985.), hrvatski politički radnik iz doba dok je bila dijelom i SFRJ.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Pero Car · Vidi više »
Pero Pirker
Pero Pirker (Varaždin, 5. srpnja 1927. – Zagreb, 1. kolovoza 1972.)Hrvatski leksikon L-Ž, 1997., 1.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Pero Pirker · Vidi više »
Petar Šarčević (redatelj)
Petar Šarčević (Subotica, 3. listopada 1935. - Zagreb, 12. prosinca 2001.) bio je hrvatski kazališni redatelj, kazališni kritičar, sveučilišni profesor, pisac pripovjedaka, esejist, putopisac i pjesnik rodom iz Bačke.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Petar Šarčević (redatelj) · Vidi više »
Petar Šegedin
Petar Šegedin (Žrnovo na Korčuli, 8. srpnja 1909. – Zagreb, 2. rujna 1998.), hrvatski književnik, akademik, intelektualac i kulturni djelatnik.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Petar Šegedin · Vidi više »
Petar Kriste
Mr.sc.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Petar Kriste · Vidi više »
Povijest hrvatskoga jezika u SFRJ
Povijest hrvatskoga jezika u SFRJ započela je odlično, bitno različito od ulaska u Kraljevinu SHS.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Povijest hrvatskoga jezika u SFRJ · Vidi više »
Povijest srpskohrvatskog jezika
Srpskohrvatski jezik (nazivan i srpsko-hrvatski, hrvatskosrpski, hrvatsko-srpski) naziv je za jezik koji je, po mišljenju nekih slavista, postojao od sredine 19. stoljeća do konca 20., kada su hrvatski i srpski unitaristi nastojali od hrvatskog i srpskog jezika stvoriti jedan jezik.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Povijest srpskohrvatskog jezika · Vidi više »
Praško proljeće
Stanovnici Praga pred sovjetskim tenkovima Praško proljeće (češki: Pražské jaro, slovački: Pražská jar) bilo je razdoblje političke liberalizacije u Čehoslovačkoj koje je počelo 5. siječnja 1968., a trajalo do 21. kolovoza iste godine kada je Sovjetski Savez sa svojim saveznicima iz Varšavskog pakta (izuzev Rumunjske) okupirao zemlju.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Praško proljeće · Vidi više »
Pravopis hrvatskoga jezika
O pravopisu na hrvatskoj Wikipediji možete pročitati na stranici Wikipedija:Pravopis. Na stranici pravopisna pitanja više se ne mogu postavljati nova pitanja, ali se ondje mogu pronaći brojni korisni odgovori i savjeti. ----.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Pravopis hrvatskoga jezika · Vidi više »
Praxis filozofija
Pojam Praxis filozofija ili Filozofija prakse označava filozofski pravac tzv.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Praxis filozofija · Vidi više »
Puč
Puč ili državni udar (njem. putsch, švic. njem. butsch - udar) iznenadni oružani ustanak kojemu je cilj preuzimanje vlasti.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Puč · Vidi više »
Pukovnik
Oznaka čina pukovnika u OS RHPukovnik je visoki časnički vojni čin u Hrvatskoj vojsci.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Pukovnik · Vidi više »
Rade Bulat
Rade Bulat Rade Bulat (Vrginmost, 28. kolovoza 1920. – Zagreb, 25. siječnja 2013.), komunist, partizan, narodni heroj.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Rade Bulat · Vidi više »
Reforma
Reforma (iz latinskog re.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Reforma · Vidi više »
Richard Nixon
Richard Milhous Nixon (Yorba Linda, Kalifornija, 9. siječnja 1913. – New York, 22. travnja 1994.), bio je američki predsjednik. Bio je 36. (1953. – 1961.) dopredsjednik i 37. (1969. – 1974.) predsjednik Sjedinjenih Američkih Država. Poznat je kao jedini čovjek kojem je pošlo za rukom 2 puta biti izabran za dopredsjednika i 2 puta za predsjednika; bio je 5. predsjednik američke Republikanske stranke koji je obnašao dužnost 2 mandata. Najviše ga se ipak pamti po tome što je bio prvi i dosad jedini predsjednik SAD-a koji je odstupio s dužnosti. Njegova ostavka bila je posljedica afere "Watergate". Dopredsjednici.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Richard Nixon · Vidi više »
Rukovet
Rukovet časopis za književnost, umjetnost i društvena pitanja, čiji je pokretač i prvi urednik Lazar Merković, izlazi od svibnja 1955., kao glasilo Subotičkog književnog kruga.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Rukovet · Vidi više »
Savez komunista Hrvatske
Savez komunista Hrvatske (SKH) bio je dio Saveza komunista Jugoslavije, vladajuće politička organizacija u bivšoj Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Savez komunista Hrvatske · Vidi više »
Savez komunista Jugoslavije
Savez komunista Jugoslavije (skraćeno: SKJ, ćir. СКЈ; srp. Савез комуниста Југославије, slv. Zveza komunistov Jugoslavije, mak. Сојуз на комунистите на Југославија) je bila politička stranka koja je vladala Socijalističkom Federativnom Republikom Jugoslavijom.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Savez komunista Jugoslavije · Vidi više »
Savez udruženja boraca narodnooslobodilačkog rata Jugoslavije
Savez udruženja boraca narodnooslobodilačkog rata Jugoslavije (skr. SUBNOR) bila je jedna od društveno-političkih organizacija u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji (SFRJ).
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Savez udruženja boraca narodnooslobodilačkog rata Jugoslavije · Vidi više »
Savka Dabčević-Kučar
Savka Dabčević-Kučar (Korčula, 6. prosinca 1923. – Zagreb, 6. kolovoza 2009.), hrvatska političarka i ekonomistica.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Savka Dabčević-Kučar · Vidi više »
Slobodan Budak
Slobodan Budak (Perušić, pokraj Gospića, Savska banovina, Kraljevina Jugoslavija, 5. rujna 1930. – Zagreb, Republika Hrvatska, 5. svibnja 2012.), bio je hrvatski pravnik, borac za ljudska prava, okružni javni tužitelj (1959. - 1971.) i bivši djelatnik Ozne i Udbe (1945. - 1958.).Radelić Zdenko, Obavještajni centri, Ozna i Udba u Hrvatskoj (1942.-1954.) - Kadrovi, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2019., str.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Slobodan Budak · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina
Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina (SR BiH) je bila jedna od šest republika u sastavu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Socijalistička Republika Hrvatska
Socijalistička Republika Hrvatska (SR Hrvatska, SRH) je bila federalna jedinica SFR Jugoslavije.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Socijalistička Republika Hrvatska · Vidi više »
Socijalistička Republika Srbija
Zastava SR SrbijeGrb SR SrbijeSocijalistička Republika Srbija je bila jedna od 6 republika u Jugoslaviji.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Socijalistička Republika Srbija · Vidi više »
Socijalizam
Crvena zastava, simbol radničkog i socijalističkog pokreta Socijalizam (engl. socialism; franc. socialisme; njem. sozialismus; novovjeka tvorba prema lat. socialis: društveni; saveznički), pojam koji označava ideje, teorije, pokrete koji teže socijalizaciji (podruštvljenju) temeljnih uvjeta ljudske egzistencije.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Socijalizam · Vidi više »
Srb
Srb je naselje u planinskom dijelu Hrvatske smješteno u jugoistočnom dijelu Like.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Srb · Vidi više »
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Srbi · Vidi više »
Srećko Bijelić
Srećko Bijelić (Bribir, 18. prosinca 1930. - Zagreb, 22. rujna 2004.) je bio hrvatski političar i hrvatski proljećar, istinski velikan zajednice Srba u Hrvatskoj koji je "kao Srbin svojoj je hrvatskoj domovini pokazao da je moguć suživot raznih nacionalnosti".
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Srećko Bijelić · Vidi više »
Srpskohrvatski jezik
Srpskohrvatski ili hrvatskosrpski jezik (ISO 639-3: hbs) nazivan i srpsko-hrvatski, hrvatsko-srpski ili hrvatsko-bosansko-srpski ili hrvatsko-bosansko-crnogorsko-srpski; bilo je političko ime hibridnoga jezika koji je trebao nastati spajanjem hrvatskoga i srpskoga.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Srpskohrvatski jezik · Vidi više »
Stjepan Ivić
Stjepan Ivić (1914. – 1988.) je bio hrvatski dužnosnik u SSRNH.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Stjepan Ivić · Vidi više »
Stjepan Radić
Stjepan Radić (Desno Trebarjevo pokraj Siska, 11. lipnja 1871. − Zagreb, 8. kolovoza 1928.), bio je hrvatski političar, književnik, prevoditelj i publicist.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Stjepan Radić · Vidi više »
Subotička Danica
Subotička Danica, godišnjak je (kalendar) iz Subotice na hrvatskome jeziku.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Subotička Danica · Vidi više »
Suverenitet
Suverenitet (fra. souverain od lat. superanus) je potpuna vlast vladara, države ili naroda na vlastitu teritoriju (suverenost u odnosu prema političkoj zajednici unutar države, odnosno unutarnji suverenitet), te nezavisnost takve vlasti u odnosu na bilo kakvu izvanjsku, tuđu vlast.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Suverenitet · Vidi više »
Sveta Stolica
Grb Svete Stolice Sveta Stolica (lat. Sancta Sedes) ili Apostolska Stolica označava vrhovnu vlast Katoličke Crkve, odnosno papu i Rimsku kuriju.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Sveta Stolica · Vidi više »
Sveučilište u Zagrebu
Sveučilište u Zagrebu (lat. Universitas Studiorum Zagrabiensis) najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima je u Europi.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Sveučilište u Zagrebu · Vidi više »
Telegram (novine)
Telegram je bio hrvatski tjednik za politiku i kulturu koji je izlazio od 1960. do 1973. godine.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Telegram (novine) · Vidi više »
Tihomir Dujmović
Tihomir Dujmović (Ogulin, 1963.), hrvatski je novinar, televizijski voditelj i kolumnist.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Tihomir Dujmović · Vidi više »
Tomislav Janko Šagi-Bunić
Tomislav Janko Šagi-Bunić (Janko Šagi, od 1960. upotrebljava književno ime Tomislav Janko Šagi-Bunić) (Brodarovec kraj Varaždina, 2. veljače 1923. – Zagreb, 21. srpnja 1999.) bio je jedan od vodećih hrvatskih katoličkih teologa dvadesetog stoljeća, sveučilišni profesor, franjevac kapucin.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Tomislav Janko Šagi-Bunić · Vidi više »
Trg bana Jelačića (Zagreb)
Trg bana Josipa Jelačića Trg bana Josipa Jelačića iz 1866. godine Trg bana Josipa Jelačića glavni je zagrebački trg.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Trg bana Jelačića (Zagreb) · Vidi više »
Tvrtko Jakovina
Tvrtko Jakovina (Požega, 2. ožujka 1972.), hrvatski povjesničar, politički savjetnik, autor, sveučilišni pedagog.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Tvrtko Jakovina · Vidi više »
UDBA
Uprava državne sigurnosti (sr. Uprava državne bezbednosti, slo. Uprava državne varnosti), skraćeno UDBA ili UDB, bila je tajna policija za vrijeme druge Jugoslavije, a nastala je 1946. godine preustrojem OZNE u vojnu obavještajnu službu KOS i civilnu UDBA-u. Od 1966.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i UDBA · Vidi više »
Unitarističko jugoslavenstvo
Jugounitarizam je skup ideja koji se zalaže za ideje centralizirane i unitarne jugoslavenske države preko poticanja osjećaja jugoslavenskog nacionalizma (jugoslavenstvo).
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Unitarističko jugoslavenstvo · Vidi više »
Unitarizam
Unitarizam (iz latinskog) je politička ideologija, odnosno orijentacija, koja zastupa jedinstvo neke države na temelju sjedinjenja različitih dijelova ili posebnih cjelina u novu ili "višu" cjelinu, bez obzira na razlike i specifičnosti tih cjelina, koje mogu biti političke, regionalne, kulturne i etničke.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Unitarizam · Vidi više »
Ustani bane
"Ustani, bane", hrvatska je domoljubna pjesma.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Ustani bane · Vidi više »
Varšavski ugovor
Logo Varšavskog pakta Članice Varšavskog pakta. Varšavski pakt (ponekad nazivan i Varšavski ugovor; službeni naziv je bio Sporazum o prijateljstvu, suradnji i međusobnoj pomoći) bio je vojni savez država istočnog bloka koje su ga organizirale kao odgovor na stvaranje Sjevernoatlantskog pakta na Zapadu godine 1949. Kao izgovor za stvaranje Varšavskog pakta poslužilo je ponovno naoružavanje Zapadne Njemačke i njeno primanje u NATO preko ratifikacije pariških sporazuma.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Varšavski ugovor · Vidi više »
Većeslav Holjevac
Bista u rodnom Karlovcu Spomenik Većeslavu Holjevcu u Zagrebu Većeslav Holjevac (Karlovac, 22. kolovoza 1917. – Zagreb, 11. srpnja 1970.) hrvatski političar, pisac i zagrebački gradonačelnik.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Većeslav Holjevac · Vidi više »
Veliko prelo
Veliko prelo je kulturna manifestacija bačkih bunjevačkih Hrvata.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Veliko prelo · Vidi više »
Velikosrpski miting u Srbu 25. srpnja 1990.
Miting koji se održao u mjestu Srbu 25. srpnja 1990. bio je miting otvorenih velikosrpskih značajka.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Velikosrpski miting u Srbu 25. srpnja 1990. · Vidi više »
Velimir Božikov
Velimir (Veljko) Božikov (Murter, 10. rujna 1947.), Velimir Božikov (pristupljeno 28. veljače 2017.) hrvatski liječnik internist, subspecijalist endokrinolog i dijabetolog, redoviti profesor Medicinskoga fakulteta u Zagrebu, hrvatski proljećar.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Velimir Božikov · Vidi više »
Vice Vukov
Vice Vukov (Šibenik, 3. kolovoza 1936. – Zagreb, 24. rujna 2008.), bio je hrvatski estradni umjetnik, publicist i političar.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Vice Vukov · Vidi više »
Viktor Bubanj
Viktor Bubanj (Fužine, 3. prosinca 1918. – Beograd, 15. listopada 1972.), general-pukovnik jugoslavenskog ratnog zrakoplovstva i narodni heroj Jugoslavije.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Viktor Bubanj · Vidi više »
Vila Velebita
Spomenik vili velebita u Gospiću Pjesma Vila Velebita je hrvatska domoljubna popijevka.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Vila Velebita · Vidi više »
Vinko Perčić
Vinko Perčić (Hrvatski Majur, 20. veljače 1911. – Subotica, 24. studenoga 1989.) bio je poznati liječnik gastroenterolog i internist, kolekcionar, istraživač, znanstvenik i donator.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Vinko Perčić · Vidi više »
Vjekoslav Prpić
Vjekoslav Prpić (1918. – 1989.) je bio hrvatski novinar, političar i diplomat.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Vjekoslav Prpić · Vidi više »
Vjekoslav Vidović
Vjekoslav Vidović (Varaždin, 14. ožujka 1919. – Zagreb, 31. listopada 2006.), hrvatski pravnik.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Vjekoslav Vidović · Vidi više »
Vjesnik
Vjesnik, politički dnevni list, izlazio je u Zagrebu, od god.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Vjesnik · Vidi više »
Vjesnik u srijedu
Vjesnik u srijedu (VUS) je hrvatski tjedni informativni list.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Vjesnik u srijedu · Vidi više »
Vladimir Bakarić
Fotografija Vladimira Bakarića iz 1950-ih. Grob Vladimira Bakarića na zagrebačkom Mirogoju. Vladimir Bakarić (Velika Gorica, 8. ožujka 1912. - Zagreb, 16. siječnja 1983.), bio je hrvatski komunist i političar u socijalističkoj Jugoslaviji, doktor prava i narodni heroj.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Vladimir Bakarić · Vidi više »
Vladimir Veselica
Vladimir Veselica (Glavice kod Sinja, 23. siječnja 1938. 11. prosinca 2013.), bio je hrvatski političar i ekonomist, poznati hrvatski proljećar.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Vladimir Veselica · Vidi više »
Vlado Gotovac
Vladimir "Vlado" Gotovac (Imotski, 18. rujna 1930. – Rim, 7. prosinca 2000.), hrvatski pjesnik, esejist, filozof, disident i političar.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Vlado Gotovac · Vidi više »
Vlatko Pavletić
Vlatko Pavletić (Zagreb, 2. prosinca 1930. – Zagreb, 19. rujna 2007.), hrvatski akademik i privremeni predsjednik RH, teoretičar književnosti, esejist, kritičar i političar.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Vlatko Pavletić · Vidi više »
XIV. Zimske olimpijske igre – Sarajevo 1984.
XIV.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i XIV. Zimske olimpijske igre – Sarajevo 1984. · Vidi više »
Zapadna Hercegovina
Zapadna Hercegovina je manja regija na jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Zapadna Hercegovina · Vidi više »
Zastava Republike Hrvatske
Zastava Republike Hrvatske jedan je od državnih simbola Republike Hrvatske, službeno usvojena 21. prosinca 1990. godine.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Zastava Republike Hrvatske · Vidi više »
Zlatan Stipišić Gibonni
Zlatan Stipišić Gibonni (Split, 13. kolovoza 1968.), hrvatski glazbenik, jedan od osnivača i prvi pjevač splitskoga heavy metal sastava Osmi putnik, bivši pjevač bosanskohercegovačkog sastava Divlje jagode, a najpoznatiji po svojoj samostalnoj kantautorskoj karijeri.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Zlatan Stipišić Gibonni · Vidi više »
Zlatko Tomičić
Zlatko Tomičić (Zagreb, 26. svibnja 1930. – Zagreb, 16. lipnja 2008.), bio je hrvatski novinar, književnik, publicist, nakladnik, pjesnik, putopisac, dramski pisac, pisac kratkih priča, esejist, novelist, autor likovnih prikaza i člankopisac.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Zlatko Tomičić · Vidi više »
Zlatne godine (1993.)
Zlatne godine (Zagreb - otvoren grad), hrvatski dugometražni film iz 1993. godine.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Zlatne godine (1993.) · Vidi više »
Znanost
Znanost (grč. episteme: razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia, eng. i fr. science, njem. Wissenschaft) organiziran je sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Znanost · Vidi više »
Zoran Tadić
Zoran Tadić (Livno, 2. rujna 1941. – Zagreb, 9. rujna 2007.) je bio hrvatski filmski kritičar, redatelj i pedagog.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Zoran Tadić · Vidi više »
Zvonimir Despot
Zvonimir Despot (Koprivnica, 19. travnja 1970.) novinar, urednik i kolumnist Večernjeg lista iz Zagreba, povjesničar i publicist.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Zvonimir Despot · Vidi više »
Zvonimir Komarica
Zvonimir Antun Komarica (Banja Luka, 28. siječnja 1920. Zagreb, 11. travnja 2004.) je bio hrvatski političar, dužnosnik, diplomat, memoarist i publicist, hrvatski proljećar.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i Zvonimir Komarica · Vidi više »
18. siječnja
18.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i 18. siječnja · Vidi više »
1966.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i 1966. · Vidi više »
1967.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i 1967. · Vidi više »
1969.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i 1969. · Vidi više »
1970-ih
Važni događaji iz 1970-ih u fotografskoj montaži.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i 1970-ih · Vidi više »
1970.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i 1970. · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i 1971. · Vidi više »
1980-ih
250px.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i 1980-ih · Vidi više »
1990-ih
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i 1990-ih · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i 1993. · Vidi više »
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i 2010. · Vidi više »
2012.
2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i 2012. · Vidi više »
22. ožujka
22.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i 22. ožujka · Vidi više »
29. studenoga
29.
Novi!!: Hrvatsko proljeće i 29. studenoga · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
MASPOK, Masovni pokret, Maspok, Sječa Hrvatske, Sječa Hrvatske u Karađorđevu.
