Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Skandinavija

Indeks Skandinavija

sjeverne Europe Skandinavija je kulturna i povijesna regija u sjevernoj Europi koja se sastoji od većeg dijela Skandinavskog poluotoka i Jutlandskog poluotoka, te otoka između njih.

110 odnosi: Aneksija, Austrija, Škotska, Šveđani, Švedska, Ålandski otoci, Baltičko more, Beowulf, Blekinge, Damska, Danci, Danska-Norveška, Danski jezik, Danski prolaz, Država, Društvo, Estonija, Estonski jezik, Falsterbo, Føroyar, Ferojski jezik, Finci, Finska, Finski jezik, Francusko-pruski rat, Goti, Gotland, Grenland, Halland, Hanza, Hladni rat, Irska, Islanđani, Island, Islandski jezik, Jan Mayen, Jylland, Kalmarska unija, Karelija, Kelti, Klaudije Ptolemej, Kola, Kultura, Kulturna geografija, Langobardi, Mađarski jezik, Međunarodna organizacija, Monarhija, Napoleon Bonaparte, Njemački jezik, ..., Njemačko Carstvo, Nordijska mitologija, Nordijska regija, Nordijsko vijeće, Norveška, Norveški jezik, Norvežani, Orkneyski otoci, Personalna unija, Pikti, Plinije Stariji, Pokrštavanje Skandinavije, Politička geografija, Poluotok, Pruska, Prvi svjetski rat, Republika, Rusija, Rusko Carstvo, Saami, Schleswig-Holstein, Shetlandsko otočje, Sjeverna Europa, Sjevernogermanski jezici, Skadi, Skandinavizam, Skandinavski poluotok, Skåne, Standardni jezik, Staronordijski jezik, Subregija, Suverenitet, Svalbard, Ugrofinski jezici, 10. stoljeće, 12. stoljeće, 13. stoljeće, 1387., 14. stoljeće, 15. stoljeće, 16. stoljeće, 17. stoljeće, 18. stoljeće, 1809., 1814., 1848., 1850-ih, 1850., 1864., 1873., 19. stoljeće, 1902., 1905., 1917., 1919., 1944., 1952., 1999., 20. stoljeće, 21. stoljeće. Proširite indeks (60 više) »

Aneksija

Aneksija (lat. annexio: spajanje, pripajanje), silom izvršeno prisvojenje nekog područja, s namjerom trajnog pripojenja.

Novi!!: Skandinavija i Aneksija · Vidi više »

Austrija

Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih nacija od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Novi!!: Skandinavija i Austrija · Vidi više »

Škotska

Škotska (škotski gaelski Alba, latinski: Caledonia, engleski: Scotland) je dio Ujedinjenog Kraljevstva. Najsjeverniji dio otoka Velike Britanije; s otočjem Hebridi, Orkney i Shetland obuhvaća 77.180 km², a s unutarnjim vodama 78.764 km². Škotska je 1980. godine imala 5.153.000 stanovnika. Gustoća iznosi 65 stanovnika na km². Najgušće je naseljeno središnje područje. Političko, industrijsko i kulturno središte je Edinburgh (1981. godine - 419.200 stanovnika). Na zapadu i sjeveru dopire do Atlantskog oceana, a na istoku do Sjevernog mora. Od Engleske je dijeli granična crta koja se proteže od ušća rijeke Tweed do zaljeva Solay. Za Škotsku je kerakteristična razvedenost obale, osobito zapadne, po čemu se znatno razlikuje od Engleske. Na istočnoj obali duboko su se usjekli zaljevi Firth of Forth i Moray Firth. Škotska se uglavnom dijeli na južni, središnji i sjeverni dio. Južni dio obuhvaća Južno visočje s graničnim gorjem Cheviot, građenim pretežno od starih stijena. Središnji dio sastoji se od niza depresija, koje se nastavljaju u Firth of Clyde, Firth of Forth i Firth of Tay. Njima je odvojeno brdovito područje na jugu od granitnih ravnjaka gorja Grampian na sjeveru s najvišim vrhom britanskog otočja Ben Nevis, 1343 m. Udolina Glen More s nizom jezera rastavlja gorje Grampain od sjevernog visočja (Northern Highlands). Sjeverni dio zaprema Škotsko visočje, koje na krajnjem sjeveru prelazi u obalnu ravnicu. Osnovne su privredne grane rudarstvo i industrija. Iskorištavaju se ležišta ugljena, koja daju oko 10% ukupne britanske proizvodnje, željezne, bakrene i olovne rude. Velike količine električne energije potječu iz hidroelektrana i iz nuklearnih elektrana. Uz metalurgiju razvila se metalna industrija s brodogradnjom, proizvodnjom strojeva i sl. Poznata je dobro razvijena tekstilna (pamučna, vunena, prerada jute) i dr., prehrambena (proizvodnja viskija), kemijska i petrokemijska industrija s velikim rafinerijskim središtem u Grangemouthu, do kojeg vodi naftovod iz ležišta Forties u podmorju Sjevernog mora (preko Crudena Baya i Aberdeena). Važnu privrednu granu predstavlja i stočarstvo, osobito uzgoj goveda i ovaca. Oko 25% obrađenih površina nalazi se pod žitaricama (zob, pšenica, ječam) i industrijskim biljkama. U priobalnim vodama dobro razvijeno je ribarstvo; poznate su ribarske luke Aberdeen, Peterhead i Banff. Vrlo su atraktivne trgovačke luke Glasgow i Dundee. Glavno prometno središte jest Edinburgh. Sve veću ulogu ima turizam.

Novi!!: Skandinavija i Škotska · Vidi više »

Šveđani

Šveđani (švedski: Svenskar), sjevernogermanski narod, oko 14 000 000 pripadnika naseljenih u Švedskoj, i znatnoj manjini u SAD-u, te u Finskoj, Kanadi, Norveškoj i Danskoj.

Novi!!: Skandinavija i Šveđani · Vidi više »

Švedska

Švedska (švedski), službeno Kraljevina Švedska (švedski), je država na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.

Novi!!: Skandinavija i Švedska · Vidi više »

Ålandski otoci

Ålandski otoci (švedski: Landskapet Åland, finski: Ahvenanmaan maakunta/Ahvenanmaa) je otočje u Finskoj između Baltičkog mora i Botničkog zaljeva. Otoci čine autonomnu i demilitariziranu pokrajinu u Finskoj. Glavni grad je Mariehamn. Ålandske otoke čine Glavni otok (švedski: Fasta Åland), s 90% stanovništva, i istočni dio otočja s oko 6.500 otoka na ulazu u Botnički zaljev. Većina stanovnika (92,4%) govori švedski kao prvi jezik koji je i jedini službeni jezik.

Novi!!: Skandinavija i Ålandski otoci · Vidi više »

Baltičko more

Baltičko more Baltičko more u selu Rewal, Poljska Baltičko more koje se još naziva i Istočno more i Zapadno more, nalazi se na sjeveru Europe i sa Sjevernim morem povezano je tjesnacima: Sunda, Veliki Belt, Mali Belt, Skagerrak, Kattegat i Kielskim kanalom.

Novi!!: Skandinavija i Baltičko more · Vidi više »

Beowulf

Prva stranica rukopisa u kojem je zapisan ''Beowulf'' Beowulf je staroengleski junački ep s više od tri tisuće stihova, djelo nepoznatog pjesnika.

Novi!!: Skandinavija i Beowulf · Vidi više »

Blekinge

Grb Blekingea Zemljovid Blekingea u Švedskoj Blekinge je švedska pokrajina u Götalandu u jugoistočnoj Švedskoj.

Novi!!: Skandinavija i Blekinge · Vidi više »

Damska

Danska - najmanja nordijska zemlja. Danska je dio Skandinavije, na sjeveru Europe, graniči s Njemačkom.

Novi!!: Skandinavija i Damska · Vidi više »

Danci

Danci, indoeuropski narod, koji zajedno s Norvežanima i Šveđanima čini istočnonordijsku (skandidavsku) skupinu sjevernih Germana.

Novi!!: Skandinavija i Danci · Vidi više »

Danska-Norveška

Danska-Norveška je naziv za bivši politički entitet, uniju, koja se sastojala od kraljevina Danske i Norveške, uključujući norveške teritorije Island, Grenland i Farske otoke.

Novi!!: Skandinavija i Danska-Norveška · Vidi više »

Danski jezik

Danski jezik (ISO 639-3), jezik istočnoskandinavske podskupine šire sjevernogermanske skupine germanskih jezika kojim govori otprilike šest milijuna ljudi.

Novi!!: Skandinavija i Danski jezik · Vidi više »

Danski prolaz

Lokacija Danskoga prolaza Danski prolaz ili Danski tjesnac (danski: Danmarksstrædet; islandski:Grænlandssund) je morski prolaz koji se nalazi između otoka Islanda na jugoistoku i Grenlanda na sjeverozapadu.

Novi!!: Skandinavija i Danski prolaz · Vidi više »

Država

Država je organizirana društvena zajednica ujedinjena pod zajedničkim političkim sustavom.

Novi!!: Skandinavija i Država · Vidi više »

Društvo

Društvo se može definirati kao cjelokupnost odnosa ljudi prema prirodi i međusobnih odnosa ljudi.

Novi!!: Skandinavija i Društvo · Vidi više »

Estonija

Republika Estonija (estonski: Eesti Vabariik ili Eesti) je država na sjeveroistoku Europe, na obali Baltičkog mora i Finskog zaljeva. Graniči s Rusijom na istoku i Latvijom na jugu, a od Finske je odvaja Finski zaljev. Estonija je članica Europske unije i NATO-a od 2004. godine.

Novi!!: Skandinavija i Estonija · Vidi više »

Estonski jezik

Estonski jezik (ISO 639-3:; estonski: eesti keel) službeni je jezik Republike Estonije s oko 1,1 milijun izvornih govornika, uglavnom u toj državi te u susjednoj Finskoj (s oko 6.000 govornika prema podacima iz u 1993.). Estonski jezik pripada finskoj grani ugro-finskih jezika.

Novi!!: Skandinavija i Estonski jezik · Vidi više »

Falsterbo

Falsterbo je grad u Švedskoj u sastavu županije Skåne i općine Vellinge.

Novi!!: Skandinavija i Falsterbo · Vidi više »

Føroyar

Føroyar (Ovčji otoci, Ferojski otoci, Farski otoci; IPA) je danska autonomna pokrajina.

Novi!!: Skandinavija i Føroyar · Vidi više »

Ferojski jezik

Ferojski jezik (føroyskt; ISO 639-3), jedan od pet jezika zapadnoskandinavske skupine sjevernogermanskih jezika, kojim se služi oko 48.200 Ferojaca (2007; 45.400, 2001.) na ferojskim otocima.

Novi!!: Skandinavija i Ferojski jezik · Vidi više »

Finci

Finska obitelj Finski ples Finci (vlastiti naziv: suomalaiset - finländare), jedan od najglavnijih finskih naroda narod naseljen u Finskoj (4,828,000) i značajnijom populacijom u SAD-u 812,000, i Švedskoj 200,000 bez Länsipohjalaiset Finaca ili Tornedalaca iz doline Torne na sjeveru Švedske.

Novi!!: Skandinavija i Finci · Vidi više »

Finska

Republika Finska (fin. Suomen tasavalta, šve. Republiken Finland) je nordijska država u sjeveroistočnoj Europi, ograničena Baltičkim morem na jugozapadu, Finskim zaljevom na jugoistoku i Botničkim zaljevom na zapadu. Finska ima granice sa Švedskom, Norveškom i Rusijom. Ålandski Otoci, uz jugozapadnu obalu, su pod Finskom vrhovnom vlašću dok uživaju ekstenzivnu autonomiju. Najveći dio Finske je nizak, blago valovit, šumovit kraj s mnogo jezera. Ima 187,888 jezera (većih od 500 m²) te 179,584 otoka. Rijeke se koriste za splavarenje drva. Veliko prometno značenje imaju i plovni kanali. Najveće prirodno bogatstvo su šume stoga glavno mjesto u industriji zauzima prerada drva, proizvodnja papira, namještaja i celuloze. U gušće naseljenom primorju razvio se Helsinki, glavni grad i najveća luka s razvijenom industrijom. Finci pripadaju ugrofinskoj skupini naroda i govore finskim jezikom. Uz finski službeni jezik je i švedski. 1995. godine postala je članica Europske unije.

Novi!!: Skandinavija i Finska · Vidi više »

Finski jezik

Finski jezik (ISO 639-3:; suomi ili suomen kieli) pripada baltofinskoj podskupini šire finske skupine ugro-finskih jezika; srodan je estonskom i livonskom jeziku.

Novi!!: Skandinavija i Finski jezik · Vidi više »

Francusko-pruski rat

Francusko-pruski rat, ponekad poznat i kao Njemačko-francuski rat je naziv za oružani sukob koji se između 19. srpnja 1870.

Novi!!: Skandinavija i Francusko-pruski rat · Vidi više »

Goti

Wielbarkske kulture ranog 3. stoljeća, narančasto je područje Černjakove kulture u ranom 4. stoljeću. Ljubičasto područje je Rimsko Carstvo. Goti (gotski: gutans, latinično: Gutans) su germansko pleme, koje potiče iz Skandinavije, točnije iz Götalanda.

Novi!!: Skandinavija i Goti · Vidi više »

Gotland

Grb Gotlanda Gotland Gotland je pokrajina, županija i općina u Švedskoj, ujedno i najveći otok Baltičkog mora.

Novi!!: Skandinavija i Gotland · Vidi više »

Grenland

Grenland (grenlandski: Kalaallit Nunaat, danski: Grønland) je autonomni teritorij Danske.

Novi!!: Skandinavija i Grenland · Vidi više »

Halland

Grb Hallanda Zemljovid Halland u Švedskoj Halland je švedska pokrajina u Götalandu u južnoj Švedskoj.

Novi!!: Skandinavija i Halland · Vidi više »

Hanza

Glavni trgovački putovi Hanzeatskog saveza Hanza (Hanzeatski savez) (stari donjonjemački Hansa.

Novi!!: Skandinavija i Hanza · Vidi više »

Hladni rat

Antikomunistička gerilska udruženja. Hladni rat bio je politički sukob između zapadnih sila predvođenih SAD-om i istočnih sila predvođenih SSSR-om koji se vodio od 1945. do 1991. Hladni je rat tada vođen svim mogućim sredstvima, no nikada nije prerastao u masivni oružani sukob svjetskih razmjera.

Novi!!: Skandinavija i Hladni rat · Vidi više »

Irska

Irska je otočna europska država, graniči s Velikom Britanijom. Prema ustavnom uređenju Irska je parlamentarna demokracija, podjeljena je na 26 grofovija, a glavni grad je Dublin. Članica je Europske Unije od 1973., a službena valuta je euro, koji je 2002. zamijenio irsku funtu.

Novi!!: Skandinavija i Irska · Vidi više »

Islanđani

Islanđani su maleni germanski narod s Islanda, potomci naseljenika čija je pradomovina Norveška.

Novi!!: Skandinavija i Islanđani · Vidi više »

Island

Island (islandski: Ísland) je otočna zemlja u sjevernom Atlantiku između Grenlanda, Norveške i Britanskih otoka.

Novi!!: Skandinavija i Island · Vidi više »

Islandski jezik

Islandski jezik (íslenska; ISO 639-3) je jedan od pet jezika zapadnoskandinavske podskupine sjevernogermanskih jezika kojim govori oko 320 000 ljudi (Islanđani) s otoka Islanda i manje skupine islandskih iseljenika.

Novi!!: Skandinavija i Islandski jezik · Vidi više »

Jan Mayen

Jan Mayen je gotovo nenaseljeni vulkanski otok (20 osoba) u sjevernom Atlantskom oceanu.

Novi!!: Skandinavija i Jan Mayen · Vidi više »

Jylland

Jylland Jylland (danski Jylland, njemački Jütland) je poluotok na sjeveru Europe.

Novi!!: Skandinavija i Jylland · Vidi više »

Kalmarska unija

Kalmarska unija (norveški, danski, švedski: Kalmarunionen) bila je serija personalnih unija između 1397. i 1523. godine, koja je ujedinila Norvešku, Dansku i Švedsku pod jednim monarhom.

Novi!!: Skandinavija i Kalmarska unija · Vidi više »

Karelija

Karelija je republika u Ruskoj Federaciji smještana na istoku Skandinavskog poluotoka.

Novi!!: Skandinavija i Karelija · Vidi više »

Kelti

Kelti, skupni naziv za plemena i narode koji su živjeli na sadašnjim područjima Velike Britanije, Irske, Belgije, Francuske, Švicarske pa sve do Ukrajine, a miješajući se s ostalim narodima stigli su potom i do Panonije.

Novi!!: Skandinavija i Kelti · Vidi više »

Klaudije Ptolemej

geocentričnom sustavu ili '''Ptolemejevom sustavu''' (desno). Napomena: putanje planeta su kružnice prema '''Kopernikovom sustavu''' i putanja Marsa je 2 godine (umjesto stvarnih 1,88 godina) zbog jednostavnosti. Ptolemejev poučak izražava vezu između dijagonala i stranica tetivnoga četverokuta ili četverokuta na čijim vrhovima se može opisati kružnica iz središta dijagonala. Klaudije Ptolomej ili Claudius Ptolemaeus (grčki:; drevni Egipat, oko 85. – Aleksandrija, oko 165. pr. Kr.), poznat na hrvatskom kao Ptolemej, bio je starogrčki ili staroegipatski matematičar, zemljopisac, astronom, astrolog i glazbeni teoretičar koji je živio u Rimskom Egiptu, vjerojatno rođen u Tebaidi u gradu zvanom Ptolemais Hermiasov, a umro u Aleksandriji.

Novi!!: Skandinavija i Klaudije Ptolemej · Vidi više »

Kola

* kola (zaprega), prijevozno sredstvo.

Novi!!: Skandinavija i Kola · Vidi više »

Kultura

Kultura je cjelokupno društveno naslijeđe neke grupe ljudi, to jest naučeni obrasci mišljenja, osjećanja i djelovanja neke grupe, zajednice ili društva, kao i izrazi tih obrazaca u materijalnim objektima.

Novi!!: Skandinavija i Kultura · Vidi više »

Kulturna geografija

Kulturna geografija je dio antropogeografije koji proučava kulturne proizvode i norme, te njihove varijacije i relacije u prostoru i mjestu.

Novi!!: Skandinavija i Kulturna geografija · Vidi više »

Langobardi

Henrik IV. i Fridrik I. Barbarossa. Langobardi (također Longobardi ili Lombardi) su germanski narod, podrijetlom iz Skandinavije.

Novi!!: Skandinavija i Langobardi · Vidi više »

Mađarski jezik

Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.

Novi!!: Skandinavija i Mađarski jezik · Vidi više »

Međunarodna organizacija

Međunarodna organizacija je organizirana suradnja zasnovana na ugovoru koja može posjedovati vlastiti pravni subjektivitet, a može joj se priznati i međunarodni pravni subjektivitet.

Novi!!: Skandinavija i Međunarodna organizacija · Vidi više »

Monarhija

Monarhije su označene plavo Monarhija (preko francuskog monarchie iz grčkog monarchia - isključiva vladavina), uz republiku drugi osnovni oblik vladavine.

Novi!!: Skandinavija i Monarhija · Vidi više »

Napoleon Bonaparte

Napoleon I. Bonaparte (Ajaccio, 15. kolovoza 1769. – Sveta Helena, 5. svibnja 1821.), bio je francuski vojskovođa, državnik i car.

Novi!!: Skandinavija i Napoleon Bonaparte · Vidi više »

Njemački jezik

Njemački jezik pripada grupi zapadnogermanskih jezika, spada među svjetske jezike.

Novi!!: Skandinavija i Njemački jezik · Vidi više »

Njemačko Carstvo

Njemačko Carstvo (njem. Deutsches Reich) bio je naziv za njemačku državu u vremenu od 47 godina, počevši od proglasa Vilima I. od Pruske, njemačkog cara (18. siječnja 1871.) te završivši abdikacijom Vilima II. (9. studenog 1918.). Službeno ime države u to doba, Deutsches Reich (Njemački Reich), koristilo se sve do 1943.

Novi!!: Skandinavija i Njemačko Carstvo · Vidi više »

Nordijska mitologija

Yggdrasil čini osnovicu svijeta Nordijska mitologija dio je germanske mitologije (tzv. sjevernogermanska mitologija), ali je poznatija od mitologije ostalih germanskih naroda.

Novi!!: Skandinavija i Nordijska mitologija · Vidi više »

Nordijska regija

Nordijska regija - grupa zemalja na sjeveru Europe, sastoji se od.

Novi!!: Skandinavija i Nordijska regija · Vidi više »

Nordijsko vijeće

Nordijsko vijeće ili Nordijski Savjet i Nordijsko vijeće ministara je kooperativni forum parlamenata i vlada Nordijskih zemalja.

Novi!!: Skandinavija i Nordijsko vijeće · Vidi više »

Norveška

Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) je država Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen, te arktičko otočje Svalbard.

Novi!!: Skandinavija i Norveška · Vidi više »

Norveški jezik

Norveški jezik (norveški: norsk; ISO 639-3: nor) je sjevernogermanski jezik, makrojezik indoeuropskoga podrijetla koji se pretežito govori u Norveškoj.

Novi!!: Skandinavija i Norveški jezik · Vidi više »

Norvežani

Norvežani (norveški: nordmenn) su sjevernogermanski narod.

Novi!!: Skandinavija i Norvežani · Vidi više »

Orkneyski otoci

Zemljovid Orkneyskih otoka Orkneyski otoci jedna su od 32 pokrajina Škotske.

Novi!!: Skandinavija i Orkneyski otoci · Vidi više »

Personalna unija

Personalna unija je zajednica dviju ili više država koje su vezane samo time što im je ista osoba državni poglavar, i to ne na osnovi ugovora nego prema ustavnim propisima svake od njih.

Novi!!: Skandinavija i Personalna unija · Vidi više »

Pikti

Pikt Pikti (latinski: Picti) je naziv kojim se opisuju pripadnici plemenskog saveza, odnosno domoroci na krajnjem sjeveru Britanije u 1. tisućljeću pr. Kr. Živjeli su u istočnom i sjevernom dijelu današnje Škotske.

Novi!!: Skandinavija i Pikti · Vidi više »

Plinije Stariji

Plinije Stariji Gaj Plinije Sekund, poznatiji kao Plinije Stariji (latinski Gaius Plinius Secundus Maior; 23. - 79.), antički pisac i ugledan znanstvenik (zemljopisac i ino) koji je napisao djelo Zemljopis starog svijeta.

Novi!!: Skandinavija i Plinije Stariji · Vidi više »

Pokrštavanje Skandinavije

Kršćanski križ iz Švedske Pokrštavanje Skandinavije dogodilo se između 8.

Novi!!: Skandinavija i Pokrštavanje Skandinavije · Vidi više »

Politička geografija

Politička geografija je znanstveno proučavanje odnosa snaga u prostoru i prostornih implikacija na njih.

Novi!!: Skandinavija i Politička geografija · Vidi više »

Poluotok

hrvatskom Jadranu Poluotok je zemljopisni pojam, koji označava kontinentalnu površinu, koja je sa tri strane okružena vodom.

Novi!!: Skandinavija i Poluotok · Vidi više »

Pruska

Pruska unutar Njemačkog Carstva 1871. - 1918. Zastava Kraljevine Pruske korištena od 1892. do 1918. Pruska ili Prusija (njem. Preußen, lat. Borussia) je prvobitno bilo područje naseljeno od baltičkog plemena Prusa, kasnije zemlja Njemačkog viteškog reda, a od 16.

Novi!!: Skandinavija i Pruska · Vidi više »

Prvi svjetski rat

Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Središnje sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenog 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40 milijuna žrtava, uključujući približno 20 milijuna mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti) i značajna razaranja država i gospodarstava, te se smatra prvim ratom globalnih, svjetskih razmjera.

Novi!!: Skandinavija i Prvi svjetski rat · Vidi više »

Republika

Republika (od lat. res publica.

Novi!!: Skandinavija i Republika · Vidi više »

Rusija

Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.

Novi!!: Skandinavija i Rusija · Vidi više »

Rusko Carstvo

Rusko Carstvo službeno je nastalo 1721. godine, no još 1547. moskovski knez Ivan Grozni okrunio se i proglasio ruskim carem nakon čega je započeo s postupnim objedinjavanjem svih staroruskih zemalja.

Novi!!: Skandinavija i Rusko Carstvo · Vidi više »

Saami

Laponci, Lapi, Saami, Sámi su narod koji živi na sjeveru Norveške, Švedske, Finske i Rusije.

Novi!!: Skandinavija i Saami · Vidi više »

Schleswig-Holstein

Schleswig-Holstein (Niskonjemački: Sleswig-Holsteen, sjevernofrizijski:Slaswik-Holstiinj, danski: Slesvig-Holsten) je najsjevernija savezna pokrajina SR Njemačke.

Novi!!: Skandinavija i Schleswig-Holstein · Vidi više »

Shetlandsko otočje

Položaj Shetlandskog otočja (crveno) Zemljovid otočja. Shetlandsko otočje (engl. Shetland, gaelski Sealtainn, faranski Hetland) je otočje koje se nalazi sjeveroistočno od obale Škotske.

Novi!!: Skandinavija i Shetlandsko otočje · Vidi više »

Sjeverna Europa

Sjeverna Europa je prostor koji obuhvaća sjeverni dio Europe.

Novi!!: Skandinavija i Sjeverna Europa · Vidi više »

Sjevernogermanski jezici

Islandski i Ferojski Sjevernogermanski jezici, jedna od tri glavne skupine germanskih jezika koji se govore u skandinavskom području i nekim otocima u sjevernom Atlantiku.

Novi!!: Skandinavija i Sjevernogermanski jezici · Vidi više »

Skadi

Skadi (staronordijski Skaði) je divica u nordijskoj mitologiji.

Novi!!: Skandinavija i Skadi · Vidi više »

Skandinavizam

Skandinavizam Skandinavizam je bio pokret koji se razvio tijekom romantizmu u Sjeverom dijelu Europe.

Novi!!: Skandinavija i Skandinavizam · Vidi više »

Skandinavski poluotok

Skandinavski poluotok je geografska regija u sjevernoj Europi.

Novi!!: Skandinavija i Skandinavski poluotok · Vidi više »

Skåne

Grb Skånea Zemljovid Skånea u Švedskoj Skåne je švedska pokrajina u Götalandu u južnoj Švedskoj.

Novi!!: Skandinavija i Skåne · Vidi više »

Standardni jezik

Standardni jezik je nadregionalni jezik svih slojeva društva.

Novi!!: Skandinavija i Standardni jezik · Vidi više »

Staronordijski jezik

Staronordijski jezik je sjevernogermanski jezik kojim su govorili stanovnici Skandinavskog poluotoka i njihovih prekomorskih posjeda u Vikinškom dobu, sve do oko 1300.

Novi!!: Skandinavija i Staronordijski jezik · Vidi više »

Subregija

Definicija kontinentalnih subregija koju koriste Ujedinjeni narodi. Subregija je koncepcijska jedinica koja proizlazi iz veće regije ili kontinenta i obično se temelji na položaju.

Novi!!: Skandinavija i Subregija · Vidi više »

Suverenitet

Suverenitet (fra. souverain od lat. superanus) je potpuna vlast vladara, države ili naroda na vlastitu teritoriju (suverenost u odnosu prema političkoj zajednici unutar države, odnosno unutarnji suverenitet), te nezavisnost takve vlasti u odnosu na bilo kakvu izvanjsku, tuđu vlast.

Novi!!: Skandinavija i Suverenitet · Vidi više »

Svalbard

Svalbard je otočna skupina u Arktičkom oceanu sjeverno od kopnene Europe i na otprilike pola puta od Norveške do Sjevernog pola.

Novi!!: Skandinavija i Svalbard · Vidi više »

Ugrofinski jezici

Ugrofinski jezici Ugrofinski jezici, grana uralskih jezika koja se sastoji od finske (danas finsko-permjačka) i ugarske podskupine.

Novi!!: Skandinavija i Ugrofinski jezici · Vidi više »

10. stoljeće

10.

Novi!!: Skandinavija i 10. stoljeće · Vidi više »

12. stoljeće

12.

Novi!!: Skandinavija i 12. stoljeće · Vidi više »

13. stoljeće

13.

Novi!!: Skandinavija i 13. stoljeće · Vidi više »

1387.

Bez opisa.

Novi!!: Skandinavija i 1387. · Vidi više »

14. stoljeće

14.

Novi!!: Skandinavija i 14. stoljeće · Vidi više »

15. stoljeće

15.

Novi!!: Skandinavija i 15. stoljeće · Vidi više »

16. stoljeće

16.

Novi!!: Skandinavija i 16. stoljeće · Vidi više »

17. stoljeće

17.

Novi!!: Skandinavija i 17. stoljeće · Vidi više »

18. stoljeće

18.

Novi!!: Skandinavija i 18. stoljeće · Vidi više »

1809.

Bez opisa.

Novi!!: Skandinavija i 1809. · Vidi više »

1814.

Bez opisa.

Novi!!: Skandinavija i 1814. · Vidi više »

1848.

Bez opisa.

Novi!!: Skandinavija i 1848. · Vidi više »

1850-ih

Bez opisa.

Novi!!: Skandinavija i 1850-ih · Vidi više »

1850.

Bez opisa.

Novi!!: Skandinavija i 1850. · Vidi više »

1864.

Bez opisa.

Novi!!: Skandinavija i 1864. · Vidi više »

1873.

Bez opisa.

Novi!!: Skandinavija i 1873. · Vidi više »

19. stoljeće

19.

Novi!!: Skandinavija i 19. stoljeće · Vidi više »

1902.

Bez opisa.

Novi!!: Skandinavija i 1902. · Vidi više »

1905.

Bez opisa.

Novi!!: Skandinavija i 1905. · Vidi više »

1917.

Bez opisa.

Novi!!: Skandinavija i 1917. · Vidi više »

1919.

Bez opisa.

Novi!!: Skandinavija i 1919. · Vidi više »

1944.

Bez opisa.

Novi!!: Skandinavija i 1944. · Vidi više »

1952.

Bez opisa.

Novi!!: Skandinavija i 1952. · Vidi više »

1999.

1999. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u petak.

Novi!!: Skandinavija i 1999. · Vidi više »

20. stoljeće

20.

Novi!!: Skandinavija i 20. stoljeće · Vidi više »

21. stoljeće

21.

Novi!!: Skandinavija i 21. stoljeće · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »