Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Skandinavski poluotok

Indeks Skandinavski poluotok

Skandinavski poluotok je geografska regija u sjevernoj Europi.

33 odnosi: Arktički krug, Atlantski ocean, Švedska, Ålandski otoci, Bakar, Baltičko more, Barentsovo more, Botnički zaljev, Europa, Finska, Göteborg, Gotland, Istok, Jug, Kattegat, Ledenjak, Metar, Mineralne sirovine, Nafta, Norveška, Norveško more, Oslo, Poluotok, Prirodni plin, Sjever, Sjeverna Europa, Sjeverno more, Skagerrak, Skandinavija, Skandinavsko gorje, Stablo, Stockholm, Zapad.

Arktički krug

Zemljopisna karta Arktika, s arktičkim krugom (plava kružnica) Arktički krug ili Sjeverni polarni krug najsjeverniji je od 5 najvažnijih apstraktnih krugova, odnosno paralela na Zemlji.

Novi!!: Skandinavski poluotok i Arktički krug · Vidi više »

Atlantski ocean

Sjeverni i Južni Atlantski ocean Atlantski ocean, zvan i Atlantik, drugi je najveći ocean na Zemlji i pokriva približno petinu njene površine.

Novi!!: Skandinavski poluotok i Atlantski ocean · Vidi više »

Švedska

Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.

Novi!!: Skandinavski poluotok i Švedska · Vidi više »

Ålandski otoci

Ålandski otoci (švedski: Landskapet Åland, finski: Ahvenanmaan maakunta/Ahvenanmaa) je otočje u Finskoj između Baltičkog mora i Botničkog zaljeva. Otoci čine autonomnu i demilitariziranu pokrajinu u Finskoj. Glavni grad je Mariehamn. Ålandske otoke čine Glavni otok (švedski: Fasta Åland), s 90% stanovništva, i istočni dio otočja s oko 6.500 otoka na ulazu u Botnički zaljev. Većina stanovnika (92,4%) govori švedski kao prvi jezik koji je i jedini službeni jezik.

Novi!!: Skandinavski poluotok i Ålandski otoci · Vidi više »

Bakar

Kuprat je naziv za bakar u anionskom kompleksu.

Novi!!: Skandinavski poluotok i Bakar · Vidi više »

Baltičko more

Baltičko more nalazi se na sjeveru Europe i sa Sjevernim morem povezano je tjesnacima Sunda, Veliki Belt, Mali Belt, Skagerrak, Kattegat i Kielskim kanalom. Baltičko more jest rubno more Atlantskoga oceana koje zatvaraju Danska, Estonija, Finska, Njemačka, Latvija, Litva, Poljska, Rusija, Švedska te sjeverna i srednjoeuropska nizina. Proteže se od 53°N do 66°N geografske širine i od 10°E do 30°E geografske dužine. Izmjena vode između Baltičkoga mora i Atlantskog oceana ograničena je i odvija se kroz danske tjesnace u Kattegat kroz Øresund te Veliki i Mali Belt. Najznačajniji zaljevi Baltičkoga mora jesu Botnički zaljev, Finski zaljev, Riški zaljev i Gdanjski zaljev. Administrativnu granicu Baltika na njezinu sjevernom rubu, na geografskoj širini 60°N, čine Ålandski i Botnički zaljevi, a na sjeveroistočnom rubu Finski zaljev, na istočnome Riški zaljev, a na zapadu švedski dio južnoga Skandinavskog poluotoka. Baltičko more povezano je umjetnim vodenim putovima s Bijelim morem preko Bijelomorsko-baltičkoga kanala i s Njemačkim zaljevom Sjevernoga mora Kielskim kanalom.

Novi!!: Skandinavski poluotok i Baltičko more · Vidi više »

Barentsovo more

Barentsovo more (nor.: Barentshavet, rus.: Баренцево море – latinično: Barencevo more) rubno je more Arktičkoga oceana, smješteno uz sjeverne obale Norveške i Rusije i podijeljeno između norveških i ruskih teritorijalnih voda.

Novi!!: Skandinavski poluotok i Barentsovo more · Vidi više »

Botnički zaljev

Botnički zaljev na zemljovidu Baltičkog mora Botnički zaljev (finski: Pohjanlahti; švedski: Bottniska vikenje) je sjeverni dio Baltičkog mora.

Novi!!: Skandinavski poluotok i Botnički zaljev · Vidi više »

Europa

Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.

Novi!!: Skandinavski poluotok i Europa · Vidi više »

Finska

Finska (fin. Suomi), službeno Republika Finska (fin. Suomen tasavalta, šve. Republiken Finland) je nordijska država u sjeveroistočnoj Europi, ograničena Baltičkim morem na jugozapadu, Finskim zaljevom na jugoistoku i Botničkim zaljevom na zapadu. Finska ima granice sa Švedskom, Norveškom i Rusijom. Ålandski Otoci su, uz jugozapadnu obalu, pod Finskom vrhovnom vlašću, ali uživaju ekstenzivnu autonomiju. Najveći dio Finske je nizak, blago valovit, šumovit kraj s mnogo jezera. Ima 187.888 jezera (većih od 500 m²) te 179.584 otoka. Rijeke se koriste za splavarenje drva. Veliko prometno značenje imaju i plovni kanali. Najveće prirodno bogatstvo su šume stoga glavno mjesto u industriji zauzima prerada drva, proizvodnja papira, namještaja i celuloze. U gušće naseljenom primorju razvio se Helsinki, glavni grad i najveća luka s razvijenom industrijom. Finci pripadaju ugrofinskoj skupini naroda i govore finskim jezikom. Uz finski službeni jezik je i švedski. Godine 1995. postala je članica Europske unije. Godine 2023. postala je članica NATO-a.

Novi!!: Skandinavski poluotok i Finska · Vidi više »

Göteborg

Göteborg je drugi po veličini grad u Švedskoj.

Novi!!: Skandinavski poluotok i Göteborg · Vidi više »

Gotland

Grb Gotlanda Gotland Gotland je pokrajina, županija i općina u Švedskoj, ujedno i najveći otok Baltičkog mora.

Novi!!: Skandinavski poluotok i Gotland · Vidi više »

Istok

Istok je strana svijeta nasuprot zapadu.

Novi!!: Skandinavski poluotok i Istok · Vidi više »

Jug

Jug je jedna od četiri glavne strane svijeta.

Novi!!: Skandinavski poluotok i Jug · Vidi više »

Kattegat

Kattegat (švedski i danski: Kattegatt) je morski tjesnac koji razdvaja teritorij Danske i Švedske te zajedno sa Skagerrakom na sjeveru povezuje Sjeverno i Baltičko more.

Novi!!: Skandinavski poluotok i Kattegat · Vidi više »

Ledenjak

Ledenjak je veliko postojano tijelo od leda.

Novi!!: Skandinavski poluotok i Ledenjak · Vidi više »

Metar

platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.

Novi!!: Skandinavski poluotok i Metar · Vidi više »

Mineralne sirovine

Ruda srebra Zlatna ruda Željezna ruda Ruda bakra Sve mineralne sirovine koje se pojavljuju u Zemljinoj kori mogu se grupirati u 3 glavne grupe.

Novi!!: Skandinavski poluotok i Mineralne sirovine · Vidi više »

Nafta

Naftna platforma Nafta (lat. petroleum; grč. petra 'stijena' i lat. oleum 'ulje') kameno je ili sirovo zemno ulje, smeđozelena do smeđocrna obojena tekuća ili polučvrsta tvar specifične težine 0,82 – 0,94 koju se većinom nalazi u sedimentnim slojevima Zemlje, a rijetko i u metamorfnim i magmatske stijenama.

Novi!!: Skandinavski poluotok i Nafta · Vidi više »

Norveška

Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) država je Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktičko otočje Svalbard.

Novi!!: Skandinavski poluotok i Norveška · Vidi više »

Norveško more

Norveško more (nor. Norskehavet, isl. Noregshaf, far. Norskahavið) rubno je more Atlantskoga oceana.

Novi!!: Skandinavski poluotok i Norveško more · Vidi više »

Oslo

Oslo je glavni grad Norveške, ima 1 019 513 stanovnika (2020.) i prostire se na površini od 426 km².

Novi!!: Skandinavski poluotok i Oslo · Vidi više »

Poluotok

hrvatskom Jadranu Poluotok je zemljopisni pojam, koji označava kontinentalnu površinu, koja je s tri strane okružena vodom.

Novi!!: Skandinavski poluotok i Poluotok · Vidi više »

Prirodni plin

Prirodni plin izlazi iz zemlje u Tajvanu. molni udjel veći od 90%). Prirodni plin je smjesa nižih alifatskih ugljikovodika, pretežito metana, koja se u prirodnim podzemnim ležištima nalazi u plinovitom stanju (slobodni plin), otopljena u sirovoj nafti ili je s njom u dodiru (vezani ili naftni plin).

Novi!!: Skandinavski poluotok i Prirodni plin · Vidi više »

Sjever

Sjever je jedna od četiri strane svijeta, i to ona koja označuje osnovnu stranu svijeta: sjever se upotrebljava na taj način da se položaj i smjer ostalih strana svijeta odnosi "kao prema sjeveru".

Novi!!: Skandinavski poluotok i Sjever · Vidi više »

Sjeverna Europa

Sjeverna Europa je prostor koji obuhvaća 11,9% ukupne površine Europe, odnosno 1.258.100 km².

Novi!!: Skandinavski poluotok i Sjeverna Europa · Vidi više »

Sjeverno more

Sjeverno more europsko je epikontinentalno more koje se nalazi između Velike Britanije, Norveške, Danske, Njemačke, Nizozemske, Belgije i Francuske.

Novi!!: Skandinavski poluotok i Sjeverno more · Vidi više »

Skagerrak

Skagerrak je tjesnac između Skandinavskog poluotoka i Jyllanda, odnosno Norveške i Švedske te Danske, a povezuje Sjeverno more s tjesnacem Kattegatom i Baltičkim morem.

Novi!!: Skandinavski poluotok i Skagerrak · Vidi više »

Skandinavija

sjeverne Europe Skandinavija je kulturna i povijesna regija u sjevernoj Europi koja se sastoji od većeg dijela Skandinavskog poluotoka i Jutlandskog poluotoka, te otoka između njih.

Novi!!: Skandinavski poluotok i Skandinavija · Vidi više »

Skandinavsko gorje

Skandinavsko gorje (švedski: Skanderna, Fjällen ili Kölen, finski Köli, norveški Kjølen) je planinski lanac koji prolazi kroz Skandinavski poluotok.

Novi!!: Skandinavski poluotok i Skandinavsko gorje · Vidi više »

Stablo

Golemi mamutovac je stablo s prosječnom visinom između 60 i 80 metara. Kokosova palma na Martiniku. Stablo ili drvo u botanici je svaka višegodišnja biljka, koja se sastoji iz korijena, vidljivog drvenog debla i krošnje koju čine grane i lišće (iglice).

Novi!!: Skandinavski poluotok i Stablo · Vidi više »

Stockholm

Stockholm je glavni i najveći grad Švedske.

Novi!!: Skandinavski poluotok i Stockholm · Vidi više »

Zapad

Zapad je strana svijeta nasuprot istoku.

Novi!!: Skandinavski poluotok i Zapad · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »