Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Skokuni

Indeks Skokuni

Skokuni (Collembola), rasprostranjeni red člankonožaca iz razreda unutarčeljusnika (Entognatha) koji žive u svim mogućim geografskim i klimatskim uvjetima, od australskih pustinja pa do snjegova visokih Himalaja i na Antarktiku.

28 odnosi: Antarktika, Australija, Životinje, Člankonošci, Dušnik, Dubrovnik, Grinje, Heksapodi, Himalaja, Hrvatska, Humus, Kornjaši, Kukci, Lažištipavci, Led, Medvednica, Mikroorganizmi, Oko, Pauci, Pustinja, Red (taksonomija), Snijeg, Strige, Unutarčeljusnici, Veternica (špilja), Viktorijina zemlja, 1898., 26. siječnja.

Antarktika

Pogled na Antarktiku iz satelita, napravljen od raznih satelitskih ulomaka Antarktika (od grčkog Ανταρκτικως, suprotno od Arktik) je kontinent koji okružuje južni pol Zemlje.

Novi!!: Skokuni i Antarktika · Vidi više »

Australija

Australija je država koja zauzima kontinent Australiju, otok Tasmaniju i brojne manje otoke u Indijskom i Tihom oceanu na Zemljinoj južnoj polutki.

Novi!!: Skokuni i Australija · Vidi više »

Životinje

Životinje (lat. Animalia) su jedno od carstava u domeni eukariota.

Novi!!: Skokuni i Životinje · Vidi više »

Člankonošci

Člankonošci; Arthropoda, predstavljaju najbrojniju i najrasprostranjeniju skupinu beskralježnjaka.

Novi!!: Skokuni i Člankonošci · Vidi više »

Dušnik

Dušnik (lat. trachea) cijev je unutarnjeg promjera od 20 do 25 mm i dužine 10 – 16 cm te je dio dišnog sustava.

Novi!!: Skokuni i Dušnik · Vidi više »

Dubrovnik

Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.

Novi!!: Skokuni i Dubrovnik · Vidi više »

Grinje

Grinje zajedno s krpeljima čine velik i raznorodan red paučnjaka u koljenu člankonožaca u koji se uvrštava oko 50.000 danas živućih opisanih vrsta razvrstanih u 546 porodica.

Novi!!: Skokuni i Grinje · Vidi više »

Heksapodi

Heksapodi (Šesteronošci, šestonošci; lat.: Hexapoda), Potkoljeno Heksapoda (šesteronošci; grč. šest nogu) najveća je (prema broju vrsta) skupina člankonožaca te obuhvaća mnogobrojan razred kukaca (insecta) i razred Entognatha koji sadrži tri mnogo manje skupine beskrilnih člankonožaca: skokune (Collembola), bezrepce (Protura), i dvorepce (Diplura).

Novi!!: Skokuni i Heksapodi · Vidi više »

Himalaja

Zemljovid Himalaja Himalaja ili Himalaya je najviši planinski lanac na Zemlji.

Novi!!: Skokuni i Himalaja · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Skokuni i Hrvatska · Vidi više »

Humus

Humus Humus (lat. zemlja) je gornji sloj zemlje koji je sastavljen od razgrađenih organskih tvari.

Novi!!: Skokuni i Humus · Vidi više »

Kornjaši

Kornjaši ili tvrdokrilci (Coleoptera) su red kukaca kojima su prednja krila (elitre) jako hitinizirana u tvrdo pokrilje.

Novi!!: Skokuni i Kornjaši · Vidi više »

Kukci

kandže 23. Tarsus 24. Tibia 25. Femur 26. Trochanter 27. Prednje crijevo 28. Thoraxganglion 29. Coxa 30. Žlijezda slinavka 31. Subesophageal ganglion 32. Usni aparat Kukci (lat. Insecta) su vrstama najbrojniji razred velike grupe člankonožaca (Arthropoda) obuhvaća više vrsta nego sve ostale životinjske skupine zajedno.

Novi!!: Skokuni i Kukci · Vidi više »

Lažištipavci

Lažištipavci, lažni štipavci ili pseudoškorpioni (meridijani.com) (Pseudoscorpiones) su vrlo sitne, do 8 mm dužine, paukolike životinje iz razreda arahnida koje jako podsjećaju na škorpione.

Novi!!: Skokuni i Lažištipavci · Vidi više »

Led

Ledeni brijegovi Led je voda u čvrstom agregatnom stanju.

Novi!!: Skokuni i Led · Vidi više »

Medvednica

Šuma Medvednice Biljni svijet Medvednice Medvednica ili Zagrebačka gora je planina sjeverno od Zagreba.

Novi!!: Skokuni i Medvednica · Vidi više »

Mikroorganizmi

Bakterije ''Escherichia coli'' pod mikroskopom. Mikroorganizmi ili mikrobi je skupni naziv za bakterije, arheje, gljive i protiste (praživotinje), vidljive pod mikroskopom.

Novi!!: Skokuni i Mikroorganizmi · Vidi više »

Oko

Dijagram presjeka ljudskog oka: A - staklasto tijelo, B - leća, C - rožnica, D - zjenica, E - šarenica, F - bjeloočnica, G - očni živac, H - mrežnica Ljudsko oko Oči su organi koji opažaju svjetlost.

Novi!!: Skokuni i Oko · Vidi više »

Pauci

Pauci (Araneae) su najpoznatija i najbrojnija grupa (oko 400 000 vrsta) paukolikih životinja za koju je karakteristično da imaju posebne paučinaste žlijezde.

Novi!!: Skokuni i Pauci · Vidi više »

Pustinja

Sahari Pustinja Mohave Pustinja je suho područje koje nastaje na mjestima u nedostatku vlage i vegetacije pri izraženom zagrijavanju i hlađenju tla, pa je ono podložno mehaničkom (fizičkom) trošenju čime nastaje sitni, rastresiti i suhi materijal na površini, koji se zatim oblikuje egzogenim eolskim procesima.

Novi!!: Skokuni i Pustinja · Vidi više »

Red (taksonomija)

Red (Ordo) jedna je stepenica u biološkoj sistematici.

Novi!!: Skokuni i Red (taksonomija) · Vidi više »

Snijeg

221x221px Snijeg je oborina u krutom stanju.

Novi!!: Skokuni i Snijeg · Vidi više »

Strige

Strige (Chilopoda), razred kopnenih člankonožaca u podkoljenu stonoga (Myriapoda) rasprostranjen najviše u tropskim krajevima.

Novi!!: Skokuni i Strige · Vidi više »

Unutarčeljusnici

Unutarusti (unutarčeljusnici; Entognatha), razred beskrilnih člankonožaca (Arthropoda) iz potkoljena šesteronožaca (Hexapoda) koji se sastoji od tri reda.

Novi!!: Skokuni i Unutarčeljusnici · Vidi više »

Veternica (špilja)

Veternica je špilja koja se nalazi u parku prirode Medvednica, na samom rubu grada Zagreba, a godine 1979. zaštićena je zakonom kao geomorfološki spomenik prirode.

Novi!!: Skokuni i Veternica (špilja) · Vidi više »

Viktorijina zemlja

Položaj Viktorijine zemlje na Antarktici Viktorijina zemlja (Victoria Land) je dio Antarktike između Rossovog mora, Južnog oceana i francuskog sektora na Antarktiku tj.

Novi!!: Skokuni i Viktorijina zemlja · Vidi više »

1898.

Bez opisa.

Novi!!: Skokuni i 1898. · Vidi više »

26. siječnja

26.

Novi!!: Skokuni i 26. siječnja · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Collembola.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »