Brže od pregledniku!
142 odnosi: Aksiom, Anđela iz Foligna, Antička filozofija, Antika, Anzelmo Canterburyjski, Arapski jezik, Aristotel, Aritmetika, Astronomija, Ateizam, Bernard iz Clairvauxa, Biblija, Boetije, Bog Otac, Bogoslovlje, Crkveni Oci, Dedukcija, Definicija, Dijalektika, Dogma, Dokaz, Dominikanci, Duša, Ekonomija, Ekumenski sabor, Filologija, Filozofija, Franjevci, Franjo Asiški, Geometrija, Glazba, Gramatika, Grčka retorika, Grijeh, Hildegarda iz Bingena, Hrvatski jezik, Hugo od sv. Viktora, Humanizam, Husiti, Ibn Rušd, Islam, Islamska skolastika, Istina, Ivan Duns Škot, Ivan Skot Eriugena, Jan Hus, John Wycliffe, Julijana iz Norwicha, Katari, Katarina Sijenska, ..., Katoličanstvo, Kršćanska filozofija, Kršćanstvo, Krivovjerje, Kriza, Latinski jezik, Logika, Meister Eckhart, Metafizika, Misticizam, Nagađanje, Nominalizam, Novi zavjet, Novogrčki jezik, Petar Abelard, Platon, Pojam, Prosjački redovi, Razum, Reformacija, Religija, Renesansa, Robert Grosseteste, Roger Bacon, Salamanca, Samostan, Semantika, Silogizam, Spoznaja, Srednji vijek, Stari vijek, Stari zavjet, Sveti Augustin, Sveti Bonaventura, Sveti Dominik, Sveučilište, Teorija spoznaje, Toma Akvinski, Toma Kempenac, Tomizam, Utjeha filozofije, Valdenzi, William Occam, Znanje, Znanost, 1033., 1078., 1079., 1090., 1098., 1109., 1117., 1142., 1151., 1153., 1160., 1170., 1175., 1182., 12. stoljeće, 1202., 1210., 1214., 1221., 1225., 1226., 1245., 1248., 1253., 1260., 1266., 1270., 1274., 1285., 1294., 1308., 1309., 1320., 1328., 1340., 1342., 1347., 1349., 1363., 1369., 1380., 1384., 1413., 1415., 1429., 1471., 1900-ih. Proširite indeks (92 više) »
Aksiom
Aksiom (grč. aksios - bez) ili postulat je temeljna istina koja se ne dokazuje i služi kao osnova neke matematičke ili logičke teorije.
Novi!!: Skolastika i Aksiom · Vidi više »
Anđela iz Foligna
Anđela iz Foligna (Foligno, 1248. – Foligno, 4. siječnja 1309.), talijanska franjevačka trećoredka, mističarka i svetica.
Novi!!: Skolastika i Anđela iz Foligna · Vidi više »
Antička filozofija
'''Atenska škola''' (Rafael, 1509-1510) Antička filozofija obuhvaća filozofska mišljenja i sustave koji su se razvili na širokom sredozemnom prostoru prožetom starom grčkom i rimskom kulturom u razdoblju od 7. stoljeća pr. Kr. do propasti starog svijeta početkom 6. stoljeća.
Novi!!: Skolastika i Antička filozofija · Vidi više »
Antika
84-376-0194-0). Slično tomu došlo je do mistifikacije antičke arhitekture (Vitruvije) (Víctor Manuel Nieto Alcaide, Alfredo José Morales i Fernando Checa Cremades, ''El mito de lo antiguo y el valor de lo presente'', iz ''Arquitectura del Renacimiento en España, 1488-1599.'', str. 14.). Pojam Antika dolazi od latinskog antiquus: star, starinski, drevan.
Novi!!: Skolastika i Antika · Vidi više »
Anzelmo Canterburyjski
Sveti Anzelmo Canterburyjski (eng. Anselm of Canterbury; Aosta, 1033. – Canterbury, Kent, 21. travnja 1109.), talijanski svetac, crkveni naučitelj, benediktinski redovnik, srednjovjekovni filozof, teolog i nadbiskup Canterburya od 1093. do 1109. godine.
Novi!!: Skolastika i Anzelmo Canterburyjski · Vidi više »
Arapski jezik
Arapski jezik (ISO 639-3: ara) makrojezik (30 jezika), pripada južnom ogranku semitskih jezika pa time i afroazijskoj jezičnoj porodici.
Novi!!: Skolastika i Arapski jezik · Vidi više »
Aristotel
Aristotel (Stagira u Traciji, 384. pr. Kr. - Halkida, 322. pr. Kr.), starogrčki filozof i prirodoslovac.
Novi!!: Skolastika i Aristotel · Vidi više »
Aritmetika
Aritmetika je grana matematike koja proučava računske operacije s brojevima.
Novi!!: Skolastika i Aritmetika · Vidi više »
Astronomija
Svemirskog teleskopa Hubble). Svemirskog teleskopa Hubble). Babilnskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.) Mliječnog puta (2010.). Nebeski ekvator i ekliptika. Pulsirajuće gama zrake koje dolaze s pulsara Vela. Astronomija ili zvjezdoznanstvo (grč. ἀστρονομία: zvjezdoznanstvo) je znanost o nebeskim tijelima i pojavama u svemiru te o njegovu ustroju; jedna od najstarijih ljudskih djelatnosti.
Novi!!: Skolastika i Astronomija · Vidi više »
Ateizam
Ateizam (hrv. bezboštvo ili bezvjerstvo) je, u širem smislu, odsutnost vjerovanja u postojanje božanstava, a u užem smislu je odbijanje vjerovanja u postojanje božanstava, odnosno specifično stajalište prema kojemu ona ne postoje.
Novi!!: Skolastika i Ateizam · Vidi više »
Bernard iz Clairvauxa
Bernard iz Clairvauxa (Fontaine-lès-Dijon, Francuska, 1090. – Ville-sous-la-Ferté, 20. kolovoza 1153.), francuski katolički svećenik, svetac, crkveni naučitelj, filozof, mistik, teolog, asket, propovijednik, redovnik cistercitskog reda, koji se njegovim djelovanjem znatno proširio, mnogo je učinio za širenje štovanja prema Djevici Mariji i Presvetom Imenu Isusovu.
Novi!!: Skolastika i Bernard iz Clairvauxa · Vidi više »
Biblija
Biblija - Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta Biblija (grč., knjižice, sveščići), zbirka tekstova koje Židovi (samo SZ) i kršćani drže svetima, od Boga nadahnutima i glavnim izvorom svoje vjere.
Novi!!: Skolastika i Biblija · Vidi više »
Boetije
Anicije Manlije Torkvat Severin BoetijeEnciklopedijski članak: u publikaciji: Slaven Ravlić, gl.
Novi!!: Skolastika i Boetije · Vidi više »
Bog Otac
Sikstinske kapele Bog Otac, pravim imenom Jahve (Ja sam onaj koji jesam), u kršćanstvu je prva osoba Presvetog Trojstva, stvoritelj i uzdržavatelj svega svijeta, Otac druge božanske osobe - Sina - Isusa Krista.
Novi!!: Skolastika i Bog Otac · Vidi više »
Bogoslovlje
Bogoslovlje ili teologija (od grčkog θεός theós Bog i λόγος lόgos riječ, govor, znanost o Bogu, govorenje o Bogu) je proučavanje Boga ili religiozno učenje koje nastoji sistematizirati i potkrijepiti vjerske dogme i vjerovanja.
Novi!!: Skolastika i Bogoslovlje · Vidi više »
Crkveni Oci
Svjatoslavovom zborniku'' iz 1073. Crkveni Oci su ugledni kršćanski pisci i teolozi iz prvih stoljeća kršćanstva.
Novi!!: Skolastika i Crkveni Oci · Vidi više »
Dedukcija
Dedukcija je logička metoda.
Novi!!: Skolastika i Dedukcija · Vidi više »
Definicija
Definicija je sud kojim se nedvosmisleno utvrđuje sadržaj, opseg i doseg nekog pojma.
Novi!!: Skolastika i Definicija · Vidi više »
Dijalektika
Dijalektika (starogrčki διαλεκτική τέχνη, dialektiké téchne, umijeće razgovaranja i raspravljanja, latinski ars dialectica, umjetnost vođenja razgovora) je filozofski pojam koji ima više značenja.
Novi!!: Skolastika i Dijalektika · Vidi više »
Dogma
Izraz dogma generalno se koristi da bi se označio temeljni princip jedne vjere, ili onih filozofski formuliranih uvjerenja koja su postavljena u osnovi datih učenja.
Novi!!: Skolastika i Dogma · Vidi više »
Dokaz
* Matematički dokaz.
Novi!!: Skolastika i Dokaz · Vidi više »
Dominikanci
Sveti Dominik - osnivač Dominikanskog reda Red propovjednika (lat. Ordo Praedicatorum ili OP) je redovnička zajednica čiji članovi se nazivaju Dominikanci.
Novi!!: Skolastika i Dominikanci · Vidi više »
Duša
Duša je, prema mnogim religijskim i filozofskim tradicijama, nematerijalna komponenta čovjekova života, tj.
Novi!!: Skolastika i Duša · Vidi više »
Ekonomija
* Gospodarstvo, područje proizvodnje, distribucije, trgovine i potrošnje proizvoda i usluga na određenom području, privreda.
Novi!!: Skolastika i Ekonomija · Vidi više »
Ekumenski sabor
Ekumenski sabor (grč. Οικουμενική Σύνοδος; lat. Concilium oecumenicum), nazivan još i Ekumenski koncil naziv je za sastanak biskupa cijele Crkve, koji su se sabrali kako bi razgovarali i odlučivali o crkvenom nauku i djelovanju.
Novi!!: Skolastika i Ekumenski sabor · Vidi više »
Filologija
Filologija (iz starogrčkog „φιλολογία“ („philología“): „ljubav prema riječi“) u širem smislu označava znanost koja se bavi proučavanjem jezičnih pojava, kako gramatičkih tako i književnih.
Novi!!: Skolastika i Filologija · Vidi više »
Filozofija
otrovnu kukutu. Filozofija ili mudroslovlje je znanost koja proučava načelne (principijalne), apstraktne i opće probleme vezane za bitak, znanje, moral, um, jezik i ljudsku egzistenciju.
Novi!!: Skolastika i Filozofija · Vidi više »
Franjevci
Franjevci ili Red Manje braće (ili Red male braće) crkveni je red ustanovljen po nadahnuću sv.
Novi!!: Skolastika i Franjevci · Vidi više »
Franjo Asiški
»Franjo Asiški u meditaciji«, Francisco de Zurbarán, Španjolska oko 1658.; Alte Pinakothek, München Franjo Asiški (Asiz, 1181. – Porcijunkula kod Asiza, 3. listopada 1226.) pravim imenom – Giovanni Francesco Bernardone utemeljitelj je franjevačkog reda ili Reda manje braće, suutemeljitelj reda klarisa ili Reda siromašnih gospođa, a njime je nadahnut i Treći franjevački red, koji se danas dijeli na Samostanski treći red i Franjevački svjetovni red.
Novi!!: Skolastika i Franjo Asiški · Vidi više »
Geometrija
Geometrija (grč. γεωμετρία; geo.
Novi!!: Skolastika i Geometrija · Vidi više »
Glazba
Izvedba Mahlerove 8. simfonije, Kölnska filharmonija Glazba je umjetnost čiji je medij zvuk kojeg organiziramo u vremenu i prostoru, uglavnom po nekom planu i namjerno, iako ima i drugih načina.
Novi!!: Skolastika i Glazba · Vidi više »
Gramatika
Gramatika (slovnica) je proučavanje pravila koja upravljaju uporabom jezika.
Novi!!: Skolastika i Gramatika · Vidi više »
Grčka retorika
Retorika (starogrč., govornik, orator) ili govorništvo općenito je umijeće ili tehnika govorne komunikacije s praktičnom svrhom uvjeravanja sugovornika.
Novi!!: Skolastika i Grčka retorika · Vidi više »
Grijeh
Istočni grijeh Adama I Eve Grijeh je pojam koji se najčešće koristi u religioznom značenju riječi, i to najčešće u kršćanstvu.
Novi!!: Skolastika i Grijeh · Vidi više »
Hildegarda iz Bingena
Hildegarda iz Bingena (Bermersheim vor der Höhe, 16. rujna 1098. – Bingen am Rhein, 17. rujna 1179.) bila je njemačka časna sestra, katolička mističarka, književnica i skladateljica.
Novi!!: Skolastika i Hildegarda iz Bingena · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Skolastika i Hrvatski jezik · Vidi više »
Hugo od sv. Viktora
Hugo grof von Blankenburg (Hartinghamm, 1096. ili 1078. – Pariz, 11. veljače 1141.), nazvan Hugo od sv.
Novi!!: Skolastika i Hugo od sv. Viktora · Vidi više »
Humanizam
Humanizam je razdoblje kasne srednjovjekovne povijesti obilježeno težnjom za upoznavanjem i nasljedovanjem klasičnih rimskih i grčkih književnosti i civilizacije.
Novi!!: Skolastika i Humanizam · Vidi više »
Husiti
Spaljivanje Jana Husa prikaz na Jenskom kodeksu Husiti (češki: Husité ili Kališníci) su bili pripadnici predprotestantskog radikalnog reformističke pokreta vođeni učenjima češkog reformatora Jana Husa, najpoznatijeg predstavnika Češke reformacije.
Novi!!: Skolastika i Husiti · Vidi više »
Ibn Rušd
Ibn Rušd Ibn Rušd (ar. Abū l-Walīd Muhammad ibn Ahmad ibn Muhammad ibn Rušd) ili Averroes (Córdoba, 1126. – Marakeš,1198.), pravnik, liječnik i najistaknutiji i najutjecajniji islamski filozof aristotelovac.
Novi!!: Skolastika i Ibn Rušd · Vidi više »
Islam
Islam (arapski: الإسلام; latinično: al-'islām, predanost Bogu), monoteistička svjetska religija utemeljena je u Arabiji u VII. stoljeću.
Novi!!: Skolastika i Islam · Vidi više »
Islamska skolastika
Islamska skolastika naziv je srednjovjekovne islamske filozofije stvorene obradom filozofskih problema koji nisu dovoljno jasno razriješeni u Kuranu (pitanje o slobodi volje) pod jakim utjecajem ostataka helenističke filozofije (Sokrat, Platon, Aristotel).
Novi!!: Skolastika i Islamska skolastika · Vidi više »
Istina
Istina je jedan od temeljnih pojmova u filozofiji, osobito u teoriji spoznaje.
Novi!!: Skolastika i Istina · Vidi više »
Ivan Duns Škot
Ivan Duns Škot (oko 1266. – 8. studenog 1308.) bio je katolički teolog, filozof i logičar.
Novi!!: Skolastika i Ivan Duns Škot · Vidi više »
Ivan Skot Eriugena
Ivan Skot Eriugena (lat. Johannes Scotus Eriugena) (oko 815. – 877.), irski srednjovjekovni teolog, filozof novoplatoničar i pjesnik.
Novi!!: Skolastika i Ivan Skot Eriugena · Vidi više »
Jan Hus
'''Jan Hus''' Jan Hus (Husinec, oko 1371. – 6. srpnja 1415.), češki kršćanski protestantski teolog, propovjednik i reformator.
Novi!!: Skolastika i Jan Hus · Vidi više »
John Wycliffe
John Wycliffe John Wycliffe (također Wyclif, Wycliff, ili Wickliffe) (1320. – 1384.) bio je engleski protestantski reformator.
Novi!!: Skolastika i John Wycliffe · Vidi više »
Julijana iz Norwicha
Julijana, poznatija kao Julijana iz Norwicha ili Majka Julijana (1342./1343. – poslije 1416.), engleska srednjovjekovna teologinja, benediktinka, anahoret i kršćanska mističarka.
Novi!!: Skolastika i Julijana iz Norwicha · Vidi više »
Katari
Katari (od starogrčkog καθαροί - čist, odnosno od grada Albija, u Francuskoj) bili su vjerski pokret s dualističkim kršćanskim i gnostičkim i heretičnim elementima.
Novi!!: Skolastika i Katari · Vidi više »
Katarina Sijenska
Sv.
Novi!!: Skolastika i Katarina Sijenska · Vidi više »
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Novi!!: Skolastika i Katoličanstvo · Vidi više »
Kršćanska filozofija
Sveti Toma Akvinski Kršćanska filozofija je disciplina unutar teologije i filozofije.
Novi!!: Skolastika i Kršćanska filozofija · Vidi više »
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Novi!!: Skolastika i Kršćanstvo · Vidi više »
Krivovjerje
Krivovjerje ili hereza (grč. αἵρεσις hairesis "izbor") je vjerovanje koje su crkveni autoriteti ocijenili iskrivljavanjem kršćanske vjere.
Novi!!: Skolastika i Krivovjerje · Vidi više »
Kriza
Kriza (grčki κρίση, krísi, ranije i κρίσις, krísis - prvobitno je značilo mišljenje, procjenu, odluku, a kasnije više u smislu zaoštravanja) označava problematičnu, prijelomnu točku povezanu s potrebom donošenja odluke.
Novi!!: Skolastika i Kriza · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Skolastika i Latinski jezik · Vidi više »
Logika
Aristotel Logika je grana filozofije.
Novi!!: Skolastika i Logika · Vidi više »
Meister Eckhart
Meister Eckhartov portal crkve u Erfurtu Johannes Eckhart, poznat kao Meister Eckhart (Hochheim, kraj Gothe, o. 1260. – Avignon, prije 30. travnja 1328.), njemački dominikanac, filozof, teolog i mistik.
Novi!!: Skolastika i Meister Eckhart · Vidi više »
Metafizika
Metafizika je grana filozofije koja istražuje principe stvarnosti koji transcendiraju one koje su u bilo kojoj određenoj znanosti.
Novi!!: Skolastika i Metafizika · Vidi više »
Misticizam
Srednjovjekovni prikaz. Misticizam (prema grčkom μυστικός, tajanstven) je ekstatično stanje u kojem se u unutrašnjem osjećaju pojedinca objavljuje neposredna božja prisutnost.
Novi!!: Skolastika i Misticizam · Vidi više »
Nagađanje
Nagađanje ili latinizam Špekulacija predstavlja transakciju u kojoj sudionik na temelju nedostatka informacija ili znanja pokušava stvoriti određeni zaključak ili dobit.
Novi!!: Skolastika i Nagađanje · Vidi više »
Nominalizam
Nominalizam - srednjovjekovni, veoma rašireni i utjecajni nauk, koji u osnovi negira vrijednost pojmova i drži kako egzistiraju isključivo pojedinačne stvari, a pojmovi su samo imena za te pojedinačne stvari.
Novi!!: Skolastika i Nominalizam · Vidi više »
Novi zavjet
Novi zavjet je dio Biblije kojim se uz Stari zavjet služe kršćani.
Novi!!: Skolastika i Novi zavjet · Vidi više »
Novogrčki jezik
Novogrčki (moderni grčki; ISO 639-3:; helenski, grčki: Ελληνική γλώσσα) službeni je jezik Grčke i grčkog dijela Cipra, a od 1981. jedan je od službenih jezika EU.
Novi!!: Skolastika i Novogrčki jezik · Vidi više »
Petar Abelard
Abelar i Helioza (njegova draga) Petar Abelard (latinski: Petrus Abaelardus, francuski: Pierre Abélard ili Pierre Abailard; Le Pallet kod Nantesa, 1079. - St. Marcel, 21. travnja 1142.), francuski filozof i teolog.
Novi!!: Skolastika i Petar Abelard · Vidi više »
Platon
Platon (Grčki: Πλάτων, Plátōn) (Atena, 428. pr. Kr. ili 427. pr. Kr. - Atena, 347. pr. Kr. ili 348. pr. Kr.) izuzetno utjecajan grčki filozof, idealist, Sokratov učenik, Aristotelov učitelj i osnivač Akademije.
Novi!!: Skolastika i Platon · Vidi više »
Pojam
Pojam, u logici, je misao o biti (osnovi) onoga o čemu mislimo, odnosno, o bitnim karakteristikama onoga o čemu mislimo, opće je obilježje.
Novi!!: Skolastika i Pojam · Vidi više »
Prosjački redovi
Prosjački redovi su crkveni redovi nastali u vremenu razvijenoga i kasnoga srednjeg vijeka, počevši od 13. st. Za razliku od dotad postojećih redova u Katoličkoj crkvi, naglasak su stavljali na usmjerenost prema široj društvenoj zajednici i na život u siromaštvu i odricanju, umjesto stvaranja materijalnih dobara i zatvaranja u izolirane samostanske zajednice.
Novi!!: Skolastika i Prosjački redovi · Vidi više »
Razum
Razum je sposobnost razboritog (logičkog, kritičkog) rasuđivanja.
Novi!!: Skolastika i Razum · Vidi više »
Reformacija
Reformacija, često nazvana i protestantska reformacija ili europska reformacija (od lat. reformatio - "obnova"), bio je vjerski i društveni pokret nastao raskolom s Rimokatoličkom Crkvom u Europi u 16. stoljeću, kojeg je započeo Martin Luther a nastavili ga Jean Calvin, Huldrych Zwingli i drugi rani protestantski reformatori.
Novi!!: Skolastika i Reformacija · Vidi više »
Religija
Zemljovid na kojemu su različitim bojama obilježene države prema prevladavajućoj religijskoj pripadnosti svojega stanovništva. Simboli nekih religija1. red: kršćanstvo, judaizam, hinduizam2. red: islam, budizam, šintoizam3. red: sikhizam, baha'i, džainizam Religija (lat. religio, od religare - povezivati, okupljati) je, prema ''Hrvatskoj enciklopediji'' „sustav vjerovanja, etičkih vrijednosti i čina kojima čovjek izražava svoj odnos prema svetomu” enciklopedija.hr.
Novi!!: Skolastika i Religija · Vidi više »
Renesansa
Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.
Novi!!: Skolastika i Renesansa · Vidi više »
Robert Grosseteste
Grossetesteov prikaz iz 14. stoljeća Robert Grosseteste (norm. Robert Velika Glava, oko 1168. – 8. ili 9. listopada 1253.), poznat i kao Robert Velikoglavi i Robert lincolnski (lat. Robertus Lincolniensis), negdje i Rupert lincolnski (lat. Rubertus Lincolniensis), engleski skolastički filozof, teolog, prevoditelj, znanstvenik, kancelar Oxfordskog sveučilišta i lincolnski biskup te jedan od najistaknutijih erudita predrenesanse.
Novi!!: Skolastika i Robert Grosseteste · Vidi više »
Roger Bacon
'''Roger Bacon''' Roger Bacon (Ilchester, Somerset, o. 1214. – Oxford, 11. lipnja 1294.), engleski franjevac, učenjak, teolog i filozof koji je sažeo svoja rana proučavanja na magiju i alkemiju.
Novi!!: Skolastika i Roger Bacon · Vidi više »
Salamanca
Salamanca je grad i istoimena pokrajina u regiji Kastilja i León na zapadu središnje Španjolske.
Novi!!: Skolastika i Salamanca · Vidi više »
Samostan
Kataloniji Samostan je nastamba u kojoj žive pripadnici redovničkih zajednica, svećenici i časne sestre.
Novi!!: Skolastika i Samostan · Vidi više »
Semantika
Semantika (grčki semantikos, koji daje znakove, značajan, simptomatičan, od sema, znak) se odnosi na aspekte značenja koji su izraženi u jeziku, kodu ili nekom drugom obliku predstavljanja.
Novi!!: Skolastika i Semantika · Vidi više »
Silogizam
Silogizam (lat. syllogismus Natuknica: slogizam, www.enciklopedija.hr (pristupljeno 7. rujna 2017.) Tradicionalni i ujedno najpoznatiji primjer silogizma jest: Glavna premisa: Svi ljudi su smrtni.
Novi!!: Skolastika i Silogizam · Vidi više »
Spoznaja
Spoznaja je najviša misaona djelatnost svijeta, poimanje zbilje koje se zasniva na čovjekovu iskustvu i mišljenju.
Novi!!: Skolastika i Spoznaja · Vidi više »
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Novi!!: Skolastika i Srednji vijek · Vidi više »
Stari vijek
Ahemenida Pod pojmom stari vijek podrazumijeva se, najčešće, razdoblje od uvođenja pisma odnosno početka civilizacije (oko 3500. g. pr. Kr. u Mezopotamiji) do početka srednjeg vijeka (sredina petog stoljeća).
Novi!!: Skolastika i Stari vijek · Vidi više »
Stari zavjet
Stari zavjet - je dio Biblije kojim se podjednako služe Židovi i kršćani.
Novi!!: Skolastika i Stari zavjet · Vidi više »
Sveti Augustin
Sveti Augustin (Aurelije Augustin) (lat.: Aurelius Augustinus Hipponensis; Tagaste, 13. studenog 354. – Hippo, 28. kolovoza 430.) bio je najutjecajniji antički kršćanski mislilac čija je misao značajno prožela zapadnu filozofiju i kršćansku teologiju.
Novi!!: Skolastika i Sveti Augustin · Vidi više »
Sveti Bonaventura
Sveti Bonaventura (Ivan Fidanza; Bagnoregio, oko 1221. – Lyon, 15. srpnja 1274.), franjevački teolog, svetac, kardinal i crkveni naučitelj.
Novi!!: Skolastika i Sveti Bonaventura · Vidi više »
Sveti Dominik
Sveti Dominik Guzman (špa. Domingo de Guzman Garcés) (Caleruega, oko 1170. – Bologna, 6. kolovoza 1221.) bio je katolički svetac, osnivač dominikanskog reda (ordo praedicatorum).
Novi!!: Skolastika i Sveti Dominik · Vidi više »
Sveučilište
Sveučilištu tehnologije u Helsinkiju Sveučilište (lat. universitas studiorum), institucija koja provodi visoko obrazovanje.
Novi!!: Skolastika i Sveučilište · Vidi više »
Teorija spoznaje
Spoznaja i teoretska refleksija; Prikaz od James Ayscougha, ''A Short Account of the Eye and Nature of Vision'' (London, 1752.), str. 30 Teorija spoznaje ili Gnoseologija (drugi nazivi: noetika, kritika spoznaje) je filozofska disciplina koja ispituje mogućnosti istinite spoznaje i raspravlja o spoznajnim izvorima, njihovom obujmu, pretpostavkama, granicama, kriteriju i objektivnoj vrijednosti spoznaje.
Novi!!: Skolastika i Teorija spoznaje · Vidi više »
Toma Akvinski
Sveti Toma Akvinski (lat. Thomas Aquinas, tal. Tommaso d'Aquino; Roccasecca, 28. siječnja 1225. – Fossanova, 7. ožujka 1274.), talijanski dominikanac, filozof, teolog, crkveni naučitelj i svetac.
Novi!!: Skolastika i Toma Akvinski · Vidi više »
Toma Kempenac
Toma Kempenac (Toma Kempis) (lat. Thomas a Kempis, pravim imenom Thomas Hemerken (Hämerken); Kempen, 1380. – Zwolle, Nizozemska, 25. srpnja 1471.) bio je srednjovjekovni katolički svećenik, redovnik augustinac i mistik.
Novi!!: Skolastika i Toma Kempenac · Vidi više »
Tomizam
Tome Akvinskoga nad Averroesem. Tomizam je oblik teološkog i filozofskog razmišljanja koje potiče od Tome Akvinskog, kojim su se posebno koristili dominikanci, i koji je imao jak utjecaj unutar Katoličke Crkve, čak i tijekom 19.
Novi!!: Skolastika i Tomizam · Vidi više »
Utjeha filozofije
Utjeha filozofije (O utjesi filozofije; lat: De consolatione philosophiae), filozofsko je djelo koje je napisao rimski kasnoantički političar i filozof Boecije.
Novi!!: Skolastika i Utjeha filozofije · Vidi više »
Valdenzi
Valdenzi, još nazivani kršćanska sljedba.
Novi!!: Skolastika i Valdenzi · Vidi više »
William Occam
William Occam (William of Ockham, oko 1288. – oko 1348.) bio je engleski franjevac i filozof kršćanske skolastike (srednjovjekovne filozofije).
Novi!!: Skolastika i William Occam · Vidi više »
Znanje
knjižnici Celsus u Efezu, Turska. Znanje je definirano na razne načine kao.
Novi!!: Skolastika i Znanje · Vidi više »
Znanost
Znanost (grč. episteme: razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia, eng. i fr. science, njem. Wissenschaft) organiziran je sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.
Novi!!: Skolastika i Znanost · Vidi više »
1033.
Bez opisa.
Novi!!: Skolastika i 1033. · Vidi više »
1078.
Bez opisa.
Novi!!: Skolastika i 1078. · Vidi više »
1079.
Bez opisa.
Novi!!: Skolastika i 1079. · Vidi više »
1090.
Bez opisa.
Novi!!: Skolastika i 1090. · Vidi više »
1098.
Bez opisa.
Novi!!: Skolastika i 1098. · Vidi više »
1109.
Bez opisa.
Novi!!: Skolastika i 1109. · Vidi više »
1117.
Bez opisa.
Novi!!: Skolastika i 1117. · Vidi više »
1142.
Bez opisa.
Novi!!: Skolastika i 1142. · Vidi više »
1151.
Bez opisa.
Novi!!: Skolastika i 1151. · Vidi više »
1153.
Bez opisa.
Novi!!: Skolastika i 1153. · Vidi više »
1160.
Bez opisa.
Novi!!: Skolastika i 1160. · Vidi više »
1170.
Bez opisa.
Novi!!: Skolastika i 1170. · Vidi više »
1175.
Bez opisa.
Novi!!: Skolastika i 1175. · Vidi više »
1182.
Bez opisa.
Novi!!: Skolastika i 1182. · Vidi više »
12. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Skolastika i 12. stoljeće · Vidi više »
1202.
Bez opisa.
Novi!!: Skolastika i 1202. · Vidi više »
1210.
Bez opisa.
Novi!!: Skolastika i 1210. · Vidi više »
1214.
Bez opisa.
Novi!!: Skolastika i 1214. · Vidi više »
1221.
Bez opisa.
Novi!!: Skolastika i 1221. · Vidi više »
1225.
Bez opisa.
Novi!!: Skolastika i 1225. · Vidi više »
1226.
Bez opisa.
Novi!!: Skolastika i 1226. · Vidi više »
1245.
Bez opisa.
Novi!!: Skolastika i 1245. · Vidi više »
1248.
Bez opisa.
Novi!!: Skolastika i 1248. · Vidi više »
1253.
Bez opisa.
Novi!!: Skolastika i 1253. · Vidi više »
1260.
1260. ('''MCCLX'''), pedeset i deveta godina XIII. stoljeća, prijestupna godina.
Novi!!: Skolastika i 1260. · Vidi više »
1266.
Bez opisa.
Novi!!: Skolastika i 1266. · Vidi više »
1270.
Bez opisa.
Novi!!: Skolastika i 1270. · Vidi više »
1274.
Bez opisa.
Novi!!: Skolastika i 1274. · Vidi više »
1285.
Bez opisa.
Novi!!: Skolastika i 1285. · Vidi više »
1294.
Bez opisa.
Novi!!: Skolastika i 1294. · Vidi više »
1308.
Bez opisa.
Novi!!: Skolastika i 1308. · Vidi više »
1309.
Bez opisa.
Novi!!: Skolastika i 1309. · Vidi više »
1320.
Bez opisa.
Novi!!: Skolastika i 1320. · Vidi više »
1328.
Bez opisa.
Novi!!: Skolastika i 1328. · Vidi više »
1340.
Bez opisa.
Novi!!: Skolastika i 1340. · Vidi više »
1342.
Bez opisa.
Novi!!: Skolastika i 1342. · Vidi više »
1347.
Bez opisa.
Novi!!: Skolastika i 1347. · Vidi više »
1349.
Bez opisa.
Novi!!: Skolastika i 1349. · Vidi više »
1363.
Bez opisa.
Novi!!: Skolastika i 1363. · Vidi više »
1369.
Bez opisa.
Novi!!: Skolastika i 1369. · Vidi više »
1380.
Bez opisa.
Novi!!: Skolastika i 1380. · Vidi više »
1384.
Bez opisa.
Novi!!: Skolastika i 1384. · Vidi više »
1413.
Bez opisa.
Novi!!: Skolastika i 1413. · Vidi više »
1415.
Bez opisa.
Novi!!: Skolastika i 1415. · Vidi više »
1429.
Bez opisa.
Novi!!: Skolastika i 1429. · Vidi više »
1471.
Bez opisa.
Novi!!: Skolastika i 1471. · Vidi više »
1900-ih
Bez opisa.
Novi!!: Skolastika i 1900-ih · Vidi više »
