Brže od pregledniku!
33 odnosi: Alkohol, Đuro Đaković Holding, Šećerana, Šećerna repa, Županja, Certifikat, Denacionalizacija, Dioničko društvo, Dionica, Etanol, Halal, Hrvatska, Hrvatska kuna, Melasa, Saharoza, Slavonski Brod, Viro tvornica šećera, Virovitica, Vlada Republike Hrvatske, Zagreb, 10. listopada, 10. srpnja, 15. kolovoza, 1947., 1958., 1962., 1977., 1994., 1998., 2003., 2008., 2009., 23. prosinca.
Alkohol
*Alkoholi, organski spojevi s kisikom opće formule R-OH.
Novi!!: Sladorana Županja i Alkohol · Vidi više »
Đuro Đaković Holding
Đuro Đaković Grupa d.d. (kraće: ĐĐ) strojarska je grupacija iz Slavonskog Broda za proizvodnju vagona, tramvaja, specijalnih vozila, borbenih vozila, poljoprivrednih strojeva, mostova, industrijskih pogona, auto-dijelova itd.
Novi!!: Sladorana Županja i Đuro Đaković Holding · Vidi više »
Šećerana
Šećerana na Havajima (šećerna trska). Šećerana je tvornica u kojoj se prerađuje odnosno rafinira sirovi šećer.
Novi!!: Sladorana Županja i Šećerana · Vidi više »
Šećerna repa
Šećerna repa (lat. Beta vulgaris subsp. vulgaris var. altissima) industrijska je biljka iz porodice Štirovki koja se uzgaja radi proizvodnje šećera, zbog visoke koncentracije saharoze u njezinom zadebljanom korijenu.
Novi!!: Sladorana Županja i Šećerna repa · Vidi više »
Županja
Karta s potencijalnim prvim spomenom Županje. Tabula Hungariae (Lazarusova karta) iz 1528. godine. Županju je lako pronaći ako prvo potražimo prikaz Mohačke bitke blizu sredine karte i zatim idemo kartom vodoravno desno dok ne dođemo do Save. Županja je grad u zapadnom Srijemu.
Novi!!: Sladorana Županja i Županja · Vidi više »
Certifikat
Certifikat (lat.) znači općenito potvrdu, svjedodžbu.
Novi!!: Sladorana Županja i Certifikat · Vidi više »
Denacionalizacija
Denacionalizacija ili privatizacija je prijenos vlasništva i odgovornosti od javnog ili državnog u privatni sektor.
Novi!!: Sladorana Županja i Denacionalizacija · Vidi više »
Dioničko društvo
Dioničko društvo (eng. joint-stock company) je trgovačko društvo čiji je temeljni kapital podijeljen na dionice.
Novi!!: Sladorana Županja i Dioničko društvo · Vidi više »
Dionica
Dionica je u području financijskih tržišta jedinica posjedovanja udjela u investicijskim fondovima, komanditnim društvima ili nekretninskim investicijskih fondovima.
Novi!!: Sladorana Županja i Dionica · Vidi više »
Etanol
Etanol (obični alkohol, CH3-CH2-OH, C2H5OH) je najvažniji član skupine alkohola.
Novi!!: Sladorana Županja i Etanol · Vidi više »
Halal
Halal (Arapski: حلال ḥalāl, halaal) je arapska riječ koja znači čisto ili dozvoljeno i označava u islamu sve stvari i djela, koje su prema islamskom zakonu dozvoljene.
Novi!!: Sladorana Županja i Halal · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Sladorana Županja i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska kuna
Hrvatska kuna (kratica: kn, ISO-kôd: HRK) bila je službena novčana jedinica Republike Hrvatske u razdoblju od 30. svibnja 1994. do 31. prosinca 2022. Jedna kuna dijelila se na sto lipa.
Novi!!: Sladorana Županja i Hrvatska kuna · Vidi više »
Melasa
Melasa šećera. Melasa je gusta smeđa tekućina, nusprodukt pri proizvodnji šećera.
Novi!!: Sladorana Županja i Melasa · Vidi više »
Saharoza
Molekula saharoze Model molekule saharoze Saharoza (tur. Seker 12H22O11, u kojem su molekule glukoze povezane s molekulama fruktoze. Najvažnija je od svih šećera ili saharida. Poznata je pod nazivima: šećer, slador, kuhinjski šećer te obični šećer i u svakodnevici se ta riječ najčešće i koristi. Hrvatski naziv slador smatra se zastarjelim.
Novi!!: Sladorana Županja i Saharoza · Vidi više »
Slavonski Brod
Slavonski Brod jest grad u istočnoj Hrvatskoj te industrijsko, kulturno, upravno, sudsko i financijsko središte Brodsko-posavske županije.
Novi!!: Sladorana Županja i Slavonski Brod · Vidi više »
Viro tvornica šećera
Viro tvornica šećera je hrvatska šećerana sa sjedištem u Virovitici.
Novi!!: Sladorana Županja i Viro tvornica šećera · Vidi više »
Virovitica
Virovitica u 17. stoljeću Virovitica je grad na sjeveroistočnom dijelu Hrvatske, a na sjeverozapadnom dijelu Slavonije, te je kulturno, političko, sportsko i administrativno sjedište Virovitičko-podravske županije.
Novi!!: Sladorana Županja i Virovitica · Vidi više »
Vlada Republike Hrvatske
Vlada Republike Hrvatske (obično se naziva hrvatska vlada ili samo Vlada) obavlja izvršnu vlast u Republici Hrvatskoj u skladu s Ustavom i zakonima.
Novi!!: Sladorana Županja i Vlada Republike Hrvatske · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Sladorana Županja i Zagreb · Vidi više »
10. listopada
10.
Novi!!: Sladorana Županja i 10. listopada · Vidi više »
10. srpnja
10.
Novi!!: Sladorana Županja i 10. srpnja · Vidi više »
15. kolovoza
15.
Novi!!: Sladorana Županja i 15. kolovoza · Vidi više »
1947.
Bez opisa.
Novi!!: Sladorana Županja i 1947. · Vidi više »
1958.
Bez opisa.
Novi!!: Sladorana Županja i 1958. · Vidi više »
1962.
1962. (MCMLXII), šezdeset i prva je godina 20.
Novi!!: Sladorana Županja i 1962. · Vidi više »
1977.
Bez opisa.
Novi!!: Sladorana Županja i 1977. · Vidi više »
1994.
Bez opisa.
Novi!!: Sladorana Županja i 1994. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Sladorana Županja i 1998. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Sladorana Županja i 2003. · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: Sladorana Županja i 2008. · Vidi više »
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Sladorana Županja i 2009. · Vidi više »
23. prosinca
23.
Novi!!: Sladorana Županja i 23. prosinca · Vidi više »
