Brže od pregledniku!
64 odnosi: Akvarel, Armin Pavić, Banski stol, Beč, Bela Čikoš Sesija, Botanički vrt, Budimpešta, Državni arhiv u Zagrebu, Gornja Stubica, Gvaš, Hrvati, Hrvatska, Hrvatski državni arhiv, Hrvatski jezik, Hum Stubički, Izidor Kršnjavi, Jastrebarsko, Juraj Haulik, Karlovac, Krivotvorenje, Ksaver Šandor Gjalski, Kupa, Lobor, Mađarski jezik, Matko Peić, Moskva, Mrtva priroda, Muzej moderne i suvremene umjetnosti, Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Nadbiskupijski arhiv u Zagrebu, Njemački jezik, Nova Gradiška, Orahovica, Ozalj, Pariz, Park Maksimir, Pastel, Pejzaž (likovni motiv), Perspektiva (likovna umjetnost), Pravni fakultet u Zagrebu, Raškaj, Rijeka, Sanja Lovrenčić, Sankt-Peterburg, Secesija, Sisak, Slatina, Slikarstvo, Slovačka, Srijemska Mitrovica, ..., Srijemski Karlovci, Stenjevec, Umjetnički paviljon, Vijenac (časopis), Vinipotok, Zadar, Zagreb, 18. lipnja, 1877., 1906., 1996., 2. siječnja, 2000., 29. ožujka. Proširite indeks (14 više) »
Akvarel
Akvarel (lat. aqua "voda") slikarska je tehnika koja upotrebljava vodene boje, tj.
Novi!!: Slava Raškaj i Akvarel · Vidi više »
Armin Pavić
Armin Pavić Armin Pavić (Požega, 29. ožujka 1844. – Zagreb, 11. veljače 1914.), bio je hrvatski književni povjesničar i prevoditelj.
Novi!!: Slava Raškaj i Armin Pavić · Vidi više »
Banski stol
Banski stol (lat. tabula banalis), prizivni sud Hrvatske i Slavonije.
Novi!!: Slava Raškaj i Banski stol · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Slava Raškaj i Beč · Vidi više »
Bela Čikoš Sesija
Bela Čikoš Sesija (Osijek, 27. siječnja 1864. – Zagreb, 11. veljače 1931.), bio je hrvatski slikar i likovni pedagog, jedan od osnivača Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu.
Novi!!: Slava Raškaj i Bela Čikoš Sesija · Vidi više »
Botanički vrt
Prizor iz Botaničkog vrta u Zagrebu. Botanički vrt u Zagrebu. Arboretum Trsteno. Slave Raškaj. Botanički vrt je mjesto gdje se uzgajaju biljke iz različitih krajeva svijeta.
Novi!!: Slava Raškaj i Botanički vrt · Vidi više »
Budimpešta
Budimpešta, glavni grad Mađarske i glavni političko, industrijsko, trgovačko i prometno središte zemlje.
Novi!!: Slava Raškaj i Budimpešta · Vidi više »
Državni arhiv u Zagrebu
Državni arhiv u Zagrebu od 1947. godine nalazi se na Gornjem gradu u Opatičkoj ulici.
Novi!!: Slava Raškaj i Državni arhiv u Zagrebu · Vidi više »
Gornja Stubica
Dvorac Oršić Gupčeva lipa Gornja Stubica je naseljeno mjesto i istoimena općina u Hrvatskom zagorju.
Novi!!: Slava Raškaj i Gornja Stubica · Vidi više »
Gvaš
Peter Paul Rubens, Pejsaž Gvaš je vrsta vodenih boja.
Novi!!: Slava Raškaj i Gvaš · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Slava Raškaj i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Slava Raškaj i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski državni arhiv
Zgrada Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu Zgrada Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu Hrvatski državni arhiv (skraćeno HDA) je središnja arhivska ustanova nadležna za prikupljanje informacija o arhivskom gradivu u Hrvatskoj i svijetu.
Novi!!: Slava Raškaj i Hrvatski državni arhiv · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Slava Raškaj i Hrvatski jezik · Vidi više »
Hum Stubički
Hum Stubički je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Gornja Stubica, Krapinsko-zagorska županija.
Novi!!: Slava Raškaj i Hum Stubički · Vidi više »
Izidor Kršnjavi
Isidor Iso Kršnjavi (Našice, 22. travnja 1845. – Zagreb, 3. veljače 1927.), hrvatski slikar, povjesničar umjetnosti, književnik i političar.
Novi!!: Slava Raškaj i Izidor Kršnjavi · Vidi više »
Jastrebarsko
Jastrebarsko je grad u središnjoj Hrvatskoj koji se nalazi na pola puta između Zagreba i Karlovca.
Novi!!: Slava Raškaj i Jastrebarsko · Vidi više »
Juraj Haulik
Zagrebačkoj katedrali. Spomen ploča u Trnavi Juraj Haulik de Várallya (sl. Juraj Haulík Váralyai, Trnava, Slovačka, 20. travnja 1788. – Zagreb, 11. svibnja 1869.), hrvatski kardinal i zagrebački nadbiskup.
Novi!!: Slava Raškaj i Juraj Haulik · Vidi više »
Karlovac
Karlovac je grad u Hrvatskoj, upravno središte Karlovačke županije.
Novi!!: Slava Raškaj i Karlovac · Vidi više »
Krivotvorenje
Ulična prodaja krivotvorina. Krivotvorenje je imitiranje, oponašanje, koje je obično napravljeno s namjerom prevare, odnosno da se proslijedi (ili proda, ako je roba) nekome, kao da je original.
Novi!!: Slava Raškaj i Krivotvorenje · Vidi više »
Ksaver Šandor Gjalski
Ksaver Šandor Gjalski (zadnja riječ se čita Đalski), pravim imenom Ljubomil Tito Josip Franjo Babić (Gredice, Zabok, 26. listopada 1854. – Gredice, Zabok, 9. veljače 1935.) bio je hrvatski književnik.
Novi!!: Slava Raškaj i Ksaver Šandor Gjalski · Vidi više »
Kupa
Kupa (slovenski: Kolpa) je najdulja rijeka čiji je izvor i ušće u Hrvatskoj, a dijelom svoga toka čini granicu sa Slovenijom.
Novi!!: Slava Raškaj i Kupa · Vidi više »
Lobor
Lobor je općina u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, u Krapinsko-zagorskoj županiji.
Novi!!: Slava Raškaj i Lobor · Vidi više »
Mađarski jezik
mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.
Novi!!: Slava Raškaj i Mađarski jezik · Vidi više »
Matko Peić
Matko Peić (Požega, 10. veljače 1923. – Zagreb, 30. listopada 1999.), bio je hrvatski povjesničar umjetnosti, slikar i književnik.
Novi!!: Slava Raškaj i Matko Peić · Vidi više »
Moskva
Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA) glavni i najmnogoljudniji je grad, odnosno federalni subjekt Rusije.
Novi!!: Slava Raškaj i Moskva · Vidi više »
Mrtva priroda
Vincent van Gogh, ''Suncokreti'' (1888.) Mrtva priroda (francuski: Nature morte; engleski: Still Life, njemački: Stillleben) je likovni motiv, prikaz neživih ili nepokretnih predmeta (cvijeće, uporabni predmeti, lovački pribor i ulov, posuđe) u likovnim umjetnostima.
Novi!!: Slava Raškaj i Mrtva priroda · Vidi više »
Muzej moderne i suvremene umjetnosti
alt.
Novi!!: Slava Raškaj i Muzej moderne i suvremene umjetnosti · Vidi više »
Nacionalni muzej moderne umjetnosti
Vanje Radauša smještena na cvjetnom rondu u dvorištu Moderne galerije Nacionalni muzej moderne umjetnosti (do. 2021. Moderna galerija), hrvatski je umjetnički muzej u Zagrebu.
Novi!!: Slava Raškaj i Nacionalni muzej moderne umjetnosti · Vidi više »
Nadbiskupijski arhiv u Zagrebu
Nadbiskupski arhiv u Zagrebu arhiv je Zagrebačke nadbiskupije.
Novi!!: Slava Raškaj i Nadbiskupijski arhiv u Zagrebu · Vidi više »
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Novi!!: Slava Raškaj i Njemački jezik · Vidi više »
Nova Gradiška
Crkva Bezgriješnog začeća Blažene Djevice Marije Nova Gradiška je grad u Hrvatskoj u Brodsko-posavskoj županiji.
Novi!!: Slava Raškaj i Nova Gradiška · Vidi više »
Orahovica
Orahovica je grad u Hrvatskoj, u Virovitičko-podravskoj županiji.
Novi!!: Slava Raškaj i Orahovica · Vidi više »
Ozalj
Ozalj je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Slava Raškaj i Ozalj · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Slava Raškaj i Pariz · Vidi više »
Park Maksimir
Dio Maksimira iz zraka – Treće jezero i Vidikovac Kiosk (lijevo). Karta Maksimira iz 1846. Park-šuma Maksimir, prva u jugoistočnoj Europi, otvorena je 1794. godine na inicijativu biskupa Maksimilijana Vrhovca.
Novi!!: Slava Raškaj i Park Maksimir · Vidi više »
Pastel
Pastelne boje Pastel je bijela kreda pomiješana s bojom u prahu.
Novi!!: Slava Raškaj i Pastel · Vidi više »
Pejzaž (likovni motiv)
Renesansi, tek se u Baroku '''pejsaž''' osamostalio kao likovni motiv. Pejzaž, pejsaž (francuski: paysage) ili krajolik je likovni motiv s prikazom krajobraza ili dijela krajolika.
Novi!!: Slava Raškaj i Pejzaž (likovni motiv) · Vidi više »
Perspektiva (likovna umjetnost)
Perspektiva u likovnoj umjetnosti je način prikazivanja volumena i prostora na plohi slike, stvaranje predodžbe o dubini prostora.
Novi!!: Slava Raškaj i Perspektiva (likovna umjetnost) · Vidi više »
Pravni fakultet u Zagrebu
Pravni fakultet u Zagrebu jedan je od najstarijih fakulteta u Hrvatskoj.
Novi!!: Slava Raškaj i Pravni fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Raškaj
Raškaj (Raskay, Raskai) hrvatska plemićka obitelj vodi podrijetlo od Stjepana od plemena Gutkeled, koji je u razdoblju od 1248.
Novi!!: Slava Raškaj i Raškaj · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: Slava Raškaj i Rijeka · Vidi više »
Sanja Lovrenčić
Sanja Lovrenčić na SFeraKonu 2009. godine. Sanja Lovrenčić (Knin 1961.) je hrvatska spisateljica.
Novi!!: Slava Raškaj i Sanja Lovrenčić · Vidi više »
Sankt-Peterburg
Sankt-Peterburg (rus, Санкт-Петербу́рг, MFA, od 1914. do 1924. Petrograd, rus. Петроград, MFA, od 1924. do 1991. Lenjingrad, rus Ленинград, MFA) je grad i federalni subjekt (savezni grad) u Rusiji, smješten na rijeci Nevi na vrhu Finskog zaljeva na Baltičkom moru.
Novi!!: Slava Raškaj i Sankt-Peterburg · Vidi više »
Secesija
Secesija (od njem. Sezession) ili art nouveau (francuski: „nova umjetnost”) je stilski pravac u umjetnosti koji se javio kao reakcija na akademizam i eklekticizam zadnjih desetljeća 19.
Novi!!: Slava Raškaj i Secesija · Vidi više »
Sisak
Sisak je grad u Hrvatskoj i središte Sisačko-moslavačke županije.
Novi!!: Slava Raškaj i Sisak · Vidi više »
Slatina
Slatina je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Slava Raškaj i Slatina · Vidi više »
Slikarstvo
Slikarstvo je likovna umjetnost oblikovanja plohe bojom (sve što nastaje umjetničkim slikanjem).
Novi!!: Slava Raškaj i Slikarstvo · Vidi više »
Slovačka
Slovačka (slov. Slovensko), službeno Slovačka Republika (slov. Slovenská republika), država je u Srednjoj Europi. Na sjeveru graniči s Poljskom, na istoku s Ukrajinom, na jugu s Mađarskom, na jugozapadu s Austrijom i na sjeverozapadu Češkom. Teritorij Slovačke većinom je planinski i prostire se na oko 49 000 km² na kojemu živi preko 5,4 milijuna stanovnika. Glavni i najveći grad je Bratislava, a drugi najveći grad su Košice. Slaveni su na područje današnje Slovačke stigli u petome i šestome stoljeću. U sedmome stoljeću imali s značajnu ulogu u stvaranju unije zapadnoslavenskih plemena poznatom kao Samovo Carstvo. U devetome stoljeću osnovali su Nitransku Kneževinu, koju je kasnije osvojila Velikomoravska Kneževina. U desetomu stoljeću, nakon raspada Velike Moravske, prostor je pripojen Ugarskoj Kneževini, koja će zatim 1000. godine postati Ugarsko Kraljevstvo. Godine 1241. i 1242., tijekom mongolske provale u Europu uništen je velik dio naselja na širemu području Ugarskoga Kraljevstva. Područje je zatim obnovio mađarski kralj Bela IV. i omogućio masovno naseljavanje Nijemaca, čime su oni postali važna etnička skupina u tome području, osobito u dijelovima suvremene središnje i istočne Slovačke. Nakon Prvoga svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, osnovana je Čehoslovačka. Bila je to jedina zemlja u Srednjoj i Istočnoj Europi koja je zadržala demokratski sustav vlasti tijekom cijeloga međuratnoga razdoblja. Ipak, mjesne fašističke stranke postupno su dolazile na vlast u slovačkim zemljama, a tijekom Drugoga svjetskog rata prva Slovačka Republika nastavila je postojati kao djelomično priznata marionetska država Trećega Reicha. Na kraju Drugoga svjetskog rata Čehoslovačka je ponovno uspostavljena kao neovisna država. Nakon državnoga udara 1948. godine, Čehoslovačka je došla pod komunističku upravu i postala dio Varšavskoga ugovora predvođena Sovjetskim Savezom. Pokušaji liberalizacije komunizma u Čehoslovačkoj kulminirali su Praškim proljećem, no pokret je slomljen invazijom Varšavskoga pakta na Čehoslovačku u kolovozu 1968. Godine 1989. Baršunasta revolucija mirno je okončala komunističku vladavinu u Čehoslovačkoj. Slovačka je postala neovisna država 1. siječnja 1993. nakon mirnoga raspada Čehoslovačke, ponekad poznatoga kao Baršunasti razvod. Slovačka je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim dohotkom, vrlo visoko rangirana u Indeksu ljudskoga razvoja. Država nastoji uskladiti načela tržišnoga gospodarstva sa sveobuhvatnim sustavom socijalne sigurnosti, pružajući građanima univerzalnu zdravstvenu zaštitu, besplatno obrazovanje, a odlikuje se jednim od najdužih plaćenih roditeljskih dopusta u OECD-u. Slovačka je članica Europske unije, Eurozone, Schengenskoga prostora, Ujedinjenih naroda, NATO-a, CERN-a, OECD-a, WTO-a, Vijeća Europe, Višegradske skupine i OESS-a. Slovačka je također država u kojoj se nalazi osam UNESCO-vih mjesta svjetske baštine. Najveći je svjetski proizvođač automobila po glavi stanovnika, s ukupnom proizvodnjom od 1,1 milijun automobila u 2019., što predstavlja 43% ukupne industrijske proizvodnje države.
Novi!!: Slava Raškaj i Slovačka · Vidi više »
Srijemska Mitrovica
Grb Srijemske Mitrovice Srijemska Mitrovica (srp. Сремска Митровица/Sremska Mitrovica, mađ. Szávaszentdemeter, njem. Syrmisch-Mitrowitz), grad u Vojvodini, u Srbiji, te sjedište istoimene općine.
Novi!!: Slava Raškaj i Srijemska Mitrovica · Vidi više »
Srijemski Karlovci
website.
Novi!!: Slava Raškaj i Srijemski Karlovci · Vidi više »
Stenjevec
Stenjevec je gradska četvrt u samoupravnom ustrojstvu Grada Zagreba.
Novi!!: Slava Raškaj i Stenjevec · Vidi više »
Umjetnički paviljon
Umjetnički paviljon u Zagrebu je javna kulturno-umjetnička ustanova i izložbeni prostor na Trgu kralja Tomislava u Zagrebu.
Novi!!: Slava Raškaj i Umjetnički paviljon · Vidi više »
Vijenac (časopis)
Vijenac (do 1903. Vienac) dvotjednik je za kulturu Matice hrvatske.
Novi!!: Slava Raškaj i Vijenac (časopis) · Vidi više »
Vinipotok
Vinipotok je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Lobor, Krapinsko-zagorska županija.
Novi!!: Slava Raškaj i Vinipotok · Vidi više »
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Novi!!: Slava Raškaj i Zadar · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Slava Raškaj i Zagreb · Vidi više »
18. lipnja
18.
Novi!!: Slava Raškaj i 18. lipnja · Vidi više »
1877.
Bez opisa.
Novi!!: Slava Raškaj i 1877. · Vidi više »
1906.
Bez opisa.
Novi!!: Slava Raškaj i 1906. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: Slava Raškaj i 1996. · Vidi više »
2. siječnja
2.
Novi!!: Slava Raškaj i 2. siječnja · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: Slava Raškaj i 2000. · Vidi više »
29. ožujka
29.
Novi!!: Slava Raškaj i 29. ožujka · Vidi više »
