Brže od pregledniku!
59 odnosi: Anatolijski jezici, Armenski jezik, Češko-slovački jezici, Baltoslavenski jezici, Bjeloruski jezik, Bošnjački jezik, Bugarska, Bugarski jezik, Crkvenoslavenski jezik, Crnogorski jezik, Donjolužičkosrpski jezik, Germanski jezici, Goranski jezik, Gornjolužičkosrpski jezik, Govori moliških Hrvata, Gradišćanskohrvatski jezik, Grčka, Helenski jezici, Hrvatski jezik, Indoeuropski jezici, Indoiranski jezici, Istočnoslavenski jezici, Italski jezici, Izumrli jezici, Južnoslavenski jezici, Kašupski jezik, Kajkavski književni jezik, Kajkavsko narječje, Keltski jezici, Knaanski jezik, Kod, Lehitski jezici, Lužičkosrpski jezici, Lydnevi, Makedonski jezik, Marc L. Greenberg, Međuslavenski jezik, Moravski jezik, Polapski jezik, Poljski jezik, Praslavenski jezik, Prekomurski jezik, Romanski jezici, Rusinski jezik, Ruski jezik, Russenorsk jezik, Slavenosrpski jezik, Slovački jezik, Slovenski jezik, Slovio, ..., Srpski jezik, Srpskohrvatski jezik, Staroslavenski jezik, Suržik, Toharski jezici, Trasjanka, Ukrajinski jezik, Zapadnorusinski mikrojezik, Zapadnoslavenski jezici. Proširite indeks (9 više) »
Anatolijski jezici
Anatolijski jezici, skupina izumrlih indoeuropskih jezika, koji su se u vremenima prije Krista govorili na području Anatolije ili Male Azije.
Novi!!: Slavenski jezici i Anatolijski jezici · Vidi više »
Armenski jezik
Armenski jezik (armenski: Հայերէն (Hayeren), Հայերեն լեզու (Hayeren lezou); ISO 639-3: hye) jest jezik Armenaca, član armenske skupine indoeuropske porodice jezika.
Novi!!: Slavenski jezici i Armenski jezik · Vidi više »
Češko-slovački jezici
Češko-slovački jezici, jedna od tri podskupine zapadnoslavenskih jezika koji se govore na podruučju Češke i Slovačke.
Novi!!: Slavenski jezici i Češko-slovački jezici · Vidi više »
Baltoslavenski jezici
Baltoslavenski jezici jesu jezici baltoslavenske jezične zajednice koja je postojala od 1500.
Novi!!: Slavenski jezici i Baltoslavenski jezici · Vidi više »
Bjeloruski jezik
Bjeloruski jezik (ISO 639-3: bel), istočnoslavenski jezik koji je materinski jezik oko devet milijuna Bjelorusa.
Novi!!: Slavenski jezici i Bjeloruski jezik · Vidi više »
Bošnjački jezik
Bošnjački jezik (ISO 639-3: bos), jezik zapadne podskupine južnoslavenskih jezika kojim se služi oko 2.216.000 ljudihttp://www.ethnologue.com/language/bos Ethnologue, 17.
Novi!!: Slavenski jezici i Bošnjački jezik · Vidi više »
Bugarska
Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Slavenski jezici i Bugarska · Vidi više »
Bugarski jezik
Bugarski jezik (ISO 639-3: bul), narodni i književni jezik Bugara kojim govori preko 9 milijuna ljudi.
Novi!!: Slavenski jezici i Bugarski jezik · Vidi više »
Crkvenoslavenski jezik
Crkvenoslavenski jezik (ISO 639 identifier: chu; bul. Църковнославянски език) je prvi književni jezik Slavena.
Novi!!: Slavenski jezici i Crkvenoslavenski jezik · Vidi više »
Crnogorski jezik
Crnogorski jezik (ISO 639-2 kôd:; na ćirilici: црногорски језик, eng. Montenegrin language, rus. черногорский язык), južnoslavenski je jezik, materinski jezik Crnogoraca i službeni jezik u Crnoj Gori.
Novi!!: Slavenski jezici i Crnogorski jezik · Vidi više »
Donjolužičkosrpski jezik
Donjolužičkosrpski jezik (dolnoserbski; ISO 639-3: dsb), zapadnoslavenski jezik kojim u preko šezdeset gradova i sela u Donjoj Lužici (Niederlausitz) govori oko 7000 pripadnika etničkih Lužičkih Srba (Donji Lužičani, Wendojo).
Novi!!: Slavenski jezici i Donjolužičkosrpski jezik · Vidi više »
Germanski jezici
Germanski jezici. Germanski jezici skupina su indoeuropskih jezika koji pripadaju grani Centum.
Novi!!: Slavenski jezici i Germanski jezici · Vidi više »
Goranski jezik
Goranski govor ili dijalekt je mikrojezik južnoslavenske etničke skupine Goranci.
Novi!!: Slavenski jezici i Goranski jezik · Vidi više »
Gornjolužičkosrpski jezik
Gornjolužičkosrpski jezik (Hornjoserbsce, hornjoserbski, hornoserbski; gornjolužički, haut sorabe, obersorbisch, upper lusatian, wendish; ISO 639-3: hsb) jezik jednog dijela Lužičkih Srba koji se govori u Saskoj u Njemačkoj.
Novi!!: Slavenski jezici i Gornjolužičkosrpski jezik · Vidi više »
Govori moliških Hrvata
Mundimitru. Govori moliških Hrvata ili moliškohrvatski govori arhaični su govori hrvatskog jezika moliških Hrvata koji se, unatoč okruženosti talijanskim govornim područjem, uspio sačuvati do današnjeg dana.
Novi!!: Slavenski jezici i Govori moliških Hrvata · Vidi više »
Gradišćanskohrvatski jezik
Grob s gradišćanskohrvatskim natpisom u koljnofskom groblju. Gradišćanskohrvatski jezik (njemački: Burgenlandkroatische Sprache, mađarski: Gradistyei nyelv, Gradiscsei nyelv) varijanta je hrvatskoga jezika kojim govore Gradišćanski Hrvati u Gradišću u Austriji.
Novi!!: Slavenski jezici i Gradišćanskohrvatski jezik · Vidi više »
Grčka
Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.
Novi!!: Slavenski jezici i Grčka · Vidi više »
Helenski jezici
Helenski jezici (grčki jezici), skupina indoeuropskih jezika koji se govore na području Grčke, a obuhvaća 6 jezika (dva izumrla) podijeljenih na dvije skupine, to su atička s pet jezika i dorska s jednim.
Novi!!: Slavenski jezici i Helenski jezici · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Slavenski jezici i Hrvatski jezik · Vidi više »
Indoeuropski jezici
Indoeuropski manjinski jezik sa službenim statusom Indoeuropska jezična porodica (privatni kod) prema broju govornika najveća je svjetska jezična porodica kojoj pripada većina europskih jezika i južne i zapadne Azije.
Novi!!: Slavenski jezici i Indoeuropski jezici · Vidi više »
Indoiranski jezici
Indoiranski jezici, velika skupina indoeuropskih jezika koja obuhvaća (310) jezika podijeljenih u dvije glavne podskupine, indoarijsku i iransku.
Novi!!: Slavenski jezici i Indoiranski jezici · Vidi više »
Istočnoslavenski jezici
Istočnoslavenski jezici su podskupina iz skupine slavenskih jezika, indoeuropska jezična porodica.
Novi!!: Slavenski jezici i Istočnoslavenski jezici · Vidi više »
Italski jezici
Italski jezici (prvatni kod) pripadaju grani međusobno srodnih indoeuropskih jezika od kojih su se neki govorili u starom vijeku na području Apeninskog poluotoka.
Novi!!: Slavenski jezici i Italski jezici · Vidi više »
Izumrli jezici
Izumrli jezici, jezik koji više nema izvornih govornika.
Novi!!: Slavenski jezici i Izumrli jezici · Vidi više »
Južnoslavenski jezici
Rasprostranjenost slavenskih jezika bugarski jezik Južnoslavenski jezici, podskupina su slavenskih jezika, ukupno ih je osam (SIL International).
Novi!!: Slavenski jezici i Južnoslavenski jezici · Vidi više »
Kašupski jezik
turistička karta na kašupskom left Kašupski jezik (ISO 639-3: csb; izvorno: kaszëbsczi jãzëk, Kaszëbë, pòmòrsczi jãzëk, kaszëbskò-słowińskô mòwa, poljski: Język kaszubski, njemački: Kaschubische Sprache, kaszubski; kashubian, cashubian, cassubian) je zapadnoslavenski jezik, kojim govori oko 3 000 ljudi od 100 000 ili više (1993 T. Salminen) etničkih Kašuba južno i zapadno od Gdanjska na lijevoj obali donje Wisłe.
Novi!!: Slavenski jezici i Kašupski jezik · Vidi više »
Kajkavski književni jezik
Kajkavski ulični natpis u Zagrebu, u Gornjem Gradu: ''Szvetoga Marka Placz'' (Trg Svetog Marka) Kajkavski književni jezik (ISO 639-3: kjv; kajkavština, kajkavica) standardizirani je oblik kajkavskog narječja, jednoga od triju narječja hrvatskoga jezika, uz čakavsko i štokavsko na čijim osnovama su također kodificirani hrvatski književni jezici.
Novi!!: Slavenski jezici i Kajkavski književni jezik · Vidi više »
Kajkavsko narječje
Kajkavsko narječje (kajkavština, kajkavica) jedno je od triju narječja hrvatskoga jezika uz čakavsko i štokavsko.
Novi!!: Slavenski jezici i Kajkavsko narječje · Vidi više »
Keltski jezici
Keltski jezici su jezici potekli od proto keltskog ili "običnog keltskog", jedne grane veće zajednice indoeuropskih jezika.
Novi!!: Slavenski jezici i Keltski jezici · Vidi više »
Knaanski jezik
Knaanski jezik (ISO 639-3: czk), izumrli zapadnoslavenski jezik kojeg su do kasnog Europskog Srednjeg vijeka govorili Židovi na području Češke.
Novi!!: Slavenski jezici i Knaanski jezik · Vidi više »
Kod
Kod je u najširem smislu sustav znakova pomoću kojega sudionici komunikacije (najmanje dva) komuniciraju.
Novi!!: Slavenski jezici i Kod · Vidi više »
Lehitski jezici
Lehitski jezici, malena skupina zapadnoslavenskih jezika koji se govore ili su se govorili na području današnje Poljske gdje se još govore poljski, šleski i kašupski, i sjeveroistoku Njemačke gdje se govorio (danas izumrli) polapski jezik.
Novi!!: Slavenski jezici i Lehitski jezici · Vidi više »
Lužičkosrpski jezici
Dvojezične ploče s nazivom ulice u Cottbusu Lužičkosrpski jezici, podskupina od dva zapadnoslavenska jezika koji se govore na istoku Njemačke, u Gornjim i Donjim Lužicama (njem. Ober- und Niederlausitz), po kojima su i dobili imena.
Novi!!: Slavenski jezici i Lužičkosrpski jezici · Vidi više »
Lydnevi
Lydnevi je umjetni jezik, kojeg je izmislio Libor Sztemon.
Novi!!: Slavenski jezici i Lydnevi · Vidi više »
Makedonski jezik
Makedonski jezik (ISO 639-3: mkd), jedan je od slavenskih jezika i službeni jezik Sjeverne Makedonije još od 1944. godine.
Novi!!: Slavenski jezici i Makedonski jezik · Vidi više »
Marc L. Greenberg
Marc Leland Greenberg (Los Angeles, Kalifornija, 9. studenoga 1961.), američki jezikoslovac, sveučilišni profesor dijalektologije i urednik.
Novi!!: Slavenski jezici i Marc L. Greenberg · Vidi više »
Međuslavenski jezik
Zastava međuslavenskog jezika Međuslavenski jezik (medžuslovjansky/меджусловјанскы u međuslavenskom) je zonalno konstruirani jezik, izveden 2006.
Novi!!: Slavenski jezici i Međuslavenski jezik · Vidi više »
Moravski jezik
Moravski jezik (moravščina, češki moravština, moravský jazyk) je osporavan jezik, kojim govori stanovništvo u Moravskoj.
Novi!!: Slavenski jezici i Moravski jezik · Vidi više »
Polapski jezik
Polapski jezik (ISO 639-3: pox), izumrli zapadnoslavenski jezik koji se do sredine 18.
Novi!!: Slavenski jezici i Polapski jezik · Vidi više »
Poljski jezik
Klasifikacija narječja poljskog jezikaPoljski jezik (polj. język polski; ISO 639-3: pol) je službeni jezik Republike Poljske.
Novi!!: Slavenski jezici i Poljski jezik · Vidi više »
Praslavenski jezik
Praslavenskim jezikom nazivamo hipotetski jezik iz kojeg su posredno potekli svi današnji slavenski jezici.
Novi!!: Slavenski jezici i Praslavenski jezik · Vidi više »
Prekomurski jezik
Prekomurski križni natpis na Krajni o uskrsnuću (1886). Prekomurski jezik (ISO 639-3: pkm; zahtjev odbijen); nazivan 'prekomursko narječje,' 'prekomurština' (mađ. vend nyelv, prekmurjei nyelv, slovenski prekmurščina, prekomurski prekmürski jezik, prekmürščina, prekmörski jezik, prekmörščina) Narječje slovenskog jezika.
Novi!!: Slavenski jezici i Prekomurski jezik · Vidi više »
Romanski jezici
''Romanski jezici'' u svijetuPlavo-francuski, zeleno-španjolski, narančasto-portugalski, žuto-talijanski, crveno-rumunjski Romanski jezici (Privatni kod:; također poznati i kao novolatinski jezici) su podskupina italskih jezika, posebno onih koji su se razvili iz narječja latinskog jezika, odnosno tzv.
Novi!!: Slavenski jezici i Romanski jezici · Vidi više »
Rusinski jezik
Poljsko-rusinski natpis Rusinski jezik (ponegdje se navodi kao istočnorusinski; ISO 639-3: rue) je jezik koji se uglavnom govori u zapadnoj Ukrajini, kao i u susjednim regijama Slovačke i Poljske.
Novi!!: Slavenski jezici i Rusinski jezik · Vidi više »
Ruski jezik
Ruski jezik (ISO 639-3: rus) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika.
Novi!!: Slavenski jezici i Ruski jezik · Vidi više »
Russenorsk jezik
Russenorsk (dosl. „ruski norveški”, rus. руссено́рск) bio je pidžinski jezik kojim su se koristili norveški i ruski trgovci iz Tromsøa i Kole te lovci na kitove u 18.
Novi!!: Slavenski jezici i Russenorsk jezik · Vidi više »
Slavenosrpski jezik
Slavenosrpski jezik (slavenoserpski, slavjanoserbski, slovenski) je oblik srpskoga jezika koji bijaše u dominantnoj uporabi koncem 18.
Novi!!: Slavenski jezici i Slavenosrpski jezik · Vidi više »
Slovački jezik
Slovački jezik (sl. slovenský jazyk ili slovenčina; ISO 639-3: slk) službeni je jezik Slovačke Republike, koji ima oko 5.019.950 govornika, poglavito u Slovačkoj (4.610.000; popis 2001.); 193.000 u Češkoj (popis 2001.); 11.800 u Mađarskoj (popis 2001.); 80.000 u Srbiji (Vojvodina; W. Brown, 1996.). Slovački se, kao skupina dijalekata, izdvojio iz kasnoga praslavenskoga još u 10. stoljeće.
Novi!!: Slavenski jezici i Slovački jezik · Vidi više »
Slovenski jezik
Slovenski jezik (ISO 639-3: slv) je materinski jezik oko 2 milijuna ljudi: 1 730 000 u Sloveniji (popis 1991.), gdje je službeni jezik, te u Austriji (oko 18 000 u Koruškoj i Štajerskoj; popis), Italiji (oko 100 000 u Trstu, Gorici, Beneškoj Sloveniji, Reziji i Kanalskoj dolini), Mađarskoj (3190; popis iz 2001.) i Hrvatskoj (11 800 – 13 100).
Novi!!: Slavenski jezici i Slovenski jezik · Vidi više »
Slovio
Slovio je pisani i govorni umjetni jezik, kojeg je stvorio jezikoslovac Mark Hučko.
Novi!!: Slavenski jezici i Slovio · Vidi više »
Srpski jezik
Srpski jezik (ISO 639-3: srp) je materinski jezik za najmanje 7 020 550 ljudi poglavito u Srbiji, 6 200 000 (2006.), zatim 297 000 u Albaniji (2007.); 1 300 000 u Bosni i Hercegovini (2004.); 265 895 u Crnoj Gori (2011.); 45 004 u Hrvatskoj (2021.); 33 300 u Makedoniji (2001.); 27 000 u Rumunjskoj (popis 2002.); 4 160 u Rusiji (popis 2002.); 20 000 u Turskoj (1980.). Prema srpskom jezikoslovcu Ranku Bugarskom ukupni broj govornika srpskoga jezika je oko 12 milijuna ljudi.
Novi!!: Slavenski jezici i Srpski jezik · Vidi više »
Srpskohrvatski jezik
Srpskohrvatski ili hrvatskosrpski jezik (ISO 639-3: hbs) nazivan i srpsko-hrvatski, hrvatsko-srpski ili hrvatsko-bosansko-srpski ili hrvatsko-bosansko-crnogorsko-srpski; bilo je političko ime hibridnoga jezika koji je trebao nastati spajanjem hrvatskoga i srpskoga.
Novi!!: Slavenski jezici i Srpskohrvatski jezik · Vidi više »
Staroslavenski jezik
Jan Matějko: Sveti Ćiril i Metod Staroslavenski jezik (ISO 639-3: chu; zvan i starocrkvenoslavenski, crkvenoslavenski; česta kratica na engleskom OCS.
Novi!!: Slavenski jezici i Staroslavenski jezik · Vidi više »
Suržik
Suržik (ukrajinski: суржик), u izvornom značenju "brašno ili kruh napravljeno od miješanog žita", primjerice, pšenice i prosa), je rusko-ukrajinski miješani jezik odnosno sociolekt koji uporabljuju stanovnici istočne Ukrajine, njih ukupno između 15 i 20%. Suržik je mješavina ukrajinskog jezika u svojstvu substratuma s ruskim jezikom u svojstvu superstratuma. Ruski vokabular je kombiniran s ukrajinskom gramatikom i izgovorom. Sličan fenomen je balačka u zapadnoj Rusiji ili trasjanka u Bjelorusiji. Vokabularna uporaba ikojeg od ova dva jezika uvelike je različita ovisno o lokaciji, ili od osobe do osobe, ovisno o obrazovnom stupnju, osobnim iskustvima, seoskoj ili gradskoj sredini, podrijetlo njegovih interlokutora itd. Postotak ruskih riječi i fonetički utjecaji teže stupnjevito rasti prema istoku i jugu i oko velikih ruskogovornih gradova. Uobičajeno se govori u većini ukrajinskih seoskih područja, s izuzetkom najzapadnijih područja, gdje jezik ne sadrži elemente ruskog jezika, zatim u velikim gradskim sredinama kao što su Donjeck, Harkiv, Luhansk, a ponaosob na Krimu, gdje gotovo sve stanovništvo rabi standardni ruski. Razlog nastanku ovog fenomena je dugotrajna rusifikacija prostora na kojima su živjeli etnički Ukrajinci, riječ je uglavnom prostorima istočne Ukrajine i zapadne Rusije. Zajedničko podrijetlo i relativno nedavni razlaz ruskog i ukrajinskog jezika čine teškim za ustanoviti stupanj miješanja u vernakularu ove vrste. Suržik biva često rabljen u humoristične svrhe. Primjerice, kratki književni komadi koje je napisao Les Podervjanskij. Trasjanka je sličan fenomen u Bjelorusiji.
Novi!!: Slavenski jezici i Suržik · Vidi više »
Toharski jezici
Toharski je izumrla grana indoeuropske jezične porodice kojom su se služili Toharci na području oaza sjevernih predjela Tarimske zavale (današnji Xinjiang - Autonomna regija Ujgurskog naroda).
Novi!!: Slavenski jezici i Toharski jezici · Vidi više »
Trasjanka
Trasjanka (bjeloruski: трасянка) je bjelorusko-ruski patois ili vrsta međujezika (s jezikoslovačke točke gledišta).
Novi!!: Slavenski jezici i Trasjanka · Vidi više »
Ukrajinski jezik
Ukrajinski jezik (ukr. украї́нська мо́ва, ukrayins'ka mova; ISO 639-3: ukr) je po broju govornika drugi slavenski jezik i pripada skupini istočnoslavenskih jezika.
Novi!!: Slavenski jezici i Ukrajinski jezik · Vidi više »
Zapadnorusinski mikrojezik
Zapadnorusinski mikrojezik (Руски язик / Русински язик) naziv koji se ponekad koristi za rusinski govor u sjevernoj Srbiji (Vojvodina) i istočnoj Hrvatskoj, u Srijemu i Slavoniji, koji Aleksandar Duličenko kvalificira kao jedan od slavenskih literarnih mikrojezika.
Novi!!: Slavenski jezici i Zapadnorusinski mikrojezik · Vidi više »
Zapadnoslavenski jezici
Zapadnoslavenski jezici su podskupina od 8 slavenskih jezika u središnjoj Europi.
Novi!!: Slavenski jezici i Zapadnoslavenski jezici · Vidi više »
