Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Slavenski jezici

Indeks Slavenski jezici

Južnoslavenski jezici slovenski, hrvatski, srpski, bošnjački, crnogorski, makedonski, bugarski Rasprostranjenost slavenskih jezika Pregled slavenskih jezika po uporabnim pismima Slavenski jezici (privatni kod) su podskupina Indoeuropskih jezika (pripadaju i tzv. skupini satem-jezika. Obuhvaća 18 jezika koji čine tri osnovne grane, istočnu, zapadnu i južnu. Nekada su zajedno s baltičkim jezicima uključivani u sada nepriznate baltoslavenske jezike. U indoeuropske jezike spadaju nadalje sa armenskim jezikom, indoiranska skupina, germanski, anatolijska ili luvo-hetitskim jezicima †, italski jezici, keltski, helenski i toharskim jezicima †.

55 odnosi: Anatolijski jezici, Armenski jezik, Češko-slovački jezici, Baltički jezici, Baltoslavenski jezici, Banatskobugarski jezik, Bjeloruski jezik, Bošnjački jezik, Bugarska, Bugarski jezik, Crkvenoslavenski jezik, Crnogorski jezik, Donjolužičkosrpski jezik, Germanski jezici, Goranski jezik, Gornjolužičkosrpski jezik, Grčka, Helenski jezici, Hrvatski jezik, Indoeuropski jezici, Indoiranski jezici, Istočnoslavenski jezici, Italski jezici, Južnoslavenski jezici, Kašupski jezik, Kajkavski književni jezik, Keltski jezici, Knaanski jezik, Kod, Lehitski jezici, Lužičkosrpski jezici, Lydnevi, Makedonski jezik, Međuslavenski jezik, Moravski jezik, Polapski jezik, Poljski jezik, Prekomurski jezik, Rusinski jezik, Ruski jezik, Russenorsk jezik, Sibirski jezik, Slavenosrpski jezik, Slovački jezik, Slovenski jezik, Slovio, Srpski jezik, Srpskohrvatski jezik, Staroslavenski jezik, Suržik, ..., Toharski jezici, Trasjanka, Ukrajinski jezik, Zapadnorusinski mikrojezik, Zapadnoslavenski jezici. Proširite indeks (5 više) »

Anatolijski jezici

Anatolijski jezici, skupina izumrlih indoeuropskih jezika, koji su se u vremenima prije Krista govorili na području Anatolije ili Male Azije.

Novi!!: Slavenski jezici i Anatolijski jezici · Vidi više »

Armenski jezik

Armenski jezik jezik Armenaca, član armenske skupine indoeuropske porodice jezika; sadržava mnogo elemenata posuđenih od susjednih jezika, osobito perzijskog, grčkog i sirijskog.

Novi!!: Slavenski jezici i Armenski jezik · Vidi više »

Češko-slovački jezici

Češko-slovački jezici, jedna od tri podskupine zapadnoslavenskih jezika koji se govore na podruučju Češke i Slovačke.

Novi!!: Slavenski jezici i Češko-slovački jezici · Vidi više »

Baltički jezici

Baltički jezici su podskupina Indoeuropskih jezika.

Novi!!: Slavenski jezici i Baltički jezici · Vidi više »

Baltoslavenski jezici

Baltoslavenska jezična zajednica postojala je do 1500.

Novi!!: Slavenski jezici i Baltoslavenski jezici · Vidi više »

Banatskobugarski jezik

Banatskobugarski jezik (banatskobug.: Palćene bâlgàrsćijà jázić, ili banátsća bâlgàrsćijà jázić, bug.: банатски български език, mađ.: bánáti bolgár, ili bánsági bolgár nyelv, njem.: Banater Bulgarische Sprache, rum.: limba bulgari bănăţeni, srp.: банатски бугарски језик) je autonomno narječje bugarskog jezika, ima književni jezik i široku književnost.

Novi!!: Slavenski jezici i Banatskobugarski jezik · Vidi više »

Bjeloruski jezik

Bjeloruski jezik (ISO 639-3), istočnoslavenski jezik koji je materinski jezik oko devet milijuna Bjelorusa.

Novi!!: Slavenski jezici i Bjeloruski jezik · Vidi više »

Bošnjački jezik

Bošnjački jezik (ISO 639-3: bos), jezik zapadne podskupine južnoslavenskih jezika kojim se služi oko 2.216.000 ljudihttp://www.ethnologue.com/language/bos Ethnologue, 17.

Novi!!: Slavenski jezici i Bošnjački jezik · Vidi više »

Bugarska

Bugarska (bug. България (Bǎlgarija)) država je u jugoistočnoj Europi.

Novi!!: Slavenski jezici i Bugarska · Vidi više »

Bugarski jezik

Bugarski jezik (ISO 639-3), narodni i književni jezik Bugara kojim govori preko 9 milijuna ljudi.

Novi!!: Slavenski jezici i Bugarski jezik · Vidi više »

Crkvenoslavenski jezik

Crkvenoslavenski jezik (ISO 639 identifier:; bul. Църковнославянски език) je prvi književni jezik Slavena.

Novi!!: Slavenski jezici i Crkvenoslavenski jezik · Vidi više »

Crnogorski jezik

Crnogorski jezik (ISO 639-2 kôd:; na ćirilici црногорски језик, engleski Montenegrin language, ruski черногорский язык), materinski jezik Crnogoraca i dio jezičnoga sustava koji se stručno naziva srednjojužnoslavenski dijasustav.

Novi!!: Slavenski jezici i Crnogorski jezik · Vidi više »

Donjolužičkosrpski jezik

Donjolužičkosrpski jezik (dolnoserbski; ISO 639-3: zapadnoslavenski jezik kojim u preko šezdeset gradova i sela u Donjoj Lužici (Niederlausitz) govori oko 7000 pripadnika etničkih Lužičkih Srba (Donji Lužičani, Wendojo).

Novi!!: Slavenski jezici i Donjolužičkosrpski jezik · Vidi više »

Germanski jezici

Germanski jezici. Germanski jezici skupina su indoeuropskih jezika koji pripadaju grani Centum.

Novi!!: Slavenski jezici i Germanski jezici · Vidi više »

Goranski jezik

Goranski govor ili dijalekt je mikrojezik južnoslavenske etničke skupine Goranci.

Novi!!: Slavenski jezici i Goranski jezik · Vidi više »

Gornjolužičkosrpski jezik

Gornjolužičkosrpski jezik (Hornjoserbsce, hornjoserbski, hornoserbski; gornjolužički, haut sorabe, obersorbisch, upper lusatian, wendish; ISO 639-3) jezik jednog dijela Lužičkih Srba koji se govori u Gornjoj Saskoj u Njemačkoj.

Novi!!: Slavenski jezici i Gornjolužičkosrpski jezik · Vidi više »

Grčka

Grčka (grčki Ελλάδα Helada) službeni naziv Helenska Republika, je država u jugoistočnoj Europi. Nalazi se na obali Egejskog mora, Jonskog mora i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1.288 km, a dužina obale joj je 13.676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.

Novi!!: Slavenski jezici i Grčka · Vidi više »

Helenski jezici

Helenski jezici (grčki jezici), skupina indoeuropskih jezika koji se govore na području Grčke, a obuhvaća 6 jezika (dva izumrla) podijeljenih na dvije skupine, to su atička sa pet jezika i dorska sa jednim.

Novi!!: Slavenski jezici i Helenski jezici · Vidi više »

Hrvatski jezik

O jeziku O njemu, da! O čarobnome vrelu, Što davno ključa iz šikare naše I snagu svoju razmaho je cijelu Kada ga stijenje i glib zatrpaše! On zvuči i psiče, teče gradu i k selu, Kroz zlato njiva, zelenilo paše; Na vatru nalik lije svjetlost vrelu U sve nam sude, čuture i čaše. Ne znamo da l' smo gradili mi njega, Il' on je nama svoju dušu dao.

Novi!!: Slavenski jezici i Hrvatski jezik · Vidi više »

Indoeuropski jezici

Indoeuropski manjinski jezik sa službenim statusom Indoeuropska jezična porodica (privatni kod) prema broju govornika najveća je svjetska jezična porodica kojoj pripada većina europskih jezika i južne i zapadne Azije.

Novi!!: Slavenski jezici i Indoeuropski jezici · Vidi više »

Indoiranski jezici

Indoiranski jezici, velika skupina indoeuropskih jezika koja obuhvaća (310) jezika podijeljenih u dvije glavne podskupine, indoarijsku i iransku.

Novi!!: Slavenski jezici i Indoiranski jezici · Vidi više »

Istočnoslavenski jezici

Istočnoslavenski jezici su podskupina iz skupine slavenskih jezika, indoeuropska jezična porodica.

Novi!!: Slavenski jezici i Istočnoslavenski jezici · Vidi više »

Italski jezici

Italski jezici (prvatni kod) pripadaju grani međusobno srodnih indoeuropskih jezika od kojih su se neki govorili u starom vijeku na području Apeninskog poluotoka.

Novi!!: Slavenski jezici i Italski jezici · Vidi više »

Južnoslavenski jezici

Rasprostranjenost slavenskih jezika bugarski jezik Južnoslavenski jezici, podskupina su slavenskih jezika, ukupno ih je osam (SIL International).

Novi!!: Slavenski jezici i Južnoslavenski jezici · Vidi više »

Kašupski jezik

turistička karta na kašupskom Kašupski jezik (ISO 639-3:; izvorno: kaszëbsczi jãzëk, Kaszëbë, pòmòrsczi jãzëk, kaszëbskò-słowińskô mòwa, poljski: Język kaszubski, njemački: Kaschubische Sprache, kaszubski; kashubian, cashubian, cassubian) je zapadnoslavenski jezik, kojim govori oko 3.000 ljudi od 100.000 ili više (1993 T. Salminen) etničkih Kašuba južno i zapadno od Gdanjska na lijevoj obali donje Wisłe.

Novi!!: Slavenski jezici i Kašupski jezik · Vidi više »

Kajkavski književni jezik

Kajkavski ulični natpis u Zagrebu, u Gornjem Gradu: ''Szvetoga Marka Placz'' (Trg Svetog Marka) Kajkavski književni jezik (ISO 639-3:; kajkavština, kajkavica), nekada standardni oblik jednoga od triju glavnih narječja hrvatskoga jezika, uz čakavsko i štokavsko, a danas priznati povijesni književni jezik koji je 12. siječnja 2016. godine od međunarodne organizacije za standardizaciju (ISO) dobio navedeni status za razdoblje od 16.

Novi!!: Slavenski jezici i Kajkavski književni jezik · Vidi više »

Keltski jezici

Keltski jezici su jezici potekli od proto keltskog ili "običnog keltskog", jedne grane veće zajednice indoeuropskih jezika.

Novi!!: Slavenski jezici i Keltski jezici · Vidi više »

Knaanski jezik

Knaanski jezik (ISO 639-3), izumrli zapadnoslavenski jezik kojeg su do kasnog Europskog Srednjeg vijeka govorili Židovi na području Češke.

Novi!!: Slavenski jezici i Knaanski jezik · Vidi više »

Kod

Kod je u najširem smislu sustav znakova pomoću kojega sudionici komunikacije (najmanje dva) komuniciraju.

Novi!!: Slavenski jezici i Kod · Vidi više »

Lehitski jezici

Lehitski jezici, malena skupina zapadnoslavenskih jezika koji se govore ili su se govorili na području današnje Poljske gdje se još govore poljski, šleski i kašupski, i sjeveroistoku Njemačke gdje se govorio (danas izumrli) polapski jezik.

Novi!!: Slavenski jezici i Lehitski jezici · Vidi više »

Lužičkosrpski jezici

Dvojezične ploče s nazivom ulice u Cottbusu Lužičkosrpski jezici, podskupina od dva zapadnoslavenska jezika koji se govore na istoku Njemačke, u Gornjim i Donjim Lužicama (njem. Ober- und Niederlausitz), po kojima su i dobili imena.

Novi!!: Slavenski jezici i Lužičkosrpski jezici · Vidi više »

Lydnevi

Lydnevi je umjetni jezik, kojeg je izmislio Libor Sztemon.

Novi!!: Slavenski jezici i Lydnevi · Vidi više »

Makedonski jezik

Makedonski jezik (ISO 639-3: mkd), jedan je od slavenskih jezika i službeni jezik Makedonije još od 1944. godine.

Novi!!: Slavenski jezici i Makedonski jezik · Vidi više »

Međuslavenski jezik

Međuslavenski jezik (Medžuslovjansky/Меджусловјанскы u Međuslavenskom) je zonalno konstruirani jezik, izveden 2006.

Novi!!: Slavenski jezici i Međuslavenski jezik · Vidi više »

Moravski jezik

Moravski jezik (moravščina, češki moravština, moravský jazyk) je osporavan jezik, kojim govori stanovništvo u Moravskoj.

Novi!!: Slavenski jezici i Moravski jezik · Vidi više »

Polapski jezik

Polapski jezik (ISO 639-3), izumrli zapadnoslavenski jezik koji se do sredine 18.

Novi!!: Slavenski jezici i Polapski jezik · Vidi više »

Poljski jezik

Poljski jezik (polj. język polski; ISO 639-3) je službeni jezik Republike Poljske.

Novi!!: Slavenski jezici i Poljski jezik · Vidi više »

Prekomurski jezik

Prekomurski križni natpis na Krajni o uskrsnuću (1886). Prekomurski jezik (ISO 639-3: pkm; zahtijev odbijen); nazivan 'prekomursko narječje,' 'prekomurština' (mađ. vend nyelv, prekmurjei nyelv, slovenski prekmurščina, prekomurski prekmürski jezik, prekmürščina, prekmörski jezik, prekmörščina) Narječje slovenskog jezika.

Novi!!: Slavenski jezici i Prekomurski jezik · Vidi više »

Rusinski jezik

Poljsko-rusinski natpis Rusinski jezik (ponegdje se navodi kao istočnorusinski; ISO 639-3) je jezik koji se uglavnom govori u zapadnoj Ukrajini, kao i u susjednim regijama Slovačke i Poljske.

Novi!!: Slavenski jezici i Rusinski jezik · Vidi više »

Ruski jezik

Ruski jezik (ISO 639-3) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika.

Novi!!: Slavenski jezici i Ruski jezik · Vidi više »

Russenorsk jezik

Russenorsk je bio pidžinski jezik kojim su se koristili norveški i ruski (s poluotoka Kola) trgovci i lovci na kitove u 18.

Novi!!: Slavenski jezici i Russenorsk jezik · Vidi više »

Sibirski jezik

Sibirski jezik je umjetni jezik, po naravi je inačica ruskog jezika.

Novi!!: Slavenski jezici i Sibirski jezik · Vidi više »

Slavenosrpski jezik

Slavenosrpski jezik (slavenoserpski, slavjanoserbski, slovenski) je oblik srpskoga jezika koji bijaše u dominantnoj uporabi koncem 18.

Novi!!: Slavenski jezici i Slavenosrpski jezik · Vidi više »

Slovački jezik

Slovački jezik (sl. slovenský jazyk ili slovenčina; ISO 639-3: slk) službeni je jezik Republike Slovačke, koji ima oko 5.019.950 govornika, poglavito u Slovačkoj (4.610.000; popis 2001.); 193.000 u Češkoj (popis 2001.); 11.800 u Mađarskoj (popis 2001.); 80.000 u Srbiji (Vojvodina; W. Brown, 1996.). Slovački se, kao skupina dijalekata, izdvojio iz kasnoga praslavenskoga još u 10. stoljeće.

Novi!!: Slavenski jezici i Slovački jezik · Vidi više »

Slovenski jezik

Slovenski jezik (ISO 639-3) je materinski jezik oko 2 milijuna ljudi u Republici Sloveniji, gdje je službeni jezik (1.730.000 u Sloveniji (1991 popis).), te u Austriji (oko 18.000 u Koruškoj i Štajerskoj; popis), Italiji (oko 100.000 u Trstu, Gorici, Beneškoj Sloveniji, Reziji i Kanalskoj dolini), Mađarskoj (3,190; 2001 popis) i Hrvatskoj (11.800 - 13.100).

Novi!!: Slavenski jezici i Slovenski jezik · Vidi više »

Slovio

Slovio je pisani i govorni umjetni jezik, kojeg je stvorio jezikoslovac Mark Hučko.

Novi!!: Slavenski jezici i Slovio · Vidi više »

Srpski jezik

Srpski jezik (ISO 639-3) je materinski jezik za najmanje 7.020.550.

Novi!!: Slavenski jezici i Srpski jezik · Vidi više »

Srpskohrvatski jezik

Srpskohrvatski ili hrvatskosrpski jezik (ISO 639-3) nazivan i srpsko-hrvatski, hrvatsko-srpski ili hrvatsko-bosansko-srpski; bilo je političko ime hibridnoga jezika koji je trebao nastati spajanjem hrvatskoga i srpskoga, po mišljenju nekih slavista to je bila samo želja koja je zamišljana od 1850. godine, ali se nije ostvarila do 1954. godine i tzv.

Novi!!: Slavenski jezici i Srpskohrvatski jezik · Vidi više »

Staroslavenski jezik

Jan Matějko: Sveti Ćiril i Metod Staroslavenski jezik (ISO 639-3:; zvan i starocrkvenoslavenski, crkvenoslavenski, staromakedonski i starobugarski; česta kratica na engleskom OCS.

Novi!!: Slavenski jezici i Staroslavenski jezik · Vidi više »

Suržik

Suržik (ukrajinski:суржи&#1082), u izvornom značenju "brašno ili kruh napravljeno od miješanog žita", primjerice, pšenice i prosa), je rusko-ukrajinski miješani jezik odnosno sociolekt koji uporabljuju stanovnici istočne Ukrajine, njih ukupno imeđu 15 i 20%. Suržik je mješavina ukrajinskog jezika u svojstvu substratuma s ruskim jezikom u svojstvu superstratuma. Ruski vokabular je kombiniran s ukrajinskom gramatikom i izgovorom. Sličan fenomen je balačka u zapadnoj Rusiji ili trasjanka u Bjelorusiji. Vokabularna uporaba ikojeg od ova dva jezika uvelike je različita ovisno o lokaciji, ili od osobe do osobe, ovisno o obrazovnom stupnju, osobnim iskustvima, seoskoj ili gradskoj sredini, podrijetlo njegovih interlokutora i.t.d.. Postotak ruskih riječi i fonetički utjecaji teže stupnjevito rasti prema istoku i jugu i oko velikih ruskogovornih gradova. Uobičajeno se govori u većini ukrajinskih seoskih područja, s izuzetkom najzapadnijih područja, gdje jezik ne sadrži elemente ruskog jezika, zatim u velikim gradskim sredinama kao što su Donjeck, Harkiv, Luhansk, a ponaosob na Krimu, gdje skoro svo stanovništvo rabi standardni ruski. Razlog nastanku ovog fenomena je dugotrajna rusifikacija prostora na kojima su živjeli etnički Ukrajinci, riječ je uglavnom prostorima istočne Ukrajine i zapadne Rusije. Zajedničko podrijetlo i relativno nedavni razlaz ruskog i ukrajinskog jezika čine teškim za ustanoviti stupanj miješanja u vernakularu ove vrste. Suržik biva često rabljen u humoristične svrhe. Primjerice, kratki književni komadi koje je napisao Les Podervyansky. Trasjanka je sličan fenomen u Bjelorusiji.

Novi!!: Slavenski jezici i Suržik · Vidi više »

Toharski jezici

Toharski je izumrla grana indoeuropske jezične porodice kojom su se služili Toharci na području oaza sjevernih predjela Tarimske zavale (današnji Xinjiang - Autonomna regija Ujgurskog naroda).

Novi!!: Slavenski jezici i Toharski jezici · Vidi više »

Trasjanka

Trasjanka (bjeloruski: трасянка) je bjelorusko-ruski patois ili vrsta međujezika (s jezikoslovačke točke gledišta).

Novi!!: Slavenski jezici i Trasjanka · Vidi više »

Ukrajinski jezik

Ukrajinski jezik (ukr. украї́нська мо́ва - ukrayins'ka mova; ISO 639-3) je po broju govornika drugi slavenski jezik i pripada skupini istočnoslavenskih jezika.

Novi!!: Slavenski jezici i Ukrajinski jezik · Vidi više »

Zapadnorusinski mikrojezik

Zapadnorusinski mikrojezik (Руски язик / Русински язик) naziv koji se ponekad koristi za rusinski govor u sjevernoj Srbiji (Vojvodina) i istočnoj Hrvatskoj, u Srijemu i Slavoniji, koji Aleksandar Duličenko kvalificira kao jedan od slavenskih literarnih mikrojezika.

Novi!!: Slavenski jezici i Zapadnorusinski mikrojezik · Vidi više »

Zapadnoslavenski jezici

Zapadnoslavenski jezici su podskupina od 8 slavenskih jezika u središnjoj Europi.

Novi!!: Slavenski jezici i Zapadnoslavenski jezici · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Slavenski.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »