Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Slavko Goldstein

Indeks Slavko Goldstein

Slavko Goldstein Slavko Goldstein (Sarajevo, 22. kolovoza 1928. – Zagreb, 13. rujna 2017.), bio je hrvatski političar, scenarist, knjižar, leksikograf i povjesničar amater židovske nacionalnosti.

46 odnosi: Akcija stadion (1977.), Židovi, Bleiburška tragedija, Bleiburg (grad), Dražen Budiša, Drugi svjetski rat, Dušan Vukotić, Filozofija, Filozofski fakultet u Zagrebu, Franjo Tuđman, Hrvatska, Hrvatska socijalno-liberalna stranka, Hrvatski sabor, Ivo Goldstein, Izrael, Karlovac, Kibuc, Književnost, Leksikografija, Nagrada Kiklop, Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije, Novinar, Političar, Radio, Sabirni logor Jadovno, Sarajevo, Scenarist, Signali nad gradom (1960.), Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Tuzla, Ustaše, Vjesnik, Zagreb, Zagrebačka sinagoga, 13. rujna, 1928., 1950-ih, 1960., 1977., 1989., 1990-ih, 1990., 20. svibnja, 2012., 2017., 22. kolovoza.

Akcija stadion (1977.)

Akcija stadion, hrvatski dugometražni film iz 1977. godine.

Novi!!: Slavko Goldstein i Akcija stadion (1977.) · Vidi više »

Židovi

Istaknuti Židovi: Juda Makabejac, Josip Flavije, Akiva ben Jozef, Majmonid, Baruch Spinoza, Sigmund Freud, Šalom Alejhem, Albert Einstein, Emmy Noether, David Ben-Gurion, Marc Chagall, Natalie Portman Židovi su semitski narod koji živi u Izraelu te su raspršeni po svijetu, posebice u Europi i Americi.

Novi!!: Slavko Goldstein i Židovi · Vidi više »

Bleiburška tragedija

njem. ''Unterdrauburg''), 1945. Bleiburška tragedija i Križni put (vidi terminologiju) su najčešći nazivi koji se koriste kako bi opisali događanja koja su uslijedila nakon neuspješnog pokušaja predaje pripadnika poraženih vojski Savezničkim Britanskim postrojbama u blizini koruškog gradića Bleiburga u današnjoj Austriji, neposredno nakon završetka Drugog svjetskog rata.

Novi!!: Slavko Goldstein i Bleiburška tragedija · Vidi više »

Bleiburg (grad)

Bleiburg. Bleiburg (sloven. Pliberk) je grad u Austriji koji se nalazi u saveznoj državi Koruškoj blizu granice sa Slovenijom.

Novi!!: Slavko Goldstein i Bleiburg (grad) · Vidi više »

Dražen Budiša

Dražen Budiša (Drniš, 25. srpnja 1948.), hrvatski je političar.

Novi!!: Slavko Goldstein i Dražen Budiša · Vidi više »

Drugi svjetski rat

Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.

Novi!!: Slavko Goldstein i Drugi svjetski rat · Vidi više »

Dušan Vukotić

Dušan Vukotić (Bileća, 7. veljače 1927. – Zagreb, 8. srpnja 1998.), hrvatski redatelj, scenarist, animator, crtač i karikaturist.

Novi!!: Slavko Goldstein i Dušan Vukotić · Vidi više »

Filozofija

otrovnu kukutu. Filozofija ili mudroslovlje je znanost koja proučava načelne (principijalne), apstraktne i opće probleme vezane za bitak, znanje, moral, um, jezik i ljudsku egzistenciju.

Novi!!: Slavko Goldstein i Filozofija · Vidi više »

Filozofski fakultet u Zagrebu

Zgrada Filozofskog fakulteta u Zagrebu Filozofski fakultet u Zagrebu sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu koje je najstarije u Hrvatskoj, a ubraja se i među starija u Europi.

Novi!!: Slavko Goldstein i Filozofski fakultet u Zagrebu · Vidi više »

Franjo Tuđman

Dr.

Novi!!: Slavko Goldstein i Franjo Tuđman · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Slavko Goldstein i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatska socijalno-liberalna stranka

Hrvatska socijalno-liberalna stranka (kratica HSLS), liberalna parlamentarna politička stranka te najstarija stranka (osnivanje u svibnju 1989.) u Hrvatskoj.

Novi!!: Slavko Goldstein i Hrvatska socijalno-liberalna stranka · Vidi više »

Hrvatski sabor

Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Slavko Goldstein i Hrvatski sabor · Vidi više »

Ivo Goldstein

Ivo Goldstein (Zagreb, 16. ožujka 1958.), hrvatski povjesničar i diplomat židovskog podrijetla.

Novi!!: Slavko Goldstein i Ivo Goldstein · Vidi više »

Izrael

Izrael (heb. יִשְׂרָאֵל, Medinat Jisra'el; arap. إسرائيل, Dawlât Isrā'īl), službeno Država Izrael, bliskoistočna je država smještena na jugoistočnoj obali Sredozemnog mora i sjevernoj obali Crvenog mora.

Novi!!: Slavko Goldstein i Izrael · Vidi više »

Karlovac

Karlovac je grad u Hrvatskoj, upravno središte Karlovačke županije.

Novi!!: Slavko Goldstein i Karlovac · Vidi više »

Kibuc

Ein Gev, kibuc na istočnoj obali Galilejskoj jezera. Kibuc (hebrejski: קיבוץ), društvena komuna u Izraelu.

Novi!!: Slavko Goldstein i Kibuc · Vidi više »

Književnost

500px Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije.

Novi!!: Slavko Goldstein i Književnost · Vidi više »

Leksikografija

Leksikografija (grč. lexikón (biblíon).

Novi!!: Slavko Goldstein i Leksikografija · Vidi više »

Nagrada Kiklop

Nagrada Kiklop, godišnja knjižna nagrada koja se od 2004.

Novi!!: Slavko Goldstein i Nagrada Kiklop · Vidi više »

Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije

Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije, punim nazivom Narodnooslobodilačka partizanska i dobrovoljačka vojska Jugoslavije (NOP DVJ) ili Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije (NOV i POJ), kraće i popularnije partizani, naziv je za oružane snage koje su vodile narodnooslobodilački rat na području Jugoslavije tijekom Drugoga svjetskoga rata pod vodstvom tadašnje Komunističke partije Jugoslavije.

Novi!!: Slavko Goldstein i Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije · Vidi više »

Novinar

Ruski predsjednik Vladimir Putin s novinarima Novinar ili novinarka je naziv za osobu koja se bavi novinarstvom, prikupljanjem informacija o tekućim događajima, aktualnim temama, osobama i iste objavljuje u tiskanim, televizijskim, radijskim i elektroničkim medijima.

Novi!!: Slavko Goldstein i Novinar · Vidi više »

Političar

G-20 Političar je naziv osobu kojoj je glavna životna djelatnost bavljenje politikom, bilo kao pripadnik institucija državne vlasti, kroz aktivnosti koje mogu biti mandat, izbori, prosvjedne akcije, pučevi ili revolucije.

Novi!!: Slavko Goldstein i Političar · Vidi više »

Radio

Radio iz 1920. godine Radio, u starijoj literaturi krugoval, bežično je primanje i prijenos komunikacijskih signala elektromagnetskim valovima čije su frekvencije niže od frekvencije vidljive svjetlosti.

Novi!!: Slavko Goldstein i Radio · Vidi više »

Sabirni logor Jadovno

Tlocrt logora Spomenik žrtvama logora Jadovno, rad kipara Ratka Petrića iz 1988. godine. Srušen 1991., obnovljen 2011. godine. Logor Jadovno bio je sabirni logor i logor smrti u dolini Velebita, zapadno od Gospića, koji je 1941. vodila Ustaška obrana tijekom NDH.

Novi!!: Slavko Goldstein i Sabirni logor Jadovno · Vidi više »

Sarajevo

Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Slavko Goldstein i Sarajevo · Vidi više »

Scenarist

Scenarist je pisac filmskog ili kazališnog scenarija, tj.

Novi!!: Slavko Goldstein i Scenarist · Vidi više »

Signali nad gradom (1960.)

Signali nad gradom, hrvatski dugometražni film iz 1960. godine.

Novi!!: Slavko Goldstein i Signali nad gradom (1960.) · Vidi više »

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.

Novi!!: Slavko Goldstein i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »

Tuzla

Tuzla (stari hrvatski naziv: Soli) treći je najveći grad u Bosni i Hercegovini i središte istoimene općine na sjeveroistoku zemlje.

Novi!!: Slavko Goldstein i Tuzla · Vidi više »

Ustaše

Ustaški vojnik, 1942. Ustaša – Hrvatska revolucionarna organizacija, skraćeno UHRO, bivše je hrvatsko separatističko, ultranacionalističko i terorističko tajno društvo koje se kasnije razvilo u fašistički politički pokret.

Novi!!: Slavko Goldstein i Ustaše · Vidi više »

Vjesnik

Vjesnik, politički dnevni list, izlazio je u Zagrebu, od god.

Novi!!: Slavko Goldstein i Vjesnik · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Novi!!: Slavko Goldstein i Zagreb · Vidi više »

Zagrebačka sinagoga

Zagrebačka sinagoga bila je glavno mjesto bogoslužja zagrebačke židovske zajednice u modernoj Hrvatskoj.

Novi!!: Slavko Goldstein i Zagrebačka sinagoga · Vidi više »

13. rujna

13.

Novi!!: Slavko Goldstein i 13. rujna · Vidi više »

1928.

1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.

Novi!!: Slavko Goldstein i 1928. · Vidi više »

1950-ih

Bez opisa.

Novi!!: Slavko Goldstein i 1950-ih · Vidi više »

1960.

Bez opisa.

Novi!!: Slavko Goldstein i 1960. · Vidi više »

1977.

Bez opisa.

Novi!!: Slavko Goldstein i 1977. · Vidi više »

1989.

Bez opisa.

Novi!!: Slavko Goldstein i 1989. · Vidi više »

1990-ih

Bez opisa.

Novi!!: Slavko Goldstein i 1990-ih · Vidi više »

1990.

Bez opisa.

Novi!!: Slavko Goldstein i 1990. · Vidi više »

20. svibnja

20.

Novi!!: Slavko Goldstein i 20. svibnja · Vidi više »

2012.

2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.

Novi!!: Slavko Goldstein i 2012. · Vidi više »

2017.

Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Slavko Goldstein i 2017. · Vidi više »

22. kolovoza

22.

Novi!!: Slavko Goldstein i 22. kolovoza · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »