Brže od pregledniku!
47 odnosi: Akvarel, Albert Kinert, Alegorija, Alojzije Stepinac, Amnestija, Ante Kaštelančić, Želimir Janeš, Bakropis, Barok, Bitka kod Siska, Bleiburška tragedija, Domovinski rat, Henri Matisse, Hrvatska, Hrvatske novine, Ivan Generalić, Ivan Kožarić, Ivo Dulčić, Ivo Režek, Knin, Krsto Hegedušić, Kvirin Sisački, Linorez, Litografija, Marija Bistrica, Marino Tartaglia, Matko Peić, Medalja, Pablo Picasso, Petar Salopek, Plaketa, Raoul Goldoni, Simbol, Sisak, Slikarstvo, Tomislav Krizman, Varaždin, Vladimir Becić, Vladimir Filakovac, Zagreb, Zdenko Gradiš, Zlatko Šulentić, 1919., 1944., 2014., 24. veljače, 9. rujna.
Akvarel
Akvarel (lat. aqua "voda") slikarska je tehnika koja upotrebljava vodene boje, tj.
Novi!!: Slavko Striegl i Akvarel · Vidi više »
Albert Kinert
Albert Kinert (Vinkovci, 6. travnja 1919. - Zagreb 1987.) hrvatski akademski slikar, grafičar, crtač, kipar, ilustrator, likovni pedagog, svestrani likovni umjetnik.
Novi!!: Slavko Striegl i Albert Kinert · Vidi više »
Alegorija
Vermeerova ''Alegorija slikanja'' Alegorija (grč. drugo govoriti) je način prenesenog izražavanja u kojemu se metaforičko ili preneseno značenje ostvaruje u cijeloj slici ili cijeloj radnji; katkada i u cijeloj pjesmi.
Novi!!: Slavko Striegl i Alegorija · Vidi više »
Alojzije Stepinac
Alojzije Stepinac (Brezarić pokraj Krašića, 8. svibnja 1898. – Krašić, 10. veljače 1960.) bio je zagrebački nadbiskup i kardinal.
Novi!!: Slavko Striegl i Alojzije Stepinac · Vidi više »
Amnestija
Amnestija (lat. amnestia, grč. ἀμνηστία - zaboravljanje) je opraštanje kazne počinitelju kaznenog djela koje se daje putem akata najviših tijela državnih vlasti.
Novi!!: Slavko Striegl i Amnestija · Vidi više »
Ante Kaštelančić
Ante Kaštelančić (Podstrana, 17. kolovoza 1911. – Split, 15. travnja 1989.), hrvatski slikar Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu.
Novi!!: Slavko Striegl i Ante Kaštelančić · Vidi više »
Želimir Janeš
Želimir Janeš (Sisak, 12. prosinca 1916. Zagreb, 23. siječnja 1996.), hrvatski je kipar i jedan od najznačajnijih hrvatskih medaljera.Rođen je u Sisku, 12.
Novi!!: Slavko Striegl i Želimir Janeš · Vidi više »
Bakropis
Bakropis Giovanni Vasija iz 1740. godine. Na slici je rimski trg Campo de' Fiori. Bakropis je jedna od kemijskih grafičkih tehnika, oštrih i sočnih linija.
Novi!!: Slavko Striegl i Bakropis · Vidi više »
Barok
Podizanje križa'', 1611., ulje na platnu, 462 × 341 cm, crkva Onze Lieve Vrouwe, Antwerpen. Barok (tal. barocco, španj. i port. barroco/berrucco, engl., franc. baroque, njem. Barock) razdoblje je u glazbi, književnosti i likovnoj umjetnosti koje se nastavlja na renesansu, razvija u rokoko i traje do pojave klasicizma u drugoj polovici 18. stoljeća.
Novi!!: Slavko Striegl i Barok · Vidi više »
Bitka kod Siska
Bitka kod Siska bila je od 15. do 22. lipnja 1593. godine.
Novi!!: Slavko Striegl i Bitka kod Siska · Vidi više »
Bleiburška tragedija
njem. ''Unterdrauburg''), 1945. Bleiburška tragedija i Križni put (vidi terminologiju) su najčešći nazivi koji se koriste kako bi opisali događanja koja su uslijedila nakon neuspješnog pokušaja predaje pripadnika poraženih vojski Savezničkim Britanskim postrojbama u blizini koruškog gradića Bleiburga u današnjoj Austriji, neposredno nakon završetka Drugog svjetskog rata.
Novi!!: Slavko Striegl i Bleiburška tragedija · Vidi više »
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: Slavko Striegl i Domovinski rat · Vidi više »
Henri Matisse
Henri-Émile-Benoît Matisse (Le Cateau-Cambrésis, 31. prosinca 1869. – Nice, 3. studenog 1954.), francuski slikar, grafičar, kipar i dekorater.
Novi!!: Slavko Striegl i Henri Matisse · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Slavko Striegl i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatske novine
* Hrvatske novine (Buenos Aires), mjesečnik.
Novi!!: Slavko Striegl i Hrvatske novine · Vidi više »
Ivan Generalić
Ivan Generalić (Hlebine, 21. prosinca 1914. – Koprivnica, 27. studenoga 1992.), hrvatski naivni slikar.
Novi!!: Slavko Striegl i Ivan Generalić · Vidi više »
Ivan Kožarić
Ivan Kožarić (Petrinja, 10. lipnja 1921. – Zagreb, 15. studenoga 2020.), bio je ugledni hrvatski kipar, član HAZU i član grupe Gorgona.
Novi!!: Slavko Striegl i Ivan Kožarić · Vidi više »
Ivo Dulčić
Brusju Ivo Dulčić (Dubrovnik, 1916. – Zagreb, 2. ožujka 1975.), hrvatski slikar, koji se isticao osobitim smislom za bogat kolorit, i ljubav prema motivima iz svog rodnog grada.
Novi!!: Slavko Striegl i Ivo Dulčić · Vidi više »
Ivo Režek
Autoportret Ive Režeka nastao 1927. godine Ivo Režek (Varaždin 22. svibnja 1898. - Zagreb 2. rujna 1979.) hrvatski akademski slikar i karikaturist.
Novi!!: Slavko Striegl i Ivo Režek · Vidi više »
Knin
Knin je grad u Hrvatskoj, u Šibensko-kninskoj županiji.
Novi!!: Slavko Striegl i Knin · Vidi više »
Krsto Hegedušić
Grob Krste Hegedušića na Mirogoju Krsto Hegedušić (Petrinja, 26. studenoga 1901. – Zagreb, 7. travnja 1975.), hrvatski slikar.
Novi!!: Slavko Striegl i Krsto Hegedušić · Vidi više »
Kvirin Sisački
Kvirin Sisački (? - Sambotel, 4. lipnja 309.), svetac Rimokatoličke Crkve, biskup u Sisciji, mučenik, zaštitnik Siska, Krka, Krčke i Sisačke biskupije.
Novi!!: Slavko Striegl i Kvirin Sisački · Vidi više »
Linorez
Primjer trobojnog linoreza Linorez je grafička tehnika koja prema podjeli klasičnih tiskovnih postupaka spada u kategoriju visokog tiska.
Novi!!: Slavko Striegl i Linorez · Vidi više »
Litografija
Vapnenačka ploča i tisak karte Münchena Litografija je plošni tisak.
Novi!!: Slavko Striegl i Litografija · Vidi više »
Marija Bistrica
Pogled na Svetište Majke Božje Bistričke i crkvu na otvorenom Kip Majke Božje Bistričke Marija Bistrica je općina u Hrvatskom zagorju, u Krapinsko-zagorskoj županiji.
Novi!!: Slavko Striegl i Marija Bistrica · Vidi više »
Marino Tartaglia
Marino Tartaglia (Zagreb, 3. kolovoza 1894. – Zagreb, 21. travnja 1984.) bio je hrvatski slikar i likovni pedagog, dugogodišnji profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu.
Novi!!: Slavko Striegl i Marino Tartaglia · Vidi više »
Matko Peić
Matko Peić (Požega, 10. veljače 1923. – Zagreb, 30. listopada 1999.), bio je hrvatski povjesničar umjetnosti, slikar i književnik.
Novi!!: Slavko Striegl i Matko Peić · Vidi više »
Medalja
renesansnoj Europi. Dizajnirao Pisanello 1447. Medalja ili medaljon (tal. medaglia, franc. médaille, lat. metallum), pločica kružnog oblika od metala (zlata, srebra, bronce, olova, legura) umjetnički proizvod počasnog, memorijalnog ili jubilarnog karaktera.
Novi!!: Slavko Striegl i Medalja · Vidi više »
Pablo Picasso
Pablo Diego José Francisco de Paula Juan Nepomuceno María de los Remedios Cipriano de la Santísima Trinidad Clito Ruiz y Picasso, poznatiji samo kao Pablo Picasso (Malaga, 25. listopada 1881. - Mougins, 8. travnja 1973.), bio je španjolski slikar, suosnivač kubizma i jedan od najpoznatijih umjetnika 20.
Novi!!: Slavko Striegl i Pablo Picasso · Vidi više »
Petar Salopek
Akademski slikar Petar Salopek u vrtu obiteljske kuće u Petrinji. Petar Salopek (Prezid, 28. lipnja 1909. – Petrinja, 21. srpnja 1989.) je akademski slikar, diplomirao 1936. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu.
Novi!!: Slavko Striegl i Petar Salopek · Vidi više »
Plaketa
Plaketa (francuski izgovor:, mala ploča) je mali plitki reljef od bronce ili drugih materijala.
Novi!!: Slavko Striegl i Plaketa · Vidi više »
Raoul Goldoni
Raoul (Raul) Goldoni (Split, 27. siječnja 1919. – Zagreb, 24. ožujka 1983.) je bio hrvatski slikar, kipar, likovni urednik, projektant interijera, dizajner.
Novi!!: Slavko Striegl i Raoul Goldoni · Vidi više »
Simbol
Religiozni simboli Simbol je svaki fenomen kojemu je društveno ili kulturalno pripisano neko značenje, to je mehanizam komunikacije kojeg koriste samo ljudi.
Novi!!: Slavko Striegl i Simbol · Vidi više »
Sisak
Sisak je grad u Hrvatskoj i središte Sisačko-moslavačke županije.
Novi!!: Slavko Striegl i Sisak · Vidi više »
Slikarstvo
Slikarstvo je likovna umjetnost oblikovanja plohe bojom (sve što nastaje umjetničkim slikanjem).
Novi!!: Slavko Striegl i Slikarstvo · Vidi više »
Tomislav Krizman
Tomislav Krizman (Orlovac kraj Karlovca, 21. srpnja 1882. - Zagreb, 24. listopada 1955.), hrvatski - slikar, grafičar začetnik hrvatskoga umjetničkog obrta i dizajna, scenograf i pedagog te pokretač mnogobrojnih kulturnih zbivanja u Hrvatskoj početkom 20.
Novi!!: Slavko Striegl i Tomislav Krizman · Vidi više »
Varaždin
Varaždin je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj smješten uz obalu rijeke Drave, povijesno, kulturno, obrazovno, gospodarsko, sportsko i turističko središte Varaždinske županije, najstarije županije u Hrvatskoj.
Novi!!: Slavko Striegl i Varaždin · Vidi više »
Vladimir Becić
Vladimir Becić (Brod na Savi, 1. lipnja 1886. – Zagreb, 24. svibnja 1954.), hrvatski slikar.
Novi!!: Slavko Striegl i Vladimir Becić · Vidi više »
Vladimir Filakovac
Spomenik Vladimira Filakovca u Slavonskom Brodu Vladimir Filakovac (Brod na Savi, 9. ožujka, 1892. – Zagreb, 22. studenog 1972.), hrvatski slikar Studirao je u Budimpešti, boravio u Beču i Osijeku, te kao pedagog djelovao na akademiji u Beogradu i od 1941.
Novi!!: Slavko Striegl i Vladimir Filakovac · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Slavko Striegl i Zagreb · Vidi više »
Zdenko Gradiš
Zdenko Gradiš (Sisak, 1928. – Zagreb, 1988.), hrvatski slikar i grafičar.
Novi!!: Slavko Striegl i Zdenko Gradiš · Vidi više »
Zlatko Šulentić
Zlatko Šulentić (Glina, 16. ožujka 1893. - Zagreb, 9. srpnja 1971.), hrvatski slikar.
Novi!!: Slavko Striegl i Zlatko Šulentić · Vidi više »
1919.
Bez opisa.
Novi!!: Slavko Striegl i 1919. · Vidi više »
1944.
Bez opisa.
Novi!!: Slavko Striegl i 1944. · Vidi više »
2014.
2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Slavko Striegl i 2014. · Vidi više »
24. veljače
24.
Novi!!: Slavko Striegl i 24. veljače · Vidi više »
9. rujna
9.
Novi!!: Slavko Striegl i 9. rujna · Vidi više »
