Brže od pregledniku!
60 odnosi: Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu, Antun Augustinčić, Antun Mezdjić, Antun Motika, Arheološki muzej u Zagrebu, Bruno Bulić, Ekspresionizam, Emanuel Vidović, Fovizam, Francuska, Frano Šimunović, Grgo Gamulin, Henri Matisse, Hrvatska, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Ivan Meštrović, Ivo Režek, Jerolim Miše, Josip Crnobori, Josip Račić, Jozo Kljaković, Juraj Plančić, Ljubo Babić, Miroslav Kraljević, Nezavisna Država Hrvatska, Oton Postružnik, Pariz, Paul Cézanne, Postimpresionizam, Slavko Kopač, Slikarstvo, Umjetnički paviljon, Venecijanski bijenale, Vladimir Becić, Zagreb, 1908., 1926., 1931., 1932., 1933., 1934., 1935., 1937., 1939., 1940., 1942., 1952., 1958., 1965., 1968., ..., 1969., 1977., 1978., 1979., 1988., 1995., 2. siječnja, 2000., 2003., 8. lipnja. Proširite indeks (10 više) »
Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu
Akademija likovnih umjetnosti (kraticom: ALU) je dijelom Sveučilišta u Zagrebu.
Novi!!: Slavko Šohaj i Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu · Vidi više »
Antun Augustinčić
Antun Augustinčić (Klanjec, 4. svibnja 1900. – Zagreb, 10. svibnja 1979.), bio je hrvatski kipar, likovni pedagog, i akademik.
Novi!!: Slavko Šohaj i Antun Augustinčić · Vidi više »
Antun Mezdjić
Antun Mezdjić (*Zagreb, 5. travnja 1907. - †Zagreb, 15. svibnja 1981.), hrvatski - slikar i likovni pedagog, dugogodišnji profesor na Zagrebačkoj likovnoj Akademiji.
Novi!!: Slavko Šohaj i Antun Mezdjić · Vidi više »
Antun Motika
Antun Motika (Pula, 30. prosinca 1902. – Zagreb, 13. veljače 1992.) hrvatski slikar.
Novi!!: Slavko Šohaj i Antun Motika · Vidi više »
Arheološki muzej u Zagrebu
Antička zbirka Arheološki muzej u Zagrebu samostalno djeluje od 1939. godine, do tada je djelovao u sastavu Narodnog muzeja.
Novi!!: Slavko Šohaj i Arheološki muzej u Zagrebu · Vidi više »
Bruno Bulić
Bruno Bulić (Trst, 7. prosinca 1903. – Zagreb, 26. studenog 1990.), bio je hrvatski slikar, poznat po velikom opusu sakralnih slika koje je naslikao za brojne franjevačke crkve.
Novi!!: Slavko Šohaj i Bruno Bulić · Vidi više »
Ekspresionizam
Edvard Munch: ''Krik'', 1893. Ekspresionizam je umjetnički pravac s početka XX. stoljeća razvijen u Njemačkoj, primarno u književnosti (poeziji) i slikarstvu, ali natruhe istog mogle su se pronaći i u glazbenoj umjetnosti.
Novi!!: Slavko Šohaj i Ekspresionizam · Vidi više »
Emanuel Vidović
Emanuel Vidović (Split, 24. prosinca 1870. – Split, 1. lipnja 1953.), hrvatski slikar.
Novi!!: Slavko Šohaj i Emanuel Vidović · Vidi više »
Fovizam
Fovizam (fra. fauvisme, od fauve - zvijer) je naziv za način slikanja umjetničke skupine francuskih umjetnika koja je osnovana 1905. godine u Parizu.
Novi!!: Slavko Šohaj i Fovizam · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Slavko Šohaj i Francuska · Vidi više »
Frano Šimunović
Frano Šimunović (* Dicmo, 10. listopada 1908. - † Zagreb, 28. ožujka 1995.), je hrvatski - slikar, sin slavnoga književnika Dinka Šimunovića, bio je jedan od najeminentnijih hrvatskih pejzažista.
Novi!!: Slavko Šohaj i Frano Šimunović · Vidi više »
Grgo Gamulin
Grgo Gamulin (Jelsa, 21. kolovoza 1910. – Zagreb, 2. listopada 1997.) bio je hrvatski povjesničar umjetnosti i sveučilišni profesor, utemeljitelj hrvatske poslijeratne povijesti umjetnosti.
Novi!!: Slavko Šohaj i Grgo Gamulin · Vidi više »
Henri Matisse
Henri-Émile-Benoît Matisse (Le Cateau-Cambrésis, 31. prosinca 1869. – Nice, 3. studenog 1954.), francuski slikar, grafičar, kipar i dekorater.
Novi!!: Slavko Šohaj i Henri Matisse · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Slavko Šohaj i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) najviša je hrvatska znanstvena i umjetnička institucija.
Novi!!: Slavko Šohaj i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »
Ivan Meštrović
Ivan Meštrović (Vrpolje, 15. kolovoza 1883. – South Bend, Indiana, SAD, 16. siječnja 1962.), bio je hrvatski kipar, arhitekt i književnik.
Novi!!: Slavko Šohaj i Ivan Meštrović · Vidi više »
Ivo Režek
Autoportret Ive Režeka nastao 1927. godine Ivo Režek (Varaždin 22. svibnja 1898. - Zagreb 2. rujna 1979.) hrvatski akademski slikar i karikaturist.
Novi!!: Slavko Šohaj i Ivo Režek · Vidi više »
Jerolim Miše
Jerolim Miše (Split, 25. rujna 1890. – Split, 14. rujna 1970.), bio je hrvatski slikar, poznat po svom opusu slika razuzdanih tema i mrtvih priroda.
Novi!!: Slavko Šohaj i Jerolim Miše · Vidi više »
Josip Crnobori
Josip Crnobori (Banjole, 22. listopada 1907. – Zagreb, 12. kolovoza 2005.), bio je hrvatski slikar, koji je veći dio svog života proveo u emigraciji.
Novi!!: Slavko Šohaj i Josip Crnobori · Vidi više »
Josip Račić
Josip Račić (Horvati pokraj Zagreba, 22. ožujka 1885. – Pariz, 19. lipnja 1908.), hrvatski slikar.
Novi!!: Slavko Šohaj i Josip Račić · Vidi više »
Jozo Kljaković
Jozo Kljaković (Solin, 10. ožujka 1889. – Zagreb, 1. listopada 1969.), bio je hrvatski slikar, pisac, ilustrator i karikaturist, jedan od najznačajnijih majstora hrvatskoga slikarstva 20. stoljeća.
Novi!!: Slavko Šohaj i Jozo Kljaković · Vidi više »
Juraj Plančić
''Ruže'' Juraj Plančić (Stari Grad, 22. listopada 1899. – Pariz, 19. kolovoza 1930.), hrvatski slikar.
Novi!!: Slavko Šohaj i Juraj Plančić · Vidi više »
Ljubo Babić
Ljubo Babić (Jastrebarsko, 14. lipnja 1890. – Zagreb, 14. svibnja 1974.), hrvatski slikar, povjesničar umjetnosti, likovni pedagog, ilustrator i scenograf.
Novi!!: Slavko Šohaj i Ljubo Babić · Vidi više »
Miroslav Kraljević
Miroslav Kraljević (Gospić, 14. prosinca 1885. – Zagreb, 16. travnja 1913.), hrvatski slikar i kipar.
Novi!!: Slavko Šohaj i Miroslav Kraljević · Vidi više »
Nezavisna Država Hrvatska
Nezavisna Država Hrvatska (skr. NDH, ND Hrvatska ili N. D. Hrvatska), bila je djelomično priznata marionetska država stvorena za vrijeme Drugoga svjetskog rata u okviru poretka Sila Osovine, pod utjecajem nacističke Njemačke i fašističke Italije.
Novi!!: Slavko Šohaj i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »
Oton Postružnik
Oton Postružnik (Maribor, 26. ožujka 1900. – Zagreb, 21. siječnja 1978.), hrvatski slikar.
Novi!!: Slavko Šohaj i Oton Postružnik · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Slavko Šohaj i Pariz · Vidi više »
Paul Cézanne
Paul Cézanne (Aix-en-Provence, 19. siječnja 1839. – Aix-en-Provence, 22. listopada 1906.), francuski slikar čije djelo predstavlja sponu impresionizma s kraja 19.
Novi!!: Slavko Šohaj i Paul Cézanne · Vidi više »
Postimpresionizam
Postimpresionizam (post- + impresionizam, Hrvatska enciklopedija LZMK, Pristupljeno 25. srpnja 2017.) je stilski pravac u umjetnosti s kraja 19.
Novi!!: Slavko Šohaj i Postimpresionizam · Vidi više »
Slavko Kopač
Slavko Kopač (Vinkovci, 21. kolovoza 1913. – Pariz, 23. studenoga 1995.), hrvatsko - francuski slikar i kipar.
Novi!!: Slavko Šohaj i Slavko Kopač · Vidi više »
Slikarstvo
Slikarstvo je likovna umjetnost oblikovanja plohe bojom (sve što nastaje umjetničkim slikanjem).
Novi!!: Slavko Šohaj i Slikarstvo · Vidi više »
Umjetnički paviljon
Umjetnički paviljon u Zagrebu je javna kulturno-umjetnička ustanova i izložbeni prostor na Trgu kralja Tomislava u Zagrebu.
Novi!!: Slavko Šohaj i Umjetnički paviljon · Vidi više »
Venecijanski bijenale
Skulptura Frabrizia Plessia: Mare Verticale na ulazu u GiardineVenecijanski bijenale (talijanski: Biennale di Venezia), ili punim nazivom Međunarodna izložba suvremene likovne umjetnosti, je izložba koja se od 1895.
Novi!!: Slavko Šohaj i Venecijanski bijenale · Vidi više »
Vladimir Becić
Vladimir Becić (Brod na Savi, 1. lipnja 1886. – Zagreb, 24. svibnja 1954.), hrvatski slikar.
Novi!!: Slavko Šohaj i Vladimir Becić · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Slavko Šohaj i Zagreb · Vidi više »
1908.
Bez opisa.
Novi!!: Slavko Šohaj i 1908. · Vidi više »
1926.
Bez opisa.
Novi!!: Slavko Šohaj i 1926. · Vidi više »
1931.
Bez opisa.
Novi!!: Slavko Šohaj i 1931. · Vidi više »
1932.
Bez opisa.
Novi!!: Slavko Šohaj i 1932. · Vidi više »
1933.
Bez opisa.
Novi!!: Slavko Šohaj i 1933. · Vidi više »
1934.
1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.
Novi!!: Slavko Šohaj i 1934. · Vidi više »
1935.
Bez opisa.
Novi!!: Slavko Šohaj i 1935. · Vidi više »
1937.
Bez opisa.
Novi!!: Slavko Šohaj i 1937. · Vidi više »
1939.
Bez opisa.
Novi!!: Slavko Šohaj i 1939. · Vidi više »
1940.
1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.
Novi!!: Slavko Šohaj i 1940. · Vidi više »
1942.
Važni događaji neodređenog datuma.
Novi!!: Slavko Šohaj i 1942. · Vidi više »
1952.
Bez opisa.
Novi!!: Slavko Šohaj i 1952. · Vidi više »
1958.
Bez opisa.
Novi!!: Slavko Šohaj i 1958. · Vidi više »
1965.
1965. (rimski: MCMLXV), bila je 64.
Novi!!: Slavko Šohaj i 1965. · Vidi više »
1968.
Bez opisa.
Novi!!: Slavko Šohaj i 1968. · Vidi više »
1969.
Bez opisa.
Novi!!: Slavko Šohaj i 1969. · Vidi više »
1977.
Bez opisa.
Novi!!: Slavko Šohaj i 1977. · Vidi više »
1978.
Bez opisa.
Novi!!: Slavko Šohaj i 1978. · Vidi više »
1979.
Bez opisa.
Novi!!: Slavko Šohaj i 1979. · Vidi više »
1988.
Bez opisa.
Novi!!: Slavko Šohaj i 1988. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: Slavko Šohaj i 1995. · Vidi više »
2. siječnja
2.
Novi!!: Slavko Šohaj i 2. siječnja · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: Slavko Šohaj i 2000. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Slavko Šohaj i 2003. · Vidi više »
8. lipnja
8.
Novi!!: Slavko Šohaj i 8. lipnja · Vidi više »
