Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Slavko Štimac

Indeks Slavko Štimac

Slavko Štimac (Konjsko Brdo kraj Perušića, 15. listopada 1960.) je hrvatski i srbijanski filmski glumac.

40 odnosi: Adrien Brody, Beograd, Branko Bauer, Emir Kusturica, Glumac, Hrvatska, Igmanski marš (1983.), Jutarnji list, Konjsko Brdo, Lika, Mate Relja, Montevideo, Bog te video! (televizijska serija), Nacional, Neprijatelj (2011.), New York (razdvojba), Obrad Gluščević, Opća i nacionalna enciklopedija, Perušić, Počivali u miru, Područje bez signala (televizijska serija), Podzemlje (1995.), RTL (Hrvatska), Sjećaš li se Dolly Bell?, Sjedinjene Američke Države, Srbija, Sutjeska (1973.), Televizijska serija, Tko to tamo pjeva, Top je bio vreo (2014.), Ubice mog oca, Varljivo ljeto '68, Vlak u snijegu, Vlak u snijegu (1976.), Vuk samotnjak (1972.), 15. listopada, 1960., 1970-ih, 1972., 1976., 1996..

Adrien Brody

Adrien Nicholas Brody (rođen 14. travnja 1973.), američki glumac.

Novi!!: Slavko Štimac i Adrien Brody · Vidi više »

Beograd

Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.

Novi!!: Slavko Štimac i Beograd · Vidi više »

Branko Bauer

Branko Bauer (Dubrovnik, 18. veljače 1921. – Zagreb, 11. travnja 2002.), hrvatski redatelj.

Novi!!: Slavko Štimac i Branko Bauer · Vidi više »

Emir Kusturica

Emir Kusturica (Sarajevo, 24. studenog 1954.) je jugoslavenski i srpski filmski redatelj iz Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Slavko Štimac i Emir Kusturica · Vidi više »

Glumac

Glumac ili glumica je osoba koja glumi ili igra ulogu u nekoj umjetničkoj izvedbi.

Novi!!: Slavko Štimac i Glumac · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Slavko Štimac i Hrvatska · Vidi više »

Igmanski marš (1983.)

Igmanski marš je srpski, slovenski i crnogorski partizanski film redatelja Zdravka Šotre iz 1983., snimljen prema knjizi "Igmanci" Živojina Gavrilovića u produkciji beogradskog Centar Filma, Viba filma iz Ljubljane, Zastava filma iz Beograda i Zeta filma iz Budve.

Novi!!: Slavko Štimac i Igmanski marš (1983.) · Vidi više »

Jutarnji list

Jutarnji list je hrvatski dnevnik, treći je dnevni list po nakladi (podaci AZTN-a) u Hrvatskoj (nakon 24sata i Večernjeg lista) s nakladom od oko 25.000 primjeraka.

Novi!!: Slavko Štimac i Jutarnji list · Vidi više »

Konjsko Brdo

Konjsko Brdo je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Perušić, Ličko-senjska županija.

Novi!!: Slavko Štimac i Konjsko Brdo · Vidi više »

Lika

Lika (zeleno) i Ličko primorje (svijetlo zeleno) na karti Hrvatske Lika je povijesna regija na jugozapadu središnjeg dijela Hrvatske, površine od oko 5000 km2.

Novi!!: Slavko Štimac i Lika · Vidi više »

Mate Relja

Mate Relja (Šibenik, 29. kolovoza 1922. – Zagreb, 1. kolovoza 2006.) bio je hrvatski redatelj i scenarist.

Novi!!: Slavko Štimac i Mate Relja · Vidi više »

Montevideo, Bog te video! (televizijska serija)

Montevideo, Bog te video! srbijanska je povijesno-humoristična TV serija.

Novi!!: Slavko Štimac i Montevideo, Bog te video! (televizijska serija) · Vidi više »

Nacional

Nacional je hrvatski politički tjednik.

Novi!!: Slavko Štimac i Nacional · Vidi više »

Neprijatelj (2011.)

Neprijatelj (srp. Непријатељ) je srpski film iz 2011. godine.

Novi!!: Slavko Štimac i Neprijatelj (2011.) · Vidi više »

New York (razdvojba)

New York može značiti.

Novi!!: Slavko Štimac i New York (razdvojba) · Vidi više »

Obrad Gluščević

Obrad Gluščević (Metković, 17. siječnja 1913. – Zagreb, 5. rujna 1980.), hrvatski, filmski i televizijski redatelj i scenarist.

Novi!!: Slavko Štimac i Obrad Gluščević · Vidi više »

Opća i nacionalna enciklopedija

Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga, hrvatska opća enciklopedija.

Novi!!: Slavko Štimac i Opća i nacionalna enciklopedija · Vidi više »

Perušić

Perušić je općina u Ličko-senjskoj županiji.

Novi!!: Slavko Štimac i Perušić · Vidi više »

Počivali u miru

"Počivali u miru" hrvatska je dramska serija koja je s prikazivanjem krenula 4. siječnja 2013. godine.

Novi!!: Slavko Štimac i Počivali u miru · Vidi više »

Područje bez signala (televizijska serija)

Područje bez signala hrvatska je dramska serija koja se od 27. prosinca 2021. do 31. siječnja 2022. godine emitirala na programu HTV 1.

Novi!!: Slavko Štimac i Područje bez signala (televizijska serija) · Vidi više »

Podzemlje (1995.)

Podzemlje (eng. Underground, znan i kao Bila jednom jedna zemlja) je crnohumorna antiratna drama iz 1995. koju je režirao Emir Kusturica u srpsko-francusko-njemačko-mađarskoj koprodukciji.

Novi!!: Slavko Štimac i Podzemlje (1995.) · Vidi više »

RTL (Hrvatska)

RTL je hrvatska privatna televizijska postaja u stopostotnom vlasništvu tvrtke RTL Hrvatska d.o.o. koja prikazuje svoj program od 30. travnja 2004. Prva je televizijska postaja u Hrvatskoj koja je počela stalno prikazivanje u formatu 16:9, i to 31. prosinca 2010. godine.

Novi!!: Slavko Štimac i RTL (Hrvatska) · Vidi više »

Sjećaš li se Dolly Bell?

Sjećaš li se Dolly Bell? je bosanskohercegovački dramski film iz 1981. godine, redatelja Emira Kusturice, kojem je to ujedno i prvi igrani film koji je režirao.

Novi!!: Slavko Štimac i Sjećaš li se Dolly Bell? · Vidi više »

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

Novi!!: Slavko Štimac i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »

Srbija

Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.

Novi!!: Slavko Štimac i Srbija · Vidi više »

Sutjeska (1973.)

Sutjeska je bosanskohercegovački ratni film u režiji hrvatskog redatelja Stipe Delića iz 1973. godine.

Novi!!: Slavko Štimac i Sutjeska (1973.) · Vidi više »

Televizijska serija

Televizijska serija označava niz filmskih djela, koje se obično emitiraju u isto vrijeme u određenim danima tjedna na televiziji.

Novi!!: Slavko Štimac i Televizijska serija · Vidi više »

Tko to tamo pjeva

"Tko to tamo pjeva?" (srp. “Ko to tamo peva?”/ "Ко то тамо пева?") je srpska komedija iz 1980. koju je režirao Slobodan Šijan.

Novi!!: Slavko Štimac i Tko to tamo pjeva · Vidi više »

Top je bio vreo (2014.)

Top je bio vreo (srp. Топ је био врео) je srpski film iz 2014. godine.

Novi!!: Slavko Štimac i Top je bio vreo (2014.) · Vidi više »

Ubice mog oca

Ubice mog oca je srbijanska televizijska serija iz 2016.

Novi!!: Slavko Štimac i Ubice mog oca · Vidi više »

Varljivo ljeto '68

Varljivo ljeto '68 je srpski film, snimljen 1984. godine.

Novi!!: Slavko Štimac i Varljivo ljeto '68 · Vidi više »

Vlak u snijegu

Roman Vlak u snijegu (prvotno naslovljen kao Djeca velikog sela), napisao je Mato Lovrak 1931. godine kao mladi učitelj.

Novi!!: Slavko Štimac i Vlak u snijegu · Vidi više »

Vlak u snijegu (1976.)

Vlak u snijegu, hrvatski dugometražni film iz 1976. godine snimljen prema istoimenom romanu Mate Lovraka.

Novi!!: Slavko Štimac i Vlak u snijegu (1976.) · Vidi više »

Vuk samotnjak (1972.)

Vuk samotnjak hrvatski je dugometražni film iz 1972. godine.

Novi!!: Slavko Štimac i Vuk samotnjak (1972.) · Vidi više »

15. listopada

15.

Novi!!: Slavko Štimac i 15. listopada · Vidi više »

1960.

Bez opisa.

Novi!!: Slavko Štimac i 1960. · Vidi više »

1970-ih

Važni događaji iz 1970-ih u fotografskoj montaži.

Novi!!: Slavko Štimac i 1970-ih · Vidi više »

1972.

Bez opisa.

Novi!!: Slavko Štimac i 1972. · Vidi više »

1976.

Bez opisa.

Novi!!: Slavko Štimac i 1976. · Vidi više »

1996.

Bez opisa.

Novi!!: Slavko Štimac i 1996. · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »