Brže od pregledniku!
19 odnosi: Atika (arhitektura), Bitka kod Akcija, Feston, Francuska, Friz, Helenizam, Hrvatska, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Lille, Michelangelo Buonarroti, Povijest Pule, Pula, Reljef, Rim, Rozeta, Sergijevci, Slavoluk, Zlatna vrata, 27. pr. Kr..
Atika (arhitektura)
Santa Maria Novella, pročelje s atikom, Leone Battista Alberti 1458. – 1471. U klasičnoj arhitekturi, pojam atika označava niski zid (ili visine etaže) iznad vijenca klasične fasade.
Novi!!: Slavoluk Sergijevaca i Atika (arhitektura) · Vidi više »
Bitka kod Akcija
Bitka kod Akcija, krupni plan Bitka kod Akcija, pregledna karta Bitka kod Akcija bila je pomorska bitka između Marka Antonija i Oktavijana kojom završavaju rimski građanski ratovi i nastaje Rimsko Carstvo.
Novi!!: Slavoluk Sergijevaca i Bitka kod Akcija · Vidi više »
Feston
Feston, čakavski feštun (od latinske riječi festus - svečan) je naziv za ukras načinjen od zelena granja, cvijeća i plodova, isprepletenim u dugi dekorativni lanac, često dodatno ukrašen vrpcama koje ga ujedno učvršćuju i povezuju.
Novi!!: Slavoluk Sergijevaca i Feston · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Slavoluk Sergijevaca i Francuska · Vidi više »
Friz
Ateni. Friz je u arhitekturi široki centralni dio entablature i može biti ravan ili — u jonskom ili korintskom redu — dekoriran bareljefima.
Novi!!: Slavoluk Sergijevaca i Friz · Vidi više »
Helenizam
Venera Milska, jedna od najpoznatijih skulptura helenizma. Helenizam (grč. ἑλληνıσμός: oponašanje svega što je grčko), u širem značenju, grčka kultura u svim fazama svojega razvoja, kao i prihvaćanje te kulture i jezika od drugih, negrčkih naroda.
Novi!!: Slavoluk Sergijevaca i Helenizam · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Slavoluk Sergijevaca i Hrvatska · Vidi više »
Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Zgrada Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža u Zagrebu Leksikografski zavod Miroslav Krleža (od 1950. do 1962. Leksikografski zavod FNRJ, a od 1962. do 1991. Jugoslavenski leksikografski zavod) u Zagrebu središnja je i jedina nacionalna leksikografska ustanova koja se sustavno bavi leksikografijom.
Novi!!: Slavoluk Sergijevaca i Leksikografski zavod Miroslav Krleža · Vidi više »
Lille
Lille (nizozemski: Rijsel) je grad na sjeveru Francuske, u srcu prostrane ravnice nedaleko od belgijske granice, usred široke zone urbanih naselja.
Novi!!: Slavoluk Sergijevaca i Lille · Vidi više »
Michelangelo Buonarroti
Michelangelo di Lodovico Buonarroti Simoni (Caprese Michelangelo, 6. ožujka 1475. – Rim, 18. veljače 1564.) je bio renesansni slikar, kipar, arhitekt i pjesnik.
Novi!!: Slavoluk Sergijevaca i Michelangelo Buonarroti · Vidi više »
Povijest Pule
Povijest Pule započinje prije otprilike 3000 godina kada je na brežuljku na kojem se danas nalazi Kaštel nastalo prvo gradinsko naselje, utvrda Histra.
Novi!!: Slavoluk Sergijevaca i Povijest Pule · Vidi više »
Pula
Pula (tal. Pola, istrovenetski Poła, istriotski Puola, lat. Pietas Iulia, stariji hrv. čak. Pul,Zvane Črnja, Eseji, Jubilarno izdanje u povodu pedesetogodišnjice književnog rada, »Otokar Keršovani«, Opatija, 1988.,, str. 109., 110., 112. slov. Pulj, njem. Polei), grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Slavoluk Sergijevaca i Pula · Vidi više »
Reljef
Reljef čine sve ravnine i neravnine na Zemljinoj površini.
Novi!!: Slavoluk Sergijevaca i Reljef · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: Slavoluk Sergijevaca i Rim · Vidi više »
Rozeta
* rozeta (arhitektura), element dekoracije u obliku ružinog cvijeta sa stiliziranim laticama koji se primjenjuje od romanike.
Novi!!: Slavoluk Sergijevaca i Rozeta · Vidi više »
Sergijevci
Sergijevci (lat. gens Sergia), jedna od najstarijih rimskih patricijskih obitelji koja vuče podrijetlo od Trojanaca i Albanaca.
Novi!!: Slavoluk Sergijevaca i Sergijevci · Vidi više »
Slavoluk
''Slavoluk pobjede (Arc de Triomphe)'' u Parizu (1806. – 1836.). Slavoluk ili trijumfalni luk je osobit arhitektonski oblik koji su izmislili Rimljani.
Novi!!: Slavoluk Sergijevaca i Slavoluk · Vidi više »
Zlatna vrata
* česti naziv za Slavoluk Sergijevaca, antički rimski slavoluk u Puli.
Novi!!: Slavoluk Sergijevaca i Zlatna vrata · Vidi više »
27. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Slavoluk Sergijevaca i 27. pr. Kr. · Vidi više »
