Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Slobodna Dalmacija

Indeks Slobodna Dalmacija

Slobodna Dalmacija je hrvatski dnevnik i najtražnije novine u Dalmaciji.

118 odnosi: Adolf Hitler, Anatolij Kudrjavcev, Ante Tomić, Đermano Ćićo Senjanović, Beograd, Berliner, Božidar Novak, Boris Dežulović, Bosma i Hercegovima, Brštanovo, Cvijeta Job, Dalmacija, Davor Štambuk, Davorin Rudolf, Demokracija, Drugi svjetski rat, Dubrovnik, Dugopolje, El Alamein, Europa, Fjodor Klarić, Franjo Tuđman, Frano Baras, Hanza Media, HNK Hajduk Split, Hrvatska, Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatski jezik, Hrvatsko proljeće, Hvar (grad), Informbiro, Inoslav Bešker, Italija, Ivica Mlivončić, Ivo Baljkas, Jakša Fiamengo, Japan, Joško Čelan, Josip Broz Tito, Josip Jović (novinar), Jugoslavenska narodna armija, Jure Kaštelan, Karađorđevo, Komunizam, Kultura, Leon Geršković, Livno, Marija Čudina, Marin Kuzmić, Miljenko Smoje, ..., Milorad Bibić, Mirko Slade Šilović, Moseć, Mosor, Nacionalsocijalizam, Neven Šegvić, Novine, Ogorje, Olga Ramljak, Parafraza, Pero Zlatar, Petar Šegvić, Petar Požar, Pokret nesvrstanih, Predrag Lucić, Radničko samoupravljanje, Ranko Marinković, Renato Baretić, Sicilija, Silvije Tomašević, Sjedinjene Američke Države, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Split, Srbija, Stjepan Pulišelić, Sveti Dujam, Tonči Kerum, Vis (grad), Vladimir Bakarić, Volgograd, Zadar, Zagreb, Zlatko Gall, 13. ožujka, 13. svibnja, 15. travnja, 17. lipnja, 1942., 1943., 1944., 1945., 1950., 1962., 1971., 1973., 1980., 1989., 1990., 1991., 1993., 1995., 1999., 20. stoljeće, 2005., 2008., 2016., 26. lipnja, 26. listopada, 27. kolovoza, 3. lipnja, 4. svibnja, 5. kolovoza, 50-ih, 6. svibnja, 7. svibnja, 8. ožujka, 8. svibnja, 80-ih. Proširite indeks (68 više) »

Adolf Hitler

Adolf Hitler (Braunau am Inn, 20. travnja 1889. - Berlin, 30. travnja 1945.) bio je njemački političar, vođa Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke (njemački: Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei, skraćeno NSDAP), poznate pod nazivom Nacistička stranka.

Novi!!: Slobodna Dalmacija i Adolf Hitler · Vidi više »

Anatolij Kudrjavcev

Anatolij Kudrjavcev (Анатолий Александрович Кудрявцев, Anatolij Aleksandrovič Kudrjavcev; Split, 26. listopada 1930. - Split, 23. ožujka 2008.), teatrolog, sveučilišni profesor, književnik i dugogodišnji kazališni kritičar.

Novi!!: Slobodna Dalmacija i Anatolij Kudrjavcev · Vidi više »

Ante Tomić

Ante Tomić Ante Tomić (Split, 22. travnja 1970.), kontroverzni hrvatski književnik i novinar.

Novi!!: Slobodna Dalmacija i Ante Tomić · Vidi više »

Đermano Ćićo Senjanović

Đermano Ćićo Senjanović (Split, 1949. - Split, 18. ožujka 2013.), hrvatski novinar, humorist i jedan od osnivača satiričnog tjednika Feral Tribune.

Novi!!: Slobodna Dalmacija i Đermano Ćićo Senjanović · Vidi više »

Beograd

Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.

Novi!!: Slobodna Dalmacija i Beograd · Vidi više »

Berliner

Berliner je novinski format tipičnih mjera stranica 315 × 470 mm.

Novi!!: Slobodna Dalmacija i Berliner · Vidi više »

Božidar Novak

*Božidar Novak (novinar).

Novi!!: Slobodna Dalmacija i Božidar Novak · Vidi više »

Boris Dežulović

Boris Dežulović (Split, 20. studenog 1964.) hrvatski novinar i pisac.

Novi!!: Slobodna Dalmacija i Boris Dežulović · Vidi više »

Bosma i Hercegovima

Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.

Novi!!: Slobodna Dalmacija i Bosma i Hercegovima · Vidi više »

Brštanovo

Brštanovo je naselje u općini Klis u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Novi!!: Slobodna Dalmacija i Brštanovo · Vidi više »

Cvijeta Job

Cvijeta Job (Beograd, 6. kolovoza 1924. - Zagreb, 18. lipnja 2013.), Hrvatski muzej turizma hrvatska likovna umjetnica.

Novi!!: Slobodna Dalmacija i Cvijeta Job · Vidi više »

Dalmacija

Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski Dalmocija, Delmoacija, Durmacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.

Novi!!: Slobodna Dalmacija i Dalmacija · Vidi više »

Davor Štambuk

Bježi, a moli se da se spotakne i padne Davor Štambuk (Split 29. prosinca 1934. - Zagreb, 7. ožujka 2018.), bio je hrvatski karikaturist.

Novi!!: Slobodna Dalmacija i Davor Štambuk · Vidi više »

Davorin Rudolf

Davorin Rudolf (Omiš, 13. veljače 1934.), hrvatski znanstvenik i političar, redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, sveučilišni profesor međunarodnoga javnog prava u miru i doktor pravnih znanosti.

Novi!!: Slobodna Dalmacija i Davorin Rudolf · Vidi više »

Demokracija

Glasovanje u Francuskoj 2007. Izravna demokracija u Švicarskoj Pojam demokracija označava pluralistički oblik vlasti u kojem sve odluke neke države donosi izravno ili neizravno većina njezinih građana kroz izbore.

Novi!!: Slobodna Dalmacija i Demokracija · Vidi više »

Drugi svjetski rat

Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. - 2. rujna 1945.) međunarodni je sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvog svjetskog rata.

Novi!!: Slobodna Dalmacija i Drugi svjetski rat · Vidi više »

Dubrovnik

Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na jugu Hrvatske.

Novi!!: Slobodna Dalmacija i Dubrovnik · Vidi više »

Dugopolje

Dugopolje je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Slobodna Dalmacija i Dugopolje · Vidi više »

El Alamein

El Alamein (ili Al Alamayn) (arapski: العلمين) je grad na sjeveru Egipta, na obali Sredozemnog mora.

Novi!!: Slobodna Dalmacija i El Alamein · Vidi više »

Europa

Europa je zapadni dio Euroazije.

Novi!!: Slobodna Dalmacija i Europa · Vidi više »

Fjodor Klarić

Fjodor „Feđa“ Klarić (Split, 28. srpnja 1946.) hrvatski je novinar fotoreporter., koji „slika život oko sebe“Jurica Pavičić, „HND-ov laureat Feđa Klarić, čovjek koji slika život oko sebe“, Slobodna Dalmacija 4.

Novi!!: Slobodna Dalmacija i Fjodor Klarić · Vidi više »

Franjo Tuđman

Dr Franjo Tuđman (Veliko Trgovišće, 14. svibnja 1922. – Zagreb, 10. prosinca 1999.), bio je povjesničar, akademik HAZU, državnik, prvi predsjednik suverene i samostalne Republike Hrvatske i vrhovnik Hrvatske vojske.

Novi!!: Slobodna Dalmacija i Franjo Tuđman · Vidi više »

Frano Baras

Frano Baras je hrvatski romanist, publicist i esejist. Piše članke i zapise o starioj i novijoj prošlosti i sadašnjosti, područja Dalmacije, posebice o Splitu, zbog čega nosi naslov čuvara splitskog pamćenja Nositelj pamćenja Splita, prof. Frano Baras, predstavio dvije knjige, Slobodna Dalmacija, 25.10.2011. | 20:2, pristupljeno 4. svibnja 2016.. Živi u Splitu i na Madeiri Frano Baras, Matica hrvatska, pristupljeno 4. svibnja 2016..

Novi!!: Slobodna Dalmacija i Frano Baras · Vidi više »

Hanza Media

Hanza Media vodeća je hrvatska medijska tvrtka u jugoistočnoj Europi.

Novi!!: Slobodna Dalmacija i Hanza Media · Vidi više »

HNK Hajduk Split

HNK Hajduk je hrvatski nogometni klub iz Splita.

Novi!!: Slobodna Dalmacija i HNK Hajduk Split · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) je europska država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država, a zemljopisno smještena u južnom dijelu Srednje Europe te u sjevernom dijelu Sredozemlja. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, dok na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.578 km², a površina obalnog mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni grad je Zagreb, koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskog i sredozemnog kulturnog kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranog srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine, Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom, pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 876. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira po prvi puta i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevina. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska stupa u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznatog kao Pacta conventa sklopljenog 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., uslijed Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Kroz cijelo vrijeme Habsburške vladavine, Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda kroz Pragmatičku sankciju iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarsku nagodbu iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, godine 1918. Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom te sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim, Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija), iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Nakon Drugoga svjetskog rata, godine 1945. režim srpskog kralja zamijenio je komunistički režim. U tom vremenu, Hrvatska je bila socijalistička republika i kao federalna jedinica tvorila SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkog sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabrani višestranački državni sabor u Hrvatskoj. Dana 25. lipnja 1991. godine, Republika Hrvatska je ustavnom odlukom državnog sabora postala samostalna i nezavisna država. U Hrvatskoj se službeno koristi hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Hrvatska ima 4.284.889 stanovnika. Hrvati čine 90,42% stanovništva, a najbrojnija nacionalna manjina su Srbi koji čine 4,36% stanovništva, dok svaka od ostalih nacionalnih manjina čini manje od 1% stanovništva. Najveći dio stanovništva (91,36%) je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti (86,28%). Prema političkom ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnom gospodarstvom. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora i Europske unije.

Novi!!: Slobodna Dalmacija i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatska demokratska zajednica

Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) je hrvatska politička stranka demokršćanske orijentacije.

Novi!!: Slobodna Dalmacija i Hrvatska demokratska zajednica · Vidi više »

Hrvatski jezik

O jeziku O njemu, da! O čarobnome vrelu, Što davno ključa iz šikare naše I snagu svoju razmaho je cijelu Kada ga stijenje i glib zatrpaše! On zvuči i psiče, teče gradu i k selu, Kroz zlato njiva, zelenilo paše; Na vatru nalik lije svjetlost vrelu U sve nam sude, čuture i čaše. Ne znamo da l' smo gradili mi njega, Il' on je nama svoju dušu dao.

Novi!!: Slobodna Dalmacija i Hrvatski jezik · Vidi više »

Hrvatsko proljeće

Hrvatsko proljeće bilo je kulturno-politički pokret koji je ranih 1970-ih tražio pripadajuća prava Hrvatske u okviru Jugoslavije.

Novi!!: Slobodna Dalmacija i Hrvatsko proljeće · Vidi više »

Hvar (grad)

Hvar Palača u Hvaru Barokna katedrala sv. Stjepana Simbol Venecije Hvar (čakavski:Hvor ili For, grčki:Pharos, latinski:Pharia, talijanski: Lesina) grad je u Hrvatskoj koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Novi!!: Slobodna Dalmacija i Hvar (grad) · Vidi više »

Informbiro

Informbiro franc.

Novi!!: Slobodna Dalmacija i Informbiro · Vidi više »

Inoslav Bešker

Inoslav Bešker (Zagreb, 30. siječnja 1950.), hrvatski je novinar koji živi i radi u Rimu.

Novi!!: Slobodna Dalmacija i Inoslav Bešker · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje EU.

Novi!!: Slobodna Dalmacija i Italija · Vidi više »

Ivica Mlivončić

Ivica Mlivončić (Vareš, 1931. – 1. travnja 2013.) je hrvatski novinar, publicist i istraživač Hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata, hrvatsko-bošnjačkog sukoba te djelovanju Al Quaide u ratu u BiH.

Novi!!: Slobodna Dalmacija i Ivica Mlivončić · Vidi više »

Ivo Baljkas

Ivo Baljkas (Šibenik, 28. svibnja 1892. - Zagreb, 17. ožujka 1977.), hrvatski novinar i političar.

Novi!!: Slobodna Dalmacija i Ivo Baljkas · Vidi više »

Jakša Fiamengo

Jakša Fiamengo (Komiža, 26. studenog 1946.), hrvatski pjesnik i akademik.

Novi!!: Slobodna Dalmacija i Jakša Fiamengo · Vidi više »

Japan

Japan (日本, Nippon ili Nihon, službeno, 日本国 Nippon-koku ili Nihon-koku) je otočna država u istočnoj Aziji smještena na lancu otoka istočno od Azijskog kontinenta, na zapadnom rubu Pacifičkog oceana sjeverno od Istočnokineskog mora.

Novi!!: Slobodna Dalmacija i Japan · Vidi više »

Joško Čelan

Joško Čelan (Split, 1951.) je hrvatski novinar, publicist i filmski kritičar.

Novi!!: Slobodna Dalmacija i Joško Čelan · Vidi više »

Josip Broz Tito

Josip Broz Tito (Kumrovec, 7. svibnja 1892. – Ljubljana, 4. svibnja 1980.), bio je hrvatski i jugoslavenski političar, revolucionar, državnik i komunistički vođa, i diktator.

Novi!!: Slobodna Dalmacija i Josip Broz Tito · Vidi više »

Josip Jović (novinar)

Josip Jović (Imotski, 1950.), hrvatski je novinar i publicist.

Novi!!: Slobodna Dalmacija i Josip Jović (novinar) · Vidi više »

Jugoslavenska narodna armija

Vrhovni zapovjednik JNA Josip Broz Tito vrši pregled počasne garde Hrvatskom povijesnom muzeju Jugoslavenska narodna armija (skraćeno JNA; srp.: Jugoslovenska narodna armija, slo.: Jugoslovanska ljudska armada, mak.; Југословенска народна армија) (22. prosinca 1941. – 20. svibnja 1992.) bila je dio jedinstvenih oružanih snaga SFRJ do njezina raspada.

Novi!!: Slobodna Dalmacija i Jugoslavenska narodna armija · Vidi više »

Jure Kaštelan

Jure Kaštelan (Zakučac kraj Omiša, 18. prosinca 1919. – Zagreb, 24. veljače 1990.), hrvatski pjesnik i književnik.

Novi!!: Slobodna Dalmacija i Jure Kaštelan · Vidi više »

Karađorđevo

Karađorđevo (ćir.: Карађорђево, mađ.: Bélamajor) je naselje u općini Bačka Palanka u Južnobačkom okrugu u Vojvodini.

Novi!!: Slobodna Dalmacija i Karađorđevo · Vidi više »

Komunizam

Komunizam je radikalna politička ideologija koja revolucionarnim nasiljem želi ostvariti potpunu društvenu jednakost.

Novi!!: Slobodna Dalmacija i Komunizam · Vidi više »

Kultura

Kultura je cjelokupno društveno naslijeđe neke grupe ljudi, to jest naučeni obrasci mišljenja, osjećanja i djelovanja neke grupe, zajednice ili društva, kao i izrazi tih obrazaca u materijalnim objektima.

Novi!!: Slobodna Dalmacija i Kultura · Vidi više »

Leon Geršković

Leon Geršković Hrvatski pravnik i političar židovskog podrijetlaIvo Goldstein, 2004., str.

Novi!!: Slobodna Dalmacija i Leon Geršković · Vidi više »

Livno

Livno (stariji nazivi: Hlivno John Van Antwerp Fine, When Ethnicity Did Not Matter in the Balkans, University of Michigan Press, 2006. Marko Vego, Naselja bosanske srednjevjekovne države, Svetlost, 1957. Vjekoslav Klaić, Bribirski knezovi od plemena Šubič do god. 1347, Naklada "Matice hrvatske", 1897., HlijevnoNada Klaić, Ivo Goldstein; Srednjovjekovna Bosna: politički položaj bosanskih vladara do Tvrtkove krunidbe, 1377. g; Grafički zavod Hrvatske, 1989. Zemaljski muzej u Bosni i Hercegovini, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, University of Michigan Press, 2006.) je grad u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Slobodna Dalmacija i Livno · Vidi više »

Marija Čudina

Marija Čudina (Lovinac, Lika, 21. studenog 1937. - Beograd, 25. rujna 1986.), hrvatska književnica i pjesnikinja.

Novi!!: Slobodna Dalmacija i Marija Čudina · Vidi više »

Marin Kuzmić

Marin Kuzmić (Split, 1. siječnja 1940.) hrvatski je književni i novinski urednik.

Novi!!: Slobodna Dalmacija i Marin Kuzmić · Vidi više »

Miljenko Smoje

Miljenko Smoje (Split, 14. veljače 1923. - Split, 25. listopada 1995.) hrvatski novinar, književnik, i televizijski scenarist.

Novi!!: Slobodna Dalmacija i Miljenko Smoje · Vidi više »

Milorad Bibić

Milorad Bibić Mosor (Split, 25. srpnja 1952. - Zagreb, 17. veljače 2012.), bio je hrvatski novinar, športski novinar, športski publicist, filmski scenarist, kroničar, pisac, televizijski voditelj, športaš i športski djelatnik.

Novi!!: Slobodna Dalmacija i Milorad Bibić · Vidi više »

Mirko Slade Šilović

Mirko Slade-Šilović (1916.-1992.) je hrvatski pjesnik.

Novi!!: Slobodna Dalmacija i Mirko Slade Šilović · Vidi više »

Moseć

Moseć je planina u Zagori.

Novi!!: Slobodna Dalmacija i Moseć · Vidi više »

Mosor

Bračkog kanala Zvjezdanog sela Mosor Mosor je planina u Dalmaciji.

Novi!!: Slobodna Dalmacija i Mosor · Vidi više »

Nacionalsocijalizam

Nacionalsocijalizam (njem. Nationalsozialismus), češće samo nacizam, politički je pokret u Njemačkoj koji je iniciran 1920.

Novi!!: Slobodna Dalmacija i Nacionalsocijalizam · Vidi više »

Neven Šegvić

Neven Šegvić (Split, 26. siječnja 1917. - Split, 13. listopada 1992.), hrvatski arhitekt.

Novi!!: Slobodna Dalmacija i Neven Šegvić · Vidi više »

Novine

Hrvatske novine Novine su tiskani mediji koji objavljuju razne vijesti iz društvenog, političkog, kulturnog i športskog života, izvještavaju o dnevnim događajima, donose priče, romane u nastavcima i stripove, objavljuju oglase, reklame itd.

Novi!!: Slobodna Dalmacija i Novine · Vidi više »

Ogorje

*Gornje Ogorje.

Novi!!: Slobodna Dalmacija i Ogorje · Vidi više »

Olga Ramljak

Olga Ramljak (Split, 1948.) je hrvatska novinarka.

Novi!!: Slobodna Dalmacija i Olga Ramljak · Vidi više »

Parafraza

Parafraza (gr. παραφρασις.

Novi!!: Slobodna Dalmacija i Parafraza · Vidi više »

Pero Zlatar

Pero Zlatar (Skoplje, 26. listopada 1934.) - hrvatski novinar i publicist Od 1954.

Novi!!: Slobodna Dalmacija i Pero Zlatar · Vidi više »

Petar Šegvić

Petar Šegvić (Split, 25. lipnja 1930. - Split, 7. lipnja 1990.), hrvatski veslač, osvajač zlatne medalje na Olimpijskim igrama u Helsinkiju 1952. godine.

Novi!!: Slobodna Dalmacija i Petar Šegvić · Vidi više »

Petar Požar

Petar Požar (Borovo Naselje, 1944. Split, 2005.) je hrvatski novinar, povjesničar, prevoditelj, publicist, izdavač i urednik.

Novi!!: Slobodna Dalmacija i Petar Požar · Vidi više »

Pokret nesvrstanih

#0066FF – države promatračice Pokret nesvrstanih je međunarodna organizacija koja danas broji 120 zemalja članica koje su smatrale sebe službeno neujedinjene s jednim ili protiv jednog od većih blokova.

Novi!!: Slobodna Dalmacija i Pokret nesvrstanih · Vidi više »

Predrag Lucić

Predrag Lucić (Split, 12. veljače 1964. - Split, 10. siječnja 2018.), bio je hrvatski redatelj, novinar i književnik.

Novi!!: Slobodna Dalmacija i Predrag Lucić · Vidi više »

Radničko samoupravljanje

Hotel Bauen u Buenos Aires, kojeg su zauzeli radnici i samoupravljaju njime od 2003. Radničko samoupravljanje (engleski: Worker self-management ili francuski: Autogestion) je oblik radničkog odlučivanja u poduzećima, u kojem radnici sami izabiru i odlučuju (oko pitanja kao što su briga o korisnicima, opće metode proizvodnje, planiranje, podjela rada i sl.), umjesto vlasnika ili tradicionalnih nadzornika koji su radnicima naređivali što učiniti?, kako to učiniti? i gdje to učiniti?.

Novi!!: Slobodna Dalmacija i Radničko samoupravljanje · Vidi više »

Ranko Marinković

Ranko Marinković (Vis, 22. veljače 1913. - Zagreb, 28. siječnja 2001.), bio je hrvatski književnik i akademik.

Novi!!: Slobodna Dalmacija i Ranko Marinković · Vidi više »

Renato Baretić

Renato Baretić (Zagreb, 12. travnja 1963.), hrvatski novinar i književnik Baretić je studirao fonetiku i komparativnu književnost.

Novi!!: Slobodna Dalmacija i Renato Baretić · Vidi više »

Sicilija

Sicilija (talijanski i sicilijanski: Sicilia) je autonomna regija u Italiji i najveći otok u Sredozemnom moru.

Novi!!: Slobodna Dalmacija i Sicilija · Vidi više »

Silvije Tomašević

Silvije Tomašević (Zagreb, 6. studenoga 1949.) hrvatski je novinar i publicist koji živi i radi u Rimu.

Novi!!: Slobodna Dalmacija i Silvije Tomašević · Vidi više »

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

Novi!!: Slobodna Dalmacija i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, je naziv za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine. Kroz cijelo vrijeme njezinog postojanja, cjelokupnu vlast u državi imao je komunistički režim, tj. Komunistička partija Jugoslavije (od 1952. Savez Komunista Jugoslavije) na čelu s Josipom Brozom Titom. Glavne značajke te države bile su progon neistomišljenika, titoizam i radničko samoupravljanje. Proglašena je godine 1943. na teritoriju Kraljevine Jugoslavije pod nazivom Demokratska Federativna Jugoslavija, te je međunarodno priznata kao pravni nasljednik Kraljevine. 1946. godine je dobila službeni naziv Federativna Narodna Republika Jugoslavija, a Ustavom 1963. dobila svoj posljednji naziv Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija. S obzirom da je najveći dio postojanja bila pod vlašću Komunističke partije Jugoslavije, odnosno kao službenu ideologiju i društveno-ekonomski sistem koristila socijalističko samoupravljanje, za SFRJ se koriste izrazi socijalistička ili komunistička Jugoslavija. Zbog dugogodišnje vlasti Josipa Broza Tita, također je i naziv "Titova Jugoslavija" u upotrebi. Od raspada do danas se, pak, najčešće kao alternativni naziv koristi izraz "bivša Jugoslavija", djelomično zato da bi je se razlikovalo od Savezne Republike Jugoslavije, koja je postojala od 1992. do 2003. godine. SFR Jugoslavija je zaslužila međunarodno priznanje zahvaljujući borbi protiv fašizma, otporu staljinizmu, politici nesvrstanoga pokreta u kojem se okupilo više od milijarde stanovnika planete. Diktatura je bila životno načelo jugoslavenske države. Dok se 1948. nije odvojila od Moskve, jugoslavenska komunistička partija, četvrt je stoljeća pohađala školu sovjetskog staljinizma. Ta komunistička, boljševička intelektualna i mentalna srodnost se održala, i titoistička vlast je upravo staljinističkim postupcima, čak i preventivno, eliminirala sve opozicije i neistomišljenike. Zemljom i režimom vladala je jedna jedina partija koja se nakon 1945. brutalno nametnula.

Novi!!: Slobodna Dalmacija i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »

Split

Split je najveći grad u Dalmaciji, a drugi po veličini grad u Hrvatskoj.

Novi!!: Slobodna Dalmacija i Split · Vidi više »

Srbija

Srbija (službeni naziv: Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu sa Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu s Makedonijom i Kosovom. Zemlja ima nešto više od 7.000.000 stanovnika. Površina države iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-Vardarska i Moravsko-Nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja sa drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini doneli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobijali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1217. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije, koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija. Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.

Novi!!: Slobodna Dalmacija i Srbija · Vidi više »

Stjepan Pulišelić

Stjepan Štefe Pulišelić (1910. - 1998.) je bio hrvatski pjesnik s otoka Brača, iz Škripa.

Novi!!: Slobodna Dalmacija i Stjepan Pulišelić · Vidi više »

Sveti Dujam

Sveti Dujam (Duje; lat. Domnius) († Salona, 10. travnja 304.), svetac Rimokatoličke crkve, solinski biskup i mučenik, zaštitnik grada Splita i Splitsko-makarske nadbiskupije.

Novi!!: Slobodna Dalmacija i Sveti Dujam · Vidi više »

Tonči Kerum

Tonči Kerum (1953. - Split, 31. svibnja 2002.) je bio poznati hrvatski karikaturist iz Splita, rodom iz Ogorja.

Novi!!: Slobodna Dalmacija i Tonči Kerum · Vidi više »

Vis (grad)

Vis (tal. Lissa i starogrčki Issa) je grad u Hrvatskoj, na otoku Visu.

Novi!!: Slobodna Dalmacija i Vis (grad) · Vidi više »

Vladimir Bakarić

Fotografija Vladimira Bakarića iz 1950-ih. Grob Vladimira Bakarića na zagrebačkom Mirogoju. Vladimir Bakarić (Velika Gorica, 8. ožujka 1912. - Zagreb, 16. siječnja 1983.), doktor prava, hrvatski komunist i političar u socijalističkoj Jugoslaviji.

Novi!!: Slobodna Dalmacija i Vladimir Bakarić · Vidi više »

Volgograd

Volgograd (ruski Волгогра́д) grad je u Rusiji na rijeci Volgi.

Novi!!: Slobodna Dalmacija i Volgograd · Vidi više »

Zadar

Zadar, 2007. Zadar je hrvatski grad na Jadranskom moru, središte Zadarske županije i šireg regionalnog kompleksa sjeverne Dalmacije i Like, unutar europske NUTS 2 regije Jadranske Hrvatske.

Novi!!: Slobodna Dalmacija i Zadar · Vidi više »

Zagreb

Bez opisa.

Novi!!: Slobodna Dalmacija i Zagreb · Vidi više »

Zlatko Gall

Zlatko Gall (Split, 1. prosinca 1954.), hrvatski novinar, pisac i glazbeni kritičar.

Novi!!: Slobodna Dalmacija i Zlatko Gall · Vidi više »

13. ožujka

13.

Novi!!: Slobodna Dalmacija i 13. ožujka · Vidi više »

13. svibnja

13.

Novi!!: Slobodna Dalmacija i 13. svibnja · Vidi više »

15. travnja

15.

Novi!!: Slobodna Dalmacija i 15. travnja · Vidi više »

17. lipnja

17.

Novi!!: Slobodna Dalmacija i 17. lipnja · Vidi više »

1942.

Važni događaji neodređenog datuma.

Novi!!: Slobodna Dalmacija i 1942. · Vidi više »

1943.

Bez opisa.

Novi!!: Slobodna Dalmacija i 1943. · Vidi više »

1944.

Bez opisa.

Novi!!: Slobodna Dalmacija i 1944. · Vidi više »

1945.

Bez opisa.

Novi!!: Slobodna Dalmacija i 1945. · Vidi više »

1950.

Bez opisa.

Novi!!: Slobodna Dalmacija i 1950. · Vidi više »

1962.

Bez opisa.

Novi!!: Slobodna Dalmacija i 1962. · Vidi više »

1971.

Bez opisa.

Novi!!: Slobodna Dalmacija i 1971. · Vidi više »

1973.

Bez opisa.

Novi!!: Slobodna Dalmacija i 1973. · Vidi više »

1980.

Bez opisa.

Novi!!: Slobodna Dalmacija i 1980. · Vidi više »

1989.

Bez opisa.

Novi!!: Slobodna Dalmacija i 1989. · Vidi više »

1990.

Bez opisa.

Novi!!: Slobodna Dalmacija i 1990. · Vidi više »

1991.

Bez opisa.

Novi!!: Slobodna Dalmacija i 1991. · Vidi više »

1993.

Bez opisa.

Novi!!: Slobodna Dalmacija i 1993. · Vidi više »

1995.

Bez opisa.

Novi!!: Slobodna Dalmacija i 1995. · Vidi više »

1999.

1999. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u petak.

Novi!!: Slobodna Dalmacija i 1999. · Vidi više »

20. stoljeće

20.

Novi!!: Slobodna Dalmacija i 20. stoljeće · Vidi više »

2005.

2005. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u subotu.

Novi!!: Slobodna Dalmacija i 2005. · Vidi više »

2008.

2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.

Novi!!: Slobodna Dalmacija i 2008. · Vidi više »

2016.

Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.

Novi!!: Slobodna Dalmacija i 2016. · Vidi više »

26. lipnja

26.

Novi!!: Slobodna Dalmacija i 26. lipnja · Vidi više »

26. listopada

26.

Novi!!: Slobodna Dalmacija i 26. listopada · Vidi više »

27. kolovoza

27.

Novi!!: Slobodna Dalmacija i 27. kolovoza · Vidi više »

3. lipnja

3.

Novi!!: Slobodna Dalmacija i 3. lipnja · Vidi više »

4. svibnja

4.

Novi!!: Slobodna Dalmacija i 4. svibnja · Vidi više »

5. kolovoza

5.

Novi!!: Slobodna Dalmacija i 5. kolovoza · Vidi više »

50-ih

Bez opisa.

Novi!!: Slobodna Dalmacija i 50-ih · Vidi više »

6. svibnja

6.

Novi!!: Slobodna Dalmacija i 6. svibnja · Vidi više »

7. svibnja

7.

Novi!!: Slobodna Dalmacija i 7. svibnja · Vidi više »

8. ožujka

8.

Novi!!: Slobodna Dalmacija i 8. ožujka · Vidi više »

8. svibnja

8.

Novi!!: Slobodna Dalmacija i 8. svibnja · Vidi više »

80-ih

Bez opisa.

Novi!!: Slobodna Dalmacija i 80-ih · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »