Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Slovački jezik

Indeks Slovački jezik

Slovački jezik (sl. slovenský jazyk ili slovenčina; ISO 639-3: slk) službeni je jezik Republike Slovačke, koji ima oko 5.019.950 govornika, poglavito u Slovačkoj (4.610.000; popis 2001.); 193.000 u Češkoj (popis 2001.); 11.800 u Mađarskoj (popis 2001.); 80.000 u Srbiji (Vojvodina; W. Brown, 1996.). Slovački se, kao skupina dijalekata, izdvojio iz kasnoga praslavenskoga još u 10. stoljeće.

33 odnosi: Anton Bernolák, Ľudovít Štúr, Češka, Blatno jezero, Europa, Europska unija, Indoeuropski jezici, Latinica, Mađarska, Mijo Lončarić, Poljski jezik, Rumunjska, Samoglasnik, Slavenski jezici, Slovačka, Slovaci, Srbija, Suglasnik, Ukrajina, Ukrajinski jezik, Vojvodina, Zapadnoslavenski jezici, 10. stoljeće, 15. stoljeće, 17. stoljeće, 18. stoljeće, 1840-ih, 1864., 19. stoljeće, 1902., 1931., 1939., 1945..

Anton Bernolák

Anton Bernolák Anton Bernolák (Slanica, 3. listopada 1762. – Nové Zámky, 15. siječnja 1813.), katolički svećenik i slovački filolog koji je svojom gramatikom i rječnikom postavio temelje slovačkom književnom jeziku.

Novi!!: Slovački jezik i Anton Bernolák · Vidi više »

Ľudovít Štúr

Ľudovít Velislav Štúr (Uhrovec, 28. listopada 1815.Ľudovít Štúr: Život a dielo (1815 – 1856): Zborník materiálov z konferencie Historického ústavu SAV, 1956, s. 20. - Modra, 12. siječnja 1856.), bio je vođa Slovačkog narodnog preporoda u 19.

Novi!!: Slovački jezik i Ľudovít Štúr · Vidi više »

Češka

Češka Republika (Česká republika), ili samo Češka (češki: Česko) je država u Srednjoj Europi koja graniči s Poljskom na sjeveroistoku, Slovačkom na jugoistoku, Austrijom na jugu i Njemačkom na zapadu i sjeverozapadu.

Novi!!: Slovački jezik i Češka · Vidi više »

Blatno jezero

Karta Blatnog jezera Satelitska snimka Zala, pritoka Blatno jezero (često pisano i Balaton, mađarski: Balaton, latinski: Lacus Pelso, njemački: Plattensee, slovački: Blatenské jazero) je najveće jezero u središnjoj Europi, a nalazi se u Mađarskoj.

Novi!!: Slovački jezik i Blatno jezero · Vidi više »

Europa

Europa je zapadni dio Euroazije.

Novi!!: Slovački jezik i Europa · Vidi više »

Europska unija

Europska unija (kratica EU), jedinstvena je međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951.

Novi!!: Slovački jezik i Europska unija · Vidi više »

Indoeuropski jezici

Indoeuropski manjinski jezik sa službenim statusom Indoeuropska jezična porodica (privatni kod) prema broju govornika najveća je svjetska jezična porodica kojoj pripada većina europskih jezika i južne i zapadne Azije.

Novi!!: Slovački jezik i Indoeuropski jezici · Vidi više »

Latinica

Latinica je naziv za pismo (latinično pismo) kojim su se služili stari Rimljani i pisma izvedena iz njega.

Novi!!: Slovački jezik i Latinica · Vidi više »

Mađarska

Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) je država u Srednjoj Europi.

Novi!!: Slovački jezik i Mađarska · Vidi više »

Mijo Lončarić

Mijo Lončarić (Reka, Koprivnica, 1. rujna 1941.) hrvatski jezikoslovac, jedan od najuglednijih hrvatskih dijalektologa i najveći poznavatelj kajkavštine.

Novi!!: Slovački jezik i Mijo Lončarić · Vidi više »

Poljski jezik

Poljski jezik (polj. język polski; ISO 639-3) je službeni jezik Republike Poljske.

Novi!!: Slovački jezik i Poljski jezik · Vidi više »

Rumunjska

Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.

Novi!!: Slovački jezik i Rumunjska · Vidi više »

Samoglasnik

Samoglasnik (također i otvornik ili vokal) u fonetici je naziv za glas koji se stvara bez zapreke u govornom traktu tako da zračna struja slobodno prolazi od pluća do usana.

Novi!!: Slovački jezik i Samoglasnik · Vidi više »

Slavenski jezici

Južnoslavenski jezici slovenski, hrvatski, srpski, bošnjački, crnogorski, makedonski, bugarski Rasprostranjenost slavenskih jezika Pregled slavenskih jezika po uporabnim pismima Slavenski jezici (privatni kod) su podskupina Indoeuropskih jezika (pripadaju i tzv. skupini satem-jezika. Obuhvaća 18 jezika koji čine tri osnovne grane, istočnu, zapadnu i južnu. Nekada su zajedno s baltičkim jezicima uključivani u sada nepriznate baltoslavenske jezike. U indoeuropske jezike spadaju nadalje sa armenskim jezikom, indoiranska skupina, germanski, anatolijska ili luvo-hetitskim jezicima †, italski jezici, keltski, helenski i toharskim jezicima †.

Novi!!: Slovački jezik i Slavenski jezici · Vidi više »

Slovačka

Slovačka Republika (slovački: Slovenská republika ili Slovensko) država je Srednje Europe, koja graniči sa Češkom na sjeverozapadu, Poljskom na sjeveru, Ukrajinom na istoku, Mađarskom na jugu i Austrijom na jugozapadu.

Novi!!: Slovački jezik i Slovačka · Vidi više »

Slovaci

Slovaci su zapadnoslavenski narod nastanjen u Slovačkoj (4,203.000), i u još 16 država, prema UN-ovoj procjeni (2006.), to su: SAD (523.000), Češka (193.000), Srbija (68.000), Rumunjska (33.000), Poljska (25.000), Kanada (22.000), Rusija (15.000), Ukrajina (11.000), Mađarska (10.000), Argentina (8.100), Australija (5.100), Hrvatska (5.000), Brazil (3.500), Urugvaj (3.400), Slovenija (2.000), Švedska (1.000).

Novi!!: Slovački jezik i Slovaci · Vidi više »

Srbija

Srbija (službeni naziv: Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu sa Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu s Makedonijom i Kosovom. Zemlja ima nešto više od 7.000.000 stanovnika. Površina države iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-Vardarska i Moravsko-Nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja sa drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini doneli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobijali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1217. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije, koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija. Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.

Novi!!: Slovački jezik i Srbija · Vidi više »

Suglasnik

Suglasnik (također i zatvornik ili konsonant) u fonetici naziv je za glas koji se stvara zatvaranjem jednog dijela govornog trakta tako da zračna struja ne prolazi slobodno od pluća do usana.

Novi!!: Slovački jezik i Suglasnik · Vidi više »

Ukrajina

Ukrajina (ukr. Україна / Ukrajina / "u-zemlji") je država u istočnoj Europi.

Novi!!: Slovački jezik i Ukrajina · Vidi više »

Ukrajinski jezik

Ukrajinski jezik (ukr. украї́нська мо́ва - ukrayins'ka mova; ISO 639-3) je po broju govornika drugi slavenski jezik i pripada skupini istočnoslavenskih jezika.

Novi!!: Slovački jezik i Ukrajinski jezik · Vidi više »

Vojvodina

Ovo je članak o pokrajini u današnjoj Srbiji.

Novi!!: Slovački jezik i Vojvodina · Vidi više »

Zapadnoslavenski jezici

Zapadnoslavenski jezici su podskupina od 8 slavenskih jezika u središnjoj Europi.

Novi!!: Slovački jezik i Zapadnoslavenski jezici · Vidi više »

10. stoljeće

10.

Novi!!: Slovački jezik i 10. stoljeće · Vidi više »

15. stoljeće

15.

Novi!!: Slovački jezik i 15. stoljeće · Vidi više »

17. stoljeće

17.

Novi!!: Slovački jezik i 17. stoljeće · Vidi više »

18. stoljeće

18.

Novi!!: Slovački jezik i 18. stoljeće · Vidi više »

1840-ih

Bez opisa.

Novi!!: Slovački jezik i 1840-ih · Vidi više »

1864.

Bez opisa.

Novi!!: Slovački jezik i 1864. · Vidi više »

19. stoljeće

19.

Novi!!: Slovački jezik i 19. stoljeće · Vidi više »

1902.

Bez opisa.

Novi!!: Slovački jezik i 1902. · Vidi više »

1931.

Bez opisa.

Novi!!: Slovački jezik i 1931. · Vidi više »

1939.

Bez opisa.

Novi!!: Slovački jezik i 1939. · Vidi više »

1945.

Bez opisa.

Novi!!: Slovački jezik i 1945. · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Slovački.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »