Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Slovenski jezik

Indeks Slovenski jezik

Slovenski jezik (ISO 639-3) je materinski jezik oko 2 milijuna ljudi u Republici Sloveniji, gdje je službeni jezik (1.730.000 u Sloveniji (1991 popis).), te u Austriji (oko 18.000 u Koruškoj i Štajerskoj; popis), Italiji (oko 100.000 u Trstu, Gorici, Beneškoj Sloveniji, Reziji i Kanalskoj dolini), Mađarskoj (3,190; 2001 popis) i Hrvatskoj (11.800 - 13.100).

47 odnosi: Amerika, Australija, Austrija, Europa, Europska unija, France Prešeren, Gorica (pokrajina), Hrvatska, Indoeuropski jezici, Italija, Ivan Cankar, Jernej Kopitar, Južnoslavenski jezici, Koruška (austrijska savezna država), Mađarska, Mijo Lončarić, Primož Trubar, Protureformacija, Reformacija, Slavenski jezici, Slovemija, Srednji vijek, Trst, Valentin Vodnik, 1550., 1557., 1560., 1564., 1584., 1592., 16. stoljeće, 1768., 1784., 18. stoljeće, 1802., 1808., 1840-ih, 1894., 1895., 1899., 19. stoljeće, 1970., 1976., 1991., 1995., 2001., 8. stoljeće.

Amerika

Zemljovid Amerika je skupno ime za kontinente Sjevernu Ameriku i Južnu Ameriku.

Novi!!: Slovenski jezik i Amerika · Vidi više »

Australija

Australija je država koja zauzima kontinent Australiju, otok Tasmaniju i brojne manje otoke u Indijskom i Tihom oceanu na Zemljinoj južnoj polutki.

Novi!!: Slovenski jezik i Australija · Vidi više »

Austrija

Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih nacija od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Novi!!: Slovenski jezik i Austrija · Vidi više »

Europa

Europa je zapadni dio Euroazije.

Novi!!: Slovenski jezik i Europa · Vidi više »

Europska unija

Europska unija (kratica EU), jedinstvena je međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951.

Novi!!: Slovenski jezik i Europska unija · Vidi više »

France Prešeren

France Prešeren (Vrba, 3. prosinca 1800. - Kranj, 8. veljače 1849.) je slovenski pjesnik.

Novi!!: Slovenski jezik i France Prešeren · Vidi više »

Gorica (pokrajina)

Pokrajina Gorica (talijanski: Provincia di Gorizia, slovenski: Goriška pokrajina) je jedna od četiri pokrajine u talijanskoj regiji Furlanija-Julijska krajina.

Novi!!: Slovenski jezik i Gorica (pokrajina) · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) je europska država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država, a zemljopisno smještena u južnom dijelu Srednje Europe te u sjevernom dijelu Sredozemlja. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, dok na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.578 km², a površina obalnog mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni grad je Zagreb, koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskog i sredozemnog kulturnog kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranog srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine, Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom, pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 876. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira po prvi puta i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevina. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska stupa u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznatog kao Pacta conventa sklopljenog 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., uslijed Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Kroz cijelo vrijeme Habsburške vladavine, Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda kroz Pragmatičku sankciju iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarsku nagodbu iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, godine 1918. Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom te sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim, Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija), iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Nakon Drugoga svjetskog rata, godine 1945. režim srpskog kralja zamijenio je komunistički režim. U tom vremenu, Hrvatska je bila socijalistička republika i kao federalna jedinica tvorila SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkog sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabrani višestranački državni sabor u Hrvatskoj. Dana 25. lipnja 1991. godine, Republika Hrvatska je ustavnom odlukom državnog sabora postala samostalna i nezavisna država. U Hrvatskoj se službeno koristi hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Hrvatska ima 4.284.889 stanovnika. Hrvati čine 90,42% stanovništva, a najbrojnija nacionalna manjina su Srbi koji čine 4,36% stanovništva, dok svaka od ostalih nacionalnih manjina čini manje od 1% stanovništva. Najveći dio stanovništva (91,36%) je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti (86,28%). Prema političkom ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnom gospodarstvom. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora i Europske unije.

Novi!!: Slovenski jezik i Hrvatska · Vidi više »

Indoeuropski jezici

Indoeuropski manjinski jezik sa službenim statusom Indoeuropska jezična porodica (privatni kod) prema broju govornika najveća je svjetska jezična porodica kojoj pripada većina europskih jezika i južne i zapadne Azije.

Novi!!: Slovenski jezik i Indoeuropski jezici · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje EU.

Novi!!: Slovenski jezik i Italija · Vidi više »

Ivan Cankar

'''Ivan Cankar''' Ivan Cankar (Vrhnika, 10. svibnja 1876. - Ljubljana, 11. prosinca 1918.), slovenski književnik.

Novi!!: Slovenski jezik i Ivan Cankar · Vidi više »

Jernej Kopitar

Kopitarov grob na ljubljanskom groblju Navje. Jernej Kopitar (Repnje kod Vodica, 21. kolovoza 1780. – Beč, 11. kolovoza 1844.), slovenski jezikoslovac.

Novi!!: Slovenski jezik i Jernej Kopitar · Vidi više »

Južnoslavenski jezici

Rasprostranjenost slavenskih jezika bugarski jezik Južnoslavenski jezici, podskupina su slavenskih jezika, ukupno ih je osam (SIL International).

Novi!!: Slovenski jezik i Južnoslavenski jezici · Vidi više »

Koruška (austrijska savezna država)

Koruška (njemački: Kärnten, slovenski: Koroška) je pokrajina (savezna država) Republike Austrije.

Novi!!: Slovenski jezik i Koruška (austrijska savezna država) · Vidi više »

Mađarska

Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) je država u Srednjoj Europi.

Novi!!: Slovenski jezik i Mađarska · Vidi više »

Mijo Lončarić

Mijo Lončarić (Reka, Koprivnica, 1. rujna 1941.) hrvatski jezikoslovac, jedan od najuglednijih hrvatskih dijalektologa i najveći poznavatelj kajkavštine.

Novi!!: Slovenski jezik i Mijo Lončarić · Vidi više »

Primož Trubar

Primož Trubar Primož Trubar (Rašica, Slovenija, 9. lipnja 1508. - Deredingen, Njemačka, 28. lipnja 1586.) je bio slovenski protestantski reformator, pisac i prevoditelj.

Novi!!: Slovenski jezik i Primož Trubar · Vidi više »

Protureformacija

Protureformacija ili kontrareformacija je proces u Katoličkoj Crkvi.

Novi!!: Slovenski jezik i Protureformacija · Vidi više »

Reformacija

Reformacija je vjerski i društveni pokret koji je nastao u Europi tijekom 16. stoljeća.

Novi!!: Slovenski jezik i Reformacija · Vidi više »

Slavenski jezici

Južnoslavenski jezici slovenski, hrvatski, srpski, bošnjački, crnogorski, makedonski, bugarski Rasprostranjenost slavenskih jezika Pregled slavenskih jezika po uporabnim pismima Slavenski jezici (privatni kod) su podskupina Indoeuropskih jezika (pripadaju i tzv. skupini satem-jezika. Obuhvaća 18 jezika koji čine tri osnovne grane, istočnu, zapadnu i južnu. Nekada su zajedno s baltičkim jezicima uključivani u sada nepriznate baltoslavenske jezike. U indoeuropske jezike spadaju nadalje sa armenskim jezikom, indoiranska skupina, germanski, anatolijska ili luvo-hetitskim jezicima †, italski jezici, keltski, helenski i toharskim jezicima †.

Novi!!: Slovenski jezik i Slavenski jezici · Vidi više »

Slovemija

Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog rimskog carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske Unije i saveza NATO.

Novi!!: Slovenski jezik i Slovemija · Vidi više »

Srednji vijek

Karta Europe oko 1000. godine. Srednji vijek označava središnje razdoblje u tradicionalnoj shemi razdoblja europske povijesti.

Novi!!: Slovenski jezik i Srednji vijek · Vidi više »

Trst

Trst (tal. Trieste, njem. Triest) je grad u Italiji, u Tršćanskom zaljevu, na sjeveroistočnoj obali Jadranskog mora.

Novi!!: Slovenski jezik i Trst · Vidi više »

Valentin Vodnik

Valentin Vodnik (Šiška, 3. veljače 1758. - Ljubljana, 8. siječnja 1819.) slovenski pjesnik, novinar i svećenik.

Novi!!: Slovenski jezik i Valentin Vodnik · Vidi više »

1550.

Bez opisa.

Novi!!: Slovenski jezik i 1550. · Vidi više »

1557.

Bez opisa.

Novi!!: Slovenski jezik i 1557. · Vidi više »

1560.

Bez opisa.

Novi!!: Slovenski jezik i 1560. · Vidi više »

1564.

Bez opisa.

Novi!!: Slovenski jezik i 1564. · Vidi više »

1584.

Bez opisa.

Novi!!: Slovenski jezik i 1584. · Vidi više »

1592.

Bez opisa.

Novi!!: Slovenski jezik i 1592. · Vidi više »

16. stoljeće

16.

Novi!!: Slovenski jezik i 16. stoljeće · Vidi više »

1768.

Bez opisa.

Novi!!: Slovenski jezik i 1768. · Vidi više »

1784.

Bez opisa.

Novi!!: Slovenski jezik i 1784. · Vidi više »

18. stoljeće

18.

Novi!!: Slovenski jezik i 18. stoljeće · Vidi više »

1802.

Bez opisa.

Novi!!: Slovenski jezik i 1802. · Vidi više »

1808.

Bez opisa.

Novi!!: Slovenski jezik i 1808. · Vidi više »

1840-ih

Bez opisa.

Novi!!: Slovenski jezik i 1840-ih · Vidi više »

1894.

Bez opisa.

Novi!!: Slovenski jezik i 1894. · Vidi više »

1895.

Bez opisa.

Novi!!: Slovenski jezik i 1895. · Vidi više »

1899.

Bez opisa.

Novi!!: Slovenski jezik i 1899. · Vidi više »

19. stoljeće

19.

Novi!!: Slovenski jezik i 19. stoljeće · Vidi više »

1970.

Bez opisa.

Novi!!: Slovenski jezik i 1970. · Vidi više »

1976.

Bez opisa.

Novi!!: Slovenski jezik i 1976. · Vidi više »

1991.

Bez opisa.

Novi!!: Slovenski jezik i 1991. · Vidi više »

1995.

Bez opisa.

Novi!!: Slovenski jezik i 1995. · Vidi više »

2001.

2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Novi!!: Slovenski jezik i 2001. · Vidi više »

8. stoljeće

8.

Novi!!: Slovenski jezik i 8. stoljeće · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Slovenski, Slovensko, Slovenščina.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »