32 odnosi: Brzina, Cilj, Duljina, Električna struja, Električni naboj, Emisija, Geometrijsko tijelo, Gibanje, Hvatište, Identitet, Kut, Materijalna točka, Mjerna veličina, Navigacija, Orijentacija, Pravac, Prostor, Radiofar, Referentni sustav, Sat (instrument), Signal, Sila, Strane svijeta, Tijelo (fizika), Točka, Ubrzanje, Vektor, Vjetar, Vrijeme (fizika), Vrtnja, Zrak, Zrakoplov.
Brzina
fizike, gdje brzina ima značajnu ulogu. Brzina je vektorska fizikalna veličina koja opisuje kako se brzo i u kojemu smjeru neka točka (ili tijelo) giba, tj.
Novi!!: Smjer i Brzina · Vidi više »
Cilj
*Cilj (filozofija).
Novi!!: Smjer i Cilj · Vidi više »
Duljina
Dubina naftne bušotine ''a''. magenti. i pripadajući komadić prijeđenog puta \scriptstyle \Delta s postaju jednaki za dovoljno mali vremenski interval. Slobodni put je udaljenost koju pojedina čestica u sustavu čestica prevali između dvaju uzastopnih sudara (sraz) s okolnim česticama. Valna duljina ''λ'' je udaljenost nakon koje se oblik vala ponavlja. Visina. Razlika između pravog (astronomskog), prividnog (vidljivog) i prirodnog obzora (horizonta). leća. Dužina definirana kao presjek dvaju polupravaca. Duljina (oznaka l) je osnovna fizikalna veličina kojom se opisuje prostorna udaljenost dviju točaka.
Novi!!: Smjer i Duljina · Vidi više »
Električna struja
katodu i putuje nadesno gdje je anoda (žica na dnu cijevi). Elektroni bivaju toliko ubrzani da se nastavljaju gibati i nakon anode dok ne udare u fluorescentni zaslon. Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji na zaslonu stvara sjenu. membranom. Električna struja je usmjereno gibanje nabijenih čestica.
Novi!!: Smjer i Električna struja · Vidi više »
Električni naboj
električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. katodu i putuje nadesno gdje je anoda (žica na dnu cijevi). Elektroni bivaju toliko ubrzani da se nastavljaju gibati i nakon anode dok ne udare u fluorescentni zaslon. Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji na zaslonu stvara sjenu. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. električnog polja između dva točkasta naboja. Za pozitivni naboj se uzima da je izvor polja (silnice iz njega izlaze), a za negativni da je njegov ponor. Električni naboj ili količina elektriciteta (oznaka q ili Q) je fizikalna veličina koja opisuje temeljno svojstvo čestica koje uzajamno djeluju električnim silama.
Novi!!: Smjer i Električni naboj · Vidi više »
Emisija
Emisija (lat. emissio) može značiti.
Novi!!: Smjer i Emisija · Vidi više »
Geometrijsko tijelo
Geometrijsko tijelo je omeđeni dio prostora.
Novi!!: Smjer i Geometrijsko tijelo · Vidi više »
Gibanje
centripetalno ubrzanje ''a''. Radijvektor točke P. Gibanje je osnovni pojam u klasičnoj mehanici, određen (definiran) kao promjena položaja tijela u odnosu na neki sustav (referentni sustav) tijekom vremena.
Novi!!: Smjer i Gibanje · Vidi više »
Hvatište
sile određujemo strelicom. Točka ''A'' je hvatište sile. veličinu (jakost ili intenzitet), pravac i smjer u kome djeluje. Hvatište, (engl. point of application) u fizici, je točka fizikalnog tijela u kojoj djeluje sila.
Novi!!: Smjer i Hvatište · Vidi više »
Identitet
* istovjetnost, potpuna jednakost, odnos po kojemu je netko ili nešto jednako samo sebi.
Novi!!: Smjer i Identitet · Vidi više »
Kut
Kut je dio ravnine omeđen dvama polupravcima koji se sijeku i imaju zajednički vrh.
Novi!!: Smjer i Kut · Vidi više »
Materijalna točka
ravnoteži prilikom dizanja. m/s pod različitim kutovima (u vakuumu). balistička krivulja Zelena putanja: Newtonova balistička krivulja. Materijalna točka je idealizirano tijelo kojemu je ukupna masa koncentrirana u jednoj točki, misaona tvorevina kojom se, radi pojednostavnjivanja, u klasičnim fizikalnim tumačenjima nadomješta tijelo kad se pri ispitivanju njegova gibanja ne mora paziti na unutarnju građu i razlike između gibanja pojedinih njegovih dijelova i kad je svaka njegova dimenzija neusporedivo manja od ostalih prostornih dimenzija u razmatranom problemu.
Novi!!: Smjer i Materijalna točka · Vidi više »
Mjerna veličina
platine. tropske godine. pramjere ili etalona u odnosu na koji je definiran kilogram. stupnjevima Celzija (lijevo) i kelvina (desno). Mol je ona množina tvari u sustavu koji sadrži toliko elementarnih jedinki tvari koliko ima atoma u 0,012 kg izotopa ugljika 12 (12C). U jednom molu (0,012 kg) izotopa ugljika 12 ima Avogadrov broj jedinki, to jest 6,02214129 × 1023 atoma. duljine. teraherca kad mu jakost zračenja u tom smjeru iznosi 1/683 W/sr (vata po steradijanu). luk duljine jednake polumjeru (''b.
Novi!!: Smjer i Mjerna veličina · Vidi više »
Navigacija
Navigacija uz pomoć Sjevernjače Navigacija je znanost i vještina vođenja broda, zrakoplova i drugih objekata s jedne na drugu točku na Zemlji vodenim i zračnim putem, te svemirske letjelice kroz svemir.
Novi!!: Smjer i Navigacija · Vidi više »
Orijentacija
Orijentacija je snalaženje u prostoru - određivanje mjesta na površini Zemlje (stajne točke) na kojoj se promatrač nalazi.
Novi!!: Smjer i Orijentacija · Vidi više »
Pravac
Pravac je osnovni geometrijski pojam koji se kao element ravnine ne definira.
Novi!!: Smjer i Pravac · Vidi više »
Prostor
Prostor je jedan od najvažnijih pojmova prirodne filozofije, fizike, matematike i likovnih umjetnosti.
Novi!!: Smjer i Prostor · Vidi više »
Radiofar
frekvenciji 313 kHz. Drugog svjetskog rata. Navigacijska plutača. Radiofar (radio: skraćeno od američkog engleskog radiotelegraphy: bežični prijenos tekstovnih poruka + far, prema antičkom svjetioniku na grčkom otoku Faru) je navigacijski odašiljač radio valova (radio odašiljač) s kružnom (neusmjerenom) ili s usmjerenom karakteristikom zračenja.
Novi!!: Smjer i Radiofar · Vidi više »
Referentni sustav
inercijskim referentnim sustavima. Referentni sustav ili referentni okvir je dogovorno određen koordinatni sustav u kojem se određuju (definiraju) položaji fizikalnih tijela (objekata) te promatra i opisuje gibanje.
Novi!!: Smjer i Referentni sustav · Vidi više »
Sat (instrument)
vrijeme. vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. Varšavi. mehaničkog sata. elektroničkog sata. Tipični mehanički zaporni sat. sekunde u 30 milijuna godina. Sat (tur. saat sat, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015. Sat je jedan od najstarijih izuma. Izumljen je kako bi mjerio vremenske jedinice manje od dana, mjeseca i godine. Prije izuma sata ljudi su se ravnali po Suncu - kada je izašlo, budili su se, a kada je zašlo, odlazili su na počinak.
Novi!!: Smjer i Sat (instrument) · Vidi više »
Signal
*Signal je informacija koja prolazi određenim medijem.
Novi!!: Smjer i Signal · Vidi više »
Sila
Čvrsta ili nepomična kolotura za promjenu smjera sile. Trenje i sile na vodoravnoj podlozi. kosinu. Sila je vektorska fizikalna veličina (oznaka F) kojom se opisuje svaki utjecaj na promjenu oblika i strukture tijela, promjenu brzine tijela ili čestice to jest međudjelovanje fizikalnih sustava ili međudjelovanje sustava i polja.
Novi!!: Smjer i Sila · Vidi više »
Strane svijeta
Strane svijeta Strane svijeta su četiri glavna smjera sjever, istok, jug i zapad u odnosu na lokaciju na zemljinoj površini.
Novi!!: Smjer i Strane svijeta · Vidi više »
Tijelo (fizika)
Oprugu smatramo elastičnim tijelom. Kovanjem nastaju plastična tijela. Crno tijelo. Sunce je nebesko tijelo. Tijelo (lat. corpus) ili fizikalno tijelo, u fizici, je skup čestica tvari koje su povezane tako da se zajedno gibaju.
Novi!!: Smjer i Tijelo (fizika) · Vidi više »
Točka
Točka može značiti.
Novi!!: Smjer i Točka · Vidi više »
Ubrzanje
trenja. akceleracije (''v'' i ''a''). centripetalno ubrzanje ''a''. Ubrzanje ili akceleracija (oznaka a) je vektorska fizikalna veličina koja opisuje promjenu brzine s vremenom, a određena je derivacijom brzine v po vremenu t: Ubrzanje opisuje promjenu iznosa brzine (povećavanje ili smanjivanje) ili smjera brzine ili oboje.
Novi!!: Smjer i Ubrzanje · Vidi više »
Vektor
U elementarnoj matematici i fizici, a napose u tehničkim primjenama, vektor najčešće označava veličinu koja ima iznos, smjer i orijentaciju, te zadovoljava pravila vektorskog računa.
Novi!!: Smjer i Vektor · Vidi više »
Vjetar
Bura u Ninu. MW. Islandska ciklona 4. rujna 2003. Anemometar s lopaticama iz 1846., koji je izradio John Thomas Romney Robinson. Primjer ruže vjetrova. Vjetrovi na određenim zemljopisnim područjima tijekom dijela godine pušu stalnim smjerom i jačinom. Zemlji. Nadolazeća atmosferska fronta se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti. bure. juga. Prikaz kako nastaje fen. Vjetar je pretežno vodoravno strujanje zraka, relativno prema Zemljinoj površini, određeno smjerom (stranom svijeta odakle vjetar puše) i brzinom, odnosno jakošću.
Novi!!: Smjer i Vjetar · Vidi više »
Vrijeme (fizika)
Sat mjeri vrijeme. Sat s klatnom (njihalom) ili ura njihalica. vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. Vrijeme, u fizici, je temeljna fizikalna veličina koja obilježava trajanje zbivanja ili razmak između dvaju događaja.
Novi!!: Smjer i Vrijeme (fizika) · Vidi više »
Vrtnja
kugle oko svoje osi. Vrtnja ili rotacija (lat. rotatio: okretanje, obrtanje), u fizici, je okretanje krutoga tijela oko osi.
Novi!!: Smjer i Vrtnja · Vidi više »
Zrak
gravitacijskim silama. atmosfere. ugljikovog ciklusa. Zrak je smjesa plinova što je kao omotač vezana uz Zemlju pretežno gravitacijskim silama, sudjeluje u njezinoj vrtnji, tvori Zemljinu atmosferu i nužna je za život na Zemlji.
Novi!!: Smjer i Zrak · Vidi više »
Zrakoplov
Zrakoplov je svaka naprava koja se održava u atmosferi zbog reakcije zraka, osim reakcije zraka u odnosu na Zemljinu površinu (definicija prema Zakonu o zračnom prometu Republike Hrvatske).
Novi!!: Smjer i Zrakoplov · Vidi više »