Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Snježana Pejčić

Indeks Snježana Pejčić

Snježana Pejčić (Rijeka, 13. srpnja 1982.), hrvatska streljašica.

24 odnosi: Državna nagrada za šport "Franjo Bučar", Europsko prvenstvo u streljaštvu 2009., Europsko prvenstvo u streljaštvu 2013., Hrvatska, Hrvatski olimpijski odbor, Italija, Južna Koreja, Olimpijske igre, Prag, Rijeka, Sjedinjene Američke Države, Solun, Streljaštvo, Večernji list, XVI. Mediteranske igre - Pescara 2009., Zračna puška, 13. srpnja, 17. svibnja, 1982., 2002., 2008., 2009., 2015., 21. veljače.

Državna nagrada za šport "Franjo Bučar"

Državna nagrada za šport "Franjo Bučar" Državna nagrada za šport "Franjo Bučar" najviše je priznanje koje Republika Hrvatska dodjeljuje za iznimna postignuća i doprinos od osobitog značenja za razvoj športa u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Snježana Pejčić i Državna nagrada za šport "Franjo Bučar" · Vidi više »

Europsko prvenstvo u streljaštvu 2009.

Europsko prvenstvo u streljaštvu 2009. održalo se u Pragu u Češkoj Republici od 19. veljače 2009.

Novi!!: Snježana Pejčić i Europsko prvenstvo u streljaštvu 2009. · Vidi više »

Europsko prvenstvo u streljaštvu 2013.

Europsko prvenstvo u streljaštvu 2013. održano je od 21. srpnja do 4. kolovoza 2013. u Osijeku u Hrvatskoj.

Novi!!: Snježana Pejčić i Europsko prvenstvo u streljaštvu 2013. · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) je europska država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država, a zemljopisno smještena u južnom dijelu Srednje Europe te u sjevernom dijelu Sredozemlja. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, dok na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.578 km², a površina obalnog mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni grad je Zagreb, koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskog i sredozemnog kulturnog kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranog srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine, Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom, pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 876. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira po prvi puta i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevina. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska stupa u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznatog kao Pacta conventa sklopljenog 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., uslijed Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Kroz cijelo vrijeme Habsburške vladavine, Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda kroz Pragmatičku sankciju iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarsku nagodbu iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, godine 1918. Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom te sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim, Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija), iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Nakon Drugoga svjetskog rata, godine 1945. režim srpskog kralja zamijenio je komunistički režim. U tom vremenu, Hrvatska je bila socijalistička republika i kao federalna jedinica tvorila SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkog sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabrani višestranački državni sabor u Hrvatskoj. Dana 25. lipnja 1991. godine, Republika Hrvatska je ustavnom odlukom državnog sabora postala samostalna i nezavisna država. U Hrvatskoj se službeno koristi hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Hrvatska ima 4.284.889 stanovnika. Hrvati čine 90,42% stanovništva, a najbrojnija nacionalna manjina su Srbi koji čine 4,36% stanovništva, dok svaka od ostalih nacionalnih manjina čini manje od 1% stanovništva. Najveći dio stanovništva (91,36%) je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti (86,28%). Prema političkom ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnom gospodarstvom. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora i Europske unije.

Novi!!: Snježana Pejčić i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatski olimpijski odbor

100px |- bgcolor.

Novi!!: Snježana Pejčić i Hrvatski olimpijski odbor · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje EU.

Novi!!: Snježana Pejčić i Italija · Vidi više »

Južna Koreja

Južna Koreja (službeno Republika Koreja, kor. 대한민국; Daehan Minguk) je država u Istočnoj Aziji.

Novi!!: Snježana Pejčić i Južna Koreja · Vidi više »

Olimpijske igre

Službeni logo Olimpijskih igara Olimpijske igre (kratica: OI) veličanstveno su višešportsko natjecanje koje se održava svake četiri godine.

Novi!!: Snježana Pejčić i Olimpijske igre · Vidi više »

Prag

Prag (češki: Praha) je glavni i s 1,2 milijuna stanovnika najveći grad Češke te njeno kulturno i gospodarsko središte.

Novi!!: Snježana Pejčić i Prag · Vidi više »

Rijeka

Rijeka (talijanski i mađarski: Fiume, njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka, čakavski: Rika, Reka) najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.

Novi!!: Snježana Pejčić i Rijeka · Vidi više »

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

Novi!!: Snježana Pejčić i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »

Solun

Solun (grčki: Θεσσαλονίκη, latinično: Thessaloníki) je drugi po veličini grad u Grčkoj.

Novi!!: Snježana Pejčić i Solun · Vidi više »

Streljaštvo

Strjeljaštvo je natjecateljski šport koji razvija umijeće pogađanja pokretnih i nepokretnih meta korištenjem različitih vrsta oružja, i to specifično različitih tipova pušaka i pištolja.

Novi!!: Snježana Pejčić i Streljaštvo · Vidi više »

Večernji list

Večernji list hrvatske su dnevne novine koje izlaze od 30. lipnja 1959. u Zagrebu, kao večernji informativno-politički dnevnik, a od 1990.

Novi!!: Snježana Pejčić i Večernji list · Vidi više »

XVI. Mediteranske igre - Pescara 2009.

16.

Novi!!: Snježana Pejčić i XVI. Mediteranske igre - Pescara 2009. · Vidi više »

Zračna puška

Zračna puška Zračna puška odnosno zračni pištolj je vrsta oružja koje ispaljuje metke uz pomoć sabijenog zraka koji se sabija uz pomoć opruge ili se izbacuje uz pomoć nekog drugog sabijenog plina (ugljični dioksid) koji se dostavlja iz boce pod pritiskom.

Novi!!: Snježana Pejčić i Zračna puška · Vidi više »

13. srpnja

13.

Novi!!: Snježana Pejčić i 13. srpnja · Vidi više »

17. svibnja

17.

Novi!!: Snježana Pejčić i 17. svibnja · Vidi više »

1982.

Bez opisa.

Novi!!: Snježana Pejčić i 1982. · Vidi više »

2002.

2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.

Novi!!: Snježana Pejčić i 2002. · Vidi više »

2008.

2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.

Novi!!: Snježana Pejčić i 2008. · Vidi više »

2009.

2009.

Novi!!: Snježana Pejčić i 2009. · Vidi više »

2015.

desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.

Novi!!: Snježana Pejčić i 2015. · Vidi više »

21. veljače

21.

Novi!!: Snježana Pejčić i 21. veljače · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »