Brže od pregledniku!
24 odnosi: Bjelovar, Dok nitko ne gleda (1992.), Glumac, Goran Tribuson, Hrvatska, Ne dao Bog većeg zla (2002.), Odmori se, zaslužio si, Operacija Barbarossa (televizijska serija), Puška za uspavljivanje (1997.), Redatelj, Scenarist, Sve najbolje (2016.), Tri muškarca Melite Žganjer (1998.), 1957., 1990., 1992., 1996., 1997., 1998., 2001., 2002., 2005., 2006., 8. veljače.
Bjelovar
Bjelovar je grad u Hrvatskoj te je ujedno središte Bjelovarsko-bilogorske županije i Bjelovarsko-križevačke biskupije.
Novi!!: Snježana Tribuson i Bjelovar · Vidi više »
Dok nitko ne gleda (1992.)
Dok nitko ne gleda je hrvatski dugometražni film iz 1992. godine.
Novi!!: Snježana Tribuson i Dok nitko ne gleda (1992.) · Vidi više »
Glumac
Glumac ili glumica je osoba koja glumi ili igra ulogu u nekoj umjetničkoj izvedbi.
Novi!!: Snježana Tribuson i Glumac · Vidi više »
Goran Tribuson
Goran Tribuson (Bjelovar, 6. kolovoza, 1948.) je akademik i jedan od najproduktivnijih i najčitanijih hrvatskih proznih pisaca, filmski i televizijski scenarist.
Novi!!: Snježana Tribuson i Goran Tribuson · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Snježana Tribuson i Hrvatska · Vidi više »
Ne dao Bog većeg zla (2002.)
Ne dao Bog većeg zla je hrvatski dugometražni film iz 2002. godine.
Novi!!: Snježana Tribuson i Ne dao Bog većeg zla (2002.) · Vidi više »
Odmori se, zaslužio si
Odmori se, zaslužio si je hrvatska humoristična serija koja je s emitiranjem krenula 26. veljače 2006. godine.
Novi!!: Snježana Tribuson i Odmori se, zaslužio si · Vidi više »
Operacija Barbarossa (televizijska serija)
"Operacija Barbarossa" je hrvatska dječja serija nastala prema romanu "Zagonetni dječak" pisca Ivana Kušana.
Novi!!: Snježana Tribuson i Operacija Barbarossa (televizijska serija) · Vidi više »
Puška za uspavljivanje (1997.)
Puška za uspavljivanje, hrvatski dugometražni film iz 1997. godine.
Novi!!: Snježana Tribuson i Puška za uspavljivanje (1997.) · Vidi više »
Redatelj
Redatelj je osoba koja vodi proces snimanja filma, koordinira rad na njemu, te glumcima daje upute o željenom načinu glume u pojedinim scenama.
Novi!!: Snježana Tribuson i Redatelj · Vidi više »
Scenarist
Scenarist je pisac filmskog ili kazališnog scenarija, tj.
Novi!!: Snježana Tribuson i Scenarist · Vidi više »
Sve najbolje (2016.)
Sve najbolje je komedija Snježane Tribuson, autorice filmova "Ne dao Bog većeg zla" i "Tri muškarca Melite Žganjer" te popularne hrvatske serije "Odmori se, zaslužio si".
Novi!!: Snježana Tribuson i Sve najbolje (2016.) · Vidi više »
Tri muškarca Melite Žganjer (1998.)
Tri muškarca Melite Žganjer, hrvatski dugometražni film iz 1998. godine.
Novi!!: Snježana Tribuson i Tri muškarca Melite Žganjer (1998.) · Vidi više »
1957.
Bez opisa.
Novi!!: Snježana Tribuson i 1957. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Snježana Tribuson i 1990. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: Snježana Tribuson i 1992. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: Snježana Tribuson i 1996. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Snježana Tribuson i 1997. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Snježana Tribuson i 1998. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Snježana Tribuson i 2001. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Snježana Tribuson i 2002. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Snježana Tribuson i 2005. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Snježana Tribuson i 2006. · Vidi više »
8. veljače
8.
Novi!!: Snježana Tribuson i 8. veljače · Vidi više »
