Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija

Indeks Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, je naziv za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine. Kroz cijelo vrijeme njezinog postojanja, cjelokupnu vlast u državi imao je komunistički režim, tj. Komunistička partija Jugoslavije (od 1952. Savez Komunista Jugoslavije) na čelu s Josipom Brozom Titom. Glavne značajke te države bile su progon neistomišljenika, titoizam i radničko samoupravljanje. Proglašena je godine 1943. na teritoriju Kraljevine Jugoslavije pod nazivom Demokratska Federativna Jugoslavija, te je međunarodno priznata kao pravni nasljednik Kraljevine. 1946. godine je dobila službeni naziv Federativna Narodna Republika Jugoslavija, a Ustavom 1963. dobila svoj posljednji naziv Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija. S obzirom da je najveći dio postojanja bila pod vlašću Komunističke partije Jugoslavije, odnosno kao službenu ideologiju i društveno-ekonomski sistem koristila socijalističko samoupravljanje, za SFRJ se koriste izrazi socijalistička ili komunistička Jugoslavija. Zbog dugogodišnje vlasti Josipa Broza Tita, također je i naziv "Titova Jugoslavija" u upotrebi. Od raspada do danas se, pak, najčešće kao alternativni naziv koristi izraz "bivša Jugoslavija", djelomično zato da bi je se razlikovalo od Savezne Republike Jugoslavije, koja je postojala od 1992. do 2003. godine. SFR Jugoslavija je zaslužila međunarodno priznanje zahvaljujući borbi protiv fašizma, otporu staljinizmu, politici nesvrstanoga pokreta u kojem se okupilo više od milijarde stanovnika planete. Diktatura je bila životno načelo jugoslavenske države. Dok se 1948. nije odvojila od Moskve, jugoslavenska komunistička partija, četvrt je stoljeća pohađala školu sovjetskog staljinizma. Ta komunistička, boljševička intelektualna i mentalna srodnost se održala, i titoistička vlast je upravo staljinističkim postupcima, čak i preventivno, eliminirala sve opozicije i neistomišljenike. Zemljom i režimom vladala je jedna jedina partija koja se nakon 1945. brutalno nametnula.

216 odnosi: Albanci, Albanski jezik, Aleksandar Ranković, Andrija Hebrang, Ante Marković, Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije, Četnici, Badinterova komisija, Balvan-revolucija, Banja Luka, Banovina Hrvatska, Beograd, Bijela knjiga Stipe Šuvara, Bitolj, Blagoje Adžić, Božić, Bogić Bogićević, Bosma i Hercegovima, Bugari, Crna Gora, Crnogorci, Dan borca, Dan mladosti, Dan Republike, SFRJ, Davor Marijan, Daytonski sporazum, Dejan Jović, Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, Demokratska Federativna Jugoslavija, Diktatura, Domovinski rat, Država Slovenaca, Hrvata i Srba, Državni terorizam, Edvard Kardelj, Federacija, Genocid, Glavni grad, Grb, Hej, Slaveni, Hercegovina, Hiperinflacija, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatska socijalno-liberalna stranka, Hrvatski jezik, Hrvatski književni jezik, Hrvatsko proljeće, Hrvatsko vijeće obrane, Inflacija, ..., Informbiro, Ivan Ribar, Ivan Stambolić, Izvanredno stanje, Josip Broz Tito, Južni Slaveni, Jugonostalgija, Jugoslaveni, Jugoslavenska narodna armija, Jugoslavenska ratna mornarica, Jugoslavenski dinar, Jugoslavija (razdvojba), Karađorđevići, Konfederacija, Kosovo, Kragujevac, Kraljevina Jugoslavija, Kronologija raspada SFRJ, Lipanj, Ljubljana, Mađari, Mađarski jezik, Makedonci, Makedonija, Makedonski jezik, Maribor, Međunarodni praznik rada, Milka Planinc, Muslimani (narod), Nacionalizacija, Narodnooslobodilački pokret, Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca, NATO, Niš, Novi Sad, Operacija Bljesak, Operacija Oluja, Opozicija, Oružane snage SFRJ, Osijek, Oslobodilačka vojska Kosova, Pančevo, Parlament, Podgorica, Pokret nesvrstanih, Politički logor Goli otok, Popis predsjednika Vlade socijalističke Jugoslavije, Predsjedništvo SFRJ, Predsjednici Predsjedništva Jugoslavije, Priština, Radničko samoupravljanje, Radničko samoupravljanje u Jugoslaviji, Raspad SFRJ, Režim, Republika Bosna i Hercegovina (1992. – 1997.), Republika Srpska, Republika Srpska Krajina, Rijeka, Romi, Rumunji, Sarajevo, Sava, Savez komunista Jugoslavije, Savezna Republika Jugoslavija, Savezno izvršno vijeće, Siječanj, Skoplje, Skupština SFRJ, Slobodan Milošević, Slovaci, Slovemija, Slovenci, Slovenski jezik, Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo, Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina, Socijalistička Republika Crna Gora, Socijalistička Republika Hrvatska, Socijalistička Republika Makedonija, Socijalistička Republika Slovenija, Socijalistička Republika Srbija, Sovjetski Savez, Split, Sporazum Cvetković–Maček, Srbi, Srbija, Srbija i Crna Gora, Srijem, Srpska pravoslavna crkva, Srpski jezik, Srpskohrvatski jezik, Staljinizam, Stjepan Đureković, Stjepan Ševo, Stjepan Mesić, Subotica, Svi sveti, Talijani, Teritorijalna obrana, Titoizam, Travanj, Turci, Turski jezik, Tuzla, UDBA, Udruženje za jugoslavensku demokratsku inicijativu, Udruga, Ujedinjeni narodi, Unitarizam, Uskrs, Ustav druge Jugoslavije, Ustav Jugoslavije iz 1963. godine, Vlada, Vojna agresija, Vojni udar, Zagreb, Zastava, Zemun, Zenica, Zrenjanin, .yu, 17. kolovoza, 17. studenog, 19. kolovoza, 1918., 1929., 1939., 1941., 1943., 1944., 1945., 1946., 1948., 1952., 1953., 1954., 1960-ih, 1961., 1963., 1966., 1970-ih, 1971., 1974., 1976., 1980., 1981., 1989., 1990., 1991., 1992., 1997., 1999., 20. kolovoza, 2003., 2006., 21. svibnja, 21. veljače, 24. listopada, 25. lipnja, 27. travnja, 29. studenog, 6. ožujka, 7. travnja, 8. listopada, 9. studenog. Proširite indeks (166 više) »

Albanci

Toski, Albanska skupina iz južne Albanije Skopju, bila je pripadnica albanskog naroda. Albanka u narodnoj nošnji Albanci su Indoeuropski narod nastanjen u Albaniji i susjednim područjima Makedonije i Kosova, te u Crnoj Gori i Grčkoj.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Albanci · Vidi više »

Albanski jezik

Albanski jezik (ISO 639-3) makrojezik, od 1952.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Albanski jezik · Vidi više »

Aleksandar Ranković

Aleksandar Ranković Aleksandar Ranković (Draževac kraj Obrenovca, 28. studenog 1909. - Dubrovnik, 20. kolovoza 1983.), član Politbiroa i bliski suradnik Josipa Broza Tita, po opredjeljenju ortodoksni velikosrbin.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Aleksandar Ranković · Vidi više »

Andrija Hebrang

Postoje dvojica značajnih hrvatskih političara imenom Andrija Hebrang, otac i sin.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Andrija Hebrang · Vidi više »

Ante Marković

Ante Marković (Konjic, Bosna i Hercegovina, 25. studenoga 1924. - Zagreb, 28. studenoga 2011.), predsjednik Predsjedništva SR Hrvatske i posljednji predsjednik Saveznog izvršnog vijeća SFR Jugoslavije.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Ante Marković · Vidi više »

Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije

partizana i kasnije zastava DFJ Zastava SSSR-a – služila je i kao zastava KPJ Faksimil odluke II. zasjedanja AVNOJ-a 1943. o federativnom uređenju Jugoslavije. Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ) je bivša jugoslavenska institucija.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije · Vidi više »

Četnici

Tradicionalna četnička zastava s čirilićnim natpisom ''Za Kralja i otadžbinu-sloboda ili smrt'' Današnje značenje riječi četnik jest: "Članovi srpske vojne organizacije s izrazito nacionalističkim šovinističkim velikosrpskim ciljem." (Hrvatska enciklopedija, 2000.) Riječ je tijekom povijesti mijenjala značenje.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Četnici · Vidi više »

Badinterova komisija

Arbitražna komisija u okviru Mirovne konferencije o Jugoslaviji, poznatija kao Badinterova komisija, prema svom predsjedniku, francuskom pravniku Robertu Badinteru, bila je arbitražna komisija koju je ustanovilo Vijeće ministara Europske ekonomske zajednice 27. kolovoza 1991. godine, a čija je zadaća bila da rješavanjem spornih pravnih pitanja pospješi mirno rješavanje krize u bivšoj Jugoslaviji.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Badinterova komisija · Vidi više »

Balvan-revolucija

Balvan revolucija naziv je za početnu fazu, a ponekad i za cijelu oružanu pobunu dijela Srba u Hrvatskoj, potaknutu iz Srbije i od velikosrpskih krugova u JNA.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Balvan-revolucija · Vidi više »

Banja Luka

Banja Luka (na ćirilici: Бања Лука, do 15. st. Vrbaski/Vrbaški Grad) je drugi po veličini grad u Bosni i Hercegovini, de facto glavni grad Republike Srpske, jednog od dvaju bosanskohercegovačkih entiteta.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Banja Luka · Vidi više »

Banovina Hrvatska

Banovina Hrvatska je bila autonomna teritorijalna jedinica unutar Kraljevine Jugoslavije.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Banovina Hrvatska · Vidi više »

Beograd

Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Beograd · Vidi više »

Bijela knjiga Stipe Šuvara

"Bijela knjiga Stipe Šuvara" kolokvijalni je naziv za dokument je koji je načinio Centar za informiranje i propagandu Centralnog komiteta Saveza komunista Hrvatske pod vodstvom Stipe Šuvara i zaključen je 21. ožujka 1984.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Bijela knjiga Stipe Šuvara · Vidi više »

Bitolj

Bitolj (mak.: Битола, srpski: Битољ, grč.: Μοναστήρι, tur.: Monastır, vlaški: Bitule/Bituli) za Osmanskog Carstva znan kao Monastir, je grad na jugozapadu Makedonije.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Bitolj · Vidi više »

Blagoje Adžić

Blagoje Adžić (Pridvorica, Gacko, 2. rujna 1932. – Beograd, 1. ožujka 2012.), general-pukovnik Jugoslavenske narodne armije.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Blagoje Adžić · Vidi više »

Božić

Lorenzo Lotto: Kristovo rođenje, 1523. Božić je kršćanski blagdan kojim se slavi rođenje Isusa Krista.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Božić · Vidi više »

Bogić Bogićević

Bogić Bogićević (Ugljevik, 15. svibnja 1953.) bosanskohercegovački političar, član Predsjedništva SFRJ od 16. svibnja 1989. do rujna 1991.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Bogić Bogićević · Vidi više »

Bosma i Hercegovima

Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Bosma i Hercegovima · Vidi više »

Bugari

Bugari (Българи) su južnoslavenski narod, poglavito naseljen u Bugarskoj.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Bugari · Vidi više »

Crna Gora

Crna Gora je sredozemna i balkanska država na jugoistoku Europe. Crna Gora je parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku sa Republikom Kosovo (79 km), na jugu sa Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu sa Italijom. Kopnena površina iznosi 13.812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2.440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje.. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen u 22. listopada 2007. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Turske joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom sa ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007, 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Crna Gora · Vidi više »

Crnogorci

Crnogorci (crnogorska ćiril. Црногорци) su južnoslavenski narod nastanjen uglavnom na području Crne Gore.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Crnogorci · Vidi više »

Dan borca

Dan borca je bio praznik u bivšoj SFRJ koji se slavio 4. srpnja.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Dan borca · Vidi više »

Dan mladosti

Spomenik na stadionu Partizana u Beogradu Dan mladosti je bila priredba i sastavni dio kulta ličnosti u čast Josipa Broz Tita u SFR Jugoslaviji.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Dan mladosti · Vidi više »

Dan Republike, SFRJ

Dan Republike bio je praznik u bivšoj SFRJ koji se slavio 29. studenoga.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Dan Republike, SFRJ · Vidi više »

Davor Marijan

Davor Marijan na predstavljanju svoje knjige "Slom Titove armije" u studenom 2008. Davor Marijan (Priluka, 1966.), hrvatski vojni povjesničar i autor mnogih knjiga o Domovinskom ratu.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Davor Marijan · Vidi više »

Daytonski sporazum

Opći okvirni sporazum Sudionici sporazuma Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini ili Daytonski sporazum naziv je mirovnoga dogovora iz baze zračnih snaga Wright-Patterson u Daytonu, Ohio, SAD, o uređenju Bosne i Hercegovine nakon rata 1992.-1995.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Daytonski sporazum · Vidi više »

Dejan Jović

Dejan Jović (Samobor, 12. travnja 1968.), politolog, doktor političkih znanosti, analitičar.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Dejan Jović · Vidi više »

Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika

Digitalno obrađeno zaglavlje ''Telegrama'', jugoslavenskih novina za društvena i kulturna pitanja, br. 359, 17. ožujka 1967. u kojem je objavljena ''Deklaracija''. Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, proglas kojeg su 1967. godine objavili hrvatski jezikoslovci, nezadovoljni objavljenim rječnicima i pravopisima u kojima se jezik, u skladu s Novosadskim dogovorom, nazivao hrvatskosrpskim.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika · Vidi više »

Demokratska Federativna Jugoslavija

Demokratska Federativna Jugoslavija je ime koje je Jugoslavija u prijelaznom razdoblju između Prve Jugoslavije i Druge Jugoslavije, od 7.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Demokratska Federativna Jugoslavija · Vidi više »

Diktatura

Diktatura NSDAP 1935. Diktatura (lat. dictatura) je oblik vladavine kojoj je glavno svojstvo da jedna osoba (diktator) ili skupina ljudi (npr. komunistička partija, vojska ili obitelj) može vladati neograničenom moću.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Diktatura · Vidi više »

Domovinski rat

Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost hrvatske države protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista u Hrvatskoj, BiH (posebice Republike Srpske), JNA te Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila u kolovozu 1990. i uslijed koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996.-1998.). Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO_4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije za popis i procjenu ratne štete, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Prema drugim podatcima, uništeno je 180.000 domova, 25% hrvatskog gospodarstva te prouzročeno 27 milijarda USD materijalne štete. Broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica. Tragičnost hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest u tome što napadač nije imao namjeru samo fizički osvojiti ozemlje. Bît je bila i u potpunom uništenju identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome najbolje svjedoči granatiranje šibenske katedrale i zadarske prvostolnice. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Domovinski rat · Vidi više »

Država Slovenaca, Hrvata i Srba

Država Slovenaca, Hrvata i Srba (Država SHS) proglašena je 29. listopada 1918., istodobno kada je Hrvatski sabor raskinuo sve državno-pravne veze s Austro-Ugarskom.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Država Slovenaca, Hrvata i Srba · Vidi više »

Državni terorizam

Državni terorizam označava djelovanje države protiv druge države ili protiv svojih pučana koje se u svojim načinima ne razlikuje od djelovanja klasičnog terorizma.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Državni terorizam · Vidi više »

Edvard Kardelj

Edvard Kardalj Edvard Kardelj (Ljubljana, 27. siječnja 1910. - Ljubljana, 10. veljače 1979.), slovenski i jugoslavenski komunistički političar i publicist.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Edvard Kardelj · Vidi više »

Federacija

Federacija (od lat. foedus - savez) ili savezna (federativna) država je na ustavnopravnom temelju osnovana zajednica više jedinica, koje se nazivaju države, republike, provincije, zemlje, pokrajine (federalne jedinice).

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Federacija · Vidi više »

Genocid

Pojam genocid definiran je u Konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida koju je Opća skupština UN prihvatila 9. prosinca 1948.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Genocid · Vidi više »

Glavni grad

Glavni grad (koji se ponekad naziva i metropola) određuje se na sljedeće načine.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Glavni grad · Vidi više »

Grb

Hrvatski grb Grb je simbolički znak kao obilježje jedne države, naroda, grada, plemićke obitelji ili pojedinca.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Grb · Vidi više »

Hej, Slaveni

Iz početnice, 1944. Hej, Slaveni, himnička pjesma slovačkog književnika Samuela Tomášika koju je pod naslovom Hej, Slováci napisao u Pragu 1834. na slovačkom jeziku; sadašnji naslov je iz 1838.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Hej, Slaveni · Vidi više »

Hercegovina

Bosne na zemljovidu izdanom 1862. godine u Parizu.Čović, Bože (prir.), ''Izvori velikosrpske agresije'', "August Cesarec", Školska knjiga, Zagreb, 1991., ISBN 86-393-0255-3, zadnje korice Hercegovina je regija na jugu Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Hercegovina · Vidi više »

Hiperinflacija

Novčanica od sto tisuća milijardi njemačkih maraka iz 1924. mađarskih penga iz 1946. dinara iz 1993. zimbabveanskih dolara iz 2008. Hiperinflacija kao pojam u ekonomiji, je inflacija koja je "potpuno van kontrole", stanje kada cijene veoma brzo rastu dok valuta gubi svoju vrijednost.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Hiperinflacija · Vidi više »

Hrvati

Hrvati su jedini konstitutivni narod u Republici Hrvatskoj i jedan od tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Hrvati · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) je europska država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država, a zemljopisno smještena u južnom dijelu Srednje Europe te u sjevernom dijelu Sredozemlja. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, dok na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.578 km², a površina obalnog mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni grad je Zagreb, koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskog i sredozemnog kulturnog kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranog srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine, Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom, pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 876. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira po prvi puta i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevina. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska stupa u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznatog kao Pacta conventa sklopljenog 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., uslijed Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Kroz cijelo vrijeme Habsburške vladavine, Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda kroz Pragmatičku sankciju iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarsku nagodbu iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, godine 1918. Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom te sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim, Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija), iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Nakon Drugoga svjetskog rata, godine 1945. režim srpskog kralja zamijenio je komunistički režim. U tom vremenu, Hrvatska je bila socijalistička republika i kao federalna jedinica tvorila SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkog sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabrani višestranački državni sabor u Hrvatskoj. Dana 25. lipnja 1991. godine, Republika Hrvatska je ustavnom odlukom državnog sabora postala samostalna i nezavisna država. U Hrvatskoj se službeno koristi hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Hrvatska ima 4.284.889 stanovnika. Hrvati čine 90,42% stanovništva, a najbrojnija nacionalna manjina su Srbi koji čine 4,36% stanovništva, dok svaka od ostalih nacionalnih manjina čini manje od 1% stanovništva. Najveći dio stanovništva (91,36%) je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti (86,28%). Prema političkom ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnom gospodarstvom. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora i Europske unije.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatska demokratska zajednica

Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) je hrvatska politička stranka demokršćanske orijentacije.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Hrvatska demokratska zajednica · Vidi više »

Hrvatska socijalno-liberalna stranka

Hrvatska socijalno-liberalna stranka (kratica HSLS), liberalna parlamentarna politička stranka te najstarija stranka (svibanj 1989.) u Hrvatskoj.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Hrvatska socijalno-liberalna stranka · Vidi više »

Hrvatski jezik

O jeziku O njemu, da! O čarobnome vrelu, Što davno ključa iz šikare naše I snagu svoju razmaho je cijelu Kada ga stijenje i glib zatrpaše! On zvuči i psiče, teče gradu i k selu, Kroz zlato njiva, zelenilo paše; Na vatru nalik lije svjetlost vrelu U sve nam sude, čuture i čaše. Ne znamo da l' smo gradili mi njega, Il' on je nama svoju dušu dao.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Hrvatski jezik · Vidi više »

Hrvatski književni jezik

Hrvatski književni jezik funkcionalni je stil hrvatskoga standardnog jezika.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Hrvatski književni jezik · Vidi više »

Hrvatsko proljeće

Hrvatsko proljeće bilo je kulturno-politički pokret koji je ranih 1970-ih tražio pripadajuća prava Hrvatske u okviru Jugoslavije.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Hrvatsko proljeće · Vidi više »

Hrvatsko vijeće obrane

Hrvatsko vijeće obrane (skraćeno: HVO) je bilo oružana snaga i najviše izvršno i upravno tijelo Hrvatske Republike Herceg-Bosne te glavna oružana snaga Hrvata u Bosni i Hercegovini za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Hrvatsko vijeće obrane · Vidi više »

Inflacija

Stope inflacije u svijetu dinara iz doba SFRJ. dinara iz doba SFRJ. dinara iz doba SFRJ. Inflacija je povećanje agregatne razine cijena u odnosu na vrijednost novca.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Inflacija · Vidi više »

Informbiro

Informbiro franc.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Informbiro · Vidi više »

Ivan Ribar

'''Dr. Ivan Ribar''' (lijevo) i Tito (desno) 13. lipnja 1943. za bitke na Sutjesci. Ivan Ribar (Vukmanić kraj Karlovca, 21. siječnja 1881. - Zagreb, 2. veljače 1968.), bivši hrvatski i jugoslavenski političar.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Ivan Ribar · Vidi više »

Ivan Stambolić

Ivan Stambolić, svibnja 1986., foto: Stevan Kragujević Ivan Stambolić (selo Brezova kod Ivanjice, 5. studenoga 1936. - Fruška Gora, 25. kolovoza 2000.), bivši visoki državni i partijski dužnosnik Srbije u doba Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Ivan Stambolić · Vidi više »

Izvanredno stanje

Izvanredno stanje je vrsta pravnog stanja u državi u kojem, prema hrvatskom Ustavu, vlada "neposredna ugroženost neovisnosti i jedinstvenosti republike".

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Izvanredno stanje · Vidi više »

Josip Broz Tito

Josip Broz Tito (Kumrovec, 7. svibnja 1892. – Ljubljana, 4. svibnja 1980.), bio je hrvatski i jugoslavenski političar, revolucionar, državnik i komunistički vođa, i diktator.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Josip Broz Tito · Vidi više »

Južni Slaveni

Mijačko selo, Makedonija Šokačko selo, Draž, Hrvatska. Mladi Bugarin iz Gabre, Sofijska oblast. Južni Slaveni.- Južni ogranak slavenske grane Indoeuropljana, nastanjen od alpskog područja južno od Drave na jug do Grčke, i od jadranske obale na istok do obala Crnog mora južno od Dunava, ali uključujući područja sjeverno od Save i Dunava u Panonskoj nizini (Vojvodina).

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Južni Slaveni · Vidi više »

Jugonostalgija

Zastava Jugoslavije u Mostaru, 2009. Jugonostalgija označava društveni fenomen u zemljama nastalim raspadom druge Jugoslavije, te sociološki pojam novijeg nadnevka.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Jugonostalgija · Vidi više »

Jugoslaveni

Jugoslaveni je službeni naziv koji se na području bivše Jugoslavije koristio za pripadnike raznih etničkih skupina koji su se na službenim popisima stanovništva izjašnjavali pod ovim imenom.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Jugoslaveni · Vidi više »

Jugoslavenska narodna armija

Vrhovni zapovjednik JNA Josip Broz Tito vrši pregled počasne garde Hrvatskom povijesnom muzeju Jugoslavenska narodna armija (skraćeno JNA; srp.: Jugoslovenska narodna armija, slo.: Jugoslovanska ljudska armada, mak.; Југословенска народна армија) (22. prosinca 1941. – 20. svibnja 1992.) bila je dio jedinstvenih oružanih snaga SFRJ do njezina raspada.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Jugoslavenska narodna armija · Vidi više »

Jugoslavenska ratna mornarica

Jugoslavenska ratna mornarica (kratica JRM), bila je grana (vid) Jugoslavenske narodne armije čija je svrha bila štiti suverenitet i teritorijalni integritet SFRJ samostalno i u suradnji s ostalim granama i rodovima oružanih snaga SFRJ na Jadranu, plovnim rijekama i jezerima.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Jugoslavenska ratna mornarica · Vidi više »

Jugoslavenski dinar

Jugoslavenski dinar (DIN, din., d.) bila je valuta u Kraljevini Jugoslaviji, socijalističkoj Jugoslaviji i Saveznoj Republici Jugoslaviji.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Jugoslavenski dinar · Vidi više »

Jugoslavija (razdvojba)

Jugoslavija kroz povijest Države.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Jugoslavija (razdvojba) · Vidi više »

Karađorđevići

Karađorđevići (srp. Карађорђевићи) su srpska vladarska dinastija koja je vladala Kneževinom, kasnije Kraljevinom Srbijom 1842.-1858.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Karađorđevići · Vidi više »

Konfederacija

Konfederacija ili državni savez je na međunarodnom ugovoru osnovana veza više država sa svrhom da se zajednički ostvare određeni ciljevi.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Konfederacija · Vidi više »

Kosovo

Kosovo (albanski: Kosova, Kosovë, Republika e Kosovës; srpski: Косово и Метохија, Kosovo i Metohija; turski: Kosova) je država u jugoistočnoj Europi. U veljači 2008. Skupština Kosova proglasila je Republiku Kosovo, koju je do kraja 2016. priznalo 110 od 193 država članica UN-a, te četiri ne-članice UN-a: Suvereni malteški vojni red, Republika Kina, iako Kosovo nije priznalo Republiku Kinu (Tajvan), Cookovo Otočje i Niue. Kosovo se nalazi pod upravom EULEX-a od 2008. godine, a izvan nadzora Republike Srbije. Od kolovoza 2006., Kosovo je bilo „entitet pod privremenom međunarodnom upravom“ kojem je glavni grad Priština (alb. Prishtinë). 17. veljače 2008. kosovska Skupština proglasila je neovisnost, uz jamčenje prava srpskog i ostalih manjinskih naroda koji ondje žive. Tu odluku Srbija nije priznala, Vlada Republike Srbije -, 14. veljače 2008. dok su neovisnost Kosova uskoro priznale SAD, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo, većina država Arapskog poluotoka, Njemačka i druge zemlje, uključujući Hrvatsku. Zbog svoje apsolutne većine, Albanci imaju potpunu vlast na Kosovu, uz iznimku dijelova nekoliko općina na sjeveru Kosova. Dio Srba (Kosovci) ne žele sudjelovati ni u kakvoj vladi koja nije vođena iz Beograda. Prema rezultatima službenog popisa iz 2011. godine na Kosovu živi 1.739.825 stanovnika, od čega 92,93 posto čini Albanci, a 1,47 posto Srbi. Popis nije proveden na Sjevernom Kosovu, u tri većinski srpske općine Zubin Potoku, Zvečanu i Leposaviću.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Kosovo · Vidi više »

Kragujevac

Kragujevac je s 211.580 stanovnika (popis stanovnika 2002. godine) četvrti grad po veličini u Srbiji.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Kragujevac · Vidi više »

Kraljevina Jugoslavija

Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Kraljevina Jugoslavija · Vidi više »

Kronologija raspada SFRJ

Kao početak raspada Jugoslavije se smatra smrt Josipa Broza Tita a smatra se da je završio proglašenjem neovisnosti Republike Kosovo.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Kronologija raspada SFRJ · Vidi više »

Lipanj

Lipanj Lipanj (lat. junius) šesti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Lipanj · Vidi više »

Ljubljana

Ljubljana (njemački: Laibach, talijanski: Lubiana) je glavni i najveći grad Slovenije.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Ljubljana · Vidi više »

Mađari

Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Mađari · Vidi više »

Mađarski jezik

Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Mađarski jezik · Vidi više »

Makedonci

Makedonci su južnoslavenski narod nastanjen u Republici Makedoniji i susjednim područjima Grčke, Bugarske, Srbije i Albanije.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Makedonci · Vidi više »

Makedonija

Makedonija (mak. Македонија), službeno Republika Makedonija (mak. Република Македонија) je država na jugoistoku Europe, a glavni grad joj je Skoplje (na makedonskom Скопје). Graniči s Bugarskom na istoku, s Grčkom na jugu, s Albanijom na zapadu te s Republikom Kosovo i sa Srbijom na sjeveru. Zbog spora s Grčkom oko imena u Ujedinjenim narodima i u mnogim službenim dokumentima, u inozemstvu se koristi naziv bivša jugoslavenska Republika Makedonija (mak. Поранешна Југословенска Република Македонија).Bakotić, Božidar (prir.) Službena skraćena i puna imena država na hrvatskom i engleskom jeziku, Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske, Zagreb, listopada 2007., str. 7., URL: http://www.mvpei.hr/CustomPages/Static/HRV/Files/091001_imena_drzava.pdf.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Makedonija · Vidi više »

Makedonski jezik

Makedonski jezik (ISO 639-3: mkd), jedan je od slavenskih jezika i službeni jezik Makedonije još od 1944. godine.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Makedonski jezik · Vidi više »

Maribor

Maribor (njem.: Marburg an der Drau) je grad u Republici Sloveniji, s otprilike 113.000 stanovnika, što ga čini drugim po veličini gradom u državi.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Maribor · Vidi više »

Međunarodni praznik rada

Najraširenija ilustracija prosvjeda u Chicagu 1. svibnja 1896. Međunarodni praznik rada obilježava se kao spomen na velike radničke prosvjede održane u Chicagu dana 1. svibnja 1886. godine, kada je u sukobima s policijom poginulo više radnika, a osmero je radnika osuđeno na smrt.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Međunarodni praznik rada · Vidi više »

Milka Planinc

Milka Planinc (Žitnić kod Drniša, 21. studenog 1924. - Zagreb, 7. listopada 2010.), sekretarka Centralnog komiteta Saveza komunista Hrvatske i sedma predsjednica Saveznog izvršnog vijeća SFR Jugoslavije.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Milka Planinc · Vidi više »

Muslimani (narod)

Muslimani (narod), južnoslavenski narod, konstitutivan u SFRJ od 1971.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Muslimani (narod) · Vidi više »

Nacionalizacija

Nacionalizacija ili izvlaštenje čin oduzimanja privatnog vlasništva nekretnina (zemljište, zgrade) ili npr.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Nacionalizacija · Vidi više »

Narodnooslobodilački pokret

Pojam narodnooslobodilački pokret, u općem smislu koristi se za političke pokrete koji vode borbu za narodno odnosno nacionalno oslobođenje od "nenarodnih" vlasti: diktatorskoga režima, okupatorskoga ili kvislinškoga režima, ili od kolonijalne vlasti.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Narodnooslobodilački pokret · Vidi više »

Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca

Političke snage u Hrvatskoj nisu uspostavile suradnju s političarima u emigraciji, Antom Trumbićem i Franom Supilom, koji su u Londonu potkraj travnja 1915.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca · Vidi više »

NATO

Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora, naziva se još i Sjevernoatlantski savez, poznatiji po kratici NATO (od engleskog naziva North Atlantic Treaty Organisation, francuski Organisation du Traité de l'Atlantique Nord - OTAN), međunarodna je organizacija vojno-političke prirode, osnovana je 1949.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i NATO · Vidi više »

Niš

Niš je grad u Srbiji, treći po veličini nakon Beograda i Novog Sada.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Niš · Vidi više »

Novi Sad

Novi Sad (sr. Нови Сад/Novi Sad, mađ. Újvidék, sl. Nový Sad, rum. Novi Sad, rusn. Нови Сад, njem. Neusatz (an der Donau), lat. Neoplanta, grč. Neofite), grad na lijevoj obali Dunava u Srbiji, glavni grad Autonomne pokrajine Vojvodina.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Novi Sad · Vidi više »

Operacija Bljesak

Operacija Bljesak - vojno-redarstvena akcija Hrvatske vojske i specijalne policije RH.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Operacija Bljesak · Vidi više »

Operacija Oluja

Operacija Oluja (4. kolovoza − 7. kolovoza 1995.) je velika vojno-redarstvena operacija u kojoj su Hrvatska vojska i policija oslobodile okupirana područja Republike Hrvatske pod nadzorom pobunjenih Srba, na kojima je bila uspostavljena paradržava Republika Srpska Krajina bez ikakvog međunarodnog priznanja.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Operacija Oluja · Vidi više »

Opozicija

* Opozicija (politika).

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Opozicija · Vidi više »

Oružane snage SFRJ

Oružane snage SFRJ (kratica OS SFRJ) bila su jedinstvena oružana sila SFRJ u sustavu općenarodne obrane čiji je osnovni zadatak bio štititi nezavisnost, suverenitet, cjelokuponost teritorija te zaštita ustavnog poretka.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Oružane snage SFRJ · Vidi više »

Osijek

Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Osijek · Vidi više »

Oslobodilačka vojska Kosova

Oslobodilačka vojska Kosova (OVK) ili UÇK (alb. Ushtria Çlirimtare e Kosovës) je bila albanska paravojna organizacija, koja se izborila za neovisnost Kosova od Srbije.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Oslobodilačka vojska Kosova · Vidi više »

Pančevo

Pančevo (srp. ćir.: Панчево, mađ. Pancsova, njem. Banstadt i Pantschowa, tur. Pançova,, rum. Panciova, slk. Pánčevo, rusinski Панчево) je grad u Banatu (Republika Srbija), na rijeci Tamišu.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Pančevo · Vidi više »

Parlament

Parlament je državno zakonodavno tijelo.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Parlament · Vidi više »

Podgorica

Podgorica (na crnogorskoj ćiril. Подгорица, prijašnja imena Ribnica i Titograd) glavni je i najveći grad Crne Gore.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Podgorica · Vidi više »

Pokret nesvrstanih

#0066FF – države promatračice Pokret nesvrstanih je međunarodna organizacija koja danas broji 120 zemalja članica koje su smatrale sebe službeno neujedinjene s jednim ili protiv jednog od većih blokova.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Pokret nesvrstanih · Vidi više »

Politički logor Goli otok

Dio logora danas Politički logor Goli otok je zloglasni logor na istoimenim otoku za jugoslavenske političke zatvorenike osnovan 1949. godine po nalogu rukovodstva Komunističke partije i države, u sklopu velike "čistke" u redovima Komunističke partije Jugoslavije nakon Rezolucije Informbiroa.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Politički logor Goli otok · Vidi više »

Popis predsjednika Vlade socijalističke Jugoslavije

Popis predsjednika Vlade socijalističke Jugoslavije.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Popis predsjednika Vlade socijalističke Jugoslavije · Vidi više »

Predsjedništvo SFRJ

Predsjedništvo SFRJ je bio kolektivni vrhovni organ rukovođenja u bivšoj Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji, odnosno kolektivni šef države a od 1980.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Predsjedništvo SFRJ · Vidi više »

Predsjednici Predsjedništva Jugoslavije

Ustanova Predsjednika Predsjedništva SFRJ ustanovljena je nakon Titove smrti 1980. godine.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Predsjednici Predsjedništva Jugoslavije · Vidi više »

Priština

Priština (na albanskom jeziku: Prishtina, na ćirilici Приштина) je glavni i najveći grad Kosova, teritorija pod upravom UN-a, koji je proglasio neovisnost od Srbije.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Priština · Vidi više »

Radničko samoupravljanje

Hotel Bauen u Buenos Aires, kojeg su zauzeli radnici i samoupravljaju njime od 2003. Radničko samoupravljanje (engleski: Worker self-management ili francuski: Autogestion) je oblik radničkog odlučivanja u poduzećima, u kojem radnici sami izabiru i odlučuju (oko pitanja kao što su briga o korisnicima, opće metode proizvodnje, planiranje, podjela rada i sl.), umjesto vlasnika ili tradicionalnih nadzornika koji su radnicima naređivali što učiniti?, kako to učiniti? i gdje to učiniti?.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Radničko samoupravljanje · Vidi više »

Radničko samoupravljanje u Jugoslaviji

Radničko samoupravljanje u Jugoslaviji bilo je dio državne ideologije koju je promicao socijalistički režim Saveza komunista Jugoslavije nakon raskola između Tita i Staljina gdje je Josip Broz Tito tražio alternativu državnom socijalizmu kojeg je promicao Sovjetski Savez, kao izvornu jugoslavensku ideologiju.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Radničko samoupravljanje u Jugoslaviji · Vidi više »

Raspad SFRJ

Raspad Socijalističke Federativne Jugoslavije ili 'raspad SFRJ-a je ime za skup povijesnih događaja koje su započele tijekom 1980-tih i koje su dovele do prestanka pravnog postojanja SFRJ kao ustavotvorne države.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Raspad SFRJ · Vidi više »

Režim

Režim (iz francuskog jezika régime, „vladavina“) opisuje obično diktatorski oblik vlasti ili pojedinih vlada i odnosi se na niz uvjeta, najčešće političke prirode.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Režim · Vidi više »

Republika Bosna i Hercegovina (1992. – 1997.)

Republika Bosna i Hercegovina bio je službeni naziv Bosne i Hercegovine od vremena proglašenja neovisnosti 1992. do formalnog stupanja na snagu Daytonskog sporazuma, odnosno područja koja su za vrijeme rata u BiH bila pod kontrolom vlade u Sarajevu.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Republika Bosna i Hercegovina (1992. – 1997.) · Vidi više »

Republika Srpska

Republika Srpska, jedan od dva entiteta Bosne i Hercegovine, pored Federacije Bosne i Hercegovine, a prostire se na 48 % površine Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Republika Srpska · Vidi više »

Republika Srpska Krajina

Republika Srpska Krajina, skraćeno RSK (srp. Република Српска Крајина, РСК) bila je međunarodno nepriznata marionetska srpska paradržava unutar Hrvatske, u funkciji stvaranja Velike Srbije.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Republika Srpska Krajina · Vidi više »

Rijeka

Rijeka (talijanski i mađarski: Fiume, njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka, čakavski: Rika, Reka) najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Rijeka · Vidi više »

Romi

Romi (ro. रोमानी, Rom, Rrom, ili Rroma), često i Cigani, su tradicionalno nomadski narod porijeklom iz sjeverozapadne Indije koji se klasificira Indo-Iranskoj jezičnoj porodici.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Romi · Vidi više »

Rumunji

Rumunji romanski narod srodan Moldavcima i Vlasima naseljen poglavito u Rumunjskoj i Moldaviji.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Rumunji · Vidi više »

Sarajevo

Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) je glavni i najveći grad Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Sarajevo · Vidi više »

Sava

Sava je najdulja rijeka u Hrvatskoj.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Sava · Vidi više »

Savez komunista Jugoslavije

Zastava Logo SKJ Savez komunista Jugoslavije je bio politička stranka, čije je članstvo totalitarno upravljalo Socijalističkom Federativnom Republikom Jugoslavijom.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Savez komunista Jugoslavije · Vidi više »

Savezna Republika Jugoslavija

Savezna Republika Jugoslavija (skraćeno SRJ) stvorena je 27. travnja 1992.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Savezna Republika Jugoslavija · Vidi više »

Savezno izvršno vijeće

Novom Beogradu. Savezno izvršno vijeće je bilo izvršni organ Savezne narodne skupštine Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Savezno izvršno vijeće · Vidi više »

Siječanj

Siječanj Siječanj (lat. Januarius) prvi je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Siječanj · Vidi više »

Skoplje

Skoplje (makedonski: Skopje (Скопје), latinski: Skupi, novogrčki: Skopia (Σκόπια), albanski: Shkup, turski: Üsküp) glavni je i najveći grad Republike Makedonije.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Skoplje · Vidi više »

Skupština SFRJ

Skupština Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (Savezna skupština) je bila najviše predstavničko tijelo i nosilac ustavotvorne i zakonodavne vlasti u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji od 1945.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Skupština SFRJ · Vidi više »

Slobodan Milošević

Slobodan Milošević (Požarevac, Srbija, 20. kolovoza 1941.- Haag, Nizozemska, 11. ožujka 2006.), srpski političar, svojevremeno predsjednik Srbije i Savezne Republike Jugoslavije, predsjednik Socijalističke partije Srbije i haški optuženik za ratne zločine.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Slobodan Milošević · Vidi više »

Slovaci

Slovaci su zapadnoslavenski narod nastanjen u Slovačkoj (4,203.000), i u još 16 država, prema UN-ovoj procjeni (2006.), to su: SAD (523.000), Češka (193.000), Srbija (68.000), Rumunjska (33.000), Poljska (25.000), Kanada (22.000), Rusija (15.000), Ukrajina (11.000), Mađarska (10.000), Argentina (8.100), Australija (5.100), Hrvatska (5.000), Brazil (3.500), Urugvaj (3.400), Slovenija (2.000), Švedska (1.000).

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Slovaci · Vidi više »

Slovemija

Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog rimskog carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske Unije i saveza NATO.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Slovemija · Vidi više »

Slovenci

Slovenci, južnoslavenski narod nastanjen poglavito na području današnje Slovenije i manjim dijelom u susjednoj Italiji i Austriji.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Slovenci · Vidi više »

Slovenski jezik

Slovenski jezik (ISO 639-3) je materinski jezik oko 2 milijuna ljudi u Republici Sloveniji, gdje je službeni jezik (1.730.000 u Sloveniji (1991 popis).), te u Austriji (oko 18.000 u Koruškoj i Štajerskoj; popis), Italiji (oko 100.000 u Trstu, Gorici, Beneškoj Sloveniji, Reziji i Kanalskoj dolini), Mađarskoj (3,190; 2001 popis) i Hrvatskoj (11.800 - 13.100).

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Slovenski jezik · Vidi više »

Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo

Položaj SAP Kosova u SFRJ Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo bila je pokrajina SFRJ u sastavu SR Srbije.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo · Vidi više »

Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina

Položaj SAP Vojvodine (smeđe) u SFRJ i SR Srbiji (crveno) Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina bila je autonomna pokrajina SFRJ u sastavu SR Srbije.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina · Vidi više »

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, je naziv za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine. Kroz cijelo vrijeme njezinog postojanja, cjelokupnu vlast u državi imao je komunistički režim, tj. Komunistička partija Jugoslavije (od 1952. Savez Komunista Jugoslavije) na čelu s Josipom Brozom Titom. Glavne značajke te države bile su progon neistomišljenika, titoizam i radničko samoupravljanje. Proglašena je godine 1943. na teritoriju Kraljevine Jugoslavije pod nazivom Demokratska Federativna Jugoslavija, te je međunarodno priznata kao pravni nasljednik Kraljevine. 1946. godine je dobila službeni naziv Federativna Narodna Republika Jugoslavija, a Ustavom 1963. dobila svoj posljednji naziv Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija. S obzirom da je najveći dio postojanja bila pod vlašću Komunističke partije Jugoslavije, odnosno kao službenu ideologiju i društveno-ekonomski sistem koristila socijalističko samoupravljanje, za SFRJ se koriste izrazi socijalistička ili komunistička Jugoslavija. Zbog dugogodišnje vlasti Josipa Broza Tita, također je i naziv "Titova Jugoslavija" u upotrebi. Od raspada do danas se, pak, najčešće kao alternativni naziv koristi izraz "bivša Jugoslavija", djelomično zato da bi je se razlikovalo od Savezne Republike Jugoslavije, koja je postojala od 1992. do 2003. godine. SFR Jugoslavija je zaslužila međunarodno priznanje zahvaljujući borbi protiv fašizma, otporu staljinizmu, politici nesvrstanoga pokreta u kojem se okupilo više od milijarde stanovnika planete. Diktatura je bila životno načelo jugoslavenske države. Dok se 1948. nije odvojila od Moskve, jugoslavenska komunistička partija, četvrt je stoljeća pohađala školu sovjetskog staljinizma. Ta komunistička, boljševička intelektualna i mentalna srodnost se održala, i titoistička vlast je upravo staljinističkim postupcima, čak i preventivno, eliminirala sve opozicije i neistomišljenike. Zemljom i režimom vladala je jedna jedina partija koja se nakon 1945. brutalno nametnula.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »

Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina

Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina (SR BiH) je bila jedna od šest republika u sastavu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina · Vidi više »

Socijalistička Republika Crna Gora

Zastava SR Crne Gore Socijalistička Republika Crna Gora (SR Crna Gora, SRCG) bila je jedna od 6 republika u sastavu Jugoslavije.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Socijalistička Republika Crna Gora · Vidi više »

Socijalistička Republika Hrvatska

Socijalistička Republika Hrvatska (SR Hrvatska, SRH) je bila federalna jedinica SFR Jugoslavije.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Socijalistička Republika Hrvatska · Vidi više »

Socijalistička Republika Makedonija

Zastava SR MakedonijeSocijalistička Republika Makedonija (SR Makedonija, SRM) je bivša jugoslavenska republika.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Socijalistička Republika Makedonija · Vidi više »

Socijalistička Republika Slovenija

Zastava SR SlovenijeGrb SR SlovenijeSR Slovenija bila je jedna od šest republika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Socijalistička Republika Slovenija · Vidi više »

Socijalistička Republika Srbija

Zastava SR SrbijeGrb SR SrbijeSocijalistička Republika Srbija je bila jedna od 6 republika u Jugoslaviji.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Socijalistička Republika Srbija · Vidi više »

Sovjetski Savez

Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (kratica: SSSR; rus. Сою́з Сове́тских Социалисти́ческих Респу́блик), je bila država u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Sovjetski Savez · Vidi više »

Split

Split je najveći grad u Dalmaciji, a drugi po veličini grad u Hrvatskoj.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Split · Vidi više »

Sporazum Cvetković–Maček

Zajednička slika aktera sporazuma Sporazum Cvetković–Maček je sporazum koji su 26. kolovoza 1939. u Božjakovini sklopili predsjednik vlade Kraljevine Jugoslavije Dragiša Cvetković i predsjednik Seljačko-demokratske koalicije (ujedno i predsjednik Hrvatske seljačke stranke) Vladko Maček.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Sporazum Cvetković–Maček · Vidi više »

Srbi

Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Srbi · Vidi više »

Srbija

Srbija (službeni naziv: Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu sa Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu s Makedonijom i Kosovom. Zemlja ima nešto više od 7.000.000 stanovnika. Površina države iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-Vardarska i Moravsko-Nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja sa drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini doneli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobijali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1217. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije, koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija. Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Srbija · Vidi više »

Srbija i Crna Gora

Srbija i Crna Gora (SCG) je ime bivšeg saveza država Srbije i Crne Gore, državne zajednice u Europi koja je naslijedila bivšu Saveznu Republiku Jugoslaviju.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Srbija i Crna Gora · Vidi više »

Srijem

Zemljovid Srijema Srijem je zemljopisno područje u Hrvatskoj i Srbiji, odnosno autonomnoj pokrajini Vojvodini.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Srijem · Vidi više »

Srpska pravoslavna crkva

Najveći pravoslavni hram u jugoistočnoj Europi, Hram svetog Save na Vračaru u Beogradu pravoslavni križ Srpska pravoslavna Crkva (srp.: Српска православна црква / Srpska pravoslavna crkva) je pomjesna autokefalna Crkva.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Srpska pravoslavna crkva · Vidi više »

Srpski jezik

Srpski jezik (ISO 639-3) je materinski jezik za najmanje 7.020.550.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Srpski jezik · Vidi više »

Srpskohrvatski jezik

Srpskohrvatski ili hrvatskosrpski jezik (ISO 639-3) nazivan i srpsko-hrvatski, hrvatsko-srpski ili hrvatsko-bosansko-srpski; bilo je političko ime hibridnoga jezika koji je trebao nastati spajanjem hrvatskoga i srpskoga, po mišljenju nekih slavista to je bila samo želja koja je zamišljana od 1850. godine, ali se nije ostvarila do 1954. godine i tzv.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Srpskohrvatski jezik · Vidi više »

Staljinizam

Staljinizam je politički režim u Sovjetskom Savezu za vrijeme vladavine Josifa Visarionoviča Staljina.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Staljinizam · Vidi više »

Stjepan Đureković

Stjepan Đureković (Bukovac kraj Petrovaradina, 8. kolovoza 1926. – Wolfratshausen, 28. srpnja 1983.), bio je hrvatski disident, poduzetnik, književnik i publicist koji je ubijen od jugoslavenske tajne policije UDBE, u atentatu u Njemačkoj, nakon što je napustio Jugoslaviju.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Stjepan Đureković · Vidi više »

Stjepan Ševo

Stjepan Ševo (Hamzići općina Čitluk, 6. listopada 1937. – San Donà di Piave, 24. kolovoza 1972.), bio je hrvatski emigrantski djelatnik, zagovornik za demokratsku suverenu i slobodnu Hrvatsku.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Stjepan Ševo · Vidi više »

Stjepan Mesić

Stjepan "Stipe" Mesić (Orahovica, 24. prosinca 1934.) hrvatski je političar koji je bio drugi predsjednik Republike Hrvatske u dva mandata od 18. veljače 2000. do 18. veljače 2010., te predsjednik prve vlade Republike Hrvatske od svibnja do kolovoza 1990., predsjednik drugog saziva Hrvatskog sabora od 1992. do 1994. i bivši predsjednik predsjedništva SFRJ od listopada do prosinca 1991. (konkurentno je obnašao i dužnost Glavnog tajnika Pokreta nesvrstanih).

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Stjepan Mesić · Vidi više »

Subotica

Subotica je najsjeverniji grad u Srbiji, drugi po broju stanovnika u Autonomnoj Pokrajini Vojvodini.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Subotica · Vidi više »

Svi sveti

Fra Angelico - Svi sveti, 15. stoljeće, Nacionalna galerija Čakovečkom groblju Svi sveti (također Sesvete, Sisveti, Sisvete ili Svisveti; lat. Sollemnitas Omnium Sanctorum), svetkovina je u Rimokatoličkoj crkvi, a njome se slave svi sveci, kako oni koji su već kanonizirani, tako i oni koji to još nisu.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Svi sveti · Vidi više »

Talijani

Talijani su jedan od najznačajnijih romanskih naroda nastanjen danas u Italiji i susjednim europskim i prekomorskim zemljama, osobito u Francuskoj, SAD-u i Argentini.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Talijani · Vidi više »

Teritorijalna obrana

Teritorijalna obrana (kratica TO) je bila dio jedinstvenih oružanih snaga SFR Jugoslavije, odnosno najširi oblik "organizovanja radnih ljudi i građana za oružanu borbu", sa zadaćom nadzora i nazočnosti na cijelom teritoriju SFR Jugoslavije.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Teritorijalna obrana · Vidi više »

Titoizam

Titoizam je jedna od totalitarističkih ideologija komunističkog pogleda na svijet.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Titoizam · Vidi više »

Travanj

Travanj Travanj (lat. aprilis) četvrti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Travanj · Vidi više »

Turci

Turci su brojan narod kojeg čini oko 70 milijuna pripadnika.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Turci · Vidi više »

Turski jezik

Turski (ISO 639-3:; na turskom türkçe) pripada jezičnoj skupini turskih jezika kojim govori 50.750.120 ljudi, od čega 46.300.000 u Turskoj (1987.), 747.000 u Bugarskoj (popis 2001.), 177.000 na Cipru (1995.), 128.000 u Grčkoj (1976 WA), 200.000 u Makedoniji (1982.), 28.700 u Rumunjskoj (popis 2002.) i 197.000 in Uzbekistanu, Tadžikistanu, Kazahstanu i Kirgiziji.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Turski jezik · Vidi više »

Tuzla

Grad Tuzla s bližom okolicom. Tuzla (stari hrvatski naziv: Soli) je jedan od gradova u Bosni i Hercegovini i središte istoimene općine na sjeveroistoku zemlje.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Tuzla · Vidi više »

UDBA

Iskaznica UDBA-e UDBA (sr. Uprava državne bezbednosti, hr. Uprava državne sigurnosti) je bila zloglasna tajna policija za vrijeme druge Jugoslavije, a nastala je 1946. godine preustrojem OZNE i prestala je djelovati pod tim imenom raspadom SFRJ u 1990-ima.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i UDBA · Vidi više »

Udruženje za jugoslavensku demokratsku inicijativu

Udruženje za jugoslavensku demokratsku inicijativu (kratica: UJDI) je bila jugoslavenska politička stranka ekstremno lijevog usmjerenja.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Udruženje za jugoslavensku demokratsku inicijativu · Vidi više »

Udruga

Udruge su svaki oblik slobodnog i dobrovoljnog udruživanja više fizičkih i pravnih osoba.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Udruga · Vidi više »

Ujedinjeni narodi

Zgrada UN-a u New Yorku Dvorana Ujedinjeni narodi ili skraćeno UN, je međunarodna organizacija za održavanje mira i sigurnosti u svijetu, razvijanje dobrosusjedskih odnosa, ekonomsku suradnju, širenje tolerancije i promicanje poštivanja ljudskih prava i osnovnih sloboda čovjeka. Nakon završetka Drugog svjetskog rata osnovno pitanje budućeg razvoja svijeta bilo je kako očuvati svjetski mir i sigurnost, poboljšati međunarodnu suradnju i prijateljske odnose među narodima. Ti su ciljevi zapisani u osnivačkoj Povelji Organizacije ujedinjenih naroda koja je potpisana 26. lipnja 1945. godine u San Franciscu, a stupila na snagu 24. listopada 1945. nakon što ju je prihvatila 51 država. UN je zamijenio neučinkovitu Ligu naroda, osnovanu 1919. UN ima 193 države članice (2011.). Gotovo sve međunarodno priznate države su članice. U članstvu nisu Tajvan, Palestinski teritoriji, Vatikan, DAR Sahara. Sjedište Ujedinjenih naroda je u američkom gradu New Yorku. Glavni organi UN su: Opća skupština, Vijeće sigurnosti, Ekonomsko i socijalno vijeće, Međunarodni sud i Tajništvo na čelu kojeg je Glavni tajnik UN-a. U sastavu UN-a djeluje 18 organa, fondova i programa kao npr. UNICEF, UNHCR, FAO i UNESCO. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata od pobjedničkih sila u nadi da će spriječiti buduće sukobe i ratove među narodima. UN na neki način i dalje podsjeća tko ga je osnovao jer su pet glavnih zemalja pobjednica u Drugom svjetskom ratu stalne članice Vijeća sigurnosti s pravom veta: SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Kina (prije Tajvan) i Rusija (prije SSSR). Osnovana je 1945. godine, nakon Drugog svjetskog rata. Vjeće sigurnosti sastoji se od stalnih članica (Francuska, Kina, Rusija, SAD i UK) i još 10 članica koje se mijanjaju svake 2 godine.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Ujedinjeni narodi · Vidi više »

Unitarizam

Unitarizam (iz latinskog) je politička ideologija, odnosno orijentacija, koja zastupa jedinstvo neke države na temelju sjedinjenja različitih dijelova ili posebnih cjelina u novu ili "višu" cjelinu, bez obzira na razlike i specifičnosti tih cjelina, koje mogu biti političke, regionalne, kulturne i etničke.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Unitarizam · Vidi više »

Uskrs

Bibliji, česta su umjetnička djela s vlastitim prikazom Uskrs je najveći blagdan kršćanstva, to je dan Uskrsnuća Isusa Krista.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Uskrs · Vidi više »

Ustav druge Jugoslavije

Ustav iz 1946. Socijalistička Jugoslavija je tijekom svog postojanja u nekoliko navrata mijenjala ustave.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Ustav druge Jugoslavije · Vidi više »

Ustav Jugoslavije iz 1963. godine

Ustav Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije iz 1963., donesen je 7.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Ustav Jugoslavije iz 1963. godine · Vidi više »

Vlada

Vlada je najviše državno izvršno tijelo, koje djeluje za državu i u njezino ime, a koje ima svaka suverena država.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Vlada · Vidi više »

Vojna agresija

Vojna agresija označava ratni pohod jedne države protiv druge države na njenim teritoriju.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Vojna agresija · Vidi više »

Vojni udar

Vojni udar označava iznenađujuće, često nasilno djelovanje skupine s ciljem rušenja vlasti u državi i nametanje dikatature.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Vojni udar · Vidi više »

Zagreb

Bez opisa.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Zagreb · Vidi više »

Zastava

Najstarija zastava ''Dannebrog'' koja se od 13.stoljeća do danas rabi je Danska. Zastave Zastava, stijeg ili barjak (turcizam) simbol je neovisnosti zemlje i državne pripadnosti.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Zastava · Vidi više »

Zemun

Zemun (srpski: Земун, mađarski: Zimony, njemački: Semlin, latinski: Taurunum) je beogradska općina koja zauzima površinu od 15.356 ha, na kojoj živi 168.170 stanovnika.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Zemun · Vidi više »

Zenica

Zenica je grad i općina u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Zenica · Vidi više »

Zrenjanin

Zrenjanin (mađ. Nagybecskerek, njem. Großbetschkerek, rum. Becicherecu Mare) je grad u Srbiji, najveći grad u Banatu i najveća općina u Vojvodini.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Zrenjanin · Vidi više »

.yu

.yu je bila vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Jugoslaviju.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i .yu · Vidi više »

17. kolovoza

17.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i 17. kolovoza · Vidi više »

17. studenog

17.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i 17. studenog · Vidi više »

19. kolovoza

19.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i 19. kolovoza · Vidi više »

1918.

Bez opisa.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i 1918. · Vidi više »

1929.

Bez opisa.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i 1929. · Vidi više »

1939.

Bez opisa.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i 1939. · Vidi više »

1941.

Bez opisa.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i 1941. · Vidi više »

1943.

Bez opisa.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i 1943. · Vidi više »

1944.

Bez opisa.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i 1944. · Vidi više »

1945.

Bez opisa.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i 1945. · Vidi više »

1946.

Bez opisa.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i 1946. · Vidi više »

1948.

Bez opisa.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i 1948. · Vidi više »

1952.

Bez opisa.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i 1952. · Vidi više »

1953.

Bez opisa.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i 1953. · Vidi više »

1954.

Bez opisa.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i 1954. · Vidi više »

1960-ih

Bez opisa.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i 1960-ih · Vidi više »

1961.

Bez opisa.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i 1961. · Vidi više »

1963.

Bez opisa.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i 1963. · Vidi više »

1966.

Bez opisa.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i 1966. · Vidi više »

1970-ih

Bez opisa.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i 1970-ih · Vidi više »

1971.

Bez opisa.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i 1971. · Vidi više »

1974.

Bez opisa.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i 1974. · Vidi više »

1976.

Bez opisa.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i 1976. · Vidi više »

1980.

Bez opisa.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i 1980. · Vidi više »

1981.

Bez opisa.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i 1981. · Vidi više »

1989.

Bez opisa.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i 1989. · Vidi više »

1990.

Bez opisa.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i 1990. · Vidi više »

1991.

Bez opisa.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i 1991. · Vidi više »

1992.

Bez opisa.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i 1992. · Vidi više »

1997.

Bez opisa.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i 1997. · Vidi više »

1999.

1999. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u petak.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i 1999. · Vidi više »

20. kolovoza

20.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i 20. kolovoza · Vidi više »

2003.

2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i 2003. · Vidi više »

2006.

2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i 2006. · Vidi više »

21. svibnja

21.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i 21. svibnja · Vidi više »

21. veljače

21.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i 21. veljače · Vidi više »

24. listopada

24.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i 24. listopada · Vidi više »

25. lipnja

25.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i 25. lipnja · Vidi više »

27. travnja

27.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i 27. travnja · Vidi više »

29. studenog

29.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i 29. studenog · Vidi više »

6. ožujka

6.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i 6. ožujka · Vidi više »

7. travnja

7.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i 7. travnja · Vidi više »

8. listopada

8.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i 8. listopada · Vidi više »

9. studenog

9.

Novi!!: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i 9. studenog · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Bivša Jugoslavija, Druga Jugoslavija, FNR Jugoslavija, FNRJ, Federativna Narodna Republika Jugoslavija, Nova Jugoslavija, SFR Jugoslavija, SFRJ.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »