Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Sovjetski Savez

Indeks Sovjetski Savez

Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (kratica: SSSR; rus. Сою́з Сове́тских Социалисти́ческих Респу́блик), je bila država u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.

212 odnosi: Ašgabat, Agresija SSSR na Poljsku, Aleksandar Solženjicin, Aleksej Nikolajevič Tolstoj, Almati, Andrej Platonov, Armenija, Armenska Sovjetska Socijalistička Republika, Azerbajdžan, Azerbajdžanska Sovjetska Socijalistička Republika, Baku, Berlin, Biškek, Bitka za Staljingrad, Bjelorusija, Bjeloruska Sovjetska Socijalistička Republika, Božić, Boljševizam, Boris Jeljcin, Boris Pasternak, Crvena armija, Dan kozmonautike, De facto, Demokracija, Destaljinizacija, Detant, Državni ateizam, Drugi svjetski rat, Dušanbe, Duma, Erevan, Estonija, Estonska Sovjetska Socijalistička Republika, Europa, Georgij Maljenkov, Glavni grad, Gruzija, Gulag, Himna Sovjetskog Saveza, Hladni rat, Holodomor, Industrijalizacija, Isak Babelj, Istočna Azija, Istočna Europa, Ivan Aleksejevič Bunjin, Joseph Brodsky, Josif Staljin, Jurij Andropov, Jurij Gagarin, ..., Kazahstan, Kišinjev, Kijev, Kina, Kirgistan, Kmetstvo, Kolovoški puč, Komunistička partija Sovjetskog Saveza, Komunizam, Konstantin Černjenko, Kratica, Kulak, L'Internationale, Latvija, Lav Trocki, Leonid Brežnjev, Litavska Sovjetska Socijalistička Republika, Litva, Maksim Gorki, Međunarodni dan žena, Međunarodni praznik rada, Mihail Aleksandrovič Šolohov, Mihail Bulgakov, Mihail Gorbačov, Minsk, Moldavija, Moldavska Sovjetska Socijalistička Republika, Moskva, Nacionalsocijalizam, Nikita Hruščov, Nikola II., ruski car, Nova ekonomska politika, Nova godina, Oktobarska revolucija, Operacija Barbarossa, Pakt Ribbentrop-Molotov, Perestrojka, Petrozavodsk, Poljska, Predsjednik Sovjetskog Saveza, Premijer Sovjetskog Saveza, Prvi svjetski rat, Raspad SSSR-a, Riga, Rusi, Rusija, Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika, Ruski građanski rat, Ruski jezik, Rusko Carstvo, Sambo, Sankt-Peterburg, Sergej Ejzenštejn, Sjedinjene Američke Države, Sjeverna Azija, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Socijalizam, Sovjet, Sovjetska košarkaška reprezentacija, Sovjetska rukometna reprezentacija, Sovjetska vaterpolska reprezentacija, Sovjetski kup u ragbiju, Sovjetski rubalj, Sovjetski Savez, Sovjetsko-afganistanski rat, Sputnjik 1, Srednja Azija, Taškent, Tadžikistan, Tallinn, Tbilisi, Treći Reich, Turkmenistan, Ujedinjeni narodi, Ujedinjeno Kraljevstvo, Ukrajina, Ukrajinci, Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika, Uzbekistan, Varšavski ugovor, Veljača, Veljačka revolucija u Rusiji, Veto, Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda, Vilnius, Vladimir Iljič Lenjin, Vladimir Majakovski, Vladimir Nabokov, Vođe Sovjetskog Saveza, Zakavkaska Socijalistička Federativna Sovjetska Republika, .su, 1. siječnja, 1. svibnja, 10. ožujka, 10. studenog, 11. ožujka, 11. travnja, 12. studenog, 12. travnja, 13. veljače, 14. listopada, 14. ožujka, 15. ožujka, 16. lipnja, 1825., 1861., 19. kolovoza, 1906., 1917., 1918., 1921., 1922., 1924., 1926., 1928., 1939., 1941., 1943., 1945., 1946., 1953., 1955., 1957., 1958., 1961., 1964., 1966., 1977., 1979., 1982., 1983., 1984., 1985., 1989., 1990., 1991., 1992., 2. svibnja, 21. siječnja, 23. veljače, 24. kolovoza, 25. prosinca, 25. svibnja, 26. listopada, 26. prosinca, 27. ožujka, 3. ožujka, 3. travnja, 30. prosinca, 4. listopada, 5. ožujka, 6. ožujka, 6. svibnja, 7. listopada, 7. rujna, 7. siječnja, 7. studenog, 8. ožujka, 8. travnja, 8. veljače, 9. svibnja, 9. veljače. Proširite indeks (162 više) »

Ašgabat

Ašgabat (turkmenski: Aşgabat; Ašhabad, Ashkabat, Ashkhabad, Ashgabad) je glavni grad Turkmenistana, jedne od bivših Sovjetskih republika.

Novi!!: Sovjetski Savez i Ašgabat · Vidi više »

Agresija SSSR na Poljsku

Sovjetska invazija Poljske, također poznata i kao Agresija SSSR na Poljsku, odnosno Poljska kampanja Crvene armije, Pohod Crvene armije na Zapadnu Bjelorusiju i Ukrajinu, u sovjetskim izvorima navođen i kao Oslobodilački pohod Crvene armije su bile ratne operacije koje je SSSR izveo 1939.

Novi!!: Sovjetski Savez i Agresija SSSR na Poljsku · Vidi više »

Aleksandar Solženjicin

Aleksandar Isajevič Solženjicin (ruski: Александр Исаевич Солженицын, Aleksandr Isaevič Solženicyn; Kislovodsk, 11. prosinca 1918. - Moskva, 3. kolovoza 2008.), ruski prozaist, politički zatvorenik, nanjistaknutije ime književnog otpora Staljinu i sovjetskom totalitarizmu.

Novi!!: Sovjetski Savez i Aleksandar Solženjicin · Vidi više »

Aleksej Nikolajevič Tolstoj

Aleksej Nikolajevič Tolstoj Aleksej Nikolajevič Tolstoj (rus. Алексей Николаевич Толстой), (Nikolajevsk, Samarska gubernija, 10. siječnja 1883. - Moskva, 23. veljače 1945.), ruski pisac, poznat pod nadimkom drug grof.

Novi!!: Sovjetski Savez i Aleksej Nikolajevič Tolstoj · Vidi više »

Almati

Almati ili Alma Ata (kazaški: Алматы, ruski: Алматы́, Алма-Ата; raniji naziv: Vernij (Верный)) je najveći grad u Kazahstanu s populacijom od 1.348.500 (1. rujna 2008.), što predstavlja 8% ukupnog stanovništva.

Novi!!: Sovjetski Savez i Almati · Vidi više »

Andrej Platonov

Andrej Platonov, 1938 Andrej Platonov, pravim imenom Andrej Platonovič Klimentov (rus. Андрей Плато́нов odnosno Андрей Плато́нович Климе́нтов) (Voronjež, 1. rujna 1899. - Moskva, 5. siječnja 1951.) je bio ruski pisac iz doba egzistenzijalizma.

Novi!!: Sovjetski Savez i Andrej Platonov · Vidi više »

Armenija

Armenija (armenski Հայաստան, Hayastan), službeno Republika Armenija je država na južnom Kavkazu.

Novi!!: Sovjetski Savez i Armenija · Vidi više »

Armenska Sovjetska Socijalistička Republika

Zastava Armenske SSR Armenska Sovjetska Socijalistička Republika - jedna od republika koje su sačinjavale Sovjetski Savez.

Novi!!: Sovjetski Savez i Armenska Sovjetska Socijalistička Republika · Vidi više »

Azerbajdžan

Azerbajdžan, službeno Republika Azerbajdžan, država je u južnom Kavkazu s izlazom na Kaspijsko jezero.

Novi!!: Sovjetski Savez i Azerbajdžan · Vidi više »

Azerbajdžanska Sovjetska Socijalistička Republika

Zastava Azerbajdžanske SSR Grb Azerbajdžanske SSR Azerbajdžanska SSR bila je jedna od 15 država Sovjetskog Saveza.

Novi!!: Sovjetski Savez i Azerbajdžanska Sovjetska Socijalistička Republika · Vidi više »

Baku

Baku (azerski: Bakı) je glavni grad Azerbajdžana.

Novi!!: Sovjetski Savez i Baku · Vidi više »

Berlin

Berlin je s više od 3,5 milijuna stanovnika najveći i glavni grad Njemačke i nakon Londona drugi najveći grad Europske unije.

Novi!!: Sovjetski Savez i Berlin · Vidi više »

Biškek

Biškek (kirgiski i ruski Бишкек) je glavni grad Republike Kirgistan u središnjoj Aziji.

Novi!!: Sovjetski Savez i Biškek · Vidi više »

Bitka za Staljingrad

Bitka za Staljingrad (23. kolovoza 1942. - 2. veljače 1943.) bila je jedna od najvećih bitaka u Drugom svjetskom ratu i jedna od najkrvavijih u ljudskoj povijesti.

Novi!!: Sovjetski Savez i Bitka za Staljingrad · Vidi više »

Bjelorusija

Bjelorusija (bjeloruski: Беларусь – Belarus', ruski: Белоруссия – Belorussia; službeno ime:Božidar Bakotić (prir.), Službena skraćena i puna imena država na hrvatskom i engleskom jeziku, Peto izmijenjeno izdanje, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Zagreb, listopad, 2012., str. 4., ISBN 978-953-7859-03-9 Republika Bjelarus, prije Bjelorusija, BelarusBožidar Bakotić (prir.), Službena skraćena i puna imena država na hrvatskom i engleskom jeziku, 4. izmijenjeno izdanje, Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske, Zagreb, ožujka 2011., str..), država je u istočnoj Europi, koja se proteže istočno od poljske granice prema Rusiji. Na jugu graniči s Ukrajinom, a na sjeverozapadu s Latvijom i Litvom. Bjelorusija se nalazi na prijelazu s njemačko-poljske u istočno-europsku nizinu. Većinom je nizinska zemlja s umjerenom kontinentalnom klimom što u gospodarskom smislu pogoduje razvoju ratarske odnosno stočarske kulture. Kontinentalna je država, što znači da nema izlaza na more, ali je vrlo dobro povezana riječnim tokovima, posebno s Ukrajinom i Rusijom. Trg pobjede u glavnom gradu Minsku Bjelorusija ima staru i kulturno bogatu tisućljetnu povijest, ali je njezina državna neovisnost relativno mlada. Kroz svoju povijest Bjelorusija je u državničkom i kulturološkom smislu duže vrijeme bila vezana sa Ukrajinom u sklopu Kijevske Rusi i Poljsko-Litavske Unije. Obje zemlje tada su u specifičnoj federaciji bile poznatije pod imenom Rutenija odnosno Rus' u lokalnom slaveniziranom obliku, a konkretno u slučaju Bjelorusije - Bijela Rus'. Nakon raspada SSSR-a 1991. godine prestalo je doseljavanje u dotada industrijski i poljoprivredno najrazvijeniju sovjetsku republiku. Teška gospodarska kriza, koja pogađa ovu zemlju započinje još u doba SSSR-a i nastavlja se zbog istočno azijske ekonomske krize sve do 1999. godine. Do drastične ekonomsko-političke promjene dolazi 1994. godine kada stanovnici umorni od privatizacija i siromaštva dotadašnjem predsjedniku daju samo 10 posto glasova, a na vlast dovode Aleksandra Lukašenka koji privatizirane tvrtke vraća pod okrilje države. Od 1999. do danas Bjelorusija bilježi zavidan gospodarski rast koji se kreće između 9 i 10 posto godišnje. Ipak, glavne zamjerke trenutačnom predsjedniku Bjelorusije idu u smjeru optužbi da je zemlju doveo u generalnu izolaciju, a granice države u Europi se i dalje percipiraju politički zatvorene što Bjelorusiju drži u svojevrsnoj stagnaciji kada su u pitanju europski standardi i njihovo usvajanje.

Novi!!: Sovjetski Savez i Bjelorusija · Vidi više »

Bjeloruska Sovjetska Socijalistička Republika

Беларуская Савецкая Сацыялістычная Рэспубліка 140px 125px (Zastava BSSR) (Grb BSSR) Geslo: Proleteri svih zemalja, ujedinite se! Пралетарыі ўсіх краін, яднайцеся! Datoteka:SovietUnionBelarus.png službeni jezik (Između 1920. –1930. status službenog jezika imali su: bjeloruski, ruski, poljski і jidiš. Kasnije, prema ustavu, svi jezici SSSR-a imali su jednaki status. No, u stvarnosti gospodario je ruski jezik dok su ostali jezici bili diskriminirani.) Glavni gradMinsk površina - ukupno - % vode 6.

Novi!!: Sovjetski Savez i Bjeloruska Sovjetska Socijalistička Republika · Vidi više »

Božić

Lorenzo Lotto: Kristovo rođenje, 1523. Božić je kršćanski blagdan kojim se slavi rođenje Isusa Krista.

Novi!!: Sovjetski Savez i Božić · Vidi više »

Boljševizam

Boljševizam je u izvornom značenju Lenjinovo učenje u pitanjima teorije, organizacije, strategije i taktike partije radničke klase.

Novi!!: Sovjetski Savez i Boljševizam · Vidi više »

Boris Jeljcin

Boris Nikolajevič Jeljcin (rus. Борис Николаевич Ельцин, Jekaterinburg, 1. veljače 1931. - Moskva, 23. travnja 2007.), ruski političar i predsjednik.

Novi!!: Sovjetski Savez i Boris Jeljcin · Vidi više »

Boris Pasternak

Boris Leonidovič Pasternak (rus. "Борис Леонидович Пастернак", Moskva, 10. veljače 1890. - Predelkino kraj Moskve, 30. svibnja 1960.) je bio ruski pjesnik, književnik i nobelovac.

Novi!!: Sovjetski Savez i Boris Pasternak · Vidi više »

Crvena armija

Amblem Crvene armije Sovjetski vojnici Spomenik Crvenoj armiji u Berlinu Crvena armija je bila vojska Sovjetskog Saveza 1918.-1946., nakon čega je 1946.-1991. nosila naziv Sovjetska armija.

Novi!!: Sovjetski Savez i Crvena armija · Vidi više »

Dan kozmonautike

Dan kozmonautike (rus. День Космона́втики, odnosno Всемирный день авиации и космонавтики: Svjetski dan avijacije i kozmonautike), praznik koji se 12.

Novi!!: Sovjetski Savez i Dan kozmonautike · Vidi više »

De facto

De facto je latinski izraz koji znači "činjenično" ili "u praksi".

Novi!!: Sovjetski Savez i De facto · Vidi više »

Demokracija

Glasovanje u Francuskoj 2007. Izravna demokracija u Švicarskoj Pojam demokracija označava pluralistički oblik vlasti u kojem sve odluke neke države donosi izravno ili neizravno većina njezinih građana kroz izbore.

Novi!!: Sovjetski Savez i Demokracija · Vidi više »

Destaljinizacija

Destaljinizacija je naziv za proces otklanjanja posljedica Staljinove vladavine i zloupotrebe vlasti.

Novi!!: Sovjetski Savez i Destaljinizacija · Vidi više »

Detant

Detant je izraz koji dolazi od francuske riječi détente (opuštanje), te se od 1970-ih koristi u međunarodnoj politici, kako bi opisao situaciju u kojoj dvije prethodno međusobno neprijateljski raspoložene države poboljšavaju diplomatske, političke i druge odnose, odnosno smanjuju međusobne napetosti.

Novi!!: Sovjetski Savez i Detant · Vidi više »

Državni ateizam

Simbolički prikaz državnog ateizma. Državni ateizam je naziv za aktivno promicanje ateizma od strane vlasti određene države.

Novi!!: Sovjetski Savez i Državni ateizam · Vidi više »

Drugi svjetski rat

Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. - 2. rujna 1945.) međunarodni je sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvog svjetskog rata.

Novi!!: Sovjetski Savez i Drugi svjetski rat · Vidi više »

Dušanbe

Dušanbe (Душанбе) je glavni grad Tadžikistana.

Novi!!: Sovjetski Savez i Dušanbe · Vidi više »

Duma

Duma (ruski: Ду́ма) je općenito naziv za savjetodavno tijelo kao što je gradsko vijeće lil komora (Narodne komora) Parlamenta Ruske Federacije u modernoj Rusiji i u ruskoj povijesti.

Novi!!: Sovjetski Savez i Duma · Vidi više »

Erevan

Erevan (arm.: Երևան, Jerevan) najveći je i glavni grad Armenije od 1918.

Novi!!: Sovjetski Savez i Erevan · Vidi više »

Estonija

Republika Estonija (estonski: Eesti Vabariik ili Eesti) je država na sjeveroistoku Europe, na obali Baltičkog mora i Finskog zaljeva. Graniči s Rusijom na istoku i Latvijom na jugu, a od Finske je odvaja Finski zaljev. Estonija je članica Europske unije i NATO-a od 2004. godine.

Novi!!: Sovjetski Savez i Estonija · Vidi više »

Estonska Sovjetska Socijalistička Republika

Estonska Sovjetska Socijalistička Republika (kraće Estonska SSR ili ESSR) je bila republika Sovjetskog Saveza koja je bila podređena Vladi Sovjetskog Saveza.

Novi!!: Sovjetski Savez i Estonska Sovjetska Socijalistička Republika · Vidi više »

Europa

Europa je zapadni dio Euroazije.

Novi!!: Sovjetski Savez i Europa · Vidi više »

Georgij Maljenkov

Georgij Maljenkov (8. siječnja 1902. - 14. siječnja 1988.) je bio sovjetski političar, de facto generalni sekretar komunističke partije (6. ožujka - 7. rujna 1953.) i premijer Sovjetskog Saveza 1953.

Novi!!: Sovjetski Savez i Georgij Maljenkov · Vidi više »

Glavni grad

Glavni grad (koji se ponekad naziva i metropola) određuje se na sljedeće načine.

Novi!!: Sovjetski Savez i Glavni grad · Vidi više »

Gruzija

Gruzija (ili Georgija; gruzinski საქართველო) je država u istočnoj Europi,Europska unija,, 17/07/2014: "...pursuant to Article 49 of the Treaty on European Union, Georgia, Moldova and Ukraine – like any other European state – have a European perspective and may apply to become members of the Union provided that they adhere to the principles of democracy, respect fundamental freedoms and human and minority rights and ensure the rule of law..." na sjeveroistoku Crnog mora.

Novi!!: Sovjetski Savez i Gruzija · Vidi više »

Gulag

Gulag (rus. Гла́вное управле́ние лагере́й ili Главное управление исправительно-трудовых лагерей и колоний, Glavnoje upravlenije ispraviteljno-trudovyh lagerej i kolonij; hrv. Glavna uprava za popravno-radne logore i kolonije) sinonim je za sveobuhvatan represivni sustav u SSSR-u. Uključivao je koncentracijske logore za prisilni rad i zatvore.

Novi!!: Sovjetski Savez i Gulag · Vidi više »

Himna Sovjetskog Saveza

Himna Sovjetskog Saveza (rus. Гимн Советского Союза) je zamijenila Internacionalu 1944.

Novi!!: Sovjetski Savez i Himna Sovjetskog Saveza · Vidi više »

Hladni rat

Antikomunistička gerilska udruženja. Hladni rat bio je politički sukob između zapadnih sila predvođenih SAD-om i istočnih sila predvođenih SSSR-om koji se vodio od 1945. do 1991. Hladni je rat tada vođen svim mogućim sredstvima, no nikada nije prerastao u masivni oružani sukob svjetskih razmjera.

Novi!!: Sovjetski Savez i Hladni rat · Vidi više »

Holodomor

Umjetnički plakat u spomen na žrtve Holodomora 1932/1933, autor: Leonid Denisenko Obilježavanje Holodomora na ulicama Kijeva, 2006. Holodomor, poznat i kao Gladomor; (prema ukr.: Голодомор, голод (holod) – glad i морити (moryty) - umoriti; Holodomor (Gladomor) - umorstvo umjetno izazvanom glađu); umjetno stvorena glad koja je obuhvatila stanovništvo sovjetske Ukrajine, sjevernog Kavkaza te područje oko donjeg toka rijeke Volge između 1932.-1933. godine.

Novi!!: Sovjetski Savez i Holodomor · Vidi više »

Industrijalizacija

Parni stroj Industrijalizacija je pojačavanje udjela industrije u ukupnom gospodarstvu.

Novi!!: Sovjetski Savez i Industrijalizacija · Vidi više »

Isak Babelj

'''Isak Emenuilovič Babelj''' Isak Emanuilovič Babelj (rus. Исаак Эммануилович Бабель, Odesa, 1. srpnja 1894. - Butirka, 27. siječnja 1940.) je bio ukrajinski i ruski sovjetski pisac, židovskog podrijetla.

Novi!!: Sovjetski Savez i Isak Babelj · Vidi više »

Istočna Azija

Istočna Azija Istočna Azija je subregija Azije koja se može definirati ili u geografskim ili u kulturnim terminima.

Novi!!: Sovjetski Savez i Istočna Azija · Vidi više »

Istočna Europa

Istočna Europa Istočna Europa europska je regija koju čine države.

Novi!!: Sovjetski Savez i Istočna Europa · Vidi više »

Ivan Aleksejevič Bunjin

Ivan Aleksejevič Bunjin, (rus. Ива́н Алексе́евич Бу́нин, Voronjež, 22. listopada 1870. - Pariz, 8. studenog 1953.), ruski književnik.

Novi!!: Sovjetski Savez i Ivan Aleksejevič Bunjin · Vidi više »

Joseph Brodsky

Joseph Brodsky (rođen kao "Iosif Aleksandrovich Brodsky", ruski: Ио́сиф Алекса́ндрович Бро́дский, Lenjingrad, 24. svibnja 1940. – New York, 28. siječnja 1996.), ruski pjesnik i esejist, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1987.

Novi!!: Sovjetski Savez i Joseph Brodsky · Vidi više »

Josif Staljin

Josif Visarionovič Staljin, ili Iosif Besarion (Soso) Džugašvili (gruzijski: Iosseb (Soso) Besarionis dze Džugašvilii, იოსებ (სოსო) ბესარიონის ძე ჯუღაშვილი, ruski: Иосиф Виссарионович Сталин) (Gori, Gruzija, 18. prosinca 1878. - Moskva, 5. ožujka 1953.), bio je sovjetski političar, državnik te komunistički diktator.

Novi!!: Sovjetski Savez i Josif Staljin · Vidi više »

Jurij Andropov

Jurij Vladimirovič Andropov (rus. Ю́рий Влади́мирович Андро́пов, Nagutskoj, 15. lipnja 1914. – Moskva, 9. veljače 1984.) je bio sovjetski političar koji je služio kao generalni sekretar KP SSSR i vođa SSSR-a od 12. studenog 1982.

Novi!!: Sovjetski Savez i Jurij Andropov · Vidi više »

Jurij Gagarin

Jurij Aleksejevič Gagarin (rus. Юрий Алексеевич Гагарин, kraj Gžatska, 9. ožujka 1934. - kraj Moskve, 27. ožujka 1968.), sovjetski astronaut i vojni pilot, ujedno prvi čovjek koji je otputovao u svemir 12. travnja 1961.

Novi!!: Sovjetski Savez i Jurij Gagarin · Vidi više »

Kazahstan

Kazahstan ili Kazakstan (kazaški Қазақстан, latinično Qazaqstan), službeno Republika Kazahstan, je država u središnjoj Aziji.

Novi!!: Sovjetski Savez i Kazahstan · Vidi više »

Kišinjev

Kišinjev (rum. / mold.: Chișinău, ruski: Кишинёв) je glavni grad Republike Moldavije koji broji 663.100 stanovnika (stanje 2008. godine).

Novi!!: Sovjetski Savez i Kišinjev · Vidi više »

Kijev

Kijev (ukrajinski: Ки́їв (Kyïv, čitaj: Kijiv)), glavni je i najveći grad Ukrajine, smješten u sjevernom središnjem dijelu zemlje.

Novi!!: Sovjetski Savez i Kijev · Vidi više »

Kina

Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.

Novi!!: Sovjetski Savez i Kina · Vidi više »

Kirgistan

Kirgistan (ili Kirgizija), službeno Kirgiska Republika je kontinentalna država u središnjoj Aziji.

Novi!!: Sovjetski Savez i Kirgistan · Vidi više »

Kmetstvo

Riječ kmet dolazi od latinske riječi u franačkom značenju »čovjek iz kraljeve ili velikaševe pratnje«.

Novi!!: Sovjetski Savez i Kmetstvo · Vidi više »

Kolovoški puč

Kolovoški puč (rus. Августовский путч) bio je neuspjeli pokušaj državnog udara od 19.

Novi!!: Sovjetski Savez i Kolovoški puč · Vidi više »

Komunistička partija Sovjetskog Saveza

Značka stranke Komunistička partija Sovjetskog Saveza (ruski Коммунисти́ческая па́ртия Сове́тского Сою́за) - bila je vladajuća stranka u Sovjetskom Savezu.

Novi!!: Sovjetski Savez i Komunistička partija Sovjetskog Saveza · Vidi više »

Komunizam

Komunizam je radikalna politička ideologija koja revolucionarnim nasiljem želi ostvariti potpunu društvenu jednakost.

Novi!!: Sovjetski Savez i Komunizam · Vidi više »

Konstantin Černjenko

Konstantin Ustinovič Černjenko (rus. Константи́н Усти́нович Черне́нко, 24. rujna 1911. - 10. ožujka 1985.) je bio ruski političar, vođa SSSR-a i glavni tajnik KP SSSR od 13. veljače 1984.

Novi!!: Sovjetski Savez i Konstantin Černjenko · Vidi više »

Kratica

Kratice su u pismu kraćene nepotpuno ispisane riječi.

Novi!!: Sovjetski Savez i Kratica · Vidi više »

Kulak

Kulak (ruski: кулак, hrv. "šaka", kurkul u Ukrajini) je relativno bogat seljak, za vrijeme kasnoga Ruskoga Carstva, i ranoga Sovjetskoga Saveza.

Novi!!: Sovjetski Savez i Kulak · Vidi više »

L'Internationale

Internacionala (franc. L'Internationale) je najpoznatija radnička, socijalistička, komunistička i anarhistička pjesma i jedna od najprepoznatljivijih pjesama na svijetu.

Novi!!: Sovjetski Savez i L'Internationale · Vidi više »

Latvija

Latvija, često zvana i Letonija, je pribaltička europska država. Graniči s Estonijom na sjeveru, Rusijom na istoku, Bjelorusijom na jugoistoku, te Litvom na jugu. Na zapadu izlazi na Baltičko more. U hrvatskim izvorima, pored oblika Letonija i Latvija, nailazimo i na starije oblike Letonska te Lotiška.

Novi!!: Sovjetski Savez i Latvija · Vidi više »

Lav Trocki

Lav Davidovič Trocki (rus. Лев Давидович Троцкий, Janovka, 7. studenog 1879 - Coyoacán, 21. kolovoza 1940.), rođen Lav Davidovič Bronstein (Лев Давидович Бронштейн) bio je boljševički i marksistički teoretičar.

Novi!!: Sovjetski Savez i Lav Trocki · Vidi više »

Leonid Brežnjev

Leonid Brežnjev (19. prosinca 1906./1. siječnja 1907. - 10. studenog 1982.) je bio Generalni sekretar komunističke partije Sovjetskog Saveza (vođa SSSR-a) od 1964 godine.

Novi!!: Sovjetski Savez i Leonid Brežnjev · Vidi više »

Litavska Sovjetska Socijalistička Republika

Litavska Sovjetska Socijalistička Republika, skraćeno Litavska SSR ili LSSR, (lit. Lietuvos Tarybų Socialistinė Respublika, LTSR; rus. Литовская Советская Социалистическая Республика, LSSR), bila je po površini 11.

Novi!!: Sovjetski Savez i Litavska Sovjetska Socijalistička Republika · Vidi više »

Litva

Litva je država na sjeveroistoku Europe, na obali Baltičkog mora. Graniči na sjeveru s Latvijom, na jugoistoku s Bjelorusijom, na jugu s Poljskom te na jugozapadu s Rusijom (tj. ruskim teritorijem (eksklavom) Kalinjingradska oblast). Litva je najveća baltička država. U srednjem vijeku bila je jedna od najmoćnijih država istočne Europe. Tijekom 15. stoljeća bila je u savezu s Poljskom što se danas vidi po vjerskom sastavu – Litva je jedina baltička država u kojoj su stanovnici najvećim dijelom rimokatolici. Za razliku od ostalih baltičkih država bila je usmjerena prema svojoj unutrašnjosti, a ne prema obali. Kako je imala dosta poljoprivrednoga tla Litavci su se najviše bavili poljoprivredom. Preko litavskoga teritorija vodi i kopneni put iz Rusije u eksklavu Kalinjingrad što Litvi daje geoprometnu važnost. Od 1. svibnja 2004. Litva je članica Europske unije. Osim toga, članica je Europskog vijeća, NATO-a i Ujedinjenih naroda.

Novi!!: Sovjetski Savez i Litva · Vidi više »

Maksim Gorki

'''Maksim Gorki''' Maksim Gorki (rus. Максим Горький, pravo ime - Aleksej Maksimovič Pješkov, rus. Алексей Максимович Пешков, Nižnji Novogorod, 28. ožujka 1868. - Moskva, 18. lipnja 1936.), ruski književnik.

Novi!!: Sovjetski Savez i Maksim Gorki · Vidi više »

Međunarodni dan žena

Međunarodni dan žena (skraćeno Dan žena) obilježava se 8. ožujka svake godine.

Novi!!: Sovjetski Savez i Međunarodni dan žena · Vidi više »

Međunarodni praznik rada

Najraširenija ilustracija prosvjeda u Chicagu 1. svibnja 1896. Međunarodni praznik rada obilježava se kao spomen na velike radničke prosvjede održane u Chicagu dana 1. svibnja 1886. godine, kada je u sukobima s policijom poginulo više radnika, a osmero je radnika osuđeno na smrt.

Novi!!: Sovjetski Savez i Međunarodni praznik rada · Vidi više »

Mihail Aleksandrovič Šolohov

Mihail Aleksandrovič Šolohov (rus. Михаи́л Алекса́ндрович Шо́лохов, (hutor Kružilinski, 24. svibnja 1905. - stanica Vješčenska, 21. veljače 1984.), ruski književnik. Rodio se u carskoj Rusiji u Rostovskoj oblasti, onda dijelom Katerinoslavščine u seljačkoj obitelji, u hutoru Kružilinskom (Кружилінський). Mati mu je bila Ukrajinka iz Černihivskog kraja, Anastarija Danilivna Čornjak. Na trećem skupu književnika iz Ukrajine 1954. godine Šolohov je kazao: "Moja mati mi je još u djetinjstvu usadila ljubav k ukrajinskom narodu." U književnost je ušao zbornikom "Donske pripovijesti". Najbolje mu je djelo roman "Tihi Don" s temom rata i mira u sredini donskih kozaka u vrijeme Prvog svjetskog rata, revolucije i građanskog rata. Vrstan je pejzažist i poznavalac kozačkih običaja, pa su opisi prirode i kozačke sredine dali romanu svježinu. Godine 1965. dobio je Nobelovu nagradu za književnost.

Novi!!: Sovjetski Savez i Mihail Aleksandrovič Šolohov · Vidi više »

Mihail Bulgakov

Mihajlo Apanasovič Bulgakov (ukr. Миха́йло Опана́сович (Пана́сович) Булга́ков, odnosno Mihail Afanasjevič Bulgakov rus. Михаи́л Афана́сьевич Булга́ков), (Kijev, 15. svibnja 1891. – Moskva, 10. ožujka 1940.) ruski pisac, dramaturg i kazališni redatelj. Autor je pripovijedaka, priča, feljtona, kazališnih komada, dramatizacija, filmskih scenarija i opernih libreta.

Novi!!: Sovjetski Savez i Mihail Bulgakov · Vidi više »

Mihail Gorbačov

Mihail Sergejevič Gorbačov (rus. Михаил Сергеевич Горбачёв, Privoljnoje, Stavropoljski kraj, 2. ožujka 1931. -), posljednji predsjednik SSSR-a.

Novi!!: Sovjetski Savez i Mihail Gorbačov · Vidi više »

Minsk

Minsk (bjeloruski: Minsk/Мінск, bjeloruski-taraškevica: Менск, ruski: Minsk/Минск) je glavni i najveći grad Bjelorusije (1,9 milijuna stanovnika).

Novi!!: Sovjetski Savez i Minsk · Vidi više »

Moldavija

Moldavija (službeno Republika Moldova; mold. Republica Moldova) je kontinentalna država na jugoistoku Europe koja graniči s Ukrajinom na istoku i Rumunjskom na zapadu. Smještena je u blizini sjeverne obale Crnog mora, između rijeka Prut i Dnjestar. Obično se rabi naziv Moldavija prema pokrajini koja osim Republike Moldavije obuhvaća i dijelove Ukrajine i Rumunjske.

Novi!!: Sovjetski Savez i Moldavija · Vidi više »

Moldavska Sovjetska Socijalistička Republika

Moldavska Sovjetska Socijalistička Republika (moldavski: Република Советикэ Сочиалистэ Молдовеняскэ; ruski: Молда́вская Сове́тская Социалисти́ческая Респу́блика, akronim: MSSR) bila je jedna od 15 republika Saveza Sovjetskih Socijalističkih Republika.

Novi!!: Sovjetski Savez i Moldavska Sovjetska Socijalistička Republika · Vidi više »

Moskva

Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA) glavni i najmnogoljudniji je grad, odnosno federalni subjekt Rusije.

Novi!!: Sovjetski Savez i Moskva · Vidi više »

Nacionalsocijalizam

Nacionalsocijalizam (njem. Nationalsozialismus), češće samo nacizam, politički je pokret u Njemačkoj koji je iniciran 1920.

Novi!!: Sovjetski Savez i Nacionalsocijalizam · Vidi više »

Nikita Hruščov

Nikita Sergejevič Hruščov (rus. Ники́та Серге́евич Хрущёв, Kalinovka, 17. travnja 1894. - Moskva, 11. rujna 1971.), sovjetski ruski političar, predsjednik SSSR-a. Nakon Staljinove smrti bio je predsjednik partije, a naslijedio je Malenkova na mjestu predsjednika SSSR-a. Nikita Sergejevič Hruščov bio je sovjetski komunistički vođa, generalni tajnik sovjetske komunističke stranke u razdoblju od 1953.

Novi!!: Sovjetski Savez i Nikita Hruščov · Vidi više »

Nikola II., ruski car

Nikola II., punim imenom Nikolaj Aleksandrovič Romanov (rus. Николай II Алекса́ндрович Романов) (Moskva, 18. svibnja 1868. - Jekaterinburg, 17. srpnja 1918.), je bio posljednji okrunjeni ruski car, kralj Poljske i vojvoda Finske iz dinastije Romanov.

Novi!!: Sovjetski Savez i Nikola II., ruski car · Vidi više »

Nova ekonomska politika

Nova ekonomska politika akronim: NEP (ruski: Новая экономическая политика) je bilo jedno razdoblje u povijesti Sovjetskog saveza između 1921.- 1928.

Novi!!: Sovjetski Savez i Nova ekonomska politika · Vidi više »

Nova godina

Proslava Nove godine u Sydneyu Nova godina je prvi dan u kalendaru (1. siječnja) i prvi dan u godini.

Novi!!: Sovjetski Savez i Nova godina · Vidi više »

Oktobarska revolucija

Oktobarska revolucija, Oktobarska socijalistička revolucija ili Listopadska revolucija, revolucija u Rusiji koja je dovela do ukidanja Ruske Republike i stvaranja Saveza Socijalističkih Sovjetskih Republika.

Novi!!: Sovjetski Savez i Oktobarska revolucija · Vidi više »

Operacija Barbarossa

Operacija Barbarossa naziv je za njemačku invaziju Sovjetskog Saveza 22. lipnja 1941. godine.

Novi!!: Sovjetski Savez i Operacija Barbarossa · Vidi više »

Pakt Ribbentrop-Molotov

Vjačeslav Molotov potpisuje pakt Ribbentrop-Molotov 1939. Iza njega su drugi potpisnik Joachim von Ribbentrop, Josif Staljin i Boris Šarpošnjikov. Tajni protokol Pakt Ribbentrop-Molotov (njem.: Hitler-Stalin-Pakt) ili kako se službeno zvao Pakt o nenapadanju i prijateljstvu između Njemačke i Saveza Sovjetskih socijalističkih Republika je bio značajan sporazum o vojnoj i gospodarskoj suradnji između Njemačkog Reicha i Sovjetskog Saveza.

Novi!!: Sovjetski Savez i Pakt Ribbentrop-Molotov · Vidi više »

Perestrojka

SSSR poštanska marka iz 1988. Perestrojka (ruski: перестройка, ponovna izgradnja) je program reforme sovjetskog gospodarstva i politike što ga je lansirao Mihail Gorbačov 1987. godine.

Novi!!: Sovjetski Savez i Perestrojka · Vidi više »

Petrozavodsk

Petrozavodsk je glavni grad Republike Karelije (Sjeverozapadni savezni okrug, Rusija).

Novi!!: Sovjetski Savez i Petrozavodsk · Vidi više »

Poljska

Poljska (polj. Polska), službeno Republika Poljska (polj. Rzeczpospolita Polska), je država u srednjoj Europi. Geopolitički pripada istočnoj Europi. Graniči s Njemačkom na zapadu, Češkom na jugozapadu, Slovačkom na jugu, Ukrajinom na jugoistoku, Bjelorusijom na istoku, Litvom na sjeveroistoku, te Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem na sjeveru. Poljska je članica Europske unije i NATO saveza. Ukupna površina Poljske je 312.679 km², što je čini 69. na spisku najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez sa Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritoriju Poljske su podijelile Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvog svjetskog rata, a ponovo je izgubila početkom Drugog svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u značajno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnog bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.

Novi!!: Sovjetski Savez i Poljska · Vidi više »

Predsjednik Sovjetskog Saveza

Predsjednik Sovjetskog Saveza je bila najviša ceremonijalna dužnost SSSR-a.

Novi!!: Sovjetski Savez i Predsjednik Sovjetskog Saveza · Vidi više »

Premijer Sovjetskog Saveza

Premijer Sovjetskog Saveza je bila druga najvažnija državna dužnost u Savezu Sovjetskih Socijalističkih Republika.

Novi!!: Sovjetski Savez i Premijer Sovjetskog Saveza · Vidi više »

Prvi svjetski rat

Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Središnje sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenog 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40 milijuna žrtava, uključujući približno 20 milijuna mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti) i značajna razaranja država i gospodarstava, te se smatra prvim ratom globalnih, svjetskih razmjera.

Novi!!: Sovjetski Savez i Prvi svjetski rat · Vidi više »

Raspad SSSR-a

Raspad Sovjetskog Saveza jedan je od glavnih događaja s kraja 20. stoljeća i jedan od najvažnijih događaja u povijesti Rusije i drugih bivših sovjetskih zemalja.

Novi!!: Sovjetski Savez i Raspad SSSR-a · Vidi više »

Riga

Riga (lav. Rīga) je glavni grad Latvije.

Novi!!: Sovjetski Savez i Riga · Vidi više »

Rusi

Rusi su narod koji pripada istočnoslavenskoj jezičnoj grupi s oko 145 milijuna pripadnika nastanjenih širom svijeta.

Novi!!: Sovjetski Savez i Rusi · Vidi više »

Rusija

Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.

Novi!!: Sovjetski Savez i Rusija · Vidi više »

Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika

Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika (rus. Росси́йская Сове́тская Федерати́вная Социалисти́ческая Респу́блика) je bila jedna od 15 republika koje su činile bivši Sovjetski Savez.

Novi!!: Sovjetski Savez i Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika · Vidi više »

Ruski građanski rat

Ruski građanski rat je naziv za niz oružanih sukoba na području bivšeg Ruskog Carstva koji su trajali od 1918. do 1922. godine, i koji su svoj korijen imali u pokušajima da se obori boljševički režim u Rusiji stvoren Oktobarskom revolucijom.

Novi!!: Sovjetski Savez i Ruski građanski rat · Vidi više »

Ruski jezik

Ruski jezik (ISO 639-3) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika.

Novi!!: Sovjetski Savez i Ruski jezik · Vidi više »

Rusko Carstvo

Rusko Carstvo službeno je nastalo 1721. godine, no još 1547. moskovski knez Ivan Grozni okrunio se i proglasio ruskim carem nakon čega je započeo s postupnim objedinjavanjem svih staroruskih zemalja.

Novi!!: Sovjetski Savez i Rusko Carstvo · Vidi više »

Sambo

Sambo je sovjetska borilačka vještina.

Novi!!: Sovjetski Savez i Sambo · Vidi više »

Sankt-Peterburg

Sankt-Peterburg (rus. Санкт-Петербу́рг, MFA, od 1914. do 1924. Petrograd, rus. Петроград, MFA, od 1924. do 1991. Lenjingrad, rus Ленинград, MFA) je grad i federalni subjekt (savezni grad) u Rusiji, smješten na rijeci Nevi na vrhu Finskog zaljeva na Baltičkom moru.

Novi!!: Sovjetski Savez i Sankt-Peterburg · Vidi više »

Sergej Ejzenštejn

Sergej Mihajlovič Ejzenštejn, (ruski: Сергей Михайлович Эйзенштейн, latvijski: Sergejs Eizenšteins; Riga, Latvija, 23. siječnja 1898. - Moskva, 11. veljače 1948.), sovjetski filmski redatelj.

Novi!!: Sovjetski Savez i Sergej Ejzenštejn · Vidi više »

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

Novi!!: Sovjetski Savez i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »

Sjeverna Azija

Sjeverna Azija je subregija Azije koja obuhvaća dijelove Rusije (azijski Sibir) i Mongolije.

Novi!!: Sovjetski Savez i Sjeverna Azija · Vidi više »

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, je naziv za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine. Kroz cijelo vrijeme njezinog postojanja, cjelokupnu vlast u državi imao je komunistički režim, tj. Komunistička partija Jugoslavije (od 1952. Savez Komunista Jugoslavije) na čelu s Josipom Brozom Titom. Glavne značajke te države bile su progon neistomišljenika, titoizam i radničko samoupravljanje. Proglašena je godine 1943. na teritoriju Kraljevine Jugoslavije pod nazivom Demokratska Federativna Jugoslavija, te je međunarodno priznata kao pravni nasljednik Kraljevine. 1946. godine je dobila službeni naziv Federativna Narodna Republika Jugoslavija, a Ustavom 1963. dobila svoj posljednji naziv Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija. S obzirom da je najveći dio postojanja bila pod vlašću Komunističke partije Jugoslavije, odnosno kao službenu ideologiju i društveno-ekonomski sistem koristila socijalističko samoupravljanje, za SFRJ se koriste izrazi socijalistička ili komunistička Jugoslavija. Zbog dugogodišnje vlasti Josipa Broza Tita, također je i naziv "Titova Jugoslavija" u upotrebi. Od raspada do danas se, pak, najčešće kao alternativni naziv koristi izraz "bivša Jugoslavija", djelomično zato da bi je se razlikovalo od Savezne Republike Jugoslavije, koja je postojala od 1992. do 2003. godine. SFR Jugoslavija je zaslužila međunarodno priznanje zahvaljujući borbi protiv fašizma, otporu staljinizmu, politici nesvrstanoga pokreta u kojem se okupilo više od milijarde stanovnika planete. Diktatura je bila životno načelo jugoslavenske države. Dok se 1948. nije odvojila od Moskve, jugoslavenska komunistička partija, četvrt je stoljeća pohađala školu sovjetskog staljinizma. Ta komunistička, boljševička intelektualna i mentalna srodnost se održala, i titoistička vlast je upravo staljinističkim postupcima, čak i preventivno, eliminirala sve opozicije i neistomišljenike. Zemljom i režimom vladala je jedna jedina partija koja se nakon 1945. brutalno nametnula.

Novi!!: Sovjetski Savez i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »

Socijalizam

Crvena zastava, simbol radničkog i socijalističkog pokreta Socijalizam (engl. socialism; franc. socialisme; njem. sozialismus; novovjeka tvorba prema lat. socialis: društveni; saveznički), pojam koji označava ideje, teorije, pokrete koji teže socijalizaciji (podruštvljenju) temeljnih uvjeta ljudske egzistencije.

Novi!!: Sovjetski Savez i Socijalizam · Vidi više »

Sovjet

Sovjet (ruski: совет, savjet) izvorno je bio radnički savjet (radničko vijeće) u kasnim danima Carske Rusije.

Novi!!: Sovjetski Savez i Sovjet · Vidi više »

Sovjetska košarkaška reprezentacija

Sovjetska košarkaška reprezentacija predstavljala je Sovjetski savez u košarci.

Novi!!: Sovjetski Savez i Sovjetska košarkaška reprezentacija · Vidi više »

Sovjetska rukometna reprezentacija

Sovjetska rukometna reprezentacija predstavlja državu SSSR u športu rukometu.

Novi!!: Sovjetski Savez i Sovjetska rukometna reprezentacija · Vidi više »

Sovjetska vaterpolska reprezentacija

Sovjetska vaterpolska reprezentacija je predstavljala SSSR u športu vaterpolu.

Novi!!: Sovjetski Savez i Sovjetska vaterpolska reprezentacija · Vidi više »

Sovjetski kup u ragbiju

Sovjetski kup u ragbiju je bilo ragbijsko natjecanje po pravilima rugby uniona između klubova iz SSSR-a. Prvo je održano 1976., a zadnje 1990.

Novi!!: Sovjetski Savez i Sovjetski kup u ragbiju · Vidi više »

Sovjetski rubalj

Sovjetski rubalj iz 1961. Sovjetski rubalj (rus. рубль), ISO 4217: SUR je bio službeno sredstvo plaćanja u Sovjetskom Savezu.

Novi!!: Sovjetski Savez i Sovjetski rubalj · Vidi više »

Sovjetski Savez

Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (kratica: SSSR; rus. Сою́з Сове́тских Социалисти́ческих Респу́блик), je bila država u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.

Novi!!: Sovjetski Savez i Sovjetski Savez · Vidi više »

Sovjetsko-afganistanski rat

Sovjetsko-afganistanski rat, devetogodišnji rat između Sovjeta i anti-sovjetskih snaga koje su se borile protiv afganistanske marksističke vlade.

Novi!!: Sovjetski Savez i Sovjetsko-afganistanski rat · Vidi više »

Sputnjik 1

Sputnjik 1 (ruski Спутник-1, u prijevodu suputnik 1) je bio prvi Zemljin umjetni satelit, prvi iz niza sovjetskih satelita Programa Sputnjik.

Novi!!: Sovjetski Savez i Sputnjik 1 · Vidi više »

Srednja Azija

Zemljovid '''Srednje Azije''' koja prikazuje tri skupa mogućih granica za regiju '''Srednja Azija''' u odnosu na ostale regije svijeta Srednja Azija (također i Središnja ili Centralna Azija; rus. Средняя Азия ili Центральная Азия, perz. آسياى مرکزی, mand. kin. 中亚/, pinyin: Zhōngyà, tur. Orta Asya, arap. الوسطى Asya al Wusta), ogromna regija Azije koja nema izlaz na more.

Novi!!: Sovjetski Savez i Srednja Azija · Vidi više »

Taškent

Taškent je glavni grad Uzbekistana.

Novi!!: Sovjetski Savez i Taškent · Vidi više »

Tadžikistan

Tadžikistan, službeno Republika Tadžikistan, država u središnjoj Aziji, bez izlaza na more.

Novi!!: Sovjetski Savez i Tadžikistan · Vidi više »

Tallinn

Tallinn (prije Reval i Revel) je glavni grad Estonije, smješten u Finskom zaljevu.

Novi!!: Sovjetski Savez i Tallinn · Vidi više »

Tbilisi

Tbilisi je glavni grad Gruzije.

Novi!!: Sovjetski Savez i Tbilisi · Vidi više »

Treći Reich

Treći Reich (njemački: Drittes Reich), također poznat kao nacionalsocijalistička Njemačka (njemački: Nazionalsozialistisches Deutschland), službeno Njemački Reich (njemački: Deutsches Reich) od 1933.

Novi!!: Sovjetski Savez i Treći Reich · Vidi više »

Turkmenistan

Turkmenistan ili Turkmenija je država u središnjoj Aziji.

Novi!!: Sovjetski Savez i Turkmenistan · Vidi više »

Ujedinjeni narodi

Zgrada UN-a u New Yorku Dvorana Ujedinjeni narodi ili skraćeno UN, je međunarodna organizacija za održavanje mira i sigurnosti u svijetu, razvijanje dobrosusjedskih odnosa, ekonomsku suradnju, širenje tolerancije i promicanje poštivanja ljudskih prava i osnovnih sloboda čovjeka. Nakon završetka Drugog svjetskog rata osnovno pitanje budućeg razvoja svijeta bilo je kako očuvati svjetski mir i sigurnost, poboljšati međunarodnu suradnju i prijateljske odnose među narodima. Ti su ciljevi zapisani u osnivačkoj Povelji Organizacije ujedinjenih naroda koja je potpisana 26. lipnja 1945. godine u San Franciscu, a stupila na snagu 24. listopada 1945. nakon što ju je prihvatila 51 država. UN je zamijenio neučinkovitu Ligu naroda, osnovanu 1919. UN ima 193 države članice (2011.). Gotovo sve međunarodno priznate države su članice. U članstvu nisu Tajvan, Palestinski teritoriji, Vatikan, DAR Sahara. Sjedište Ujedinjenih naroda je u američkom gradu New Yorku. Glavni organi UN su: Opća skupština, Vijeće sigurnosti, Ekonomsko i socijalno vijeće, Međunarodni sud i Tajništvo na čelu kojeg je Glavni tajnik UN-a. U sastavu UN-a djeluje 18 organa, fondova i programa kao npr. UNICEF, UNHCR, FAO i UNESCO. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata od pobjedničkih sila u nadi da će spriječiti buduće sukobe i ratove među narodima. UN na neki način i dalje podsjeća tko ga je osnovao jer su pet glavnih zemalja pobjednica u Drugom svjetskom ratu stalne članice Vijeća sigurnosti s pravom veta: SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Kina (prije Tajvan) i Rusija (prije SSSR). Osnovana je 1945. godine, nakon Drugog svjetskog rata. Vjeće sigurnosti sastoji se od stalnih članica (Francuska, Kina, Rusija, SAD i UK) i još 10 članica koje se mijanjaju svake 2 godine.

Novi!!: Sovjetski Savez i Ujedinjeni narodi · Vidi više »

Ujedinjeno Kraljevstvo

Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske je država u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo, ili manje točno kao Velika Britanija ili Britanija. Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, regijom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske izdvojili iz UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo je smješteno na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su zavisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.

Novi!!: Sovjetski Savez i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »

Ukrajina

Ukrajina (ukr. Україна / Ukrajina / "u-zemlji") je država u istočnoj Europi.

Novi!!: Sovjetski Savez i Ukrajina · Vidi više »

Ukrajinci

Ukrajinci (ukr. Українці / Ukrajinci) su jedna od tri istočnoslavenske nacije većinom nastanjene u Ukrajini, Rusiji, Bjelorusiji i susjednim područjima.

Novi!!: Sovjetski Savez i Ukrajinci · Vidi više »

Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika

Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika; (ruski: Украинская Советская Социалистическая Республика, ukrajinski: Українська Радянська Соціалістична Республіка); bivša sovjetska komunistička republika službeno nastala 30.

Novi!!: Sovjetski Savez i Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika · Vidi više »

Uzbekistan

Uzbekistan, službeno Republika Uzbekistan je država u središnjoj Aziji, bez izlaza na more.

Novi!!: Sovjetski Savez i Uzbekistan · Vidi više »

Varšavski ugovor

Logo Varšavskog pakta Članice Varšavskog pakta. Varšavski pakt (ponekad nazivan i Varšavski ugovor; službeni naziv je bio Sporazum o prijateljstvu, suradnji i međusobnoj pomoći) bio je vojni savez država istočnog bloka koje su ga organizirale kao odgovor na stvaranje Sjevernoatlantskog pakta na Zapadu godine 1949.

Novi!!: Sovjetski Savez i Varšavski ugovor · Vidi više »

Veljača

Veljača Veljača (lat. februarius) drugi je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Sovjetski Savez i Veljača · Vidi više »

Veljačka revolucija u Rusiji

Veljačka revolucija odnosno februarska revolucija izbija u Ruskom Carstvu 8. ožujka 1917.

Novi!!: Sovjetski Savez i Veljačka revolucija u Rusiji · Vidi više »

Veto

Veto (lat.), zabrana, pravo nekog subjekta, npr.

Novi!!: Sovjetski Savez i Veto · Vidi više »

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda

'''Dvorana Vijeća sigurnosti''' Vijeće sigurnosti UN-a najbitnije je tijelo Ujedinjenih naroda kojemu, prema 24.

Novi!!: Sovjetski Savez i Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda · Vidi više »

Vilnius

Vilnius (polj. Wilno, fin. Vilna, rus. Вильнюс; stariji hrvatski naziv je Vilna) glavni je i najveći grad Litve.

Novi!!: Sovjetski Savez i Vilnius · Vidi više »

Vladimir Iljič Lenjin

Vladimir Iljič (obiteljsko ime Uljanov), Lenjin (Simbirsk, 22. travnja 1870. – Gorki kraj Moskve, 21. siječnja 1924.), ruski revolucionar, državnik, pravnik, filozof i publicist; predvodnik Oktobarske revolucije 1917.

Novi!!: Sovjetski Savez i Vladimir Iljič Lenjin · Vidi više »

Vladimir Majakovski

Vladimir Vladimirovič Majakovski (rus. Влади́мир Влади́мирович Маяко́вский, Bagdadi pokraj Kutaisa, 19. srpnja 1893. - Moskva, 14. travnja 1930.), ruski književnik, jedan od začetnika ruskog futurizma.

Novi!!: Sovjetski Savez i Vladimir Majakovski · Vidi više »

Vladimir Nabokov

Spomenik Nabokovu u Montreuxu Vladimir Vladimirovič Nabokov (rus. Владимир Владимирович Набоков, Sankt Peterburg, 22. travnja 1899. - Montreux, 2. srpnja 1977.), rusko-američki književnik.

Novi!!: Sovjetski Savez i Vladimir Nabokov · Vidi više »

Vođe Sovjetskog Saveza

Ovo je kronološki poredak svih vođa SSSR-a i njihovih funkcija za vrijeme vladavine.

Novi!!: Sovjetski Savez i Vođe Sovjetskog Saveza · Vidi više »

Zakavkaska Socijalistička Federativna Sovjetska Republika

Zakavkaska Socijalistička Federativna Sovjetska Republika (rus.: Закавказская Советская Федеративная Социалистическая Республика, ZSFRA) je bila jedna od kratkotrajnih republika Saveza Sovjetskih Socijalističkih Republika koja je postojala od 1922.

Novi!!: Sovjetski Savez i Zakavkaska Socijalistička Federativna Sovjetska Republika · Vidi više »

.su

.su je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za bivši Sovjetski Savez.

Novi!!: Sovjetski Savez i .su · Vidi više »

1. siječnja

1.

Novi!!: Sovjetski Savez i 1. siječnja · Vidi više »

1. svibnja

1.

Novi!!: Sovjetski Savez i 1. svibnja · Vidi više »

10. ožujka

10.

Novi!!: Sovjetski Savez i 10. ožujka · Vidi više »

10. studenog

10.

Novi!!: Sovjetski Savez i 10. studenog · Vidi više »

11. ožujka

11.

Novi!!: Sovjetski Savez i 11. ožujka · Vidi više »

11. travnja

11.

Novi!!: Sovjetski Savez i 11. travnja · Vidi više »

12. studenog

12.

Novi!!: Sovjetski Savez i 12. studenog · Vidi više »

12. travnja

12.

Novi!!: Sovjetski Savez i 12. travnja · Vidi više »

13. veljače

13.

Novi!!: Sovjetski Savez i 13. veljače · Vidi više »

14. listopada

14.

Novi!!: Sovjetski Savez i 14. listopada · Vidi više »

14. ožujka

14.

Novi!!: Sovjetski Savez i 14. ožujka · Vidi više »

15. ožujka

15.

Novi!!: Sovjetski Savez i 15. ožujka · Vidi više »

16. lipnja

16.

Novi!!: Sovjetski Savez i 16. lipnja · Vidi više »

1825.

Bez opisa.

Novi!!: Sovjetski Savez i 1825. · Vidi više »

1861.

Bez opisa.

Novi!!: Sovjetski Savez i 1861. · Vidi više »

19. kolovoza

19.

Novi!!: Sovjetski Savez i 19. kolovoza · Vidi više »

1906.

Bez opisa.

Novi!!: Sovjetski Savez i 1906. · Vidi više »

1917.

Bez opisa.

Novi!!: Sovjetski Savez i 1917. · Vidi više »

1918.

Bez opisa.

Novi!!: Sovjetski Savez i 1918. · Vidi više »

1921.

Bez opisa.

Novi!!: Sovjetski Savez i 1921. · Vidi više »

1922.

Bez opisa.

Novi!!: Sovjetski Savez i 1922. · Vidi više »

1924.

Bez opisa.

Novi!!: Sovjetski Savez i 1924. · Vidi više »

1926.

Bez opisa.

Novi!!: Sovjetski Savez i 1926. · Vidi više »

1928.

Bez opisa.

Novi!!: Sovjetski Savez i 1928. · Vidi više »

1939.

Bez opisa.

Novi!!: Sovjetski Savez i 1939. · Vidi više »

1941.

Bez opisa.

Novi!!: Sovjetski Savez i 1941. · Vidi više »

1943.

Bez opisa.

Novi!!: Sovjetski Savez i 1943. · Vidi više »

1945.

Bez opisa.

Novi!!: Sovjetski Savez i 1945. · Vidi više »

1946.

Bez opisa.

Novi!!: Sovjetski Savez i 1946. · Vidi više »

1953.

Bez opisa.

Novi!!: Sovjetski Savez i 1953. · Vidi više »

1955.

Bez opisa.

Novi!!: Sovjetski Savez i 1955. · Vidi više »

1957.

Bez opisa.

Novi!!: Sovjetski Savez i 1957. · Vidi više »

1958.

Bez opisa.

Novi!!: Sovjetski Savez i 1958. · Vidi više »

1961.

Bez opisa.

Novi!!: Sovjetski Savez i 1961. · Vidi više »

1964.

Bez opisa.

Novi!!: Sovjetski Savez i 1964. · Vidi više »

1966.

Bez opisa.

Novi!!: Sovjetski Savez i 1966. · Vidi više »

1977.

Bez opisa.

Novi!!: Sovjetski Savez i 1977. · Vidi više »

1979.

Bez opisa.

Novi!!: Sovjetski Savez i 1979. · Vidi više »

1982.

Bez opisa.

Novi!!: Sovjetski Savez i 1982. · Vidi više »

1983.

Bez opisa.

Novi!!: Sovjetski Savez i 1983. · Vidi više »

1984.

Bez opisa.

Novi!!: Sovjetski Savez i 1984. · Vidi više »

1985.

Bez opisa.

Novi!!: Sovjetski Savez i 1985. · Vidi više »

1989.

Bez opisa.

Novi!!: Sovjetski Savez i 1989. · Vidi više »

1990.

Bez opisa.

Novi!!: Sovjetski Savez i 1990. · Vidi više »

1991.

Bez opisa.

Novi!!: Sovjetski Savez i 1991. · Vidi više »

1992.

Bez opisa.

Novi!!: Sovjetski Savez i 1992. · Vidi više »

2. svibnja

2.

Novi!!: Sovjetski Savez i 2. svibnja · Vidi više »

21. siječnja

21.

Novi!!: Sovjetski Savez i 21. siječnja · Vidi više »

23. veljače

23.

Novi!!: Sovjetski Savez i 23. veljače · Vidi više »

24. kolovoza

24.

Novi!!: Sovjetski Savez i 24. kolovoza · Vidi više »

25. prosinca

25.

Novi!!: Sovjetski Savez i 25. prosinca · Vidi više »

25. svibnja

25.

Novi!!: Sovjetski Savez i 25. svibnja · Vidi više »

26. listopada

26.

Novi!!: Sovjetski Savez i 26. listopada · Vidi više »

26. prosinca

26.

Novi!!: Sovjetski Savez i 26. prosinca · Vidi više »

27. ožujka

27.

Novi!!: Sovjetski Savez i 27. ožujka · Vidi više »

3. ožujka

3.

Novi!!: Sovjetski Savez i 3. ožujka · Vidi više »

3. travnja

3.

Novi!!: Sovjetski Savez i 3. travnja · Vidi više »

30. prosinca

30.

Novi!!: Sovjetski Savez i 30. prosinca · Vidi više »

4. listopada

4.

Novi!!: Sovjetski Savez i 4. listopada · Vidi više »

5. ožujka

5.

Novi!!: Sovjetski Savez i 5. ožujka · Vidi više »

6. ožujka

6.

Novi!!: Sovjetski Savez i 6. ožujka · Vidi više »

6. svibnja

6.

Novi!!: Sovjetski Savez i 6. svibnja · Vidi više »

7. listopada

7.

Novi!!: Sovjetski Savez i 7. listopada · Vidi više »

7. rujna

7.

Novi!!: Sovjetski Savez i 7. rujna · Vidi više »

7. siječnja

7.

Novi!!: Sovjetski Savez i 7. siječnja · Vidi više »

7. studenog

7.

Novi!!: Sovjetski Savez i 7. studenog · Vidi više »

8. ožujka

8.

Novi!!: Sovjetski Savez i 8. ožujka · Vidi više »

8. travnja

8.

Novi!!: Sovjetski Savez i 8. travnja · Vidi više »

8. veljače

8.

Novi!!: Sovjetski Savez i 8. veljače · Vidi više »

9. svibnja

9.

Novi!!: Sovjetski Savez i 9. svibnja · Vidi više »

9. veljače

9.

Novi!!: Sovjetski Savez i 9. veljače · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

SSSR, Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika, Sovjeti, Sovjetski savez.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »