Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Specijalna jedinica PU Primorsko-goranska "Ajkula"

Indeks Specijalna jedinica PU Primorsko-goranska "Ajkula"

Udruga specijalne policije iz Domovinskog rata "Ajkula" Udruga specijalne policije iz Domovinskog rata "Ajkula" Spomenik poginulim policajcima PU PG u Domovinskom ratu. Djelo Aleksandra Antoljeviča Zvjagina Pripadnik Specijalne jedinice policije Rijeka "Ajkule" Specijalna jedinica PU Primorsko-goranska "Ajkula" bila je postrojba posebne namjene hrvatske policije.

36 odnosi: Balvan-revolucija, Bilaj, Bitka za Gospić, Bitka za Osijek, Breze (Novi Vinodolski), Domovinski rat, Gospić, Hrvatska, Hrvatska policija, Josip Boljkovac, Jugoslavenska narodna armija, Lika, Marino Jakominić, Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Novi Vinodolski, Obrana Topuskog 1991., Operacija Bljesak, Operacija Gusar, Operacija Medački džep, Operacija Oluja, Oružane snage Republike Hrvatske, Primorsko-goranska županija, Red Nikole Šubića Zrinskog, Rijeka, Specijalna policija Republike Hrvatske, Teritorijalna obrana, Topusko, Velebit, Visočica (Velebit), Vratnik, Zahum, 15. ožujka, 1991., 1992., 29. kolovoza, 8. travnja.

Balvan-revolucija

Balvan revolucija naziv je za početnu fazu, a ponekad i za cijelu oružanu pobunu dijela Srba u Hrvatskoj, potaknutu iz Srbije i od velikosrpskih krugova u JNA.

Novi!!: Specijalna jedinica PU Primorsko-goranska "Ajkula" i Balvan-revolucija · Vidi više »

Bilaj

Bilaj je naselje u Hrvatskoj, u Ličko-senjskoj županiji.

Novi!!: Specijalna jedinica PU Primorsko-goranska "Ajkula" i Bilaj · Vidi više »

Bitka za Gospić

Bitka za Gospić je bila jedna od bitaka za strateški važni gradić Gospić koji se nalazio na važnoj cestovnoj i željezničkoj prometnici koja je povezivala hrvatski sjever i jug.

Novi!!: Specijalna jedinica PU Primorsko-goranska "Ajkula" i Bitka za Gospić · Vidi više »

Bitka za Osijek

Bitka za Osijek bila su ratna zbivanja u Osijeku i okolici u Domovinskom ratu.

Novi!!: Specijalna jedinica PU Primorsko-goranska "Ajkula" i Bitka za Osijek · Vidi više »

Breze (Novi Vinodolski)

Breze su naselje u Hrvatskoj u sastavu Grada Novog Vinodolskog.

Novi!!: Specijalna jedinica PU Primorsko-goranska "Ajkula" i Breze (Novi Vinodolski) · Vidi više »

Domovinski rat

Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost hrvatske države protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista u Hrvatskoj, BiH (posebice Republike Srpske), JNA te Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila u kolovozu 1990. i uslijed koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996.-1998.). Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO_4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije za popis i procjenu ratne štete, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Prema drugim podatcima, uništeno je 180.000 domova, 25% hrvatskog gospodarstva te prouzročeno 27 milijarda USD materijalne štete. Broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica. Tragičnost hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest u tome što napadač nije imao namjeru samo fizički osvojiti ozemlje. Bît je bila i u potpunom uništenju identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome najbolje svjedoči granatiranje šibenske katedrale i zadarske prvostolnice. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište.

Novi!!: Specijalna jedinica PU Primorsko-goranska "Ajkula" i Domovinski rat · Vidi više »

Gospić

Gospić je grad u Hrvatskoj.

Novi!!: Specijalna jedinica PU Primorsko-goranska "Ajkula" i Gospić · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) je europska država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država, a zemljopisno smještena u južnom dijelu Srednje Europe te u sjevernom dijelu Sredozemlja. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, dok na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.578 km², a površina obalnog mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni grad je Zagreb, koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskog i sredozemnog kulturnog kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranog srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine, Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom, pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 876. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira po prvi puta i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevina. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska stupa u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznatog kao Pacta conventa sklopljenog 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., uslijed Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Kroz cijelo vrijeme Habsburške vladavine, Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda kroz Pragmatičku sankciju iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarsku nagodbu iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, godine 1918. Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom te sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim, Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija), iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Nakon Drugoga svjetskog rata, godine 1945. režim srpskog kralja zamijenio je komunistički režim. U tom vremenu, Hrvatska je bila socijalistička republika i kao federalna jedinica tvorila SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkog sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabrani višestranački državni sabor u Hrvatskoj. Dana 25. lipnja 1991. godine, Republika Hrvatska je ustavnom odlukom državnog sabora postala samostalna i nezavisna država. U Hrvatskoj se službeno koristi hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Hrvatska ima 4.284.889 stanovnika. Hrvati čine 90,42% stanovništva, a najbrojnija nacionalna manjina su Srbi koji čine 4,36% stanovništva, dok svaka od ostalih nacionalnih manjina čini manje od 1% stanovništva. Najveći dio stanovništva (91,36%) je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti (86,28%). Prema političkom ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnom gospodarstvom. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora i Europske unije.

Novi!!: Specijalna jedinica PU Primorsko-goranska "Ajkula" i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatska policija

Hrvatska policija javna je policijska služba hrvatskog Ministarstva unutarnjih poslova koja obavlja zakonom propisane policijske poslove.

Novi!!: Specijalna jedinica PU Primorsko-goranska "Ajkula" i Hrvatska policija · Vidi više »

Josip Boljkovac

Josip Boljkovac (Vukova Gorica, 12. studenoga 1920. - Karlovac, 10. studenoga 2014.), Podnositelj ustavne tužbe, hrvatski državljanin s prebivalištem u K., rođen 1920.

Novi!!: Specijalna jedinica PU Primorsko-goranska "Ajkula" i Josip Boljkovac · Vidi više »

Jugoslavenska narodna armija

Vrhovni zapovjednik JNA Josip Broz Tito vrši pregled počasne garde Hrvatskom povijesnom muzeju Jugoslavenska narodna armija (skraćeno JNA; srp.: Jugoslovenska narodna armija, slo.: Jugoslovanska ljudska armada, mak.; Југословенска народна армија) (22. prosinca 1941. – 20. svibnja 1992.) bila je dio jedinstvenih oružanih snaga SFRJ do njezina raspada.

Novi!!: Specijalna jedinica PU Primorsko-goranska "Ajkula" i Jugoslavenska narodna armija · Vidi više »

Lika

250px Lika je povijesna regija na jugozapadu središnjeg dijela Hrvatske, površine od oko 5.000 km2.

Novi!!: Specijalna jedinica PU Primorsko-goranska "Ajkula" i Lika · Vidi više »

Marino Jakominić

Marino Jakominić (Rijeka, 13. rujna 1956. - Velebit, podno Visočice, 29. kolovoza 1992.), legendarni zapovjednik Specijalne jedinice policije "Ajkule" iz Rijeke i heroj Domovinskog rata.

Novi!!: Specijalna jedinica PU Primorsko-goranska "Ajkula" i Marino Jakominić · Vidi više »

Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske

Ministarstvo unutarnjih poslova (skraćeno MUP) je tijelo državne uprave u Republici Hrvatskoj kojem je osnovna zadaća zaštita ustavnog poretka Republike Hrvatske, zaštita života njezinih građana te zaštita njihove imovine.

Novi!!: Specijalna jedinica PU Primorsko-goranska "Ajkula" i Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske · Vidi više »

Novi Vinodolski

Pogled na Novi Vinodolski iz Bribira Kaštel Frankopan, u kojemu je 1288. napisan Vinodolski zakon. Lijevo je Trg Vinodolskog zakona, a desno Frankopanski trg Novi Vinodolski je grad u Hrvatskoj, u Primorsko-goranskoj županiji.

Novi!!: Specijalna jedinica PU Primorsko-goranska "Ajkula" i Novi Vinodolski · Vidi više »

Obrana Topuskog 1991.

Obrana Topuskog je skup borbenih aktivnosti koje su poduzele hrvatske snage početkom velikosrpske agresije na Hrvatsku radi obrane grada Topuskoga.

Novi!!: Specijalna jedinica PU Primorsko-goranska "Ajkula" i Obrana Topuskog 1991. · Vidi više »

Operacija Bljesak

Operacija Bljesak - vojno-redarstvena akcija Hrvatske vojske i specijalne policije RH.

Novi!!: Specijalna jedinica PU Primorsko-goranska "Ajkula" i Operacija Bljesak · Vidi više »

Operacija Gusar

Operacija Gusar, popularno operacija Maslenica, oslobodilačka je operacija Oružanih Snaga Republike Hrvatske i pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova RH, protiv vojnih snaga tzv.

Novi!!: Specijalna jedinica PU Primorsko-goranska "Ajkula" i Operacija Gusar · Vidi više »

Operacija Medački džep

Operacija Medački džep je naziv za vojnu operaciju koju je izvela Hrvatska vojska u razdoblju od 9. do 11. rujna 1993. protiv paravojnih postrojbi Republike Srpske Krajine.

Novi!!: Specijalna jedinica PU Primorsko-goranska "Ajkula" i Operacija Medački džep · Vidi više »

Operacija Oluja

Operacija Oluja (4. kolovoza − 7. kolovoza 1995.) je velika vojno-redarstvena operacija u kojoj su Hrvatska vojska i policija oslobodile okupirana područja Republike Hrvatske pod nadzorom pobunjenih Srba, na kojima je bila uspostavljena paradržava Republika Srpska Krajina bez ikakvog međunarodnog priznanja.

Novi!!: Specijalna jedinica PU Primorsko-goranska "Ajkula" i Operacija Oluja · Vidi više »

Oružane snage Republike Hrvatske

Oružane snage Republike Hrvatske (kratica OSRH) službeni je naziv za Hrvatsku vojsku.

Novi!!: Specijalna jedinica PU Primorsko-goranska "Ajkula" i Oružane snage Republike Hrvatske · Vidi više »

Primorsko-goranska županija

Primorsko-goranska županija nalazi se na zapadu Hrvatske, 3.582 km² kopnene površine.

Novi!!: Specijalna jedinica PU Primorsko-goranska "Ajkula" i Primorsko-goranska županija · Vidi više »

Red Nikole Šubića Zrinskog

Red Nikole Šubića Zrinskoga je odlikovanje Republike Hrvatske koje zauzima osmo mjesto u važnosnom slijedu hrvatskih odlikovanja.

Novi!!: Specijalna jedinica PU Primorsko-goranska "Ajkula" i Red Nikole Šubića Zrinskog · Vidi više »

Rijeka

Rijeka (talijanski i mađarski: Fiume, njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka, čakavski: Rika, Reka) najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.

Novi!!: Specijalna jedinica PU Primorsko-goranska "Ajkula" i Rijeka · Vidi više »

Specijalna policija Republike Hrvatske

Pripadnici Specijalne policije za vrijeme mimohoda 2008. Specijalna policija Republike Hrvatske je naziv za specijalne jedinice hrvatske policije zaduženih za izvršenje zadaća u borbi protiv svih oblika terorizma, tj.

Novi!!: Specijalna jedinica PU Primorsko-goranska "Ajkula" i Specijalna policija Republike Hrvatske · Vidi više »

Teritorijalna obrana

Teritorijalna obrana (kratica TO) je bila dio jedinstvenih oružanih snaga SFR Jugoslavije, odnosno najširi oblik "organizovanja radnih ljudi i građana za oružanu borbu", sa zadaćom nadzora i nazočnosti na cijelom teritoriju SFR Jugoslavije.

Novi!!: Specijalna jedinica PU Primorsko-goranska "Ajkula" i Teritorijalna obrana · Vidi više »

Topusko

Topusko je općina u Hrvatskoj, u Sisačko-moslavačkoj županiji i regiji Kordun.

Novi!!: Specijalna jedinica PU Primorsko-goranska "Ajkula" i Topusko · Vidi više »

Velebit

ličke strane. Nacionalni park Paklenica. Udolina Došen Dabar na srednjem Velebitu u općini Karlobag. Velebit ili velebitski masiv je najduža (145 km), ali po nadmorskoj visini tek četvrta planina u Hrvatskoj.

Novi!!: Specijalna jedinica PU Primorsko-goranska "Ajkula" i Velebit · Vidi više »

Visočica (Velebit)

Visočica (1.619 m) je jedan od najznačajnijih vrhova Velebita.

Novi!!: Specijalna jedinica PU Primorsko-goranska "Ajkula" i Visočica (Velebit) · Vidi više »

Vratnik

Hrvatska.

Novi!!: Specijalna jedinica PU Primorsko-goranska "Ajkula" i Vratnik · Vidi više »

Zahum

Zahum je naselje u općini Prozor-Rama, Federacija BiH, BiH.

Novi!!: Specijalna jedinica PU Primorsko-goranska "Ajkula" i Zahum · Vidi više »

15. ožujka

15.

Novi!!: Specijalna jedinica PU Primorsko-goranska "Ajkula" i 15. ožujka · Vidi više »

1991.

Bez opisa.

Novi!!: Specijalna jedinica PU Primorsko-goranska "Ajkula" i 1991. · Vidi više »

1992.

Bez opisa.

Novi!!: Specijalna jedinica PU Primorsko-goranska "Ajkula" i 1992. · Vidi više »

29. kolovoza

29.

Novi!!: Specijalna jedinica PU Primorsko-goranska "Ajkula" i 29. kolovoza · Vidi više »

8. travnja

8.

Novi!!: Specijalna jedinica PU Primorsko-goranska "Ajkula" i 8. travnja · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Specijalna jedinica policije Rijeka "Ajkule".

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »