Brže od pregledniku!
92 odnosi: Anđeo, Andrija Buvina, Antependij, Antika, Arkada, Avari, Baldahin, Barok, Bazilika, Bela IV., Božanstvo, Bonino da Milano, Ciborij, Dioklecijan, Dioklecijanova palača, Donatello, Flamanci, Friz, Giovanni Maria Morlaiter, Granit, Grifon, Historia Salonitana, Hrvatska, Ikona, Isus, Ivan Ravenjanin, Jadransko more, Juraj Dalmatinac, Kapitel, Katedrala, Katoličanstvo, Klis, Konkatedrala sv. Petra u Splitu, Korint, Kršćanstvo, Lav, Locum Beati Petri, Marija (majka Isusova), Markantun de Dominis, Mauzolej, Merkur (mitologija), Milanski edikt, Mongolsko Carstvo, Mramor, Muzej grada Splita, Nadbiskup, Niša, Pala, Papinska bula, Pergament, ..., Peristil, Primas, Propovjedaonica, Relikvijar, Renesansa, Rokoko, Salona, Sarkofag, Sfinga, Sforza Ponzoni, Slaveni, Split, Splitski evanđelistar, Splitsko-makarska nadbiskupija, Srednji vijek, Sveta Lucija (mučenica), Sveti Anastazije, Sveti Dujam, Sveti Josip, Talijani, Toma Arhiđakon, 1214., 1257., 13. stoljeće, 14. stoljeće, 1427., 1429., 1448., 15. stoljeće, 16. stoljeće, 17. stoljeće, 1767., 1770., 18. stoljeće, 1828., 1890., 1908., 1958., 313., 4. stoljeće, 6. stoljeće, 7. stoljeće. Proširite indeks (42 više) »
Anđeo
gotike, oko 1250., Louvre Anđeo, mn. anđeli (grč. "poslanik, vjesnik", što je prijevod; posuđeno i u), je naziv za vječna bića prisutna u mnogim religijama, čija je dužnost da služe Bogu ili bogovima.
Novi!!: Splitska katedrala i Anđeo · Vidi više »
Andrija Buvina
Andrija Buvina hrvatski je drvorezbar, kipar i slikar iz sredine 13. stoljeća čiji se rad usko vezan uz romanički period.
Novi!!: Splitska katedrala i Andrija Buvina · Vidi više »
Antependij
Antependij je ukrasni pokrivač odnosno zastor s prednje strane oltarne menze.
Novi!!: Splitska katedrala i Antependij · Vidi više »
Antika
84-376-0194-0). Slično tomu došlo je do mistifikacije antičke arhitekture (Vitruvije) (Víctor Manuel Nieto Alcaide, Alfredo José Morales i Fernando Checa Cremades, ''El mito de lo antiguo y el valor de lo presente'', iz ''Arquitectura del Renacimiento en España, 1488-1599.'', str. 14.). Pojam Antika dolazi od latinskog antiquus: star, starinski, drevan.
Novi!!: Splitska katedrala i Antika · Vidi više »
Arkada
* arkada (anatomija), koštano lučno izbočenje čeone kosti iznad očne šupljine pokriveno naborom kože s obrvama.
Novi!!: Splitska katedrala i Arkada · Vidi više »
Avari
Euroazijski Avari (poznati i pod imenom Obri), nomadski narod podrijetlom iz Središnje Azije.
Novi!!: Splitska katedrala i Avari · Vidi više »
Baldahin
Svjetske izložba 1851. u Londonu. procesiji. Baldahin (iz tal. baldacchino: tkanina iz Baldacca (Bagdada) ili Nadstrešnica označava ukrasni krov prijestolja, kreveta, propovjedaonica, spomenika, i dr. koji su izvorno izrađene od brokata. U Rimokatoličkoj crkvi se baldahini s ukrasnim prevjesom obično rabe pri procesijama razapeti na četiri motke. Nosi se primjerice iznad svećenika ili svetačkog lika.
Novi!!: Splitska katedrala i Baldahin · Vidi više »
Barok
Podizanje križa'', 1611., ulje na platnu, 462 × 341 cm, crkva Onze Lieve Vrouwe, Antwerpen. Barok (tal. barocco, španj. i port. barroco/berrucco, engl., franc. baroque, njem. Barock) razdoblje je u glazbi, književnosti i likovnoj umjetnosti koje se nastavlja na renesansu, razvija u rokoko i traje do pojave klasicizma u drugoj polovici 18. stoljeća.
Novi!!: Splitska katedrala i Barok · Vidi više »
Bazilika
Tlocrt '''Maksencijeve (Konstantinove) bazilike''' u Rimu iz 4. st. Stara '''Bazilika sv. Petra''' (izgled iz 1450. godine). '''Bazilika sv. Petra''' u Rimu. Bazilika (grč.: βασιλική στοά (basiliké) - kraljeva dvorana) je rani oblik kršćanske bogomolje.
Novi!!: Splitska katedrala i Bazilika · Vidi više »
Bela IV.
Bela IV. (mađ. IV. Béla) (Komoransko-ostrogonska županija, Mađarska, 29. studenoga 1206. – kraj Budima, 3. svibnja 1270.), hrvatsko-ugarski kralj (1235. – 1270.) iz dinastije Arpadovića.
Novi!!: Splitska katedrala i Bela IV. · Vidi više »
Božanstvo
Božanstvo je naziv za natprirodno besmrtno biće koje se može smatrati svetim,ili božanstvenim, štovanim i vrlo često nazivanim Bogom (ili bogom).
Novi!!: Splitska katedrala i Božanstvo · Vidi više »
Bonino da Milano
Orlandov stup u Dubrovniku Katedrale sv. Jakova u Šibeniku Katedrale sv. Jakova u Šibeniku s likovima Adama i Eve Bonino da Milano punog imena Bonino di Jacopo da Milano (? - Šibenik 1429.) bio je talijanski gotički kipar i arhitekt, koji je veći dio svog života proveo u Mletačkoj Dalmaciji i Dubrovačkoj Republici.
Novi!!: Splitska katedrala i Bonino da Milano · Vidi više »
Ciborij
* Ciborij (arhitektura), element crkvene arhitekture, konstrukcija iznad oltara.
Novi!!: Splitska katedrala i Ciborij · Vidi više »
Dioklecijan
Dioklecijan, (lat. Gaius Aurelius Valerius Diocletianus; Gaj Aurelije Valerije Dioklecijan), (Salona, 22. prosinca 245. - palača kraj Salone, 3. prosinca 316.) bio je rimski car (284. – 305.).
Novi!!: Splitska katedrala i Dioklecijan · Vidi više »
Dioklecijanova palača
Dioklecijanova palača je antička palača cara Dioklecijana u Splitu.
Novi!!: Splitska katedrala i Dioklecijanova palača · Vidi više »
Donatello
Donatello, pravog imena Donato di Niccolo di Betto Bardi, je bio talijanski kipar (Firenca, oko 1386. – Firenca, 13. prosinca 1466.); majstor ranorenesansnoga kiparstva inspiriran antičkim idealima.
Novi!!: Splitska katedrala i Donatello · Vidi više »
Flamanci
Flamanci (fla. Vlamingen) su zapadno-germanski narod podrijetlom od Salijskih Franaka, naseljen u Flandriji, jednoj od tri belgijske regije.
Novi!!: Splitska katedrala i Flamanci · Vidi više »
Friz
Ateni. Friz je u arhitekturi široki centralni dio entablature i može biti ravan ili — u jonskom ili korintskom redu — dekoriran bareljefima.
Novi!!: Splitska katedrala i Friz · Vidi više »
Giovanni Maria Morlaiter
Giovanni Maria Morlaiter (Niederdorf, 15. veljače 1699. – Venecija, 22. veljače 1781.) bio je talijanski kipar rokokoa, odnosno kasnog baroka.
Novi!!: Splitska katedrala i Giovanni Maria Morlaiter · Vidi više »
Granit
rijeke Merced tornjevima Paine u Čileu Granit je čest i vrlo raširen tip kiselih intruzivnih magmatskih stijena.
Novi!!: Splitska katedrala i Granit · Vidi više »
Grifon
Grifon Kip grifona u Kasteel de Haaru Grifon, još Grifin ili Grifen (grč. γρύφων ili γρύπων; lat. gryphus), legendarna zvijer s tijelom lava i glavom orla.
Novi!!: Splitska katedrala i Grifon · Vidi više »
Historia Salonitana
Historia Salonitana, punim naslovom Historia Salonitanorum pontificum atque Spalatensium (Povijest salonitanskih i splitskih nadbiskupa) je povijesno djelo splitskog povjesničara Tome Arhiđakona iz 13. stoljeća.
Novi!!: Splitska katedrala i Historia Salonitana · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Splitska katedrala i Hrvatska · Vidi više »
Ikona
''Sveti Juraj'', novgorodska ikona iz 15. stoljeća, tempera na dasci, 58.4x41.8x3.5, Ruski državni muzej, Sankt-Peterburg. Ikona (grčki eikon.
Novi!!: Splitska katedrala i Ikona · Vidi više »
Isus
Isus Krist (grč., lat. Iesus Christus, heb. i aram. ישוע, latinično Ješua; Betlehem, oko 4. pr. Kr. − Jeruzalem, 30. ili 33.), također Isus iz Nazareta, Isus Nazarećanin (pridjevak Nazarećanin ili Nazarenac) ili jednostavno Isus ili Krist (grč. khristós: – pomazan, Pomazanik), utemeljitelj kršćanstva i važna ličnost u nekoliko drugih religija.
Novi!!: Splitska katedrala i Isus · Vidi više »
Ivan Ravenjanin
Ivan Ravenjanin (lat. Johannes de Ravenna) (Ravenna, prva pol. 7. stoljeća – Split, o. 680.), splitski nadbiskup.
Novi!!: Splitska katedrala i Ivan Ravenjanin · Vidi više »
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Novi!!: Splitska katedrala i Jadransko more · Vidi više »
Juraj Dalmatinac
Zadru Juraj Matejev Dalmatinac (latinski: Georgius Mathaei Dalmaticus) ili Giorgio Orsini, a u međunarodnoj literaturi i Giorgio da Sebenico (Zadar, početkom 15. stoljeća – Šibenik, 1473./75.), hrvatski i talijanski kipar i graditelj.
Novi!!: Splitska katedrala i Juraj Dalmatinac · Vidi više »
Kapitel
Perzija Rokoko kapitel ukrašen štukaturom iz crkve Wallfahrtskirche Steinhausen, Austrija. Kapitel (latinski capitellum) je arhitektonski element, sastavni dio stupa, njegov gornji istaknuti i često ukrašen (biljnim ili figuralnim ukrasima); dio koji nosi teret grede ili luka.
Novi!!: Splitska katedrala i Kapitel · Vidi više »
Katedrala
Zagrebačka katedrala Sarajevska katedrala Katedrala u kršćanskoj terminologiji je crkva u kojoj biskup, odnosno nadbiskup ima svoju biskupsku stolicu i stoluje (grč. καθέδρα; lat. cathedra; hrv. stolnica, prvostolnica, stolna crkva) te obavlja sveto bogoslužje.
Novi!!: Splitska katedrala i Katedrala · Vidi više »
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Novi!!: Splitska katedrala i Katoličanstvo · Vidi više »
Klis
JI strana tvrđave; u pozadini se vidi vijadukt splitske cestovne zaobilaznice Klis je naselje i općina u Splitskom zaleđu.
Novi!!: Splitska katedrala i Klis · Vidi više »
Konkatedrala sv. Petra u Splitu
Frani Franiću Župnu i konkatedralnu crkvu svetog Petra, apostola počeo je graditi splitsko-makarski nadbiskup Frane Franić u prosincu 1979.
Novi!!: Splitska katedrala i Konkatedrala sv. Petra u Splitu · Vidi više »
Korint
Korint (grčki: Κόρινθος) je grad u Grčkoj.
Novi!!: Splitska katedrala i Korint · Vidi više »
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Novi!!: Splitska katedrala i Kršćanstvo · Vidi više »
Lav
Lav (lat. Panthera leo) životinjska je vrsta iz porodice mačaka.
Novi!!: Splitska katedrala i Lav · Vidi više »
Locum Beati Petri
Locum Beati Petri (hrv. Mjesto blaženog Petra), bula pape Lava XII. (1823. – 1829.) objavljena 30. lipnja 1828. godine kojom je preuređena crkvena organizacija u Dalmaciji.
Novi!!: Splitska katedrala i Locum Beati Petri · Vidi više »
Marija (majka Isusova)
Marija (aram. מרים Maryām "gorka"; arap. مريم(Maryam); grč. Μαριαμ, Mariam, Μαρια, Maria) bila je majka Isusova.
Novi!!: Splitska katedrala i Marija (majka Isusova) · Vidi više »
Markantun de Dominis
Naslovnica Dominisove knjige ''Eurip ili o plimi i oseci mora'' Markantun de Dominis (hrv. Marko Antun Domnianić ili Marko Antun Gospodnetić, Rab, 1560. - Rim, 8. rujna 1624.), hrvatski isusovac, polihistor, matematičar, fizičar i filozof.
Novi!!: Splitska katedrala i Markantun de Dominis · Vidi više »
Mauzolej
Kira Velikog u Pasargadu Mauzolej Ho Ši Mina Otavicama Mauzolej (grč. preko lat.) je velika i impresivna grobnica, obično izgrađen za preminulog vođu ili neku drugu značajniju osobu.
Novi!!: Splitska katedrala i Mauzolej · Vidi više »
Merkur (mitologija)
Hendrick Goltzius: Merkur prikazan kao mladić s krilatom kacigom U rimskoj mitologiji, Merkur je bog trgovine i putovanja, glasnik bogova.
Novi!!: Splitska katedrala i Merkur (mitologija) · Vidi više »
Milanski edikt
Milanski edikt je uredba koju su 313. u Milanu zajednički proglasili Konstantin I. Veliki, tada tetrarh Zapada i Licinije, tetrarh istoka, a njome je i službeno označen kraj vjerskih progona u Rimskom Carstvu, dok je samo Carstvo zauzelo neutralan položaj u odnosu na religije.
Novi!!: Splitska katedrala i Milanski edikt · Vidi više »
Mongolsko Carstvo
Mongolsko Carstvo (Mongolыn Эzэnt Gүrэn) bilo je najveća kopnena država u povijesti i druga uopće po veličini poslije Britanskog Carstva (koje je bilo veće za 3.000.000 km² te pokrivalo je teritorij od preko 33.000.000 km² na vrhuncu svoje moći i imalo oko 100.000.000 stanovnika. Mongolsko Carstvo osnovao je Džingis-kan 1206. godine. Mongolska vojska je najvjerojatnije brojila preko 200.000 vojnika. Sklapali su saveze s nomadskim i drugim narodima u Aziji. Počela je kao mongolska nacija Mongola, Naimana, Ujgura i Merkita. Osvojili su Kinu, Bliski istok i neke europske regije. Mongolskim Carstvom vladao je veliki kan ili kagan. Poslije smrti Monga-kana, Mongolsko Carstvo se podijelilo na: Dinastiju Yuan, Ilhanidsko Carstvo, Čagatajski Kanat i Zlatnu Hordu. Stoljećima su Mongoli živjeli nomadskim životom na stepama ili travnjacima u Aziji. Iznenada su, tijekom 13. stoljeća, izbili na svjetsku scenu. Predvođeni Džingis-kanom, Mongoli su stvorili prostrano carstvo koje se protezalo Europom i Azijom. Bili su bezobzirni vojnici koji su svaki zaposjednuti grad pretvorili u prah i pepeo. Ipak je njihovo carstvo doživjelo cijelo stoljeće mira. Cvala je trgovina duž Puta svile između Kine i Europe, a Kina je ujedinjena nakon dugo godina razjedinjenosti. Njihovo carstvo je kratko trajalo i raspalo se smrću Kublaj-kana 1294. godine.
Novi!!: Splitska katedrala i Mongolsko Carstvo · Vidi više »
Mramor
Mramor Taj Mahal - svjetski poznati spomenik načinjen je od mramora Mramor (latinski marmor Brački mramor (pučiški kamenolom) je cijenjen u cijelome svijetu te su mnoge građevine koristile upravo ovaj kamen (od Teodorikovog mauzoleja u Ravenni iz 5. st. do Bijele kuće u Washingtonu). Kada govorimo o bračkom mramoru moramo imati na umu da se zapravo ne radi o mramoru. Drugo ime za brački mramor je i "sivac".
Novi!!: Splitska katedrala i Mramor · Vidi više »
Muzej grada Splita
Muzej grada Splita je kulturna institucija koja se od početka druge polovice 20. stoljeća nalazi u prostoru gotičko-renesansne palače Papalić.
Novi!!: Splitska katedrala i Muzej grada Splita · Vidi više »
Nadbiskup
Nadbiskup (grč. αρχεπίσκοπος, riječ složena od arché »prvi« i episkopos »nadglednik«, odnosno »biskup«) je naslov što ga u Katoličkoj Crkvi redovito ima biskup, koji se nalazi na čelu nadbiskupije i koji je, obično, prvi među biskupima jedne crkvene pokrajine ili metropolije.
Novi!!: Splitska katedrala i Nadbiskup · Vidi više »
Niša
džamije u Istanbulu iz 1432. Arheološki muzej u Istanbulu. Niša (francuski "Niche") je u arhitekturi polukružna ili četvrtasta udubina u zidu za smještaj različitih predmeta kao što su: kip, poprsje ili vaza.
Novi!!: Splitska katedrala i Niša · Vidi više »
Pala
*pala (odjevni predmet), u starom Rimu, vidi palij (katolički) i palij (starorimski).
Novi!!: Splitska katedrala i Pala · Vidi više »
Papinska bula
bulom Papinska bula (lat. Bulla apostolica), svečana javna pisana papina okružnica.
Novi!!: Splitska katedrala i Papinska bula · Vidi više »
Pergament
Izrada pergamenta oko godine 1568. glagoljicom ispisano je 17 stranica (nekoliko uvodnih redaka knjižnom glagoljicom), a ostale su stranice prazne. Rukopis sadrži nekoliko inicijala, crteža i kasnijih pripisa. Čuva se danas u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Pergament ili pergamena (lat. charta pergamena: pergamski papir, po antičkom gradu Pergamu) je pisaća podloga napravljena od kože sitne stoke (obično koze i ovce).
Novi!!: Splitska katedrala i Pergament · Vidi više »
Peristil
Peristil - ulaz u katedralu sv. Dujma Kuća Crnog salona, Herkulanej Peristil (grč. ''περιστύλιον'') (arhit.) - slobodan prostor, okružen stubovima i natkriven; predvorje ili hodnik sa stubovima.
Novi!!: Splitska katedrala i Peristil · Vidi više »
Primas
Primas (lat. primas od primus; prvi, prvak) je počasni naslov pojedinih visokih crkvenih dostojanstvenika u Katoličkoj Crkvi.
Novi!!: Splitska katedrala i Primas · Vidi više »
Propovjedaonica
Propovjedaonica Propovjedaonica je govornica koja je odignuta od poda crkve (uglavnom od 1 do 4 m) s koje svećenik propovijeda vjernicima.
Novi!!: Splitska katedrala i Propovjedaonica · Vidi više »
Relikvijar
Pokaznica s Krvi Kristovom, Ludbreg Relikvijar ili moćnik je škrinja ili predmet za čuvanje relikvije.
Novi!!: Splitska katedrala i Relikvijar · Vidi više »
Renesansa
Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.
Novi!!: Splitska katedrala i Renesansa · Vidi više »
Rokoko
nimfenburškog porculana, oko 1760. Autor: Franz Anton Bustelli Bogato ukrašena bazilika u Ottobeurenu, (Bavarska) u stilu rokokoa. Rokoko, ili "kasni barok" je umjetnički pokret i stil 18.
Novi!!: Splitska katedrala i Rokoko · Vidi više »
Salona
Predio Starine u Solinu Rimske iskopine u Solinu Salona (grč. Σάλωνα), antička metropola rimske provincije Dalmacije smještena na središnjem dijelu istočnojadranske obale.
Novi!!: Splitska katedrala i Salona · Vidi više »
Sarkofag
zagrebačkoj katedrali. Sarkofag (lat. sarcophagus; grč. λίθος σαρκοφάγος lithos sarkophagos 'kamen koji jede, troši meso; kameni lijes'; od σάρξ sárx 'meso', φαγεῖν phagêin 'jesti') je nadgrobni spomenik u obliku sanduka od kamena, osobito mramora, kovine, pečene gline ili drva, redovito oslikan ili urešen reljefima u koji se polaže drveni lijes.
Novi!!: Splitska katedrala i Sarkofag · Vidi više »
Sfinga
Kefrenovom piramidom Sfinga (grč., Sphigx) biće je s lavljim tijelom, a ovnovom, sokolovom, jastrebovom ili ljudskom glavom; postoji u egipatskoj i grčkoj mitologiji, a javlja se i u hinduizmu.
Novi!!: Splitska katedrala i Sfinga · Vidi više »
Sforza Ponzoni
Sforza Ponzoni (lat. Sfortia Ponzonus) (Venecija, 6. rujna 1581. – Venecija 27. listopada 1640.), talijanski svećenik, splitski nadbiskup i metropolit te primas Dalmacije i čitave Hrvatske (1616. – 1640.). Bio je nećak i nasljednik Markantuna de Dominisa na nadbiskupskoj stolici.
Novi!!: Splitska katedrala i Sforza Ponzoni · Vidi više »
Slaveni
Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.
Novi!!: Splitska katedrala i Slaveni · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Splitska katedrala i Split · Vidi više »
Splitski evanđelistar
Stranica iz Splitskog evanđelistara Splitski evanđelistar (lat. Evangeliarium Spalatense) je najstarija sačuvana rukopisna knjiga (kodeks) u Hrvatskoj.
Novi!!: Splitska katedrala i Splitski evanđelistar · Vidi više »
Splitsko-makarska nadbiskupija
Splitsko-makarska nadbiskupija (lat. Archidioecesis metropolitana Spalatensis-Macarskensis) rimokatolička je metropolitanska nadbiskupija utemeljena oko 300. sa sjedištem u Saloni kao Salonitanska biskupija.
Novi!!: Splitska katedrala i Splitsko-makarska nadbiskupija · Vidi više »
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Novi!!: Splitska katedrala i Srednji vijek · Vidi više »
Sveta Lucija (mučenica)
Sveta Lucija od Sirakuze (283. – 304.), kršćanska mučenica koja je zbog svoje vjere podnijela mučeništvo 303. godine.
Novi!!: Splitska katedrala i Sveta Lucija (mučenica) · Vidi više »
Sveti Anastazije
Sveti Anastazije (Staš) Solinski (Akvileja, 2. pol. 3. st. - Salona, 26. kolovoza 304. ili 308.), kršćanski svetac i mučenik, suzaštitnik grada Splita.
Novi!!: Splitska katedrala i Sveti Anastazije · Vidi više »
Sveti Dujam
Sveti Dujam (Duje; lat. Domnius) († Salona, 10. travnja 304.), svetac Rimokatoličke crkve, solinski biskup i mučenik, zaštitnik grada Splita i Splitsko-makarske nadbiskupije.
Novi!!: Splitska katedrala i Sveti Dujam · Vidi više »
Sveti Josip
Sveti Josip, tesar iz Galileje, zaručnik Marijin i Isusov poočim i hranitelj, glava Svete obitelji.
Novi!!: Splitska katedrala i Sveti Josip · Vidi više »
Talijani
Talijani su jedan od najznačajnijih romanskih naroda nastanjen danas u Italiji i susjednim europskim i prekomorskim zemljama, osobito u Francuskoj, SAD-u i Argentini.
Novi!!: Splitska katedrala i Talijani · Vidi više »
Toma Arhiđakon
Toma Arhiđakon (latinski: Thomas Archidiaconus Spalatensis, Split, oko 1200. – Split, 8. svibnja 1268.), splitski klerik, povjesničar i kroničar.
Novi!!: Splitska katedrala i Toma Arhiđakon · Vidi više »
1214.
Bez opisa.
Novi!!: Splitska katedrala i 1214. · Vidi više »
1257.
Bez opisa.
Novi!!: Splitska katedrala i 1257. · Vidi više »
13. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Splitska katedrala i 13. stoljeće · Vidi više »
14. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Splitska katedrala i 14. stoljeće · Vidi više »
1427.
Bez opisa.
Novi!!: Splitska katedrala i 1427. · Vidi više »
1429.
Bez opisa.
Novi!!: Splitska katedrala i 1429. · Vidi više »
1448.
Bez opisa.
Novi!!: Splitska katedrala i 1448. · Vidi više »
15. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Splitska katedrala i 15. stoljeće · Vidi više »
16. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Splitska katedrala i 16. stoljeće · Vidi više »
17. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Splitska katedrala i 17. stoljeće · Vidi više »
1767.
Bez opisa.
Novi!!: Splitska katedrala i 1767. · Vidi više »
1770.
Bez opisa.
Novi!!: Splitska katedrala i 1770. · Vidi više »
18. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Splitska katedrala i 18. stoljeće · Vidi više »
1828.
Bez opisa.
Novi!!: Splitska katedrala i 1828. · Vidi više »
1890.
Bez opisa.
Novi!!: Splitska katedrala i 1890. · Vidi više »
1908.
Bez opisa.
Novi!!: Splitska katedrala i 1908. · Vidi više »
1958.
Bez opisa.
Novi!!: Splitska katedrala i 1958. · Vidi više »
313.
Bez opisa.
Novi!!: Splitska katedrala i 313. · Vidi više »
4. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Splitska katedrala i 4. stoljeće · Vidi više »
6. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Splitska katedrala i 6. stoljeće · Vidi više »
7. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Splitska katedrala i 7. stoljeće · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Katedrala Svetog Dujma u Splitu, Katedrala sv. Duje, Katedrala sv. Dujma, Katedrala u Splitu.
