Brže od pregledniku!
132 odnosi: Afrikaans, Aleksandar Belić, Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije, Antihrvatstvo, Antun Branko Šimić, Arapski jezik, Argentina, Artur Bagdasarov, Australija, Austrijsko Carstvo, Austroslavizam, Đuro Daničić, Šestosiječanjska diktatura, Čakavsko narječje, Banovina Hrvatska, Bošnjački jezik, Bogoslav Šulek, Bosna i Hercegovina, Bulcsú László, Crna Gora, Crnogorski jezik, Dalibor Brozović, Danski jezik, Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, Dobriša Cesarić, Dubravko Škiljan, Etnografija, Filologija, Fonetika, Fonologija, Francuska, Hindski jezik, Hrvatska, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatski jezik, Hrvatski vukovci, Hrvatsko proljeće, Hrvatsko slovo, Ijekavski govor, Ikavski govor, Irci, Iredentizam, Ivan Broz, Ivan Klajn, Ivo Pranjković, Japanski jezik, Jernej Kopitar, Jezik, Jezikoslovlje, Joža Skok, ..., Josef Dobrovský, Josip Silić, Jovan Skerlić, Južnoslavenski jezici, Jugoslaveni, Jugoslavija (razdvojba), Kajkavsko narječje, Kanada, Kina, Komunizam, Kraljevina Jugoslavija, Kraljevina Srbija (1718. – 1739.), Kritika (časopis), Kruno Krstić, Latinica, Leopold Auburger, Ljudevit Gaj, Ljudevit Jonke, Makrojezik, Malajski jezik, Mario Grčević, Marko Samardžija, Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije, Mile Pešorda, Miro Kačić, Miroslav Krleža, Morfologija (jezikoslovlje), Nacionalizam, Naglasak, Nataša Bašić, Nezavisna Država Hrvatska, Nikola Andrić, Nizozemski jezik, Njemački jezik, Norveški jezik, Novosadski dogovor, Petar Guberina, Povjesnica, Radoslav Katičić, Ranko Matasović, Raspad SFRJ, Razlike između hrvatskoga i srpskoga književnog jezika, Romantizam, Ruski jezik, Sanda Ham, Semantika, Sintaksa, Smiljana Rendić, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Socijalistička Republika Hrvatska, Sporazum Cvetković–Maček, Srbija, Srednjojužnoslavenski dijasustav, Srpski jezik, Standardni jezik, Stil, Stipe Šuvar, Stjepan Babić, Stjepan Ivšić, Strukturalizam, Talijanizacija, Talijanski jezik, Tin Ujević, Tomislav Ladan, Tomislav Maretić, Ukrajina, Unitarističko jugoslavenstvo, Urdski jezik, Ustav Republike Hrvatske, Vatroslav Rožić, Vladimir Bakarić, Vuk Karadžić, Zlatko Vince, 15. siječnja, 1850., 1945., 1954., 1974., 1987., 1990., 1991., 20. stoljeće. Proširite indeks (82 više) »
Afrikaans
Afrikaans ili afrikanerski jezik (ISO 639-3: afr), donjofranački jezik šire skupine donjonjemačkih jezika kojime se služe Buri ili Afrikaneri, oko 4.740.000 govornika u Južnoafričkoj Republici (2006; poglavito Pretoria i Bloemfontein); 133.324 u Namibiji (1991 popis; 89.900; 2006); 6.000 u Bocvani (2004 Cook; 20.000; 2006).); 41.000 (2006) u Zambiji. U Malaviju ga govore potomci Nizozemaca iz Južnoafričke Republike, ali broj nije poznat; 13,000 u Svaziju (2006). U Južnoafričkoj Republici jedan je od službenih jezika, a imao je nekada službeni status i u Namibiji. Ima nekoliko dijalekata (zapadni i istočnokapski afrikaans i orange river afrikaans), a njime se služi i oko 150,000 Kapskih Malajaca.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Afrikaans · Vidi više »
Aleksandar Belić
Aleksandar Belić Aleksandar Belić (Beograd, 15. kolovoza 1876. – 26. veljače 1960.) bio je srpski jezikoslovac i akademik.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Aleksandar Belić · Vidi više »
Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije
partizana i kasnije zastava DFJ Zastava SSSR-a – služila je i kao zastava KPJ Faksimil odluke II. zasjedanja AVNOJ-a 1943. o federativnom uređenju Jugoslavije. Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ) je bivša jugoslavenska komunistička institucija.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije · Vidi više »
Antihrvatstvo
Postrojavanje četnika na Peristilu u Splitu 1920.-ih godina. Velikosrpska ideja je svoje pobornike uspijevala između dva svjetska rata naći diljem Hrvatske - pa i među etničkim Hrvatima, od kojih se nemali broj kasnije borio u četničkim postrojbama tijekom Drugog svjetskog rata. Antihrvatstvo ili protuhrvatstvo je termin koji opisuje nastojanja usmjerena protiv interesa i samog opstanka hrvatskog naroda i države, često poričući smislenost postojanja hrvatskog naroda, samobitnost njegovog jezika i povijesti i pravo na svoju državu.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Antihrvatstvo · Vidi više »
Antun Branko Šimić
Antun Branko Šimić (Drinovci, 18. studenoga 1898. – Zagreb, 2. svibnja 1925.) bio je hrvatski pjesnik, esejist, kritičar i prevoditelj.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Antun Branko Šimić · Vidi više »
Arapski jezik
Arapski jezik (ISO 639-3: ara) makrojezik (30 jezika), pripada južnom ogranku semitskih jezika pa time i afroazijskoj jezičnoj porodici.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Arapski jezik · Vidi više »
Argentina
Argentina je država u Južnoj Americi, smještena između Anda na zapadu i Atlantskog oceana na istoku.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Argentina · Vidi više »
Artur Bagdasarov
Artur Rafaelovič Bagdasarov, rus.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Artur Bagdasarov · Vidi više »
Australija
Australija je država koja zauzima kontinent Australiju, otok Tasmaniju i brojne manje otoke u Indijskom i Tihom oceanu na Zemljinoj južnoj polutki.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Australija · Vidi više »
Austrijsko Carstvo
Austrijsko Carstvo (njem. Kaiserthum Österreich) naziv je nasljednoga carstva nastalog na dijelu područja Svetog Rimskog Carstva i Habsburške Monarhije, a trajalo je od 1804. do 1867. godine.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Austrijsko Carstvo · Vidi više »
Austroslavizam
Narodi Austro-Ugarske (William R. Shepherd, 1911.) Austroslavizam označava političku koncepciju rješenja slavenskog problema u Austrijskoj, odnosno Austro-Ugarskoj Monarhiji.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Austroslavizam · Vidi više »
Đuro Daničić
'''Đuro Daničić''' Đuro Daničić (pravo prezime Popović) (Novi Sad, 4. travnja 1825. – Zagreb, 17. studenoga 1882.) bio je hrvatski jezikoslovac srpskoga podrijetla, prevoditelj, jezični povjesničar i leksikograf.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Đuro Daničić · Vidi više »
Šestosiječanjska diktatura
''Borbe'' o proglašenju diktature,9. siječnja 1929. Pojam Šestosiječanjska diktatura (također: Šestojanuarska diktatura – prvi je naziv češći u literaturi nakon 1990.) odnosi se na monarhističku diktaturu koju je 6. siječnja 1929. godine u Kraljevini SHS uveo kralj Aleksandar I. Karađorđević.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Šestosiječanjska diktatura · Vidi više »
Čakavsko narječje
Čakavsko narječje ili čakavski jezik (čakavština, čakavica, čekavski; ISO:ckm) jedno je od triju narječja hrvatskoga jezika, uz kajkavsko i štokavsko.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Čakavsko narječje · Vidi više »
Banovina Hrvatska
Banovina Hrvatska je bila autonomna teritorijalna jedinica unutar Kraljevine Jugoslavije.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Banovina Hrvatska · Vidi više »
Bošnjački jezik
Bošnjački jezik (ISO 639-3: bos), jezik zapadne podskupine južnoslavenskih jezika kojim se služi oko 2.216.000 ljudihttp://www.ethnologue.com/language/bos Ethnologue, 17.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Bošnjački jezik · Vidi više »
Bogoslav Šulek
Bogoslav Šulek (rođen kao Bohuslav Šulek; Sobotište (Okrug Senica), Slovačka, 20. travnja 1816. – Zagreb, 30. studenoga 1895.), bio je hrvatski jezikoslovac, leksikograf, književnik, novinar, publicist, polihistor,, enciklopedija.hr, pristupljeno 31.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Bogoslav Šulek · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Bulcsú László
Bulcsú László (Čakovec, 9. listopada 1922. − Čabraji kod Križevaca, 4. siječnja 2016.), bio je hrvatski jezikoslovac, prevoditelj i informatolog koji je poznavao 40 jezika.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Bulcsú László · Vidi više »
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Crna Gora · Vidi više »
Crnogorski jezik
Crnogorski jezik (ISO 639-2 kôd:; na ćirilici: црногорски језик, eng. Montenegrin language, rus. черногорский язык), južnoslavenski je jezik, materinski jezik Crnogoraca i službeni jezik u Crnoj Gori.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Crnogorski jezik · Vidi više »
Dalibor Brozović
Dalibor Brozović Dalibor Brozović (Sarajevo, 28. srpnja 1927. – Zagreb, 19. lipnja 2009.), hrvatski jezikoslovac, kroatist, akademik i političar.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Dalibor Brozović · Vidi više »
Danski jezik
Danski jezik (ISO 639-3: dan) jezik je istočnoskandinavske podskupine u sjevernogermanskoj skupini germanskih jezika kojim govori otprilike šest milijuna ljudi.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Danski jezik · Vidi više »
Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika
Digitalno obrađeno zaglavlje ''Telegrama'', jugoslavenskih novina za društvena i kulturna pitanja, br. 359, 17. ožujka 1967. u kojem je objavljena ''Deklaracija''. Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, proglas kojeg su 1967. godine objavili hrvatski jezikoslovci, nezadovoljni objavljenim rječnicima i pravopisima u kojima se jezik, u skladu s Novosadskim dogovorom, nazivao srpskohrvatskim/hrvatskosrpskim, te se - doduše vrlo postupno - nastojalo postići da Hrvati govore jezik koji će biti tek lokalna varijanta srpskog jezika). Novosadski dogovor nije bio po volji hrvatskih jezikoslovaca pa ni onih koji su, ne želeći mu se odmah javno usprotiviti, stavili na njega potpis. Stoga su izdali Deklaraciju, i u njoj iznijeli svoje negativne stavove o Novosadskom dogovoru. Dokument je potpisalo 18 hrvatskih znanstvenih i kulturnih ustanova, među kojima Matica hrvatska, Društvo književnika Hrvatske, Hrvatsko filološko društvo i Institut za jezik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika · Vidi više »
Dobriša Cesarić
Dobriša (Dobroslav)Cesarić, Dobriša. Izabrana djela, prir. Vinko Brešić, 2. dopunjeno izd., Zagreb: Matica hrvatska, 2008.,, str. 31., str. 192. Cesarić (Požega, 10. siječnja 1902. – Zagreb, 18. prosinca 1980.), bio je hrvatski pjesnik i prevoditelj.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Dobriša Cesarić · Vidi više »
Dubravko Škiljan
Dubravko Škiljan (Zagreb, 31. listopada 1949. — Zagreb, 21. srpnja 2007.), hrvatski jezikoslovac, semiotičar, filolog i prevoditelj.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Dubravko Škiljan · Vidi više »
Etnografija
Muzeja Međimurja u Čakovcu Etnografija (grč. narod i pisati), opisni (deskriptivni) dio etnologije, znanost koja opisuje i proučava materijalnu, društvenu i duhovnu kulturu (život, običaje, vjerovanja i dr.) pojedinih naroda; u stvari sabiračka, muzejska djelatnost etnologa.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Etnografija · Vidi više »
Filologija
Filologija (iz starogrčkog „φιλολογία“ („philología“): „ljubav prema riječi“) u širem smislu označava znanost koja se bavi proučavanjem jezičnih pojava, kako gramatičkih tako i književnih.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Filologija · Vidi više »
Fonetika
Fonetika (od grč. phōnētikós: 'glasovni') ili glasoslovlje jezikoslovna je znanstvena disciplina koja se bavi proučavanjem artikulacijskih i akustičkih obilježja glasova i govora.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Fonetika · Vidi više »
Fonologija
Fonologija (od grč. φωνή, phone.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Fonologija · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Francuska · Vidi više »
Hindski jezik
Hindi (हिन्दी; khadi boli, khari boli; ISO 639-3: hin) indoeuropski je jezik koji se uglavnom govori u sjevernoj i središnjoj Indiji.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Hindski jezik · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) najviša je hrvatska znanstvena i umjetnička institucija.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Hrvatski jezik · Vidi više »
Hrvatski vukovci
Hrvatski vukovci bili su skupina hrvatskih jezikoslovaca koja je aktivna od kraja 19. do početka 20. stoljeća.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Hrvatski vukovci · Vidi više »
Hrvatsko proljeće
Hrvatsko proljeće bilo je kulturno-politički pokret koji je ranih 1970-ih tražio pripadajuća prava Hrvatske u okviru Jugoslavije.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Hrvatsko proljeće · Vidi više »
Hrvatsko slovo
Hrvatsko slovo bio je hrvatski tjednik za kulturu sa sjedištem u Zagrebu.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Hrvatsko slovo · Vidi više »
Ijekavski govor
Ijekavski govor ili jekavski govor jedan je od refleksa nekih narječjâ hrvatskoga jezika, crnogorskoga, srpskoga, bošnjačkoga, kao i drugih južnoslavenskih jezika.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Ijekavski govor · Vidi više »
Ikavski govor
Ikavski govor (ili vlastiti naziv ikavica) jedan je od triju ("četiriju") govora hrvatskog jezika uz ekavski govor, ijekavski govor te jekavski govor.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Ikavski govor · Vidi više »
Irci
Irci su narod keltske grane Indoeuropljana nastanjen u Irskoj (oko 4 500 000), te znatno više u prekomorskim državama, poglavito SAD-u.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Irci · Vidi više »
Iredentizam
Iredentizam je naziv za nacionalističke pokrete i ideologije koje se zalažu za mijenjanje državnih granica kako bi etničke manjine koje žive na pojedinom prostoru došle pod vlast države gdje čine većinu.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Iredentizam · Vidi više »
Ivan Broz
'''Ivan Broz''' Ivan Broz (Klanjec, 21. siječnja 1852. – Zagreb, 25. prosinca 1893.), bio je hrvatski jezikoslovac i književni povjesničar.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Ivan Broz · Vidi više »
Ivan Klajn
Prof.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Ivan Klajn · Vidi više »
Ivo Pranjković
Ivo Pranjković (Kotor Varoš, BiH, 17. kolovoza 1947.), hrvatski jezikoslovac.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Ivo Pranjković · Vidi više »
Japanski jezik
samoglasnici Japanski jezik (ISO 639-3: jpn; 日本語, nihongo) službeni je jezik u Japanu, a govori se i u dijelovima Kine i Koreje koji su dugo bili pod japanskom vlašću te područjima gdje živi puno japanskih emigranata (SAD, Brazil).
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Japanski jezik · Vidi više »
Jernej Kopitar
Kopitarov grob na ljubljanskom groblju Navje. Jernej Kopitar (Repnje kod Vodica, 21. kolovoza 1780. – Beč, 11. kolovoza 1844.), slovenski jezikoslovac.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Jernej Kopitar · Vidi više »
Jezik
Jezik je komunikacijski sustav sastavljen od znakova i pravila koji se koristi za međusobnu komunikaciju i razmjenu značenja.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Jezik · Vidi više »
Jezikoslovlje
Jezikoslovlje je humanistička znanost kojoj su predmeti istraživanja jezik i govor.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Jezikoslovlje · Vidi više »
Joža Skok
Joža Skok (Petrijanec, 14. veljače 1931. – Zagreb, 8. rujna 2017.) hrvatski povjesničar književnosti, kritičar, antologičar, književni esejist.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Joža Skok · Vidi više »
Josef Dobrovský
Josef Dobrovský Bista '''Josefa Dobrovskýog''' u Pragu Josef Dobrovský (Gyarmat, Mađarska, 17. kolovoza 1753. – Brno, 6. siječnja 1829.), češki filolog U Pragu je studirao na filozofskom i teološkom fakultetu te bio rektor sjemeništa u Hradištu kod Olomouca.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Josef Dobrovský · Vidi više »
Josip Silić
Josip Silić (Milaši pokraj Jelenja, 4. siječnja 1934. – Zagreb, 28. veljače 2019.), hrvatski jezikoslovac, kroatist i teoretičar jezika.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Josip Silić · Vidi više »
Jovan Skerlić
Jovan Skerlić (Beograd, 8. kolovoza 1877. – Beograd, 3. svibnja 1914.), bio je srpski književni povjesničar i kritičar.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Jovan Skerlić · Vidi više »
Južnoslavenski jezici
Rasprostranjenost slavenskih jezika bugarski jezik Južnoslavenski jezici, podskupina su slavenskih jezika, ukupno ih je osam (SIL International).
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Južnoslavenski jezici · Vidi više »
Jugoslaveni
Jugoslaveni je službeni naziv koji se na području SFR Jugoslavije koristio za pripadnike raznih etničkih skupina koji su se na službenim popisima stanovništva izjašnjavali pod ovim imenom.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Jugoslaveni · Vidi više »
Jugoslavija (razdvojba)
Jugoslavija kroz povijest Države.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Jugoslavija (razdvojba) · Vidi više »
Kajkavsko narječje
Kajkavsko narječje (kajkavština, kajkavica) jedno je od triju narječja hrvatskoga jezika uz čakavsko i štokavsko.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Kajkavsko narječje · Vidi više »
Kanada
Kanada je, s površinom od 9.984.670 km², druga najveća država na svijetu po površini.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Kanada · Vidi više »
Kina
Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Kina · Vidi više »
Komunizam
Komunizam (iz franc. communisme, od lat. communis, zajednički, univerzalanBall, Terence i Richard Dagger. 2019. "" (revised ed.). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 10. lipnja 2020.), političko-filozofska, društveno-filozofska, politička i ekonomska ideologija i politički pokret čiji je krajnji cilj uspostava komunističkog društva - socioekonomskog poretka strukturiranog prema ideji društvenog vlasništva proizvodnih sredstava i nestanka društvenih slojeva, novca i države.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Komunizam · Vidi više »
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Kraljevina Jugoslavija · Vidi više »
Kraljevina Srbija (1718. – 1739.)
Područje Kraljevine Srbije pod habsburškom vlašću, 1718. do 1739. godine Kraljevina Srbija (1718. – 1739.) je naziv zemlje sastavnice Habsburške Monarhije koja je uspostavljena Požarevačkim mirom 1718.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Kraljevina Srbija (1718. – 1739.) · Vidi više »
Kritika (časopis)
Kritika je bio hrvatski dvomjesečni časopis za kritiku umjetnosti i kulturno-politička pitanja iz Zagreba.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Kritika (časopis) · Vidi više »
Kruno Krstić
Kruno Krstić (Arbanasi kod Zadra, 13. studenoga 1905. – Zagreb, 6. prosinca 1987.), bio je hrvatski jezikoslovac, filozof, psiholog, enciklopedist, prevoditelj i kritik.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Kruno Krstić · Vidi više »
Latinica
Latinica je naziv za pismo (latinično pismo) kojim su se služili stari Rimljani i pisma izvedena iz njega.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Latinica · Vidi više »
Leopold Auburger
Leopold Auburger (München, 24. ožujka 1941.), njemački je slavist i kroatist.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Leopold Auburger · Vidi više »
Ljudevit Gaj
Ljudevit Gaj (Krapina, 8. srpnja 1809. – Zagreb, 20. travnja 1872.) bio je hrvatski političar, jezikoslovac, ideolog, novinar i književnik.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Ljudevit Gaj · Vidi više »
Ljudevit Jonke
Ljudevit Jonke (Karlovac, 29. srpnja 1907. – Zagreb, 15. ožujka 1979.), bio je hrvatski jezikoslovac i prevoditelj.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Ljudevit Jonke · Vidi više »
Makrojezik
Makrojezik je pojam koji koristi organizacija SIL International u sklopu standarda ISO 639-3 za označavanje nekih skupina bliskosrodnih jezika, za koje je u ovome standardu uz odvojene oznake za pojedine jezike predviđena za određene svrhe i zajednička jezična oznaka.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Makrojezik · Vidi više »
Malajski jezik
Malajski jezik (Makrojezik) (ISO 639-3: msa) makrojezik, glavni jezik malajske grane austronezijske jezične porodice.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Malajski jezik · Vidi više »
Mario Grčević
Mario Grčević (Varaždin, 14. veljače 1969.) hrvatski je jezikoslovac.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Mario Grčević · Vidi više »
Marko Samardžija
Marko Samardžija (Vođinci, 2. rujna 1947. – Zaprešić, 19. veljače 2019.) bio je hrvatski jezikoslovac, kroatist, sveučilišni profesor i akademik.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Marko Samardžija · Vidi više »
Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije
Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (eng. International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia, ICTY) osnovan je od Vijeća sigurnosti UN-a 1992., a počeo je djelovati 1993.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije · Vidi više »
Mile Pešorda
Mile Pešorda (Grude, 15. kolovoza 1950.) hrvatski je i bosanskohercegovački književnik, prevoditelj i nakladnik.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Mile Pešorda · Vidi više »
Miro Kačić
Miro Kačić (Pučišća na Braču, 7. srpnja 1946. – Zagreb, 6. veljače 2001.), hrvatski jezikoslovac, matematički lingvist, romanist i kroatist.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Miro Kačić · Vidi više »
Miroslav Krleža
Miroslav Krleža (Zagreb, 7. srpnja 1893. – Zagreb, 29. prosinca 1981.), bio je hrvatski književnik i enciklopedist, po mnogima najveći hrvatski pisac 20. stoljeća.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Miroslav Krleža · Vidi više »
Morfologija (jezikoslovlje)
Morfologija ili oblikoslovlje (od grč. μορφή, morphé.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Morfologija (jezikoslovlje) · Vidi više »
Nacionalizam
Nacionalizam je ideologija ili svjetonazor u kojoj je nacionalni identitet odsudan za oblikovanje i opstojnost jedne suverene države.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Nacionalizam · Vidi više »
Naglasak
Naglasak ili akcent je isticanje sloga u riječi jačinom i visinom glasa.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Naglasak · Vidi više »
Nataša Bašić
Nataša Bašić (Bašić-Kosić) (Trogir, 15. travnja 1956.), hrvatska je jezikoslovka, urednica u Leksikografskom zavodu Miroslava Krleže i povjesničarka hrvatskoga jezika i pravopisa.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Nataša Bašić · Vidi više »
Nezavisna Država Hrvatska
Nezavisna Država Hrvatska (skr. NDH, ND Hrvatska ili N. D. Hrvatska), bila je djelomično priznata marionetska država stvorena za vrijeme Drugoga svjetskog rata u okviru poretka Sila Osovine, pod utjecajem nacističke Njemačke i fašističke Italije.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »
Nikola Andrić
Nikola Andrić (Vukovar, 5. prosinca 1867. – Zagreb, 7. travnja 1942.), bio je hrvatski književni povjesničar, prevoditelj, filolog, dramaturg, novinar, feljtonist, leksikograf i kazališni djelatnik.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Nikola Andrić · Vidi više »
Nizozemski jezik
Nizozemski jezik (ISO 639-3: nld; Nederlandse taal) (izvorno: duits der nederen landen, odnosno de duitse taal der nederen landen/njemački jezik niskih zemalja, također: Nederduits/ donjonjemački jezik), pogrešno zvan i holandski, prema nizozemskoj regiji Holandiji, iz čijih se narječja nizozemski književni jezik (donjonjemački standardni jezik) prvenstveno razvio, ubraja se kao i njemački jezik u germansku granu indoeuropskih jezika.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Nizozemski jezik · Vidi više »
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Njemački jezik · Vidi više »
Norveški jezik
Norveški jezik (norveški: norsk; ISO 639-3: nor) sjevernogermanski je jezik i makrojezik indoeuropskoga podrijetla koji se pretežito govori u Norveškoj.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Norveški jezik · Vidi više »
Novosadski dogovor
Objava Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika u novinama "Londonac" Novosadski dogovor sklopljen je 10. prosinca 1954. između uglavnom hrvatskih i srpskih te dijelom bosanskohercegovačkih i crnogorskih jezikoslovaca.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Novosadski dogovor · Vidi više »
Petar Guberina
Petar Guberina (Šibenik, 22. svibnja 1913. – Zagreb, 22. siječnja 2005.) bio je hrvatski jezikoslovac, fonetičar i teoretičar stilistike.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Petar Guberina · Vidi više »
Povjesnica
* Historiografija kao pisana građa znanstvenog opisivanja prošlosti ljudskog društva.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Povjesnica · Vidi više »
Radoslav Katičić
Radoslav Katičić (Zagreb, 3. srpnja 1930. – Beč, 10. kolovoza 2019.) bio je hrvatski jezikoslovac i književni povjesničar.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Radoslav Katičić · Vidi više »
Ranko Matasović
Ranko Matasović (Zagreb, 14. svibnja 1968.) hrvatski je jezikoslovac, indoeuropeist i keltist.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Ranko Matasović · Vidi više »
Raspad SFRJ
Animacija prikazuje raspad Jugoslavije (1989. – 2008.) Raspad Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije ili raspad SFRJ je naziv za skup povijesnih događaja koji su započeli tijekom 1980-ih i koji su doveli do prestanka pravnog postojanja SFRJ-a kao države.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Raspad SFRJ · Vidi više »
Razlike između hrvatskoga i srpskoga književnog jezika
Razlike između hrvatskoga i srpskoga književnog jezika jezikoslovna je studija dr.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Razlike između hrvatskoga i srpskoga književnog jezika · Vidi više »
Romantizam
Romantizam je umjetnički, književni i intelektualni pokret nastao u Europi krajem 18. stoljeća.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Romantizam · Vidi više »
Ruski jezik
Ruski jezik (ISO 639-3: rus) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Ruski jezik · Vidi više »
Sanda Ham
Sanda Ham (Osijek, 20. kolovoza 1959.), hrvatska je jezikoslovka.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Sanda Ham · Vidi više »
Semantika
Semantika (grčki semantikos, koji daje znakove, značajan, simptomatičan, od sema, znak) se odnosi na aspekte značenja koji su izraženi u jeziku, kodu ili nekom drugom obliku predstavljanja.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Semantika · Vidi više »
Sintaksa
Nazivom sintaksa (od starogrčkog συν- syn-, „zajedno”, i τάξις táxis, „uređivanje”; od grč. sýntaksis: slaganje u red, uređivanje ≃ sin- + táksis: red) u jezikoslovlju se označuje dio gramatike u kojem se proučavaju pravila koja upravljaju ustrojem rečenica te određuju njihovu relativnu gramatikalnost.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Sintaksa · Vidi više »
Smiljana Rendić
Smiljana Rendić (Split, 27. kolovoza 1926. – Rijeka, 26. svibnja 1994.), bila je hrvatska novinarka, vatikanistica, kritičarka, prevoditeljica, pjesnikinja, polemičarka, judaistkinja, dugogodišnja suradnica Glasa Koncila.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Smiljana Rendić · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Socijalistička Republika Hrvatska
Socijalistička Republika Hrvatska (SR Hrvatska, SRH) je bila federalna jedinica SFR Jugoslavije.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Socijalistička Republika Hrvatska · Vidi više »
Sporazum Cvetković–Maček
Zajednička slika aktera sporazuma Pregovori i potraživanja Sporazum Cvetković–Maček je sporazum koji su 26. kolovoza 1939. u Božjakovini sklopili predsjednik vlade Kraljevine Jugoslavije Dragiša Cvetković i predsjednik Seljačko-demokratske koalicije (ujedno i predsjednik Hrvatske seljačke stranke) Vladko Maček.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Sporazum Cvetković–Maček · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Srbija · Vidi više »
Srednjojužnoslavenski dijasustav
Srednjojužnoslavenski dijasustav (dijasistem) je naziv za skupinu genetsko-lingvistički srodnih (međusobno razumljivih) narječja i dijalekata koji obuhvaćaju prostor srednjojužnoslavenskih jezika hrvatskog, srpskog, crnogorskog i bošnjačkog.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Srednjojužnoslavenski dijasustav · Vidi više »
Srpski jezik
Srpski jezik (ISO 639-3: srp) je materinski jezik za najmanje 7 020 550 ljudi poglavito u Srbiji, 6 200 000 (2006.), zatim 297 000 u Albaniji (2007.); 1 300 000 u Bosni i Hercegovini (2004.); 265 895 u Crnoj Gori (2011.); 45 004 u Hrvatskoj (2021.); 33 300 u Makedoniji (2001.); 27 000 u Rumunjskoj (popis 2002.); 4 160 u Rusiji (popis 2002.); 20 000 u Turskoj (1980.). Prema srpskom jezikoslovcu Ranku Bugarskom ukupni broj govornika srpskoga jezika je oko 12 milijuna ljudi.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Srpski jezik · Vidi više »
Standardni jezik
Standardni jezik je nadregionalni oblik jezika svih slojeva društva.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Standardni jezik · Vidi više »
Stil
Stil (lat. stilus od gr. stylos — držak, pisaljka) je način izražavanja, koji karakteriziraju sve one značajke po kojima se razlikuje od ostalih; tj.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Stil · Vidi više »
Stipe Šuvar
Stipe Šuvar (Zagvozd kod Imotskog, 17. veljače 1936. – Zagreb, 29. lipnja 2004.), hrvatski političar, komunist, sociolog i sveučilišni profesor.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Stipe Šuvar · Vidi više »
Stjepan Babić
Stjepan Babić (Oriovac, 29. studenoga 1925. – Zagreb, 27. kolovoza 2021.) bio je hrvatski jezikoslovac i akademik.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Stjepan Babić · Vidi više »
Stjepan Ivšić
Stjepan Ivšić Stjepan Ivšić (Orahovica, 13. kolovoza 1884. – Zagreb, 14. siječnja 1962.), hrvatski jezikoslovac, slavist i akcentolog.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Stjepan Ivšić · Vidi više »
Strukturalizam
Strukturalizam je znanstveni pristup koji se temelji na proučavanju organiziranih nizova jedinica s relativno stabilnim odnosima, odnosno različitih struktura.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Strukturalizam · Vidi više »
Talijanizacija
fašističke partije (tal. P.N.F. - Partito Nazionale Fascista), gdje se pod prijetnjom "uvjerljivih metoda" zabranjuje uporaba "slavenskog" jezika na javnom mjestu. Kao "nositelj vlasti" koja proglašuje zabranu potpisani su "skvadristi", tj. lokalni fašistiTalijanizacija ili potalijančivanje označava proces kulturne asimilacije tijekom kojeg se netko ili nešto djelomično ili nimalo talijanski pretvara u nekog ili nešto potpuno talijansko.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Talijanizacija · Vidi više »
Talijanski jezik
Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Talijanski jezik · Vidi više »
Tin Ujević
Tin Ujević (Vrgorac, 5. srpnja 1891. – Zagreb, 12. studenoga 1955.), bio je hrvatski pjesnik.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Tin Ujević · Vidi više »
Tomislav Ladan
Tomislav Ladan (Ivanjica, Kraljevina Jugoslavija, 25. lipnja 1932. – Zagreb 12. rujna 2008.), hrvatski leksikograf, etimolog, prevoditelj, književni kritičar i književnik.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Tomislav Ladan · Vidi više »
Tomislav Maretić
Tomislav Maretić (Virovitica, 13. prosinca 1854. – Zagreb, 15. siječnja 1938.), hrvatski jezikoslovac i leksikograf, član plemićke obitelji Maretić.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Tomislav Maretić · Vidi više »
Ukrajina
Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Ukrajina · Vidi više »
Unitarističko jugoslavenstvo
Jugounitarizam je skup ideja koji se zalaže za ideje centralizirane i unitarne jugoslavenske države preko poticanja osjećaja jugoslavenskog nacionalizma (jugoslavenstvo).
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Unitarističko jugoslavenstvo · Vidi više »
Urdski jezik
Urdski jezik (اردو; ISO 639-3: urd), koji pripada hindustanskoj grani indoeuropskih jezika, u Pakistanu govori preko 10 milijuna ljudi (1993.) i gotovo 46 milijuna u Indiji.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Urdski jezik · Vidi više »
Ustav Republike Hrvatske
Ustav Republike Hrvatske jedinstveni je opći pravni akt s najvišom pravnom snagom u Republici Hrvatskoj u kojem je sadržan pretežit broj ustavnopravnih normi.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Ustav Republike Hrvatske · Vidi više »
Vatroslav Rožić
Vatroslav Rožić (Prodin Dol, 13. ožujka 1857. – Zagreb, 8. ožujka 1937.), hrvatski jezikoslovac.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Vatroslav Rožić · Vidi više »
Vladimir Bakarić
Fotografija Vladimira Bakarića iz 1950-ih. Grob Vladimira Bakarića na zagrebačkom Mirogoju. Vladimir Bakarić (Velika Gorica, 8. ožujka 1912. - Zagreb, 16. siječnja 1983.), bio je hrvatski komunist i političar u socijalističkoj Jugoslaviji, doktor prava i narodni heroj.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Vladimir Bakarić · Vidi više »
Vuk Karadžić
Vuk Stefanović Karadžić, oko 1850. godine Vuk Stefanović Karadžić (Tršić, 7. studenoga 1787. – Beč, 7. veljače 1864.), bio je srpski jezikoslovac i reformator srpskoga jezika, folklorist i skupljač narodnih umotvorina.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Vuk Karadžić · Vidi više »
Zlatko Vince
Zlatko Vince (Đakovo, 10. siječnja 1922. – Zagreb, 1. prosinca 1994.), bio je hrvatski jezikoslovac, profesor na Sveučilištu u Zagrebu.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i Zlatko Vince · Vidi više »
15. siječnja
15.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i 15. siječnja · Vidi više »
1850.
Bez opisa.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i 1850. · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i 1945. · Vidi više »
1954.
Bez opisa.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i 1954. · Vidi više »
1974.
1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i 1974. · Vidi više »
1987.
Bez opisa.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i 1987. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i 1990. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i 1991. · Vidi više »
20. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Srpskohrvatski jezik i 20. stoljeće · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Hrvatsko-srpski jezik, Hrvatskosrpski jezik, Serbokroatizam, Srpski ili hrvatski jezik, Srpsko-hrvatski, Srpsko-hrvatski jezik, Srpskohrvatski.
