Brže od pregledniku!
18 odnosi: Alojz Jembrih, Čakovec, Božica Jelušić, Božica Pažur, Društvo hrvatskih književnika, Ernest Fišer, Hrvatska, Ivan Lacković Croata, Joža Skok, Kajkavsko narječje, Križanče, Lidija Bajuk, Rudolf Matz, Stjepan Hranjec, Vinica, Zvonimir Bartolić, 1941., 8. rujna.
Alojz Jembrih
prekomurske knjige ''Mali katechismus'' (1715.); 7. listopada 2015. Alojz Jembrih (Varaždin, 11. lipnja 1947.) hrvatski je kroatolog, književni povjesničar, jezikoslovac, slavist i filolog.
Novi!!: Stanislav Petrović i Alojz Jembrih · Vidi više »
Čakovec
Čakovec je grad u sjevernoj Hrvatskoj, koji se nalazi oko 90 kilometara sjeverno od Zagreba.
Novi!!: Stanislav Petrović i Čakovec · Vidi više »
Božica Jelušić
Božica Jelušić (Pitomača, 16. prosinca 1951.), hrvatska pjesnikinja.
Novi!!: Stanislav Petrović i Božica Jelušić · Vidi više »
Božica Pažur
Božica Pažur u Zagrebu (2019.) Božica Pažur (Butkovec, 11. prosinca 1957.) hrvatska je književnica i esejistica.
Novi!!: Stanislav Petrović i Božica Pažur · Vidi više »
Društvo hrvatskih književnika
Društvo hrvatskih književnika osnovano je u Zagrebu 22. travnja 1900. godine.
Novi!!: Stanislav Petrović i Društvo hrvatskih književnika · Vidi više »
Ernest Fišer
Ernest Fišer (Zagreb, 2. svibnja 1943.), pjesnik, esejist, publicist, književni i likovni kritičar iz Varaždina.
Novi!!: Stanislav Petrović i Ernest Fišer · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Stanislav Petrović i Hrvatska · Vidi više »
Ivan Lacković Croata
Ivan Lacković Croata (Batinske, 1. siječnja 1932. – Zagreb, 29. kolovoza 2004.) je bio istaknuti hrvatski likovni umjetnik, predstavnik hrvatskog naivnog slikarstva, kolekcionar i bibliograf.
Novi!!: Stanislav Petrović i Ivan Lacković Croata · Vidi više »
Joža Skok
Joža Skok (Petrijanec, 14. veljače 1931. – Zagreb, 8. rujna 2017.) hrvatski povjesničar književnosti, kritičar, antologičar, književni esejist.
Novi!!: Stanislav Petrović i Joža Skok · Vidi više »
Kajkavsko narječje
Kajkavsko narječje (kajkavština, kajkavica) jedno je od triju narječja hrvatskoga jezika uz čakavsko i štokavsko.
Novi!!: Stanislav Petrović i Kajkavsko narječje · Vidi više »
Križanče
Hrvatska.
Novi!!: Stanislav Petrović i Križanče · Vidi više »
Lidija Bajuk
Lidija Bajuk (Čakovec, 23. studenog 1965.), hrvatska pjesnikinja i kantautorica, istaknuta predstavnica suvremene hrvatske etno glazbe.
Novi!!: Stanislav Petrović i Lidija Bajuk · Vidi više »
Rudolf Matz
Rudolf Matz (Zagreb, 19. rujna 1901. – Zagreb, 22. ožujka 1988.), hrvatski violončelist, skladatelj, dirigent, glazbeni pedagog.
Novi!!: Stanislav Petrović i Rudolf Matz · Vidi više »
Stjepan Hranjec
Stjepan Hranjec (Goričan, 1946.), književni povjesničar i folklorist, sveučilišni profesor.
Novi!!: Stanislav Petrović i Stjepan Hranjec · Vidi više »
Vinica
Vinica je naseljeno mjesto i istoimena općina u Hrvatskom zagorju.
Novi!!: Stanislav Petrović i Vinica · Vidi više »
Zvonimir Bartolić
Dr.
Novi!!: Stanislav Petrović i Zvonimir Bartolić · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: Stanislav Petrović i 1941. · Vidi više »
8. rujna
8.
Novi!!: Stanislav Petrović i 8. rujna · Vidi više »
