Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Stara Grčka

Indeks Stara Grčka

Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr. Stara Grčka ili Helada (stilski obilježeno) je naziv koji se koristi za opisivanje svijeta u kojem se govorilo grčkim jezikom u doba antike.

184 odnosi: Abeceda, Afganistan, Agamemnon, Ahemenidsko Perzijsko Carstvo, Albanija, Aleksandar Veliki, Aleksandrija, Amerika, Amfipol, Anatolija, Antička filozofija, Antička Teba (Grčka), Antički Rim, Antika, Antipater Makedonac, Aristofan, Aristokracija, Aristotel, Atena (grad), Atena (polis), Atenska demokracija, Španjolska, Žene u staroj Grčkoj, Babilon, Baktrija, Barbari, Bitka kod Gaugamele, Bitka kod Granika, Bitka kod Isa, Bitka kod Leuktre, Bitka kod Maratona, Bitka kod Perzijskih vrata, Bitka kod Plateje, Bitka kod Salamine, Bitka kod Salamine na Cipru (450. pr. Kr.), Bitka kod Termopila, Bugarska, Cilicija, Cipar, Crno more, Darije I. Veliki, Darije III., Datis, Del, Demosten, Dorani, Drevni Egipat, Efijalt, Egejsko more, Egipat, ..., Eshil, Euripid, Europa, Fenicija, Fidija, Filip II. Makedonski, Framcuska, Ganges, Grčka, Grčki jezik, Grčko-perzijski ratovi, Halikarnas, Helenizam, Herodot, Homer, Hrvatska, Ind, Iran, Istanbul, Italija, Jonija, Jonski ustanak, Kalijin mir, Klasicizam, Korint, Korintska liga, Korzika, Kovanica, Kraljevina Makedonija, Kršćanstvo, Ksenofont, Kserkso I., Kuga, Leonida I., Libija, Likurg (spartanski zakonodavac), Magna Graecia, Mala Azija, Maraton, Grčka, Mardonije, Marseille, Mezopotamija, Mikena, Mikenska kultura, Milet, Miltijad Mlađi, Minojska kultura, Mračno doba (stara Grčka), Mramorno more, Napulj, Olimpijske igre, Pakistan, Partenon, Pauzanija (zemljopisac), Peloponeski rat, Peloponez, Periklo, Perzepolis, Pizistrat, Platon, Punjab, Renesansa, Rimska Republika, Rimsko Carstvo, Satrap, Sicilija, Sirakuza, Sirija, Sofoklo, Sokrat, Solon, Sparta, Sredozemno more, Stara Grčka, Starogrčka književnost, Starogrčka umjetnost, Starogrčko kazalište, Suza (Iran), Temistoklo, Termopil, Tesalija, Tiranin, Tracija, Trezor, Troja, Tukidid, Turska, Ukrajina, Veliki kralj, Zapadni svijet, 1000. pr. Kr., 110. pr. Kr., 1100-ih pr. Kr., 160. pr. Kr., 1600. pr. Kr., 18. stoljeće, 19. stoljeće, 3. stoljeće, 3. tisućljeće pr. Kr., 323. pr. Kr., 326. pr. Kr., 331. pr. Kr., 333. pr. Kr., 334. pr. Kr., 336. pr. Kr., 338. pr. Kr., 339. pr. Kr., 346. pr. Kr., 348. pr. Kr., 352. pr. Kr., 362. pr. Kr., 371. pr. Kr., 387. pr. Kr., 395. pr. Kr., 404. pr. Kr., 431. pr. Kr., 449. pr. Kr., 454. pr. Kr., 458. pr. Kr., 461. pr. Kr., 466. pr. Kr., 478. pr. Kr., 493. pr. Kr., 499. pr. Kr., 5. stoljeće pr. Kr., 500. pr. Kr., 6. stoljeće pr. Kr., 650. pr. Kr., 680. pr. Kr., 683. pr. Kr., 750. pr. Kr., 776. pr. Kr., 8. stoljeće pr. Kr., 800. pr. Kr.. Proširite indeks (134 više) »

Abeceda

Abeceda ili alfabet je skup standardiziranih slova - osnovnih simbola za pisanje - koji približno predstavljaju glas ili fonem u nekom od živih ili mrtvih jezika.

Novi!!: Stara Grčka i Abeceda · Vidi više »

Afganistan

Afganistan (službeno Islamska Republika Afganistan) je kontinentalna država u Aziji.

Novi!!: Stara Grčka i Afganistan · Vidi više »

Agamemnon

Agamemnon, 5. stoljeće pr. Kr. Agamemnon (grč., Agamémnôn) bio je mikenski kralj i vrhovni zapovjednik ahejskih (grčkih) snaga pred Trojom; Atrejev i Eropin sin te Menelajev brat.

Novi!!: Stara Grčka i Agamemnon · Vidi više »

Ahemenidsko Perzijsko Carstvo

Ahemenidsko Perzijsko Carstvo (perzijski: هخامنشیان, staroperzijski Haxâmanešiyan) bilo je prvo Perzijsko Carstvo koje je od 550. do 330. pr. Kr. obuhvaćalo prostor Velikog Irana, odnosno druga iranska carska dinastija (nakon Medijskog Carstva).

Novi!!: Stara Grčka i Ahemenidsko Perzijsko Carstvo · Vidi više »

Albanija

Albanija (albanski: Shqipëria, znači Zemlja orlova) sredozemna je država južne Europe. Graniči s Crnom Gorom na sjeveru, Kosovom na sjeveroistoku, Makedonijom na istoku, Grčkom na jugu, Jadranskim morem na zapadu te Jonskim morem na jugozapadu. Službeno ime glasi Republika Albanija (albanski: Republika e Shqipërisë), a ona je također i kandidat za ulazak u EU.

Novi!!: Stara Grčka i Albanija · Vidi više »

Aleksandar Veliki

Aleksandar III.

Novi!!: Stara Grčka i Aleksandar Veliki · Vidi više »

Aleksandrija

Aleksandrija (grčki: Αλεξάνδρεια, koptski: Ⲣⲁⲕⲟⲧⲉ Rakotə, arapski: الإسكندرية Al-ʼIskandariya, egipatski arapski: Iskindireyya) je najveća egipatska luka i drugi po veličini grad u Egiptu, sa stanovništvom od 3.5 do 5 milijuna.

Novi!!: Stara Grčka i Aleksandrija · Vidi više »

Amerika

Zemljovid Amerika je skupno ime za kontinente Sjevernu Ameriku i Južnu Ameriku.

Novi!!: Stara Grčka i Amerika · Vidi više »

Amfipol

Amfipol (Amfípolis, stgrč. Ἀμφίπολις) antički grad na obali rijeke Strume 4.5 km od njezina ušća u Egejsko more.

Novi!!: Stara Grčka i Amfipol · Vidi više »

Anatolija

Anatolija Anatolija (grč. ανατολή ili u prijeslovu: anatolē ili anatolí, vidi Popis tradicionalnih grčkih toponima, tur. Anadolu) je pokrajina u zapadnoj Aziji, odnosno na istočnom Sredozemlju.

Novi!!: Stara Grčka i Anatolija · Vidi više »

Antička filozofija

'''Atenska škola''' (Rafael, 1509-1510) Antička filozofija obuhvaća filozofska mišljenja i sustave koji su se razvili na širokom sredozemnom prostoru prožetom starom grčkom i rimskom kulturom u razdoblju od 7. stoljeća pr. Kr. do propasti starog svijeta početkom 6. stoljeća.

Novi!!: Stara Grčka i Antička filozofija · Vidi više »

Antička Teba (Grčka)

Teba (Θῆβαι) je bila beotski grad-država (polis), smješten na južnom dijelu Beotske nizine, sjeverno od Kiteronskih planina, koje dijele Beotiju od Atike.

Novi!!: Stara Grčka i Antička Teba (Grčka) · Vidi više »

Antički Rim

Najčešća oznaka antičkog Rima Razvoj rimske civilizacije Antički Rim je uobičajeni naziv za civilizaciju koja je po Liviju 753.

Novi!!: Stara Grčka i Antički Rim · Vidi više »

Antika

Etruriji (Anthony Blunt, ''La teoría de las artes en Italia del 1450 a 1560.'', 1940. ISBN 84-376-0194-0). Slično tomu došlo je do mistifikacije antičke arhitekture (Vitruvije) (Víctor Manuel Nieto Alcaide, Alfredo José Morales i Fernando Checa Cremades, ''El mito de lo antiguo y el valor de lo presente'', iz ''Arquitectura del Renacimiento en España, 1488-1599.'', str. 14.).. Pojam Antika dolazi od latinskog antiquus: star, starinski, drevan.

Novi!!: Stara Grčka i Antika · Vidi više »

Antipater Makedonac

Antipater ili Antipatar (397. pr. Kr. - 319. pr. Kr.), makedonski general i političar.

Novi!!: Stara Grčka i Antipater Makedonac · Vidi više »

Aristofan

Ἀριστοφάνης''' Aristofan (448. pr. Kr. - 385. pr. Kr.) bio je starogrčki pisac komedija.

Novi!!: Stara Grčka i Aristofan · Vidi više »

Aristokracija

Termin aristokracija (grč.: najbolji, najsposobniji i snaga, vlast) značio je kod starih Grka sustav vladanja kao "vladavinu najboljih".

Novi!!: Stara Grčka i Aristokracija · Vidi više »

Aristotel

Aristotel (Stagira u Traciji, 384. pr. Kr. - Halkida, 322. pr. Kr.), starogrčki filozof i prirodoslovac.

Novi!!: Stara Grčka i Aristotel · Vidi više »

Atena (grad)

Atena (grč. Αθήνα, Athina) je glavni grad Grčke i jedan od najpoznatijih gradova u svijetu.

Novi!!: Stara Grčka i Atena (grad) · Vidi više »

Atena (polis)

Atena je u staroj Grčkoj bila jedan od najvećih polisa i jedno vrijeme glavni grad panhelenskog (sve-grčkog) saveza; središte grčke umjetnosti i kulture, te mjesto rođenja atenske demokracije.

Novi!!: Stara Grčka i Atena (polis) · Vidi više »

Atenska demokracija

Atenska demokracija prvi je oblik demokratskog društva u zapadnom svijetu.

Novi!!: Stara Grčka i Atenska demokracija · Vidi više »

Španjolska

Kraljevina Španjolska (španjolski: Reino de España, katalonski: Regne d'Espanya, baskijski: Espainiako Erresuma, okcitanski: Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom, te s britanskom kolonijom Gibraltar na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga.

Novi!!: Stara Grčka i Španjolska · Vidi više »

Žene u staroj Grčkoj

Žene u staroj Grčkoj živjele su unutar skučenog okvira patrijarhatskog i isključujećeg društva.

Novi!!: Stara Grčka i Žene u staroj Grčkoj · Vidi više »

Babilon

Sadamove palače. Babilon je antički grad u Mezopotamiji, blizu suvremenog grada Al Hillah u Iraku.

Novi!!: Stara Grčka i Babilon · Vidi više »

Baktrija

Drevna '''Baktrija''' i njeni gradovi Baktrija (perz. بـلـخ: Bâkhtriš) ili Baktrijana, povijesna je regija koja se nalazila između planinskog planca Hindukuš i rijeke Amu-Darja u današnjem Afganistanu, Uzbekistanu i Tadžikistanu.

Novi!!: Stara Grčka i Baktrija · Vidi više »

Barbari

Barbari (grčki βάρβαρος), je bio naziv u starogrčkom za sve koji su slabo ili nikako govorili grčki.

Novi!!: Stara Grčka i Barbari · Vidi više »

Bitka kod Gaugamele

Bitka kod Gaugamele bila je jedna od velikih bitaka starog vijeka i najvažnija bitka Aleksandra Velikog u njegovom osvajanju Perzijskog Carstva.

Novi!!: Stara Grčka i Bitka kod Gaugamele · Vidi više »

Bitka kod Granika

Bitka kod Granika (svibanj 334. pr. Kr.) bila je prva od tri glavne bitke Aleksandra Makedonskog u njegovom pohodu protiv Perzijskog Carstva.

Novi!!: Stara Grčka i Bitka kod Granika · Vidi više »

Bitka kod Isa

Bitka kod Isa (studeni 333. pr. Kr.) odigrala se u južnoj Anatoliji između makedonskog vladara Aleksandra III. i perzijskog velikog kralja Darija III. Kodomana.

Novi!!: Stara Grčka i Bitka kod Isa · Vidi više »

Bitka kod Leuktre

Bitka kod Leuktre u kojoj su se sukobili Spartanci i Tebanska vojska, odigrala se 371. godine prije Krista.

Novi!!: Stara Grčka i Bitka kod Leuktre · Vidi više »

Bitka kod Maratona

Bitka kod Maratona (490. pr. Kr.) je sukob između Atene i Plateje sa satrapskom vojskom Perzijskog Carstva u doba Grčko-perzijskih ratova.

Novi!!: Stara Grčka i Bitka kod Maratona · Vidi više »

Bitka kod Perzijskih vrata

Bitka kod Perzijskih vrata odigrala se pokraj Perzijskih vrata u planinama Zagrosa u Iranu između perzijske vojske predvođene Ariobarzanom i makedonske vojske koju je vodio Aleksandar Makedonski.

Novi!!: Stara Grčka i Bitka kod Perzijskih vrata · Vidi više »

Bitka kod Plateje

Bitka kod Plateje odigrala se 479. pr. Kr. između južnih grčkih polisa i Mardonijeve satrapske (pokrajinske) vojske Perzijskog Carstva.

Novi!!: Stara Grčka i Bitka kod Plateje · Vidi više »

Bitka kod Salamine

Bitka kod Salamine (480. pr. Kr.) je pomorska bitka između združene flote grčkih polisa i flote perzijskog vladara Kserksa I. koja se odvijala u tjesnacu između otoka Salamine i kopna.

Novi!!: Stara Grčka i Bitka kod Salamine · Vidi više »

Bitka kod Salamine na Cipru (450. pr. Kr.)

Bitka kod Salamine na Cipru (450. pr. Kr.) bila je pomorska bitka koja se paralelno sa kopnenom bitkom vodila nedaleko od obale grada Salamine na Cipru, u vrijeme grčko-perzijskih ratova.

Novi!!: Stara Grčka i Bitka kod Salamine na Cipru (450. pr. Kr.) · Vidi više »

Bitka kod Termopila

Bitka kod Termopila (kolovoz ili rujan 480. pr. Kr.) predstavlja dio Grčko-perzijskih ratova, odnosno druge perzijske ekspedicije predvođene velikim kraljem Kserksom, sinom Darija Velikog.

Novi!!: Stara Grčka i Bitka kod Termopila · Vidi više »

Bugarska

Bugarska (bug. България (Bǎlgarija)) država je u jugoistočnoj Europi.

Novi!!: Stara Grčka i Bugarska · Vidi više »

Cilicija

Cilicija (lat. Cilicia) ili Kilikija (grč. Κιλικία - Kilikía; arm. Կիլիկիա; perz. klkyʾy; part. kylkyʾ, tur. Kilikya), starovjekovna regija, povremeno i politička jedinica, koja se nalazila najugoistočnom dijelu Male Azije, u današnjoj Turskoj, sjeverno od Cipra.

Novi!!: Stara Grčka i Cilicija · Vidi više »

Cipar

Cipar je otočna država u istočnom Sredozemlju. Cipar je dugo bio raskrižje Europe, Azije i Afrike, i još uvijek su prisutni mnogi tragovi drevnih civilizacija – rimske, bizantinske i venecijanske. Glavne gospodarske aktivnosti otoka su turizam, trgovačka mornarica, izvoz odjeće i farmaceutskih proizvoda, te poslovne usluge. Od turske invazije 1974. zemlja je de facto podijeljena na veći međunarodno priznati južni dio nastanjen uglavnom Grcima i manji sjeverni dio – samoproglašenu Tursku Republiku Sjeverni Cipar.

Novi!!: Stara Grčka i Cipar · Vidi više »

Crno more

Karta Crnog mora Crno more je more između jugoistočne Europe i Male Azije.

Novi!!: Stara Grčka i Crno more · Vidi više »

Darije I. Veliki

Darije I. Veliki, (549. - 486. pr. Kr.), perzijski je veliki kralj iz iranske dinastije Ahemenida koji je vladao Perzijskim Carstvom od 522. do 486. pr. Kr. Ostao je zapamćen kao jedan od najvećih starovjekovnih vladara.

Novi!!: Stara Grčka i Darije I. Veliki · Vidi više »

Darije III.

Darije III.

Novi!!: Stara Grčka i Darije III. · Vidi više »

Datis

Datis ili Dat je bio medijski admiral u službi Perzijskog Carstva u doba vladavine Darija Velikog.

Novi!!: Stara Grčka i Datis · Vidi više »

Del

Del (grčki Δήλος, Delos) je mali usamljeni otok koji se nalazi u sredini kruga otoka koji se zovu Cikladi (kružni).

Novi!!: Stara Grčka i Del · Vidi više »

Demosten

Bista '''Demostena''' u Louvreu Demosten, grčki: Δημοσθένης, Dēmosténēs (384., Atena – 322. pr. Kr., otok Poros) je bio grčki retor i atenski državnik.

Novi!!: Stara Grčka i Demosten · Vidi više »

Dorani

Dorani - Jedna od glavnih staro-helenskih grupa naroda izvorno naseljeni blizu planine Olimp.

Novi!!: Stara Grčka i Dorani · Vidi više »

Drevni Egipat

Gizi su najprepoznatljiviji simboli civilizacije drevnog Egipta. Drevni Egipat bila je drevna civilizacija u sjeveroistočnoj Africi, smještena uz rijeku Nil što je danas moderna država Egipat.

Novi!!: Stara Grčka i Drevni Egipat · Vidi više »

Efijalt

Efijalt, (prema legendi) Malijac koji je u bitci kod Termopila izdao grčke snage.

Novi!!: Stara Grčka i Efijalt · Vidi više »

Egejsko more

Karta Egejskog mora Egejsko more (grč. Aigaion, tur. Ege, mak. Belo more ("Бело море")) je dio Sredozemlja, a leži između Grčke i Turske.

Novi!!: Stara Grčka i Egejsko more · Vidi više »

Egipat

Arapska Republika Egipat je država u sjeveroistočnoj Africi.

Novi!!: Stara Grčka i Egipat · Vidi više »

Eshil

'''Αἰσχύλος''' Eshil (Αἰσχύλος; Eleuzina, 525. pr. Kr./524. pr. Kr. - Gela, 456. pr. Kr.) bio je veliki starogrčki dramatičar.

Novi!!: Stara Grčka i Eshil · Vidi više »

Euripid

'''Ευριπίδης''' Euripid (Ευριπίδης; otok Salamina, 485./484. pr. Kr. – Aretusa, Makedonija, 406. pr. Kr.) bio je starogrčki dramatičar.

Novi!!: Stara Grčka i Euripid · Vidi više »

Europa

Europa je zapadni dio Euroazije.

Novi!!: Stara Grčka i Europa · Vidi više »

Fenicija

Fenicija (grč. Phoinike - purpurna zemlja) je bila područje istočnog Sredozemlja, na teritoriju današnjeg Libanona, Izraela i Sirije.

Novi!!: Stara Grčka i Fenicija · Vidi više »

Fidija

Alma-Tademe iz 1868. Fidija, grč.

Novi!!: Stara Grčka i Fidija · Vidi više »

Filip II. Makedonski

Filip II. Makedonski Filip II. (grčki: Φίλιππος Β' ὁ Μακεδών) vladao je Makedonijom u razdoblju 359. pr. Kr. - 336. pr. Kr..

Novi!!: Stara Grčka i Filip II. Makedonski · Vidi više »

Framcuska

Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske Unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.

Novi!!: Stara Grčka i Framcuska · Vidi više »

Ganges

Ganges sa svojim pritokama Ganges je jedna od najvećih rijeka Indijskog potkontinenta.

Novi!!: Stara Grčka i Ganges · Vidi više »

Grčka

Grčka (grčki Ελλάδα Helada) službeni naziv Helenska Republika, je država u jugoistočnoj Europi. Nalazi se na obali Egejskog mora, Jonskog mora i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1.288 km, a dužina obale joj je 13.676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.

Novi!!: Stara Grčka i Grčka · Vidi više »

Grčki jezik

Grčki jezik je jedna grana indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.

Novi!!: Stara Grčka i Grčki jezik · Vidi više »

Grčko-perzijski ratovi

Grčko-perzijski ratovi ili Perzijski ratovi su serija vojnih sukoba između grčkih polisa i Perzijskog Carstva koji počinju 499. pr. Kr. i traju punih 50 godina, sve do 449. pr. Kr. Termin Perzijski ratovi odnosi se na ekspedicije Darija Velikog (490. pr. Kr.) i njegova sina Kserksa I. (480.-479. pr. Kr.) koje su unatoč pojedinim uspješnim grčkim otporima završile razaranjem grada Atene što je bila odmazda za atensko poticanje Jonskog ustanka u Maloj Aziji.

Novi!!: Stara Grčka i Grčko-perzijski ratovi · Vidi više »

Halikarnas

Halikarnas (grčki: Άλικαρνᾱσσός - Halikarnassós ili Ἁλικαρνασσός - Alikarnassós, turski: Halikarnas, današnji Bodrum) bio je antički grčki grad u Maloj Aziji, i glavni grad Karije.

Novi!!: Stara Grčka i Halikarnas · Vidi više »

Helenizam

Venera Milska, jedna od najpoznatijih skulptura helenizma. Helenizam (grč. ἑλληνıσμός: oponašanje svega što je grčko), u širem značenju, grčka kultura u svim fazama svojega razvoja, kao i prihvaćanje te kulture i jezika od drugih, negrčkih naroda.

Novi!!: Stara Grčka i Helenizam · Vidi više »

Herodot

Ἡρόδοτος Ἁλικαρνᾱσσεύς Svijet prema Herodotu Herodot (grč.; Halikarnas, Grčka, 484. pr. Kr. − Turij, Italija, 424. pr. Kr.) bio je grčki povjesničar prozvan „ocem povijesti“.

Novi!!: Stara Grčka i Herodot · Vidi više »

Homer

Ὅμηρος (Homer)''' Homer (grč. / Hómēros) je bio legendarni grčki pjesnik, za kojega se ne zna točno kada je živio, pretpostavlja se u 7.

Novi!!: Stara Grčka i Homer · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) je europska država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država, a zemljopisno smještena u južnom dijelu Srednje Europe te u sjevernom dijelu Sredozemlja. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, dok na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.578 km², a površina obalnog mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni grad je Zagreb, koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskog i sredozemnog kulturnog kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranog srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine, Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom, pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 876. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira po prvi puta i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevina. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska stupa u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznatog kao Pacta conventa sklopljenog 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., uslijed Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Kroz cijelo vrijeme Habsburške vladavine, Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda kroz Pragmatičku sankciju iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarsku nagodbu iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, godine 1918. Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom te sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim, Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija), iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Nakon Drugoga svjetskog rata, godine 1945. režim srpskog kralja zamijenio je komunistički režim. U tom vremenu, Hrvatska je bila socijalistička republika i kao federalna jedinica tvorila SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkog sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabrani višestranački državni sabor u Hrvatskoj. Dana 25. lipnja 1991. godine, Republika Hrvatska je ustavnom odlukom državnog sabora postala samostalna i nezavisna država. U Hrvatskoj se službeno koristi hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Hrvatska ima 4.284.889 stanovnika. Hrvati čine 90,42% stanovništva, a najbrojnija nacionalna manjina su Srbi koji čine 4,36% stanovništva, dok svaka od ostalih nacionalnih manjina čini manje od 1% stanovništva. Najveći dio stanovništva (91,36%) je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti (86,28%). Prema političkom ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnom gospodarstvom. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora i Europske unije.

Novi!!: Stara Grčka i Hrvatska · Vidi više »

Ind

Ind (Sanskrt: Sindhu) je najduža i najvažnija rijeka u Pakistanu.

Novi!!: Stara Grčka i Ind · Vidi više »

Iran

Iran ili Perzija (perzijski: ايران; Irān), službeno: Islamska Republika Iran (perz. جمهوری اسلامی ایران; Džomhūrī-je Eslāmī-je Īrān) je država u jugozapadnoj Aziji.

Novi!!: Stara Grčka i Iran · Vidi više »

Istanbul

left Istanbul (turski: İstanbul), na hrvatskom se još naziva ili nazivao Carigrad, Stambol ili Stambul,, grad smješten na Bosporskom tjesnacu, nekadašnja je prijestolnica triju velikih carstava - rimskog (330.-395.), bizantskog (395.-1453.) i otomanskog (1453.-1923.). Nakon osnivanja moderne Republike Turske, Ankara je proglašena njezinim glavnim gradom.

Novi!!: Stara Grčka i Istanbul · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje EU.

Novi!!: Stara Grčka i Italija · Vidi više »

Jonija

Male Azije Jonija (starogrčki Ἰωνία ili Ἰωνίη) antička je regija na središnjoj obali zapadne Male Azije u današnjoj Turskoj, odnosno u području oko grada Izmira (nekadašnje Smirne).

Novi!!: Stara Grčka i Jonija · Vidi više »

Jonski ustanak

Jonski ustanak (499.–493. pr. Kr.) podrazumijeva seriju vojnih pobuna u Joniji, Eoliji, Doriji, Kariji i Cipru protiv perzijske vlasti.

Novi!!: Stara Grčka i Jonski ustanak · Vidi više »

Kalijin mir

Kalijin mir je naziv za mirovni sporazum koji su 449. pr. Kr. sklopili Ahemenidsko Perzijsko Carstvo i starogrčki polisi na čelu s Atenom.

Novi!!: Stara Grčka i Kalijin mir · Vidi više »

Klasicizam

Klasicizam je naziv za razdoblje, stil ili smjer u europskim umjetnostima.

Novi!!: Stara Grčka i Klasicizam · Vidi više »

Korint

Korint (grčki: Κόρινθος) je grad u Grčkoj.

Novi!!: Stara Grčka i Korint · Vidi više »

Korintska liga

Filipa II.; Korintska liga je prikazana žutom bojom Korintska liga ili Grčki savez je bila federacija starogrčkih polisa koju je u zimu 338./337. pr. Kr. osnovao makedonski kralj Filip II. Članovi saveza su imali pravo zadržati vlastite ustave ali su s druge strane bili dužni spriječiti svaki čin agresije, odnosno davati određeni broj vojnika u zajedničku stalnu vojsku, razmjerno vlastitoj veličini.

Novi!!: Stara Grčka i Korintska liga · Vidi više »

Korzika

Korzika (fra. Corse, tal., kor. Corsica) četvrti je po veličini otok u Sredozemnom moru i pokrajina Francuske koja se sastoji od dva departmana.

Novi!!: Stara Grčka i Korzika · Vidi više »

Kovanica

Kovanica je novac najčešće okruglog oblika koji se proizvodi kovanjem ili lijevanjem od raznih metala.

Novi!!: Stara Grčka i Kovanica · Vidi više »

Kraljevina Makedonija

Izvorna Kraljevina Makedonija Aleksandra Kraljevina Makedonija (grč. Μακεδονία) je naziv antičkog kraljevstva koje se nalazilo u središnjem dijelu Balkanskog poluotoka.

Novi!!: Stara Grčka i Kraljevina Makedonija · Vidi više »

Kršćanstvo

Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.

Novi!!: Stara Grčka i Kršćanstvo · Vidi više »

Ksenofont

Ksenofont Ksenofont (grč. Ξενοφῶν, oko 430.―354. pr. Kr.), sin Grila iz Atene, bio je grčki vojnik, plaćenik, filozof i književnik povjesničar, najpoznatiji po svojim povijesnim djelima o Grčkoj i Perzijskom Carstvu tijekom 4. stoljeća pr. Kr.

Novi!!: Stara Grčka i Ksenofont · Vidi više »

Kserkso I.

Kserkso I. Veliki (vladao od 486. – 465. pr. Kr.) bio je perzijski vladar iz iranske dinastije Ahemenida koji je vladao Perzijskim Carstvom.

Novi!!: Stara Grčka i Kserkso I. · Vidi više »

Kuga

Kuga (pestis, bubonska kuga, crna smrt) je akutna, teška infekcija koja se najčešće pojavljuje u bubonskom obliku ili u obliku pneumonije, a uzrokovana je bakterijom Yersinia pestis.

Novi!!: Stara Grčka i Kuga · Vidi više »

Leonida I.

Leonida (grčki: Λεωνίδας, Leōnídas) je bio kralj Sparte, sedamnaesti iz loze Agijevića.

Novi!!: Stara Grčka i Leonida I. · Vidi više »

Libija

Libija (arap. ليبيا, Lībiyā, ar. Lībya, berberski), država je u sjevernoj Africi na obali Sredozemnog mora.

Novi!!: Stara Grčka i Libija · Vidi više »

Likurg (spartanski zakonodavac)

Likurg Likurg (Grčki:, Lukoûrgos; (950 pr. Kr.) spartanski zakonodavac i začetnik spartanskog vojničkog društva. Prema predaji Spartanci su ga uzeli kao zakonodavca i tvorca ustava kako bi spriječili česte nemire u državi. Građani s jedne strane nisu željeli apsolutnu moć dvaju kraljeva koji su formalno bili na čelu države, a s druge aristokrati nikako ne bi prihvatili demokraciju. Likurg odlazi u Delfe gdje traži mišljenje proročišta. Dobiva odgovor da mu Apolon daje moć i da će imati ustav bolji od bilo kojeg postojećeg. Tako potkrepljeni zakoni nazivaju se retra i smatraju sankcijama ili zakonima od bogova dobivenima. Retra tako zabranjuje pisane zakone pa se cijelokupno zakonodavstvo prenosi usmenom predajom. Cijelo društvo postalo je podređeno disciplini i boljitku države. Spartijatima je bilo zabranjeno baviti se bilo čime doli vještinama koje bi od njih načinile dobre vojnike. U tu svrhu, djecu Spartanaca Likurg nije smatrao vlasništvom očeva već države. Od najranije mladosti djeca Spartanaca oduzimala bi se roditeljima i započinjala agogu, strog državni odgoj kojim su učeni disciplini, pokornosti, vojnoj vještini i neustrašivosti. Jedna retra odnosi se na vojevanje i zabranjuje česte vojne pohode protiv istih neprijatelja kako ovi ne bi postali iskusni u ratovanju sa Spartancima. Neki suvremeni povjesničari smatraju da je ustrojstvo Sparte vrlo blisko ostvarenju komunizma. Ponajprije što jednom od prvih reformi oduzima aristokratima zemljišta i ponovno ga dijeli ravnopravno među svim građanima. Osim te lako je pronaći i druge sličnosti s komunizmom; praktično je ukinut novac. Onaj koji se koristio u Sparti bio je bezvrijedan bilo gdje drugdje. Nije bio izrađen od uobičajenih plemenitih kovina već od običnog željeza, a po lijevanju hladili su ga u octu kako bi bio neupotrebljiv za ponovno pretapanje. Također, da podstakne zajedništvo, Likurg zabranjuje obroke kod kuće. Svi Spartanci hrane se u zajedničkim blagovaonicama bez obzira na status ili ugled otklanjajući dodatno zavist. Zakoni u Sparti omogućili su ženama slobodu neviđenu bilo gdje u tadašnjem grčkom svijetu. Mogle su se baviti sportom (hrvanjem, trčanjem te bacanjem koplja i diska) i to u grčkom stilu, bez odjeće. Ako spartanska žena nakon nekog vremena u braku ne bi zanijela bilo joj je dopušteno da ode od muža i pronađe nekoga s kime će dobiti dijete. Naravno, niti jedno od ovih dopuštanja nije bilo inspirirano feminizmom već željom za dobivanjem što zdravijeg i boljeg potomstva koje će državi omogućiti daljnji napredak. Grčko društvo u potpunosti je bilo robovlasničko, no Sparta je bila posebno okrutna prema svojim robovima - helotima. Nisu pripadali pojedincu već su bili u vlasništvu države i raspoređivani su prema zemljištima. Sa zemlje koju su obrađivali morali su davati utvrđen dio državi, a višak su koristili za vlastitu egzistenciju. Prema Plutarhu, višak je bio itekako teško dostići. Helota je bilo barem deset puta više od Spartanaca pa su ovi držali ih u neprestanom strahu i disciplini, a od tuda dolazi i izreka: "Slobodan čovjek je u Sparti slobodniji više nego igdje, ali je i rob više rob nego igdje." Predaja kaže da Likurg pred kraj života još jednom odlazi do Delfskog proročišta kako bi dobio savjet. Pri odlasku dobiva zakletvu sugrađana kako neće nikako dirati u zakone do njegova povratka. Proročište mu odgovara da su sada zakoni dobri i da se Sparti ništa neće dogoditi dok ih se drži. Tada Likurg odlući ne vratiti se u Spartu već umire u tuđini kako bi Spartance zauvijek obavezala zakletva o nepromjenjivosti zakona. Utjecaj Likurga vidljiv je i u djelima Platona, Diogena i Zenona koji hvale njegove zakone i njihovu čistoću. Kategorija:Starogrčki državnici Kategorija:Sparta.

Novi!!: Stara Grčka i Likurg (spartanski zakonodavac) · Vidi više »

Magna Graecia

Magna Graecia, 280. pr. Kr. Magna Graecia (latinski „Velika Grčka“; grčki: Megalê Hellas / Μεγάλη ῾Ελλάς) je naziv za regije u antičkoj južnoj Italiji i Siciliji koje su od 8.

Novi!!: Stara Grčka i Magna Graecia · Vidi više »

Mala Azija

Mala Azija je veliki poluotok u Aziji (Turska), koji pripada Prednjoj Aziji.

Novi!!: Stara Grčka i Mala Azija · Vidi više »

Maraton, Grčka

Maraton (dimotiki: Μαραθώνας, Marathónas; atički/ katarevusa) je antički grčki grad – država, danas grad u Grčkoj.

Novi!!: Stara Grčka i Maraton, Grčka · Vidi više »

Mardonije

Mardonije (? - 479. pr. Kr.) bio je jedan od vodećih perzijskih vojnih zapovjednika Ahemenidskog Carstva u vrijeme ratova protiv Grčke početkom 5. stoljeća pr. Kr., u doba vladavine velikih kraljeva Darija Velikog i Kserksa Velikog.

Novi!!: Stara Grčka i Mardonije · Vidi više »

Marseille

Marseille (oks. Marselha) je po veličini drugi grad u Francuskoj, a njegov je karakter određen povoljnim položajem luke u Lionskom zaljevu, na Sredozemlju.

Novi!!: Stara Grčka i Marseille · Vidi više »

Mezopotamija

Područje Mezopotamije Mezopotamija (grč. Μεσοποταμία, prijevod od staroperzijskog Miyanrudan "Zemlja između dvije rijeke" ili aramejskog naziva Beth-Nahrin "Kuća dviju rijeka"; međuriječje) je područje jugozapadne Azije koje obuhvaća otprilike 350.000 četvornih kilometara.

Novi!!: Stara Grčka i Mezopotamija · Vidi više »

Mikena

Mikena je arheološki lokalitet na sjeveroistoku Peloponeza u Grčkoj.

Novi!!: Stara Grčka i Mikena · Vidi više »

Mikenska kultura

Razmještaj najpoznatijih mikenskih arheoloških nalazišta u Grčkoj. Mikenska kultura je arheološka kultura brončano doba u Grčkoj (oko 1600. pr. Kr. - 1100. pr. Kr.) koje pripada Heladskom razdoblju (3200.-1050. pr. Kr.) egejske kulture.

Novi!!: Stara Grčka i Mikenska kultura · Vidi više »

Milet

Karta drevnog Mileta i okolice Plan Hipodamusovog Mileta, 479. pr. Kr., jonskog grada Mileta Milet (grč. Μίλητος; „Milētos“, lat. Miletus) je bio antički grad na zapadnoj obali Anatolije (današnja Turska), odnosno na istočnoj obali Egejskog mora pokraj ušća rijeke Maeander koja je razdvajala drevne pokrajine Joniju i Kariju.

Novi!!: Stara Grčka i Milet · Vidi više »

Miltijad Mlađi

Miltijad Mlađi Miltijad Mlađi (grč. Μιλτιάδης, oko 550–489. god. st. e.) bio je atenski državnik i vojskovođa.

Novi!!: Stara Grčka i Miltijad Mlađi · Vidi više »

Minojska kultura

'''Igra s bikom''', freska iz palače u Knossosu. Preskakanje bika bio je sportski događaj, ali ujedno i ritualni obred odrastanja. Tamna figura je muškarac, a svijetle su žene. Minojska kultura ili Minojska civilizacija je kultura brončanog doba koja je nastala na otoku Kreta, a procvat je imala od 2700. do 1450. pr.

Novi!!: Stara Grčka i Minojska kultura · Vidi više »

Mračno doba (stara Grčka)

Mračno razdoblje, mračno razdoblje, Homerovo doba ili geometrijsko doba je starovjekovno podrazdoblje periodizacije ljudske povijesti.

Novi!!: Stara Grčka i Mračno doba (stara Grčka) · Vidi više »

Mramorno more

Karta Mramornog mora Mramorno more (na turskom, Marmara Denizi, na grčkom, Θάλασσα του Μαρμαρά ili Προποντίδα, Propontida) je unutrašnje more između Europe i Azije i predstavlja dio Euroazijske unutrašnje granice.

Novi!!: Stara Grčka i Mramorno more · Vidi više »

Napulj

Napulj (grčki: Νεάπολις; napolitanski: Napule; talijanski: Napoli) je glavni grad talijanske pokrajine Kampanije, smješten na obali Tirenskoga mora; zauzima čitav prostrani Napuljski zaljev, penje se do padina Vezuva i do brežuljaka u unutrašnjosti.

Novi!!: Stara Grčka i Napulj · Vidi više »

Olimpijske igre

Službeni logo Olimpijskih igara Olimpijske igre (kratica: OI) veličanstveno su višešportsko natjecanje koje se održava svake četiri godine.

Novi!!: Stara Grčka i Olimpijske igre · Vidi više »

Pakistan

Pakistan (پاکستان); službeno: Islamska Republika Pakistan) je država u južnoj Aziji. Graniči s Indijom, Kinom, Afganistanom i Iranom. Na jugu izlazi na Arapsko more, koje je dio Indijskog oceana. Pakistan je stvoren 1947. godine, od većinski muslimanskog dijela Britanske Indije, dok je ostatak zemlje postao današnja država Indija. Godine 1956., Pakistan se proglasio prvom islamskom republikom na svijetu. Istočni dio Pakistana je od 1971. godine, postao nezavisna država Bangladeš.

Novi!!: Stara Grčka i Pakistan · Vidi više »

Partenon

Južna strana Partenona s materijalom ispred koji se koristi u njegovoj potpunoj rekonstrukciji koja je u tijeku. Partenon (starogrčki: Παρθενών) je antički hram posvećen božici Ateni izgrađen u 5. st. prije Krista na atenskoj akropoli.

Novi!!: Stara Grčka i Partenon · Vidi više »

Pauzanija (zemljopisac)

Pauzanija (starogrčki: Pausanías, 2. stoljeće) bio je grčki putopisac i zemljopisac, poznat po djelu Opis Grčke u kome je u 10 knjiga detaljno prikazao sve najvažnije lokalitete i znamenitosti Grčke pod rimskom vlašću Pet dobrih careva.

Novi!!: Stara Grčka i Pauzanija (zemljopisac) · Vidi više »

Peloponeski rat

Prema Tukididu, uzrok Peloponeskom ratu je taj što su Atenjani postali moćni i zadavali su strah Lakedemonjanima te ih natjerali u rat.

Novi!!: Stara Grčka i Peloponeski rat · Vidi više »

Peloponez

Automapa Paloponeza 2007. Reljefna mapa Peloponeza s pokrajinama. Peloponez (grčki: Pelopónnēsos.

Novi!!: Stara Grčka i Peloponez · Vidi više »

Periklo

Periklo (grčki: Περιϰλῆς, Periklēs) je bio starogrčki državnik, vrstan govornik i vojskovođa (oko 495. pr. Kr. – 429. pr. Kr.). Bio je pripadnik atenskog plemstva (aristokracije) i dobar vojskovođa, no ostao je poznat po zalaganju za atenski narod (demos).

Novi!!: Stara Grčka i Periklo · Vidi više »

Perzepolis

Rekonstrukcija palače u '''Perzepolisu''' Perzepolis (staroperz. Parsa, perz. تخت جمشید/پارسه; Taht-e Džamšid ili Tahsti Džamšid; „Čehel Minar“), bio je ceremonijalni glavni grad Perzijskog Carstva u doba iranske dinastije Ahemenida.

Novi!!: Stara Grčka i Perzepolis · Vidi više »

Pizistrat

Pizistrat (6. st. pr. Kr. - 527. pr. Kr.; grč. Πεισίστρατος) je bio atenski vladar koji je uveo tiraniju.

Novi!!: Stara Grčka i Pizistrat · Vidi više »

Platon

Platon (Grčki: Πλάτων, Plátōn) (Atena, 428. pr. Kr. ili 427. pr. Kr. - Atena, 347. pr. Kr. ili 348. pr. Kr.) izuzetno utjecajan grčki filozof, idealist, Sokratov učenik, Aristotelov učitelj i osnivač Akademije.

Novi!!: Stara Grčka i Platon · Vidi više »

Punjab

Punjab može se odnositi na.

Novi!!: Stara Grčka i Punjab · Vidi više »

Renesansa

Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.

Novi!!: Stara Grčka i Renesansa · Vidi više »

Rimska Republika

Rimska Republika označava razdoblje državnog uređenja rimske države u vremenu između rimskog kraljevstva (509. pr. Kr.) i uspostave rimskog carstva 16. siječnja 27. pr. Kr., dodjelom Oktavijanu titule augustus.

Novi!!: Stara Grčka i Rimska Republika · Vidi više »

Rimsko Carstvo

Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja tri desetljeća prije Krista.

Novi!!: Stara Grčka i Rimsko Carstvo · Vidi više »

Satrap

Satrap (perz.: ساتراپ) je naziv za namjesnika određene provincije koji se koristio u doba antičke Medije, Perzijskih Carstava u doba Ahemenida i Sasanida, te helenističkih carstava.

Novi!!: Stara Grčka i Satrap · Vidi više »

Sicilija

Sicilija (talijanski i sicilijanski: Sicilia) je autonomna regija u Italiji i najveći otok u Sredozemnom moru.

Novi!!: Stara Grčka i Sicilija · Vidi više »

Sirakuza

Sirakuza (talijanski Siracusa, sicilijanski Sarausa, grčki, latinski Syracusae) je antički grad na istočnoj obali talijanskog otoka Sicilija i glavni grad pokrajine Sirakuze.

Novi!!: Stara Grčka i Sirakuza · Vidi više »

Sirija

Sirija, službeno Sirijska Arapska Republika je država u jugozapadnoj Aziji na Bliskom Istoku.

Novi!!: Stara Grčka i Sirija · Vidi više »

Sofoklo

'''Σοφοκλης''' Sofoklo (Σοφοκλης; Kolofon, 495. pr. Kr. - Atena, 406. pr. Kr.) bio je starogrčki dramatičar.

Novi!!: Stara Grčka i Sofoklo · Vidi više »

Sokrat

Sokrat Sokrat, st.grč. Σωκράτης / Sokrátes (Atena, 469. - Atena, 399. pr. Kr.), grčki filozof, Platonov učitelj.

Novi!!: Stara Grčka i Sokrat · Vidi više »

Solon

'''Solon''' Solon (640. pr. Kr..-560. pr. Kr.) bio je veliki atenski političar, zakonodavac i pjesnik.

Novi!!: Stara Grčka i Solon · Vidi više »

Sparta

Teritorij Sparte Sparta (Σπάρτη) je grad na grčkom poluotoku Peloponezu.

Novi!!: Stara Grčka i Sparta · Vidi više »

Sredozemno more

Sredozemno more ili Mediteransko more je more Atlantskog oceana površine oko 2.5 milijuna km² koje je povezano s matičnim Atlantskim oceanom kroz Gibraltarski tjesnac (širine 14 km).

Novi!!: Stara Grčka i Sredozemno more · Vidi više »

Stara Grčka

Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr. Stara Grčka ili Helada (stilski obilježeno) je naziv koji se koristi za opisivanje svijeta u kojem se govorilo grčkim jezikom u doba antike.

Novi!!: Stara Grčka i Stara Grčka · Vidi više »

Starogrčka književnost

Starogrčka književnost obuhvaća književno stvaralaštvo na grčkom jeziku koje započinje Homerovim epovima oko 8. stoljeća pr. Kr., a završava se okvirno 529.

Novi!!: Stara Grčka i Starogrčka književnost · Vidi više »

Starogrčka umjetnost

Atene, ''Dinos vaza'', detalj, oko 580. pr. Kr. - najstariji potpis na umjetničkom djelu u Europi. Umjetnost stare Grčke je razdoblje grčke umjetnosti od 9.

Novi!!: Stara Grčka i Starogrčka umjetnost · Vidi više »

Starogrčko kazalište

Hadrijanove vile u Tivoliju. Maske (grčki: ''persona'') su bile jako važne u Dionizijevim svečanostima, a glumcima su služile kako bi udaljenim gledateljima prenijeli osjećaje. Starogrčko kazalište, ili antička grčka drama, je kazališna kultura koja je cvala u Staroj Grčkoj od oko 550. do oko 220. pr. Kr. Grčki grad-država Atena, koja je postala značajna kulturna, politička i vojna sila u ovom razdoblju, je bila njegovim središtem.

Novi!!: Stara Grčka i Starogrčko kazalište · Vidi više »

Suza (Iran)

Suza (perz. شوش: Šuš, hebr. שושן‎: Shushan, grč. Σοῦσα: Sousa, lat. Susa); starovjekovni je grad iz razdoblja Elama odnosno iranskih carstva Ahemenida i Parta.

Novi!!: Stara Grčka i Suza (Iran) · Vidi više »

Temistoklo

Temistoklo (grč. Θεμιστοκλῆς, što znači „Slava zakona”) je bio atenski političar i vojskovođa (oko 524.-460. pr. Kr.) u doba grčko-perzijskih ratova.

Novi!!: Stara Grčka i Temistoklo · Vidi više »

Termopil

antičko doba obala je bila mnogo bliže planini Karta s promijenama obale kod Termopila iz doba 500. pr. n. e. do danas Vrući izvori prema kojima je prolaz dobio ime Termopil (grč. Vruća vrata) je uski prolaz u središnjoj Grčkoj između planine i obale Korintskog zaljeva (dio Egejskog mora).

Novi!!: Stara Grčka i Termopil · Vidi više »

Tesalija

Današnja Periferija Tesalija Tesalija (Θεσσαλια, suvremeni grčki: Thessalía, vidi Popis tradicionalnih grčkih toponima) područje je u sjevernoj središnjoj Grčkoj, a graniči s egejskom Makedonijom na sjeveru, Epirom na zapadu, Središnjom Grčkom na jugu (u izvorniku: Sterea Hellas, doslovno: stara Grčka) i Egejskim morem na istoku.

Novi!!: Stara Grčka i Tesalija · Vidi više »

Tiranin

Tiranin označava vladara koji vlada samovoljno ili nasilnički.

Novi!!: Stara Grčka i Tiranin · Vidi više »

Tracija

Tracija (iz lat. Thracia) ili Trakija (iz grč. Θράκη - Thráki), rjeđe i Tračka može podrazumijevati.

Novi!!: Stara Grčka i Tracija · Vidi više »

Trezor

Trezor (fr. trésor od grčkog θησαυρός - thesaurós.

Novi!!: Stara Grčka i Trezor · Vidi više »

Troja

Troja, ponekad Ilij u starijim hrvatskim tekstovima (grčki: Τροία, Troia ili Ἴλιον, Ilion; latinski: Troia, Ilium; hetitski: Uilusa ili Truvisa) je legendarni grad i poprište Trojanskog rata, koji je dijelom opisan u Homerovoj Ilijadi, epskoj pjesmi na starogrčkom sastavljenoj u 9. ili 8. stoljeću prije Krista.

Novi!!: Stara Grčka i Troja · Vidi više »

Tukidid

'''Θουκυδίδης''' Tukidid (grč.; oko 460. pr. Kr. - oko 395. pr. Kr.) bio je starogrčki povjesničar koji je opisao Peloponeski rat.

Novi!!: Stara Grčka i Tukidid · Vidi više »

Turska

Bez opisa.

Novi!!: Stara Grčka i Turska · Vidi više »

Ukrajina

Ukrajina (ukr. Україна / Ukrajina / "u-zemlji") je država u istočnoj Europi.

Novi!!: Stara Grčka i Ukrajina · Vidi više »

Veliki kralj

Veliki kralj (grč. βασιλεύς μέγας basileus megas) je kralj koji vlada nad više kraljeva.

Novi!!: Stara Grčka i Veliki kralj · Vidi više »

Zapadni svijet

Samuelu Huntigtonu Kravata- odjevni predmet hrvatskog podrijetla kao dio zapadne kulture Deklaracija o pravima čovjeka i građanina. Zapadni svijet (ili često samo Zapad, rjeđe, Okcident od Occidens, latinske riječi za zapad) je termin koji se koristi za države koje su kroz povijest bile pod utjecajem zapadnjačke kulture i običaja.

Novi!!: Stara Grčka i Zapadni svijet · Vidi više »

1000. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Stara Grčka i 1000. pr. Kr. · Vidi više »

110. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Stara Grčka i 110. pr. Kr. · Vidi više »

1100-ih pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Stara Grčka i 1100-ih pr. Kr. · Vidi više »

160. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Stara Grčka i 160. pr. Kr. · Vidi više »

1600. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Stara Grčka i 1600. pr. Kr. · Vidi više »

18. stoljeće

18.

Novi!!: Stara Grčka i 18. stoljeće · Vidi više »

19. stoljeće

19.

Novi!!: Stara Grčka i 19. stoljeće · Vidi više »

3. stoljeće

3.

Novi!!: Stara Grčka i 3. stoljeće · Vidi više »

3. tisućljeće pr. Kr.

3.

Novi!!: Stara Grčka i 3. tisućljeće pr. Kr. · Vidi više »

323. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Stara Grčka i 323. pr. Kr. · Vidi više »

326. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Stara Grčka i 326. pr. Kr. · Vidi više »

331. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Stara Grčka i 331. pr. Kr. · Vidi više »

333. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Stara Grčka i 333. pr. Kr. · Vidi više »

334. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Stara Grčka i 334. pr. Kr. · Vidi više »

336. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Stara Grčka i 336. pr. Kr. · Vidi više »

338. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Stara Grčka i 338. pr. Kr. · Vidi više »

339. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Stara Grčka i 339. pr. Kr. · Vidi više »

346. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Stara Grčka i 346. pr. Kr. · Vidi više »

348. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Stara Grčka i 348. pr. Kr. · Vidi više »

352. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Stara Grčka i 352. pr. Kr. · Vidi više »

362. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Stara Grčka i 362. pr. Kr. · Vidi više »

371. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Stara Grčka i 371. pr. Kr. · Vidi više »

387. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Stara Grčka i 387. pr. Kr. · Vidi više »

395. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Stara Grčka i 395. pr. Kr. · Vidi više »

404. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Stara Grčka i 404. pr. Kr. · Vidi više »

431. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Stara Grčka i 431. pr. Kr. · Vidi više »

449. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Stara Grčka i 449. pr. Kr. · Vidi više »

454. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Stara Grčka i 454. pr. Kr. · Vidi više »

458. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Stara Grčka i 458. pr. Kr. · Vidi više »

461. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Stara Grčka i 461. pr. Kr. · Vidi više »

466. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Stara Grčka i 466. pr. Kr. · Vidi više »

478. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Stara Grčka i 478. pr. Kr. · Vidi više »

493. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Stara Grčka i 493. pr. Kr. · Vidi više »

499. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Stara Grčka i 499. pr. Kr. · Vidi više »

5. stoljeće pr. Kr.

5.

Novi!!: Stara Grčka i 5. stoljeće pr. Kr. · Vidi više »

500. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Stara Grčka i 500. pr. Kr. · Vidi više »

6. stoljeće pr. Kr.

6.

Novi!!: Stara Grčka i 6. stoljeće pr. Kr. · Vidi više »

650. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Stara Grčka i 650. pr. Kr. · Vidi više »

680. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Stara Grčka i 680. pr. Kr. · Vidi više »

683. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Stara Grčka i 683. pr. Kr. · Vidi više »

750. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Stara Grčka i 750. pr. Kr. · Vidi više »

776. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Stara Grčka i 776. pr. Kr. · Vidi više »

8. stoljeće pr. Kr.

8.

Novi!!: Stara Grčka i 8. stoljeće pr. Kr. · Vidi više »

800. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Stara Grčka i 800. pr. Kr. · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Antička Grčka, Antička grčka, Drevna Grčka, Klasična Grčka, Stari Grci.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »