Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Staroslavenski jezik

Indeks Staroslavenski jezik

Jan Matějko: Sveti Ćiril i Metod Staroslavenski jezik (ISO 639-3:; zvan i starocrkvenoslavenski, crkvenoslavenski, staromakedonski i starobugarski; česta kratica na engleskom OCS.

70 odnosi: Akuzativ, Ćiril i Metod, Ćirilica, Biblija, Bizant, Bugari, Bugarska, Crkvenoslavenski jezik, Dativ, Dijalektologija, Drugi vatikanski sabor, Eduard Hercigonja, Engleski jezik, Franc Miklošič, Freska, Genitiv, Glagoljica, Grčki alfabet, Grčki jezik, Grškovićev odlomak apostola, Grkokatolička Crkva, Hebrejski jezik, Hrvatska, Hrvatski jezik, Humačka ploča, Hvalov zbornik, Instrumental, Jer, Jeri, Jernej Kopitar, Jor, Josip Bratulić, Josip Hamm, Kajkavsko narječje, Kločev glagoljaš, Latinica, Latinski jezik, Lokativ, Mađarska, Mađarski jezik, Makedonci, Makedonija (regija), Metateza, Miroslavljevo evanđelje, Misionarstvo, Moravska, Njemački jezik, Nominativ, Novogrčki jezik, Osobne zamjenice, ..., Panonija, Posuđenice, Praslavenski jezik, Pravoslavlje, Slavenski jezici, Solun, Srednji vijek, Srpski jezik, Staroslavenska morfologija, Stjepan Damjanović, Vatroslav Jagić, 10. stoljeće, 11. stoljeće, 12. stoljeće, 16. stoljeće, 1896., 862., 863., 885., 9. stoljeće. Proširite indeks (20 više) »

Akuzativ

Akuzativ u mnogim je jezicima padež imenice koji označava izravni objekt prijelaznog glagola.

Novi!!: Staroslavenski jezik i Akuzativ · Vidi više »

Ćiril i Metod

Metod, freska. Ohrid. Sveti Ćiril (grč.: Κύριλλος; 826./827. - 14. veljače 869.) i Sveti Metod (grčki: Μεθόδιος; 815. - 6. travnja 885.), kršćanski misionari i sveci.

Novi!!: Staroslavenski jezik i Ćiril i Metod · Vidi više »

Ćirilica

Ćirilica je pismo koje se rabi u istočnoj Europi, te sjevernoj i središnjoj Aziji.

Novi!!: Staroslavenski jezik i Ćirilica · Vidi više »

Biblija

Biblija - Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta Biblija (grč., knjižice, sveščići), zbirka tekstova koje Židovi (samo SZ) i kršćani drže svetima, od Boga nadahnutima i glavnim izvorom svoje vjere; nastali su u vremenu između 1513.

Novi!!: Staroslavenski jezik i Biblija · Vidi više »

Bizant

Bizantsko Carstvo (grč. Βασιλεία τῶν Ῥωμαίων /Basileía tōn Rhōmaíōn/, lat. Imperium Romanorum – doslovno: „Carstvo Rimljana”; u grčkim izvorima i Βυζαντινή Αυτοκρατορία) – ili, skraćeno, često nazivano još i Bizant – povijesni je naziv za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330.

Novi!!: Staroslavenski jezik i Bizant · Vidi više »

Bugari

Bugari (Българи) su južnoslavenski narod, poglavito naseljen u Bugarskoj.

Novi!!: Staroslavenski jezik i Bugari · Vidi više »

Bugarska

Bugarska (bug. България (Bǎlgarija)) država je u jugoistočnoj Europi.

Novi!!: Staroslavenski jezik i Bugarska · Vidi više »

Crkvenoslavenski jezik

Crkvenoslavenski jezik (ISO 639 identifier:; bul. Църковнославянски език) je prvi književni jezik Slavena.

Novi!!: Staroslavenski jezik i Crkvenoslavenski jezik · Vidi više »

Dativ

Dativ (lat. dare, datum.

Novi!!: Staroslavenski jezik i Dativ · Vidi više »

Dijalektologija

Dijalektologija je jezikoslovna disciplina kojoj su predmet proučavanja narječja i dijalekti kojega jezika u sadašnjemu razvojnome stanju (sinkronija) i njihovome povijesnome razvoju (dijakronija).

Novi!!: Staroslavenski jezik i Dijalektologija · Vidi više »

Drugi vatikanski sabor

Bazilike sv.Petra u kojoj se održavao Drugi vatikanski sabor Drugi vatikanski sabor bio je 21.

Novi!!: Staroslavenski jezik i Drugi vatikanski sabor · Vidi više »

Eduard Hercigonja

Eduard Hercigonja (Zagreb, 20. kolovoza 1929.) povjesničar književnosti, filolog, kroatist, hrvatski akademik.

Novi!!: Staroslavenski jezik i Eduard Hercigonja · Vidi više »

Engleski jezik

aquaDržave u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3), jedan od dva jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori preko 328.008.000 milijuna ljudi, a poznaje ga 508,000,000 širom svijeta, od čega većina živi na području UK-a (55.000.000; 1984)), SAD-a (210.000.000; 1984), Australija (15.682.000; 1987), Novi Zeland (3.213.000; 1987), Irska (2.600.000; 1983), Zimbabve (375.490; 1969), Singapur (227.000; 1985), Liberija (69.000; 1993), Izrael (100.000; 1993), etc. U svakoj od nabrojanih država govori se zasebna nacionalna standardna varijanta engleskog jezika i svaka ima određene jezične posebnosti koje su zabilježene i u kodificirajućim knjigama pojedine države (rječniku, gramatici i pravopisu). Stoga se engleski jezik u sociolingvistici klasificira kao policentrični standardni jezik, kakvi su i drugi veći europski jezici.

Novi!!: Staroslavenski jezik i Engleski jezik · Vidi više »

Franc Miklošič

Franc Miklošič (njem. Franz Ritter von Miklosich) (Radomerščak pri Ljutomeru, 20. studenoga 1813. - Beč, 7. ožujka 1891.), slovenski filolog i jezikoslovac, jedan od osnivača suvremene slavistike.

Novi!!: Staroslavenski jezik i Franc Miklošič · Vidi više »

Freska

Berma, Istra, 1474. god. Freska je tehnika zidnog slikarstva.

Novi!!: Staroslavenski jezik i Freska · Vidi više »

Genitiv

Genitiv (lat. genitus - rođen, rodni) lingvistički termin koji označuje jedan od padeža u jezicima s imenskom (ili zamjeničkom) deklinacijom.

Novi!!: Staroslavenski jezik i Genitiv · Vidi više »

Glagoljica

Glagoljica u Zagrebačkoj katedrali Glagoljica je staroslavensko pismo nastalo sredinom 9. stoljeća koje se u hrvatskim krajevima zadržalo sve do 19. stoljeća.

Novi!!: Staroslavenski jezik i Glagoljica · Vidi više »

Grčki alfabet

Grčki alfabet najstarije je pismo koje se danas još upotrebljava (en).

Novi!!: Staroslavenski jezik i Grčki alfabet · Vidi više »

Grčki jezik

Grčki jezik je jedna grana indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.

Novi!!: Staroslavenski jezik i Grčki jezik · Vidi više »

Grškovićev odlomak apostola

'''Grškovićev odlomak apostola''' Grškovićev odlomak apostola spada među najstarije sačuvane slavenske tekstove Apostola (''Djela Apostolskih''): Pisan je glagoljicom prijelaznog time, između makedonske oble i hrvatske uglaste.

Novi!!: Staroslavenski jezik i Grškovićev odlomak apostola · Vidi više »

Grkokatolička Crkva

Metliki, Slovenija Grkokatoličanstvo ili Unijatska Crkva je oblik kršćanstva bizantskog obreda koja priznaje papu kao svog crkvenog poglavara.

Novi!!: Staroslavenski jezik i Grkokatolička Crkva · Vidi više »

Hebrejski jezik

Hebrejski jezik (עברית); ISO 639-3) spada u semitski jezik afro-azijsku skupinu jezika kojim govori 5.300.000 ljudi, uglavnom u Izraelu, dijelovima palestinskih područja, SAD-u i u židovskim zajednicama širom svijeta. Korijen mu dolazi od klasičnog hebrejskog jezika, koji je korišten pri pisanju Starog zavjeta prije više od 3300 godina. Židovi su za njega koristili izraz לשון הקודש Lashon ha-Qodesh ("Sveti jezik"), jer su njime pisane knjige koje se smatraju svetima. Većina znanstvenika se slaže da je nakon prvog uništenja Jeruzalema koje je zapovjedio babilonski kralj Nabukodonozor II. godine 607. pr. Kr. klasični hebrejski počeo nestajati u korist mišnajskog hebrejskog i lokalnih inačica aramejskog jezika. Nakon što se židovsko stanovništvo Judeje pod rimskom okupacijom počelo smanjivati, smatra se da je hebrejski u potpunosti iščezao iz svakodnevnog govora oko 200. godine. No, ostao je u upotrebi kao pisani jezikom kroz vijekove. Njime su se pisali ne samo vjerski, nego i svjetovni tekstovi kao što su pisma, poslovni ugovori, znanstveni i filozofski spisi, poezija itd. Hebrejski je ponovno ušao u svakodnevni govor krajem 19. i početkom 20. stoljeća kao moderni hebrejski jezik, a definirao ga je bjeloruski Židov Eliezer Ben Jehuda. To je bila posljedica nastojanja Židova da se profiliraju kao moderna nacija, što nije bilo lako postići uz cijeli niz jezika - arapski, judezmo (ladino), jidiš, ruski i drugi jezici kojima su se koristile različite židovske zajednice u svijetu. Moderni hebrejski je godine 1921. postao službenim jezikom u britanskom mandatu Palestine, a nakon toga i službeni jezik Države Izrael. Hebrejsko ime za jezik je עברית, ili Ivrit (IPA: /ivʲrit/).

Novi!!: Staroslavenski jezik i Hebrejski jezik · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) je europska država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država, a zemljopisno smještena u južnom dijelu Srednje Europe te u sjevernom dijelu Sredozemlja. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, dok na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.578 km², a površina obalnog mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni grad je Zagreb, koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskog i sredozemnog kulturnog kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranog srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine, Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom, pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 876. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira po prvi puta i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevina. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska stupa u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznatog kao Pacta conventa sklopljenog 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., uslijed Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Kroz cijelo vrijeme Habsburške vladavine, Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda kroz Pragmatičku sankciju iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarsku nagodbu iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, godine 1918. Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom te sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim, Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija), iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Nakon Drugoga svjetskog rata, godine 1945. režim srpskog kralja zamijenio je komunistički režim. U tom vremenu, Hrvatska je bila socijalistička republika i kao federalna jedinica tvorila SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkog sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabrani višestranački državni sabor u Hrvatskoj. Dana 25. lipnja 1991. godine, Republika Hrvatska je ustavnom odlukom državnog sabora postala samostalna i nezavisna država. U Hrvatskoj se službeno koristi hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Hrvatska ima 4.284.889 stanovnika. Hrvati čine 90,42% stanovništva, a najbrojnija nacionalna manjina su Srbi koji čine 4,36% stanovništva, dok svaka od ostalih nacionalnih manjina čini manje od 1% stanovništva. Najveći dio stanovništva (91,36%) je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti (86,28%). Prema političkom ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnom gospodarstvom. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora i Europske unije.

Novi!!: Staroslavenski jezik i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatski jezik

O jeziku O njemu, da! O čarobnome vrelu, Što davno ključa iz šikare naše I snagu svoju razmaho je cijelu Kada ga stijenje i glib zatrpaše! On zvuči i psiče, teče gradu i k selu, Kroz zlato njiva, zelenilo paše; Na vatru nalik lije svjetlost vrelu U sve nam sude, čuture i čaše. Ne znamo da l' smo gradili mi njega, Il' on je nama svoju dušu dao.

Novi!!: Staroslavenski jezik i Hrvatski jezik · Vidi više »

Humačka ploča

Humačka ploča Humačka ploča (XI. ili XII. stoljeće) spada među najstarije spomenike pismenosti u Bosni i Hercegovini, a pisana je na hrvatskom jeziku, starohrvatskom ćirilicom s uporabom pet slova na glagoljici.

Novi!!: Staroslavenski jezik i Humačka ploča · Vidi više »

Hvalov zbornik

Iluminacija iz Hvalovog zbornika Hvalov zbornik je srednjovjekovni iluminirani rukopis iz Bosne pisan arvaticom za bosanskog kneza Hrvoja Vukčića Hrvatinića na početku 15.

Novi!!: Staroslavenski jezik i Hvalov zbornik · Vidi više »

Instrumental

Instrumental (lat. instrumentum.

Novi!!: Staroslavenski jezik i Instrumental · Vidi više »

Jer

Slovo ''jer'' u uglatoj glagoljici Jer (stsl. jerь) je naziv za slovo glagoljice i stare ćirilice.

Novi!!: Staroslavenski jezik i Jer · Vidi više »

Jeri

Jeri (ili jery) je naziv za dvoslov (ligaturu) glagoljice i stare ćirilice.

Novi!!: Staroslavenski jezik i Jeri · Vidi više »

Jernej Kopitar

Kopitarov grob na ljubljanskom groblju Navje. Jernej Kopitar (Repnje kod Vodica, 21. kolovoza 1780. – Beč, 11. kolovoza 1844.), slovenski jezikoslovac.

Novi!!: Staroslavenski jezik i Jernej Kopitar · Vidi više »

Jor

Slovo ''jor'' u uglatoj glagoljici Jor (stsl. jerъ) je naziv za slovo glagoljice i stare ćirilice.

Novi!!: Staroslavenski jezik i Jor · Vidi više »

Josip Bratulić

Josip Bratulić (Sveti Petar u Šumi, 13. veljače 1939.), hrvatski filolog i povjesničar književnosti, akademik, predsjednik Matice hrvatske, dekan Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Novi!!: Staroslavenski jezik i Josip Bratulić · Vidi više »

Josip Hamm

Grob Josipa Hamma na Mirogoju. Josip Hamm (Gat kraj Valpova, 3. prosinca 1905. – Beč, 23. studenog 1986.), hrvatski slavist.

Novi!!: Staroslavenski jezik i Josip Hamm · Vidi više »

Kajkavsko narječje

Kajkavsko narječje (kajkavština, kajkavica) jedno je od triju glavnih narječja hrvatskoga jezika, uz čakavsko i štokavsko.

Novi!!: Staroslavenski jezik i Kajkavsko narječje · Vidi više »

Kločev glagoljaš

'''Kločev glagoljaš''' Kločev glagoljaš (lat. Glagolita Clozianus), glagoljički kodeks iz XI. st., dio kanona staroslavenskih tekstova.

Novi!!: Staroslavenski jezik i Kločev glagoljaš · Vidi više »

Latinica

Latinica je naziv za pismo (latinično pismo) kojim su se služili stari Rimljani i pisma izvedena iz njega.

Novi!!: Staroslavenski jezik i Latinica · Vidi više »

Latinski jezik

Biblija iz 1407. godine pisana latinskim pismom Latinski jezik (ISO 639-3) je izumrli jezik koji spada u skupinu italskih jezika, a javlja se kao predak svih današnjih romanskih jezika.

Novi!!: Staroslavenski jezik i Latinski jezik · Vidi više »

Lokativ

Lokativ (lat. locus "mjesto") je padež u hrvatskom jeziku i mnogim slavenskim, nekim indoeuropskim i ostalim jezicima.

Novi!!: Staroslavenski jezik i Lokativ · Vidi više »

Mađarska

Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) je država u Srednjoj Europi.

Novi!!: Staroslavenski jezik i Mađarska · Vidi više »

Mađarski jezik

Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.

Novi!!: Staroslavenski jezik i Mađarski jezik · Vidi više »

Makedonci

Makedonci su južnoslavenski narod nastanjen u Republici Makedoniji i susjednim područjima Grčke, Bugarske, Srbije i Albanije.

Novi!!: Staroslavenski jezik i Makedonci · Vidi više »

Makedonija (regija)

Makedonija je povijesna i zemljopisna regija na jugoistoku Europe, na Balkanu.

Novi!!: Staroslavenski jezik i Makedonija (regija) · Vidi više »

Metateza

Metateza je glasovna promjena redoslijeda fonema u riječi.

Novi!!: Staroslavenski jezik i Metateza · Vidi više »

Miroslavljevo evanđelje

Miroslavljevo evanđelje je je iluminirani rukopis napisan za humskoga kneza Miroslava, potkraj 12.

Novi!!: Staroslavenski jezik i Miroslavljevo evanđelje · Vidi više »

Misionarstvo

Misionarstvo ili misijski rad (latinski: "missio".

Novi!!: Staroslavenski jezik i Misionarstvo · Vidi više »

Moravska

Moravska (češki i slovački: Morava, mađ. Morvaország; polj. Morawy; njem. Mähren) povijesna je pokrajina, a ime je dobila po rijeci Moravi, koja izvire u sjeverozapadnom dijelu ove pokrajine.

Novi!!: Staroslavenski jezik i Moravska · Vidi više »

Njemački jezik

Njemački jezik pripada grupi zapadnogermanskih jezika, spada među svjetske jezike.

Novi!!: Staroslavenski jezik i Njemački jezik · Vidi više »

Nominativ

Nominativ (lat. nominare.

Novi!!: Staroslavenski jezik i Nominativ · Vidi više »

Novogrčki jezik

Novogrčki (moderni grčki; ISO 639-3:; helenski, grčki: Ελληνική γλώσσα) je službeni jezik Grčke i grčkog dijela Cipra, a od 1981.

Novi!!: Staroslavenski jezik i Novogrčki jezik · Vidi više »

Osobne zamjenice

u nekdanjim jezicima zamjenice nisu bile obavezne Osobne zamjenice (ili lične zamjenice) podskupina su zamjenica koja postoji u svim prirodnim jezicima.

Novi!!: Staroslavenski jezik i Osobne zamjenice · Vidi više »

Panonija

Položaj Panonije u Rimskom Carstvu Detaljna karta Panonije i Dalmacije Dvije Panonije u II. stoljeću Četiri Panonije u III. stoljeću Panonija (grčki Παννονία, Pannonίa, latinski Pannonia), antički je naziv za područje kojemu je na sjeveru i istoku, od Bečke šume do ušća Save u Dunav, bila granica desna obala Dunava; na jugu je granica bila nešto južnije od Save i Kupe, a na zapadu je Panonija graničila s Norikom.

Novi!!: Staroslavenski jezik i Panonija · Vidi više »

Posuđenice

Posuđenice su jedinice posuđene iz stranoga jezika.

Novi!!: Staroslavenski jezik i Posuđenice · Vidi više »

Praslavenski jezik

Praslavenskim jezikom nazivamo hipotetski jezik iz kojeg su posredno potekli svi današnji slavenski jezici.

Novi!!: Staroslavenski jezik i Praslavenski jezik · Vidi više »

Pravoslavlje

Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katolicizam i protestantizam).

Novi!!: Staroslavenski jezik i Pravoslavlje · Vidi više »

Slavenski jezici

Južnoslavenski jezici slovenski, hrvatski, srpski, bošnjački, crnogorski, makedonski, bugarski Rasprostranjenost slavenskih jezika Pregled slavenskih jezika po uporabnim pismima Slavenski jezici (privatni kod) su podskupina Indoeuropskih jezika (pripadaju i tzv. skupini satem-jezika. Obuhvaća 18 jezika koji čine tri osnovne grane, istočnu, zapadnu i južnu. Nekada su zajedno s baltičkim jezicima uključivani u sada nepriznate baltoslavenske jezike. U indoeuropske jezike spadaju nadalje sa armenskim jezikom, indoiranska skupina, germanski, anatolijska ili luvo-hetitskim jezicima †, italski jezici, keltski, helenski i toharskim jezicima †.

Novi!!: Staroslavenski jezik i Slavenski jezici · Vidi više »

Solun

Solun (grčki: Θεσσαλονίκη, latinično: Thessaloníki) je drugi po veličini grad u Grčkoj.

Novi!!: Staroslavenski jezik i Solun · Vidi više »

Srednji vijek

Karta Europe oko 1000. godine. Srednji vijek označava središnje razdoblje u tradicionalnoj shemi razdoblja europske povijesti.

Novi!!: Staroslavenski jezik i Srednji vijek · Vidi više »

Srpski jezik

Srpski jezik (ISO 639-3) je materinski jezik za najmanje 7.020.550.

Novi!!: Staroslavenski jezik i Srpski jezik · Vidi više »

Staroslavenska morfologija

Staroslavenski ili općeslavenski književni jezik (starobugarski, staromakedonski, crkvenoslavenski, starocrkvenoslavenski) fleksijski je jezik s prilično bogatom gramatikom.

Novi!!: Staroslavenski jezik i Staroslavenska morfologija · Vidi više »

Stjepan Damjanović

Stjepan Damjanović na svečanom predstavljanju novih članova HAZU u Zagrebu 2008. Stjepan Damjanović (Strizivojna, 2. studenog 1946.), hrvatski jezikoslovac, sveučilišni profesor i akademik.

Novi!!: Staroslavenski jezik i Stjepan Damjanović · Vidi više »

Vatroslav Jagić

'''Vatroslav Jagić''' Vatroslav Jagić (Varaždin, 6. srpnja 1838. - Beč, 5. kolovoza 1923.), hrvatski jezikoslovac jugoslavenske vokacije, najznačajniji svjetski slavist druge polovice 19. stoljeća.

Novi!!: Staroslavenski jezik i Vatroslav Jagić · Vidi više »

10. stoljeće

10.

Novi!!: Staroslavenski jezik i 10. stoljeće · Vidi više »

11. stoljeće

11.

Novi!!: Staroslavenski jezik i 11. stoljeće · Vidi više »

12. stoljeće

12.

Novi!!: Staroslavenski jezik i 12. stoljeće · Vidi više »

16. stoljeće

16.

Novi!!: Staroslavenski jezik i 16. stoljeće · Vidi više »

1896.

Bez opisa.

Novi!!: Staroslavenski jezik i 1896. · Vidi više »

862.

Bez opisa.

Novi!!: Staroslavenski jezik i 862. · Vidi više »

863.

Bez opisa.

Novi!!: Staroslavenski jezik i 863. · Vidi više »

885.

Bez opisa.

Novi!!: Staroslavenski jezik i 885. · Vidi više »

9. stoljeće

9.

Novi!!: Staroslavenski jezik i 9. stoljeće · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Starobugarski jezik, Starocrkvenoslavenski, Starocrkvenoslavenski jezik, Staroslavenski.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »