Brže od pregledniku!
35 odnosi: Arheološka kultura, Šagovina Cernička, Ždralovi (Bjelovar), Bjelovar, Domaće govedo, Dunav, Europa, Goveda, Hrvatska, Ječam, Jugoistočna Europa, Kaniška Iva, Keramika, Koze, Lov, Mađarska, Mlađe kameno doba, Ovce, Pšenica, Pepelana, Poljoprivreda, Prave svinje, Proso, Ribolov, Rumunjska, Sarvaš, Slavonski Brod, Srednja Europa, Starčevo, Vinkovci, Vučedol, Zadubravlje, Zemunica, 1939., 1950-ih.
Arheološka kultura
U arheologiji, kultura je način života koji je izgradila neka skupina ili zajednica ljudi na određenom području, a koji se prenosi s naraštaja na naraštaj; također grupa, kulturna grupa, skupina, kulturna skupina.
Novi!!: Starčevačka kultura i Arheološka kultura · Vidi više »
Šagovina Cernička
Šagovina Cernička (lokalni naziv: Šagovina) je naseljeno mjesto u Republici Hrvatskoj u općini Cernik u Brodsko-posavskoj županiji.
Novi!!: Starčevačka kultura i Šagovina Cernička · Vidi više »
Ždralovi (Bjelovar)
Ždralovi su naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Bjelovar, Bjelovarsko-bilogorska županija.
Novi!!: Starčevačka kultura i Ždralovi (Bjelovar) · Vidi više »
Bjelovar
Bjelovar je grad u Hrvatskoj te je ujedno središte Bjelovarsko-bilogorske županije i Bjelovarsko-križevačke biskupije.
Novi!!: Starčevačka kultura i Bjelovar · Vidi više »
Domaće govedo
Domaćim govedom, često jednostavno samo govedom, nazivaju se domesticirani potomci divljeg goveda (Bos taurus).
Novi!!: Starčevačka kultura i Domaće govedo · Vidi više »
Dunav
Dunav je, nakon Volge, druga najduža i druga vodom najbogatija rijeka u Europi, te najduža rijeka u Europskoj uniji.
Novi!!: Starčevačka kultura i Dunav · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Starčevačka kultura i Europa · Vidi više »
Goveda
Skupina Bovinae su potporodica šupljorožaca.
Novi!!: Starčevačka kultura i Goveda · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Starčevačka kultura i Hrvatska · Vidi više »
Ječam
Ječam (lat. Hordeum), biljni rod jednogodišnjih i dvogodišnjih raslinja i trajnica iz porodice trava.
Novi!!: Starčevačka kultura i Ječam · Vidi više »
Jugoistočna Europa
date.
Novi!!: Starčevačka kultura i Jugoistočna Europa · Vidi više »
Kaniška Iva
Kaniška Iva je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Garešnice, Bjelovarsko-bilogorska županija.
Novi!!: Starčevačka kultura i Kaniška Iva · Vidi više »
Keramika
Crijepovi iz Dubrovnika Keramika u stilu fajanse Tehnička keramika: klizni ležaj Keramika dolazi od starogrčke riječi keramikos (grčki: κεραμικός), a ona je označavala glinu za lončarske predmete.
Novi!!: Starčevačka kultura i Keramika · Vidi više »
Koze
Koze (Capra) su rod unutar porodice šupljorožaca koji živi u brdskim područjima Euroaziji i sjevernoj Africi.
Novi!!: Starčevačka kultura i Koze · Vidi više »
Lov
Lovac na jelene u Finskoj Lov je naziv za metode i načine uzgoja, zaštite i lova divljači.
Novi!!: Starčevačka kultura i Lov · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: Starčevačka kultura i Mađarska · Vidi više »
Mlađe kameno doba
Mlađe kameno doba ili neolitik (od grčkih riječi neos.
Novi!!: Starčevačka kultura i Mlađe kameno doba · Vidi više »
Ovce
Ovce (Ovis) su rod iz porodice šupljorožaca.
Novi!!: Starčevačka kultura i Ovce · Vidi više »
Pšenica
Triticum aestivum Triticum monococcum Pšenica (pir, šenulka, lat. Triticum) je biljni rod od kojih se neke vrste uzgajaju širom svijeta.
Novi!!: Starčevačka kultura i Pšenica · Vidi više »
Pepelana
Pepelana je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Suhopolje, Virovitičko-podravska županija.
Novi!!: Starčevačka kultura i Pepelana · Vidi više »
Poljoprivreda
Poljoprivreda Poljoprivreda je sustavni proces proizvodnje tvari za čovjekovu prehranu i ishranu životinja (zovemo ih hrana) te proizvodnje ostalih tvari uzgajanjem biljaka i životinja.
Novi!!: Starčevačka kultura i Poljoprivreda · Vidi više »
Prave svinje
Prave svinje (lat. Suidae), porodica parnoprstaša (Artiodactyla) najstariji i najprimitivniji predstavnici iz podreda Suiformes (Nonruminantia).
Novi!!: Starčevačka kultura i Prave svinje · Vidi više »
Proso
Proso (lat. Panicum), rod jednogodišnjeg raslinja i trajnica iz porodice trava (Poaceae) kojemu pripada preko 270 vrsta.
Novi!!: Starčevačka kultura i Proso · Vidi više »
Ribolov
Bakarcu. Ribarski brod Sejšelski ribar s ulovom Ribari u Bangladešu Kineski ribar hvata ribu uz pomoć ptica kormorana. Ribolov je aktivnost lova riba.
Novi!!: Starčevačka kultura i Ribolov · Vidi više »
Rumunjska
Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.
Novi!!: Starčevačka kultura i Rumunjska · Vidi više »
Sarvaš
Sarvaš je prigradsko naselje grada Osijeka, u Osječko-baranjskoj županiji.
Novi!!: Starčevačka kultura i Sarvaš · Vidi više »
Slavonski Brod
Slavonski Brod jest grad u istočnoj Hrvatskoj te industrijsko, kulturno, upravno, sudsko i financijsko središte Brodsko-posavske županije.
Novi!!: Starčevačka kultura i Slavonski Brod · Vidi više »
Srednja Europa
Pregled europskih regija po kriterijima kulturne sličnosti i po državnim granicama Srednja Europa Narodi srednje Europe Srednja Europa je europska regija slabo definiranih granica, između Zapadne, Istočne i Južne Europe.
Novi!!: Starčevačka kultura i Srednja Europa · Vidi više »
Starčevo
Starčevo (ćir.: Старчево) je grad u općini Pančevu u Južnobanatskom okrugu u Vojvodini.
Novi!!: Starčevačka kultura i Starčevo · Vidi više »
Vinkovci
Vinkovci su grad u sjeveroistočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Starčevačka kultura i Vinkovci · Vidi više »
Vučedol
Vučedol je arheološki lokalitet iz neolitika.
Novi!!: Starčevačka kultura i Vučedol · Vidi više »
Zadubravlje
Zadubravlje je naseljeno mjesto u Republici Hrvatskoj u sastavu općine Garčin u Brodsko-posavskoj županiji.
Novi!!: Starčevačka kultura i Zadubravlje · Vidi više »
Zemunica
Zemunica je poluukopani ili ukopani objekt za stanovanje ljudi, postrojbi i zapovjedništava izvan naselja u hladne dane, kao i za smještaj povrijeđenih i oboljelih sanitetskih etapa i ljudstva u zbjegovima.
Novi!!: Starčevačka kultura i Zemunica · Vidi više »
1939.
Bez opisa.
Novi!!: Starčevačka kultura i 1939. · Vidi više »
1950-ih
Bez opisa.
Novi!!: Starčevačka kultura i 1950-ih · Vidi više »
