Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Stećak

Indeks Stećak

Stoca, 13. – 15. st. Stećak (sinonimi: bilig, kâm, mramor, zlamen, kuća, poznati i kao mramorje, mašeti, grčko groblje, kaursko groblje i divovsko kamenje) je vrsta kamenog srednjovjekovnog nadgrobnog spomenika.

104 odnosi: Aleksandar Solovjev, Alojz Benac, Armenija, Arthur Evans, Šefik Bešlagić, Šekovići, Žabljak, Ćiro Truhelka, Bajina Bašta, Berkovići, Bijača (nekropola), Bileća, Blidinje jezero, Bogumilstvo, Boljuni, Bosansko Kraljevstvo, Bosna i Hercegovina, Cista Velika, Crkva bosanska, Crljivica, Crna Gora, Dimitrije Sergejevski, Dominik Mandić, Dubravko Lovrenović, Dugo polje, Durmitor, Foča, Franjo Rački, Gliptoteka HAZU, Goražde, Hačkar, Hercegovina, Hrvatska, Hrvatska ćirilica, Humska zemlja, Istanbul, Ivan Alduk (arheolog), Jablanica, Kakanj, Kalinovik, Kalufi, Kamen, Katolička Crkva, Kladanj, Konavle, Konjic, Križ, Kupres, Likovna umjetnost u Hrvatskoj, Livno, ..., Ljiljan, Ljubuški, Lov, Marko Vego, Miroslav Krleža, Mramorje, Nekropola, Nekropola Radimlja, Nevesinje, Novakovići, Novi Travnik, Olovo, Osmansko Carstvo, Pale, Park prirode Blidinje, Perućačko jezero, Ples, Plužine, Polumjesec, Povijest Bosne i Hercegovine, Pravoslavna crkva, Prijepolje, Prsten, Putopis, Reljef (umjetnost), Rogatica, Sarajevo, Sarkofag, Sinonim, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Sokolac, Spomenik, Srbija, Srednji vijek, Stećak, Stećci u donjoj Hercegovini, Stela, Stolac (BiH), Stup, Svjetska baština, Trebinje, Trnovo (FBiH), Tuzla, Umjetnost Bosne i Hercegovine, UNESCO, Vrhbosna, Zagreb, Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, 12. stoljeće, 1530., 16. stoljeće, 2. studenoga, 2009., 2016.. Proširite indeks (54 više) »

Aleksandar Solovjev

Aleksandar Vasiljevič Solovjev (Kališ, 18. rujna 1890. – Ženeva, 15. siječnja 1971.), srpski pravnik i povjesničar ruskog podrijetla.

Novi!!: Stećak i Aleksandar Solovjev · Vidi više »

Alojz Benac

Alojz Benac (Plehan, Derventa, 20. listopada 1914. – Sarajevo, 6. ožujka 1992.), bosanskohercegovački arheolog i povjesničar Klasičnu filologiju i arheologiju diplomirao u Beogradu (1937.), doktorirao u Ljubljani (1951.). Radio je u Zemaljskome muzeju BiH 1947.

Novi!!: Stećak i Alojz Benac · Vidi više »

Armenija

Armenija (arm. Հայաստան, Hayastan), službeno Republika Armenija, država je na južnom Kavkazu.

Novi!!: Stećak i Armenija · Vidi više »

Arthur Evans

'''Arthur John Evans''' Arthur John Evans (Nash Mills, 8. srpnja 1851. – Youlbury, 11. srpnja 1941.), britanski arheolog.

Novi!!: Stećak i Arthur Evans · Vidi više »

Šefik Bešlagić

Šefik Bešlagić (Gornja Tuzla, 6. travnja 1908. – Sarajevo, 18. studenoga 1990.) bosanskohercegovački kulturni povjesničar.

Novi!!: Stećak i Šefik Bešlagić · Vidi više »

Šekovići

Šekovići su općina u sjeveroistočnoj BiH, koja administrativno pripada entitetu Republika Srpska.

Novi!!: Stećak i Šekovići · Vidi više »

Žabljak

Hrvatska.

Novi!!: Stećak i Žabljak · Vidi više »

Ćiro Truhelka

Ćiro Truhelka (Osijek, 2. veljače 1865. – Zagreb, 18. rujna 1942.), bio je hrvatski arheolog, povjesničar i povjesničar umjetnosti.

Novi!!: Stećak i Ćiro Truhelka · Vidi više »

Bajina Bašta

Bajina Bašta (srpski: Бајина Башта) je naselje u jugozapadnom dijelu Srbije, na desnoj obali rijeke Drine.

Novi!!: Stećak i Bajina Bašta · Vidi više »

Berkovići

Berkovići su općina u južnom dijelu Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Stećak i Berkovići · Vidi više »

Bijača (nekropola)

Nekropola Bijača nalazi se neposredno uz cestu Ljubuški - Vid, pored mjesta Bijača, na lokalitetu Dilić.

Novi!!: Stećak i Bijača (nekropola) · Vidi više »

Bileća

Bileća je općina u jugoistočnom dijelu Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Stećak i Bileća · Vidi više »

Blidinje jezero

Blidinje jezero ili Blidinjsko jezero je najveće planinsko jezero u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Stećak i Blidinje jezero · Vidi više »

Bogumilstvo

Bogumilstvo je bilo gnostička vjerska sekta koju je osnovao svećenik Bogomil u Prvom Bugarskom Carstvu u vrijeme vladavine cara Petra I. u 10.

Novi!!: Stećak i Bogumilstvo · Vidi više »

Boljuni

Boljuni su jedna od najznačajnijih nekropola stećaka u Bosni i Hercegovni, ali i općenito.

Novi!!: Stećak i Boljuni · Vidi više »

Bosansko Kraljevstvo

Bosansko Kraljevstvo ili Kraljevina Bosna bilo je srednjovjekovno kraljevstvo nastalo iz Bosanske Banovine (1154. – 1377.). Postojalo je od 1377. do 1463. godine.

Novi!!: Stećak i Bosansko Kraljevstvo · Vidi više »

Bosna i Hercegovina

Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.

Novi!!: Stećak i Bosna i Hercegovina · Vidi više »

Cista Velika

Cista Velika je naselje u općini Cista Provo, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Novi!!: Stećak i Cista Velika · Vidi više »

Crkva bosanska

Crkva bosanska (lat. Ecclesia bosniensis) je bila autohtona crkva u Bosni koja je postojala tijekom srednjeg vijeka.

Novi!!: Stećak i Crkva bosanska · Vidi više »

Crljivica

Crljivica je arheološki lokalitet između Ciste Velike i Ciste Provo.

Novi!!: Stećak i Crljivica · Vidi više »

Crna Gora

Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.

Novi!!: Stećak i Crna Gora · Vidi više »

Dimitrije Sergejevski

Dimitrije Sergejevski (Sankt Peterburg, 20. lipnja 1886. – Sarajevo, 10. prosinca 1965.), ruski i bosanskohercegovački arheolog i epigrafičar.

Novi!!: Stećak i Dimitrije Sergejevski · Vidi više »

Dominik Mandić

Dominik Mandić (Lise, Široki Brijeg, 2. prosinca 1889. – Chicago, SAD, 23. kolovoza 1973.), hrvatski povjesničar, crkveni povjesničar i političar, franjevac.

Novi!!: Stećak i Dominik Mandić · Vidi više »

Dubravko Lovrenović

Dubravko Lovrenović (Jajce, 30. kolovoza 1956. – Sarajevo, 17. siječnja 2017.), bosanskohercegovački povjesničar.

Novi!!: Stećak i Dubravko Lovrenović · Vidi više »

Dugo polje

Dugopolje, pogled s istoka Dugo polje ili Dugopolje je krško polje u zapadnoj Hercegovini, između planina Vrana i Čvrsnice.

Novi!!: Stećak i Dugo polje · Vidi više »

Durmitor

Durmitor je planina i nacionalni park u Crnoj Gori.

Novi!!: Stećak i Durmitor · Vidi više »

Foča

Foča je grad i do posljednjeg rata druga površinom po veličini općina u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Stećak i Foča · Vidi više »

Franjo Rački

Franjo Rački (Fužine, 25. studenoga 1828. – Zagreb, 13. veljače 1894.), hrvatski katolički svećenik, povjesničar, publicist, kulturni djelatnik, narodnjački političar, "otac hrvatske moderne kritičke historiografije".

Novi!!: Stećak i Franjo Rački · Vidi više »

Gliptoteka HAZU

Zgrada Gliptoteke u Medvedgradskoj ulici u Zagrebu. Gliptoteka Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti specijalizirani je muzej (umjetnički) s republičkim djelokrugom.

Novi!!: Stećak i Gliptoteka HAZU · Vidi više »

Goražde

Goražde je grad i jedna od tri općine Bosansko-podrinjske županije Goražde, u istočnom dijelu Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Stećak i Goražde · Vidi više »

Hačkar

Hačkar (armenski: Խաչքար za "kameni križ") je kameni spomenik u obliku uspravne ploče s plošnim reljefnim ukrasima, karakterističan za armensku umjetnost.

Novi!!: Stećak i Hačkar · Vidi više »

Hercegovina

86-393-0255-3, zadnje korice Hercegovina je regija na jugu Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Stećak i Hercegovina · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Stećak i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatska ćirilica

Hrvatska ćirilica (poznata i kao bosančicaPero Tutavac, Pravopis hrvatskog jezika:., Priručno izd., Svitlenik, Buenos Aires, 1971., str. 110. Božidar Vidov, Croatian grammar: for upper level secondary schools in emigration.

Novi!!: Stećak i Hrvatska ćirilica · Vidi više »

Humska zemlja

Humska zemlja (Hum, Zahumlje) srednjovjekovno područje smješteno u slijevu Neretve u današnjoj zapadnoj Hercegovini i dijelu istočne Hercegovine.

Novi!!: Stećak i Humska zemlja · Vidi više »

Istanbul

Istanbul (turski: İstanbul), na hrvatskom se još naziva ili nazivao Carigrad, Stambol ili Stambul, grad smješten na Bosporskom tjesnacu, nekadašnja je prijestolnica triju velikih carstava – rimskog (330. – 395.), bizantskog (395. – 1453.) i osmanskog (1453. – 1923.). Nakon osnivanja moderne Republike Turske, Ankara je proglašena njezinim glavnim gradom.

Novi!!: Stećak i Istanbul · Vidi više »

Ivan Alduk (arheolog)

Ivan Alduk (Split, 1976.), hrvatski arheolog i konzervator Institut za povijest umjetnosti.

Novi!!: Stećak i Ivan Alduk (arheolog) · Vidi više »

Jablanica

Jablanica je općina u sjevernoj Hercegovini, u Federaciji BiH.

Novi!!: Stećak i Jablanica · Vidi više »

Kakanj

Kakanj je općina u Bosni i Hercegovini, u srednjoj Bosni.

Novi!!: Stećak i Kakanj · Vidi više »

Kalinovik

Panorama Kalinovika Kalinovik je bosanskohercegovačka općina i gradić koji se nalazi 40 kilometara južno od Sarajeva, a graniči s općinama Foča, Foča-Ustikolina, Konjic, Nevesinje, Gacko, te Trnovo (RS) i Trnovo (FBiH).

Novi!!: Stećak i Kalinovik · Vidi više »

Kalufi

Stećak na nekropoli Kalufi Kalufi su nekropola stećaka iz 14.

Novi!!: Stećak i Kalufi · Vidi više »

Kamen

Kamen nastaje drobljenjem, kalanjem i rezanjem stijena.

Novi!!: Stećak i Kamen · Vidi više »

Katolička Crkva

Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.

Novi!!: Stećak i Katolička Crkva · Vidi više »

Kladanj

Kladanj je grad i općina u Bosni i Hercegovini, u Tuzlanskoj županiji.

Novi!!: Stećak i Kladanj · Vidi više »

Konavle

Konavle su općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Stećak i Konavle · Vidi više »

Konjic

Konjic je grad na krajnjem sjeveru planinske Hercegovine, u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine, u kotlini s obje strane rijeke Neretve i oko ušća Neretvine pritoke Trešanice.

Novi!!: Stećak i Konjic · Vidi više »

Križ

Križ Križ je geometrijski lik koji se sastoji od dvije crte ili pruge koje se sijeku pod kutom od 90°, pri čemu se jedna ili obje crte dijele popola.

Novi!!: Stećak i Križ · Vidi više »

Kupres

Kupres (starije hrvatsko ime Kupris) je općina koja se nalazi Hercegbosanskoj županiji u BiH.

Novi!!: Stećak i Kupres · Vidi više »

Likovna umjetnost u Hrvatskoj

''Vučedolska golubica'', terakota, oko 2000. pr. Kr. Likovna umjetnost u Hrvatskoj je likovna umjetnost na području današnje Republike Hrvatske; umjetnička produkcija Hrvata od srednjeg vijeka do danas.

Novi!!: Stećak i Likovna umjetnost u Hrvatskoj · Vidi više »

Livno

Livno (stariji nazivi: Hlivno,John Van Antwerp Fine, When Ethnicity Did Not Matter in the Balkans, University of Michigan Press, 2006.Marko Vego, Naselja bosanske srednjovjekovne države, Svetlost, 1957.Vjekoslav Klaić, Bribirski knezovi od plemena Šubič do god. 1347, Naklada "Matice hrvatske", 1897. HlijevnoNada Klaić, Ivo Goldstein; Srednjovjekovna Bosna: politički položaj bosanskih vladara do Tvrtkove krunidbe, 1377. g; Grafički zavod Hrvatske, 1989.Zemaljski muzej u Bosni i Hercegovini, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, University of Michigan Press, 2006.) je grad u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Stećak i Livno · Vidi više »

Ljiljan

Ljiljan (liljan, lijer, lat. Lilium) je rod jednosupnica iz porodice ljiljani (Liliaceae), trajnica s lukovicom i nadzemnom stabljikom.

Novi!!: Stećak i Ljiljan · Vidi više »

Ljubuški

Ljubuški je grad u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Stećak i Ljubuški · Vidi više »

Lov

Lovac na jelene u Finskoj Lov je naziv za metode i načine uzgoja, zaštite i lova divljači.

Novi!!: Stećak i Lov · Vidi više »

Marko Vego

Marko Vego (Čapljina, 8. siječnja 1907. – Sarajevo, 27. veljače 1985.) bio je hrvatski i bosanskohercegovački povjesničar i arheolog.

Novi!!: Stećak i Marko Vego · Vidi više »

Miroslav Krleža

Miroslav Krleža (Zagreb, 7. srpnja 1893. – Zagreb, 29. prosinca 1981.), bio je hrvatski književnik i enciklopedist, po mnogima najveći hrvatski pisac 20. stoljeća.

Novi!!: Stećak i Miroslav Krleža · Vidi više »

Mramorje

Nekropola stećaka Mramorje kod PerućcaMramorje je naziv za nekoliko nekropola stećaka od kojih je najpoznatija ona u mjestu Perućac, unutar Nacionalnog parka Tara, između desne obale rijeke Drine i njoj paralalnog magistralnog puta, u samom ulazu u naselje (Zlatiborski upravni okrug, Srbija).

Novi!!: Stećak i Mramorje · Vidi više »

Nekropola

Alanska nekropola u Dargavsu (Sjeverna Osetija-Alanija) Nekropola (od starogrčkog nekrós, "mrtvac" i polis, "grad" ili "grad mrtvih") je groblje ili mjesto gdje se u prošlosti sahranjivalo mrtve.

Novi!!: Stećak i Nekropola · Vidi više »

Nekropola Radimlja

Nekropola stećaka Radimlja (sa sjevera) Nekropola Radimlja je po svojim likovnim odlikama jedna od najvrijednijih i najznačajnijih nekropola stećaka u Bosni i Hercegovini, ali i općenito.

Novi!!: Stećak i Nekropola Radimlja · Vidi više »

Nevesinje

Nevesinje je općina na jugoistoku Bosne i Hercegovine, u istočnoj Hercegovini Nevesinje pripada entitetu Republici Srpskoj.

Novi!!: Stećak i Nevesinje · Vidi više »

Novakovići

BiH.

Novi!!: Stećak i Novakovići · Vidi više »

Novi Travnik

Novi Travnik je općina u središtu Županije Središnja Bosna na nadmorskoj visini od 516 metara.

Novi!!: Stećak i Novi Travnik · Vidi više »

Olovo

Olovo može značiti.

Novi!!: Stećak i Olovo · Vidi više »

Osmansko Carstvo

Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.

Novi!!: Stećak i Osmansko Carstvo · Vidi više »

Pale

Drvena katolička crkva na Palama Pale su naselje u neposrednoj blizini Sarajeva.

Novi!!: Stećak i Pale · Vidi više »

Park prirode Blidinje

Park prirode Blidinje se nalazi u Bosni i Hercegovini u području visokog gorja središnjih Dinarida, i obuhvaća područje planinskih masiva Čvrsnice i Vrana.

Novi!!: Stećak i Park prirode Blidinje · Vidi više »

Perućačko jezero

Perućačko jezero je umjetno jezero na području općine Srebrenice, Bosna i Hercegovina, i području općine Bajine Bašte, Republika Srbija.

Novi!!: Stećak i Perućačko jezero · Vidi više »

Ples

Balet Ples je ritmično pokretanje tijela prema ritmu glazbe (rjeđe bez glazbe), pojedinačno, u parovima ili u skupinama.

Novi!!: Stećak i Ples · Vidi više »

Plužine

Plužine su općina i gradić u Crnoj Gori, centar Pivskog kraja.

Novi!!: Stećak i Plužine · Vidi više »

Polumjesec

Polumjesec Kip polumjeseca na jednom od kvadrata U umjetnosti i simbolizmu, polumjesec je naziv za oblik koji nastaje kada se iz kruga isječe manji krug na način da ostatak bude oblik omeđen dvama lukovima različitih promjera.

Novi!!: Stećak i Polumjesec · Vidi više »

Povijest Bosne i Hercegovine

Povijesna zbivanja na tlu Bosne i Hercegovine traje od davne prošlosti do danas.

Novi!!: Stećak i Povijest Bosne i Hercegovine · Vidi više »

Pravoslavna crkva

Krist Pantokrator, najstarija poznata ikona Krista iz 6. stoljeća, Samostan Svete Katarine na Sinaju, lijeva strana lica prikaz je Kristove savršene božanske prirode, a desna nesavršene ljudske prirode. Pravoslavna crkva jedna je od najstarijih vjerskih organizacija na svijetu i druga je kršćanska crkva po veličini.

Novi!!: Stećak i Pravoslavna crkva · Vidi više »

Prijepolje

Prijepolje (srpski: Пријепоље) je grad u jugozapadnoj Srbiji, a administrativno pripada Zlatiborskom okrugu središte je općine Prijepolje.

Novi!!: Stećak i Prijepolje · Vidi više »

Prsten

Prsten može značiti.

Novi!!: Stećak i Prsten · Vidi više »

Putopis

Putopis je prozna književna vrsta u kojoj su putovanje i izgled proputovanih predjela ili zemalja povod za umjetničko oblikovanje zapažanja, dojmova i razmišljanja o svemu što je putopisca zaokupilo na putovanju.

Novi!!: Stećak i Putopis · Vidi više »

Reljef (umjetnost)

Firentinske katedrale kombinira visoki reljef likova na pozadini u niskom reljefu Reljef u umjetnosti je skulptura koja je integralno vezana za podlogu, te ne predstavlja samostalnu cjelinu, nego je dio većeg umjetničkog sklopa.

Novi!!: Stećak i Reljef (umjetnost) · Vidi više »

Rogatica

Rogatica je grad i općina u jugoistočnoj Bosni, u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Stećak i Rogatica · Vidi više »

Sarajevo

Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Stećak i Sarajevo · Vidi više »

Sarkofag

zagrebačkoj katedrali. Sarkofag (lat. sarcophagus; grč. λίθος σαρκοφάγος lithos sarkophagos 'kamen koji jede, troši meso; kameni lijes'; od σάρξ sárx 'meso', φαγεῖν phagêin 'jesti') je nadgrobni spomenik u obliku sanduka od kamena, osobito mramora, kovine, pečene gline ili drva, redovito oslikan ili urešen reljefima u koji se polaže drveni lijes.

Novi!!: Stećak i Sarkofag · Vidi više »

Sinonim

Sinonimi (grč. synóymos) su leksemi koji pripadaju istoj vrsti riječi, imaju različite izraze, a sadržaj im se potpuno ili djelomično podudara.

Novi!!: Stećak i Sinonim · Vidi više »

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.

Novi!!: Stećak i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »

Sokolac

Sokolac je grad i općina u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Stećak i Sokolac · Vidi više »

Spomenik

Oltar domovine Čakovečkom groblju Spomenik je predmet ili građevina koji služi poticanju sjećanja na osobu (koja je umrla) ili na događaj.

Novi!!: Stećak i Spomenik · Vidi više »

Srbija

Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.

Novi!!: Stećak i Srbija · Vidi više »

Srednji vijek

rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.

Novi!!: Stećak i Srednji vijek · Vidi više »

Stećak

Stoca, 13. – 15. st. Stećak (sinonimi: bilig, kâm, mramor, zlamen, kuća, poznati i kao mramorje, mašeti, grčko groblje, kaursko groblje i divovsko kamenje) je vrsta kamenog srednjovjekovnog nadgrobnog spomenika.

Novi!!: Stećak i Stećak · Vidi više »

Stećci u donjoj Hercegovini

U Donjoj Hercegovini (općine Stolac, Čapljina, Neum i Ravno) očuvan je velik broj nekropola stećaka, među kojima su Radimlja i Boljuni najbogatiji i najpoznatiji.

Novi!!: Stećak i Stećci u donjoj Hercegovini · Vidi više »

Stela

Egipatska pogrebna stela Stela je kamena ili drvena ploča raznovrsnog oblika s ukrasima i natpisima pogrebnog ili spomeničkog karaktera.

Novi!!: Stećak i Stela · Vidi više »

Stolac (BiH)

Stolac je grad u Hercegovini, Bosna i Hercegovina.

Novi!!: Stećak i Stolac (BiH) · Vidi više »

Stup

Ateni Stup (grčki: stílos) je vertikalni konstruktivni element u arhitekturi, nosač kružnog presjeka koji slobodno stoji.

Novi!!: Stećak i Stup · Vidi više »

Svjetska baština

lijevo spomeničke baštine. samostana koji još uvijek djeluje. Na popisu je svjetske baštine od 2002. Uskršnjem otoku dio su nacionalnog parka Rapa Nui koji je na popisu svjetske baštine od 1995. UNESCO-ova Svjetska baština sastoji se od Svjetske kulturne baštine i Svjetske prirodne baštine.

Novi!!: Stećak i Svjetska baština · Vidi više »

Trebinje

Trebinje je grad u Istočnoj Hercegovini, u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Stećak i Trebinje · Vidi više »

Trnovo (FBiH)

Trnovo je općina u Bosni i Hercegovini (Federacija BiH), jedna od 9 u Sarajevskoj županiji.

Novi!!: Stećak i Trnovo (FBiH) · Vidi više »

Tuzla

Tuzla (stari hrvatski naziv: Soli) treći je najveći grad u Bosni i Hercegovini i središte istoimene općine na sjeveroistoku zemlje.

Novi!!: Stećak i Tuzla · Vidi više »

Umjetnost Bosne i Hercegovine

Umjetnost Bosne i Hercegovine podrazumijeva umjetničku produkciju naroda koji žive ili su živjeli na prostorima današnje Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Stećak i Umjetnost Bosne i Hercegovine · Vidi više »

UNESCO

UNESCO (eng.: United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization; hrv.: Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu) specijalizirana je organizacija u sustavu Ujedinjenih naroda, utemeljena 1945. godine.

Novi!!: Stećak i UNESCO · Vidi više »

Vrhbosna

srednjovjekovna država u Vrhbosni u središtu karte Nastanak Vrhbosne širenjem Rame pod Dukljanskom vlašću u doba dinastičkog rata u Hrvatskoj Vrhbosna je srednjovjekovna župa i jezgra srednjovjekovne bosanske države, i uz Vidogošću (područje Vogošće, Ilijaša, Breze i Vareša), Trstivnicu (Kakanj, Bobovac, Sutjeska), Lepenicu (Fojnica, Kreševo, Kiseljak), Lašvu (Travnik, Vitez) i Brod (na području Zenice) tvorila je prvotnu Bosnu.

Novi!!: Stećak i Vrhbosna · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Novi!!: Stećak i Zagreb · Vidi više »

Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine

Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine u Sarajevu je muzejska institucija u Bosni i Hercegovini, osnovana 1888. godine, za vrijeme Austro-Ugarske vladavine.

Novi!!: Stećak i Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine · Vidi više »

12. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Stećak i 12. stoljeće · Vidi više »

1530.

Bez opisa.

Novi!!: Stećak i 1530. · Vidi više »

16. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Stećak i 16. stoljeće · Vidi više »

2. studenoga

2.

Novi!!: Stećak i 2. studenoga · Vidi više »

2009.

2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.

Novi!!: Stećak i 2009. · Vidi više »

2016.

Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.

Novi!!: Stećak i 2016. · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Bilig, Stećci.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »