Brže od pregledniku!
21 odnosi: Asim Ferhatović, Bosna i Hercegovina, Filozofski fakultet u Sarajevu, Franjo Boras, Hrvatska, Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine, Hrvatsko kulturno društvo Napredak, Ivo Komšić, Krešimir Zubak, Leksikon hrvatskih književnika BiH od najstarijih vremena do danas, Matica hrvatska, Mirko Marjanović, Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, Socijaldemokratska unija Bosne i Hercegovine, 1. ožujka, 19. prosinca, 1939., 1992., 1996., 5. listopada.
Asim Ferhatović
Asim Ferhatović Hase (Sarajevo, 24. siječnja 1933. – Sarajevo, 23. siječnja 1987.), bio je bosanskohercegovački nogometaš.
Novi!!: Stjepan Kljuić i Asim Ferhatović · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Stjepan Kljuić i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Filozofski fakultet u Sarajevu
Zgrada Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Filozofski fakultet u Sarajevu je visokoobrazovna ustanova iz Sarajeva.
Novi!!: Stjepan Kljuić i Filozofski fakultet u Sarajevu · Vidi više »
Franjo Boras
Franjo Boras (Vitina, Ljubuški, 12. veljače 1927. – Mostar, 24. svibnja 2023.) bio je bosanskohercegovački političar hrvatske nacionalnosti s početka 1990-ih godina.
Novi!!: Stjepan Kljuić i Franjo Boras · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Stjepan Kljuić i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine
Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine (kratica: HDZ BiH) je parlamentarna politička stranka u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Stjepan Kljuić i Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine · Vidi više »
Hrvatsko kulturno društvo Napredak
Hrvatsko kulturno društvo Napredak (HKD Napredak), središnja je kulturna ustanova bosanskohercegovačkih Hrvata.
Novi!!: Stjepan Kljuić i Hrvatsko kulturno društvo Napredak · Vidi više »
Ivo Komšić
Dr.
Novi!!: Stjepan Kljuić i Ivo Komšić · Vidi više »
Krešimir Zubak
Krešimir Zubak (Doboj, 25. siječnja 1947.), hrvatski bosanskohercegovački političar, prvi predsjednik Federacije BiH i prvi hrvatski član Predsjedništva BiH.
Novi!!: Stjepan Kljuić i Krešimir Zubak · Vidi više »
Leksikon hrvatskih književnika BiH od najstarijih vremena do danas
Leksikon hrvatskih književnika Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do danas leksikografsko je djelo hrvatskog književnika Mirka Marjanovića.
Novi!!: Stjepan Kljuić i Leksikon hrvatskih književnika BiH od najstarijih vremena do danas · Vidi više »
Matica hrvatska
Zgrada u Zagrebu, sjedište Matice hrvatske Matica hrvatska jedna je od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova.
Novi!!: Stjepan Kljuić i Matica hrvatska · Vidi više »
Mirko Marjanović
Mirko Marjanović (Gornja Tramošnica, Gradačac, 13. srpnja 1940. - Sarajevo, 28. svibnja 2023.), pripovjedač, romanopisac, književni i likovni kritičar.
Novi!!: Stjepan Kljuić i Mirko Marjanović · Vidi više »
Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine
Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine je bilo najviši izvršni organ Republike Bosna i Hercegovina od proglašenja njene nezavisnosti do Daytonskog sporazuma.
Novi!!: Stjepan Kljuić i Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine · Vidi više »
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Stjepan Kljuić i Sarajevo · Vidi više »
Socijaldemokratska unija Bosne i Hercegovine
Socijaldemokratska unija Bosne i Hercegovine politička je stranka nastala 2002. godine istupanjem dijela članstva iz Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Stjepan Kljuić i Socijaldemokratska unija Bosne i Hercegovine · Vidi više »
1. ožujka
1.
Novi!!: Stjepan Kljuić i 1. ožujka · Vidi više »
19. prosinca
19.
Novi!!: Stjepan Kljuić i 19. prosinca · Vidi više »
1939.
Bez opisa.
Novi!!: Stjepan Kljuić i 1939. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: Stjepan Kljuić i 1992. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: Stjepan Kljuić i 1996. · Vidi više »
5. listopada
5.
Novi!!: Stjepan Kljuić i 5. listopada · Vidi više »
