Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Stogodišnji rat

Indeks Stogodišnji rat

Stogodišnji rat bio je isprekidan ratni sukob između Kraljevine Engleske i Kraljevine Francuske koji je trajao 116 godina i to od 1337.

138 odnosi: Akvitanija, Anglosasi, Aragonija, Škotska, Španjolska, Češka, Bajona, Barut, Bitka kod Poitiersa, Bog, Bordeaux, Bretanja, Burgundija, Caen, Calais, Edvard Crni Kraljević, Edvard II., Edvard III., Engleska, Englezi, Europa, Feud, Feudalizam, Filip VI., kralj Francuske, Flandrija, Framcuska, Francuski jezik, Francuzi, Genova, Građanski rat, Hainaut, Haringe, Henrik II., kralj Engleske, Henrik IV., kralj Engleske, Henrik V., kralj Engleske, Henrik VI., kralj Engleske, Ivan II., francuski kralj, Ivana Orleanska, Izabela Francuska (1292.-1358.), Karlo IV., kralj Francuske, Karlo V., kralj Francuske, Karlo VI., kralj Francuske, Karlo VII., kralj Francuske, Kraljevina Navara, Kruna Kastilije, Kuga, La Manche, Loire, London, Luj VII., kralj Francuske, ..., Luk (oružje), Luksemburg, Nizozemska, Normandija, Normani, Orléans, Pariz, Portugal, Ratovi dviju ruža, Reims, Rikard II., Rouen, Samostrel, Seine, Srednji vijek, Staroengleski jezik, Strijela, Top, Vazal, Vilim I. Osvajač, Vitez (naslov), Wales, 11. stoljeće, 12. listopada, 12. veljače, 1308., 1312., 1328., 1329., 1337., 1340., 1341., 1345., 1346., 1347., 1348., 1350., 1351., 1356., 1358., 1360., 1364., 1366., 1367., 1369., 1370., 1372., 1375., 1376., 1377., 1380., 1389., 1410., 1413., 1414., 1415., 1416., 1417., 1418., 1419., 1420., 1421., 1422., 1423., 1424., 1426., 1428., 1429., 1435., 1436., 1437., 1439., 1440., 1449., 1450., 1451., 1453., 17. kolovoza, 17. srpnja, 22. ožujka, 24. lipnja, 25. listopada, 26. kolovoza, 29. rujna, 31. srpnja, 6. ožujka, 6. srpnja, 8. svibnja. Proširite indeks (88 više) »

Akvitanija

Ovo je članak o francuskoj regiji Akvitaniji.

Novi!!: Stogodišnji rat i Akvitanija · Vidi više »

Anglosasi

Anglosasi ili Anglosaksonci, germanska plemena (Angli, Sasi, Juti) koja su u 5. i 6. stoljeću prodrla u Britaniju i naselila se u njoj.

Novi!!: Stogodišnji rat i Anglosasi · Vidi više »

Aragonija

Aragonija (špa. Aragón) je španjolska autonomna zajednica, nekadašnja je povijesna regija i kraljevina, koja zauzima središnji dio doline rijeke Ebro.

Novi!!: Stogodišnji rat i Aragonija · Vidi više »

Škotska

Škotska (škotski gaelski Alba, latinski: Caledonia, engleski: Scotland) je dio Ujedinjenog Kraljevstva. Najsjeverniji dio otoka Velike Britanije; s otočjem Hebridi, Orkney i Shetland obuhvaća 77.180 km², a s unutarnjim vodama 78.764 km². Škotska je 1980. godine imala 5.153.000 stanovnika. Gustoća iznosi 65 stanovnika na km². Najgušće je naseljeno središnje područje. Političko, industrijsko i kulturno središte je Edinburgh (1981. godine - 419.200 stanovnika). Na zapadu i sjeveru dopire do Atlantskog oceana, a na istoku do Sjevernog mora. Od Engleske je dijeli granična crta koja se proteže od ušća rijeke Tweed do zaljeva Solay. Za Škotsku je kerakteristična razvedenost obale, osobito zapadne, po čemu se znatno razlikuje od Engleske. Na istočnoj obali duboko su se usjekli zaljevi Firth of Forth i Moray Firth. Škotska se uglavnom dijeli na južni, središnji i sjeverni dio. Južni dio obuhvaća Južno visočje s graničnim gorjem Cheviot, građenim pretežno od starih stijena. Središnji dio sastoji se od niza depresija, koje se nastavljaju u Firth of Clyde, Firth of Forth i Firth of Tay. Njima je odvojeno brdovito područje na jugu od granitnih ravnjaka gorja Grampian na sjeveru s najvišim vrhom britanskog otočja Ben Nevis, 1343 m. Udolina Glen More s nizom jezera rastavlja gorje Grampain od sjevernog visočja (Northern Highlands). Sjeverni dio zaprema Škotsko visočje, koje na krajnjem sjeveru prelazi u obalnu ravnicu. Osnovne su privredne grane rudarstvo i industrija. Iskorištavaju se ležišta ugljena, koja daju oko 10% ukupne britanske proizvodnje, željezne, bakrene i olovne rude. Velike količine električne energije potječu iz hidroelektrana i iz nuklearnih elektrana. Uz metalurgiju razvila se metalna industrija s brodogradnjom, proizvodnjom strojeva i sl. Poznata je dobro razvijena tekstilna (pamučna, vunena, prerada jute) i dr., prehrambena (proizvodnja viskija), kemijska i petrokemijska industrija s velikim rafinerijskim središtem u Grangemouthu, do kojeg vodi naftovod iz ležišta Forties u podmorju Sjevernog mora (preko Crudena Baya i Aberdeena). Važnu privrednu granu predstavlja i stočarstvo, osobito uzgoj goveda i ovaca. Oko 25% obrađenih površina nalazi se pod žitaricama (zob, pšenica, ječam) i industrijskim biljkama. U priobalnim vodama dobro razvijeno je ribarstvo; poznate su ribarske luke Aberdeen, Peterhead i Banff. Vrlo su atraktivne trgovačke luke Glasgow i Dundee. Glavno prometno središte jest Edinburgh. Sve veću ulogu ima turizam.

Novi!!: Stogodišnji rat i Škotska · Vidi više »

Španjolska

Kraljevina Španjolska (španjolski: Reino de España, katalonski: Regne d'Espanya, baskijski: Espainiako Erresuma, okcitanski: Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom, te s britanskom kolonijom Gibraltar na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga.

Novi!!: Stogodišnji rat i Španjolska · Vidi više »

Češka

Češka Republika (Česká republika), ili samo Češka (češki: Česko) je država u Srednjoj Europi koja graniči s Poljskom na sjeveroistoku, Slovačkom na jugoistoku, Austrijom na jugu i Njemačkom na zapadu i sjeverozapadu.

Novi!!: Stogodišnji rat i Češka · Vidi više »

Bajona

Bajona (francuski:Bayonne, baskijski: Baiona) je gradu Francuskoj, glavni grad povijesne pokrajine Lapurdija.

Novi!!: Stogodišnji rat i Bajona · Vidi više »

Barut

Zrnca bezdimnog baruta Barut je pirotehnička smjesa sljedećeg sastava.

Novi!!: Stogodišnji rat i Barut · Vidi više »

Bitka kod Poitiersa

Bitka kod Poitiersa (732). Bitka kod Poitiersa ili Bitka kod Toursa odigrala se 10. listopada 732.

Novi!!: Stogodišnji rat i Bitka kod Poitiersa · Vidi više »

Bog

ateizmu u svrhu aludiranja na Boga ili ismijavanja njegova postojanja. Bog je jedan od termina koji opisuje savršeno, nadljudsko biće, za koje se vjeruje da je stvoritelj svijeta i upravljač čovjekove sudbine.

Novi!!: Stogodišnji rat i Bog · Vidi više »

Bordeaux

Bordeaux (na okcitanskom gaskonjskom: Bordèu) grad je na jugozapadu Francuske, te prijestolnica regije Nova-Akvitanija i departmana Gironde.

Novi!!: Stogodišnji rat i Bordeaux · Vidi više »

Bretanja

Bretanja (fra. Bretagne; bre. Breizh; gal. Bertaèyn), je regija koja se nalazi na sjeverozapadu Francuske.

Novi!!: Stogodišnji rat i Bretanja · Vidi više »

Burgundija

Burgundija (fra. Bourgogne) je pokrajina Francuske koja se sastoji od četiri departmana: Yonne (89), Côte-d'Or (21), Nièvre (58) i Saône-et-Loire (71).

Novi!!: Stogodišnji rat i Burgundija · Vidi više »

Caen

Caen (izgovor:, slično kao Cannes) grad je u francuskoj pokrajini Donjoj Normandiji, udaljen 10 km od La Manchea, s kojim ga povezuje Canal de Caen à la Mer, kanal izgrađen u vrijeme Napoleona III. Kroz grad protječe rijeka Orne.

Novi!!: Stogodišnji rat i Caen · Vidi više »

Calais

Calais je grad i luka koji je smješten na sjeveru Francuske.

Novi!!: Stogodišnji rat i Calais · Vidi više »

Edvard Crni Kraljević

'''Edward Crni Princ''' Edvard Crni Princ (Woodstock, Oxfordshire, 15. lipnja 1330. - Westminsterska opatija, London, 8. lipnja 1376), sin engleskog kralja Edvarda III, otac engleskog kralja Rikarda II.

Novi!!: Stogodišnji rat i Edvard Crni Kraljević · Vidi više »

Edvard II.

Edvard II. (dvorac Caernarfon, Wales, 25. travnja 1284. - dvorac Berkeley, 21. rujna 1327.) bio je engleski kralj, a poznat je i kao Edvard Caernarfonski.

Novi!!: Stogodišnji rat i Edvard II. · Vidi više »

Edvard III.

Edvard III. (13. studenog 1312., - 21. lipnja 1377.), engleski kralj.

Novi!!: Stogodišnji rat i Edvard III. · Vidi više »

Engleska

Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je zemlja koja je dio Ujedinjenog Kraljevstva. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 83% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.

Novi!!: Stogodišnji rat i Engleska · Vidi više »

Englezi

Englezi su narod germanske grane indoeuropske etno-lingvističke porodice porijeklom od starih germanskih plemena Angla, Sasa i Juta, koji u 5.

Novi!!: Stogodišnji rat i Englezi · Vidi više »

Europa

Europa je zapadni dio Euroazije.

Novi!!: Stogodišnji rat i Europa · Vidi više »

Feud

Posjed dobiven za vojnu službu ili drugu obvezu u srednjem vijeku nazivao se feud ili leno.

Novi!!: Stogodišnji rat i Feud · Vidi više »

Feudalizam

Dvorac Veliki Tabor Feudalizam je naziv za oblik društvenog odnosa koji je prevladavao u srednjem vijeku, a činili su ga feudalci (zemljoposjednici - nasljednici robovlasnika u robovlasničkim društvima odnosno plemenskih poglavara u plemenskim zajednicama), zakupnici i feudi - zemlja koju su seljaci zakupljivali od feudalaca.

Novi!!: Stogodišnji rat i Feudalizam · Vidi više »

Filip VI., kralj Francuske

'''Filip VI.''' Filip VI., (Fontainebleau, 1293 - Reims, 22. kolovoza 1350.), francuski kralj od 1328. - 1350. godine.

Novi!!: Stogodišnji rat i Filip VI., kralj Francuske · Vidi više »

Flandrija

Pokrajine u Flandriji (Flamanskoj) Flandrija ili Flamanska je jedna od triju regija u Belgiji.

Novi!!: Stogodišnji rat i Flandrija · Vidi više »

Framcuska

Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske Unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.

Novi!!: Stogodišnji rat i Framcuska · Vidi više »

Francuski jezik

Francuski jezik u svijetu: -tamno plavo: materinji jezik;-plavo: administrativni jezik;-svijetloplavo: jezik kulture;-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.

Novi!!: Stogodišnji rat i Francuski jezik · Vidi više »

Francuzi

Francuzi (franc. les Français).

Novi!!: Stogodišnji rat i Francuzi · Vidi više »

Genova

Genova (ligurski jezik: Zena) je grad u sjevernoj Italiji, glavni grad pokrajine Genova i regije Ligurija.

Novi!!: Stogodišnji rat i Genova · Vidi više »

Građanski rat

Građanski rat je oružana borba antagonističkih društvenih grupa unutar jedne države, borba građana koji su bili potčinjeni istoj državnoj vlasti.

Novi!!: Stogodišnji rat i Građanski rat · Vidi više »

Hainaut

* Grofovija Hainaut, bivša grofovija nastala u 9.

Novi!!: Stogodišnji rat i Hainaut · Vidi više »

Haringe

Atlantska haringa Haringe, naziv za skupinu različitih riba koje žive uglavnom u morima i malog su ili srednjeg rasta iz porodice srdeljki ili clupeidae.

Novi!!: Stogodišnji rat i Haringe · Vidi više »

Henrik II., kralj Engleske

Henrik II. (Le Mans, 5. ožujka 1133. - Chinon, 6. srpnja 1189.) bio je engleski kralj.

Novi!!: Stogodišnji rat i Henrik II., kralj Engleske · Vidi više »

Henrik IV., kralj Engleske

Henrik IV. (dvorac u Bolingbrokeu, 3. travnja 1367. - 20. ožujka 1413.), engleski kralj Poznat je i pod imenom Henry Bolingbrokeski budući da je rođen u Bolingbrokeskom dvorcu.

Novi!!: Stogodišnji rat i Henrik IV., kralj Engleske · Vidi više »

Henrik V., kralj Engleske

'''Henrik V.''' Henrik V. (Monmouth, Wales, 16. rujna 1387. - Meaux, 31. kolovoza 1422. godine), engleski kralj.

Novi!!: Stogodišnji rat i Henrik V., kralj Engleske · Vidi više »

Henrik VI., kralj Engleske

'''Henrik VI''', kralj Engleske i Francuske Henrik VI. (Dvorac Windsor 6. prosinca 1421. - London Tower 21./22. svibnja 1471.), engleski kralj od 1422 - 1461.

Novi!!: Stogodišnji rat i Henrik VI., kralj Engleske · Vidi više »

Ivan II., francuski kralj

'''Ivan II. Dobri''' Ivan II.

Novi!!: Stogodišnji rat i Ivan II., francuski kralj · Vidi više »

Ivana Orleanska

Ivána Orleánska (fr. Jeanne d'Arc; Domrémy, 6. siječnja 1412. - Rouen, 30. svibnja 1431.), francuska heroina i svetica rimokatoličke crkve.

Novi!!: Stogodišnji rat i Ivana Orleanska · Vidi više »

Izabela Francuska (1292.-1358.)

Izabela Francuska, Isabelle de Valois, "žena-vuk" (1292. - 22. kolovoza 1358.) je bila supruga kralja Engleske Edvarda II.

Novi!!: Stogodišnji rat i Izabela Francuska (1292.-1358.) · Vidi više »

Karlo IV., kralj Francuske

Karlo IV., kralj Francuske Karlo IV.

Novi!!: Stogodišnji rat i Karlo IV., kralj Francuske · Vidi više »

Karlo V., kralj Francuske

Karlo V. Mudri (Vincennes, 21. siječnja 1338. - Nogent-sur-Marne, 16. rujna 1380.), francuski kralj od 1364.

Novi!!: Stogodišnji rat i Karlo V., kralj Francuske · Vidi više »

Karlo VI., kralj Francuske

Karlo VI., kralj Francuske Karlo VI.

Novi!!: Stogodišnji rat i Karlo VI., kralj Francuske · Vidi više »

Karlo VII., kralj Francuske

Karlo VII. Pobjednik Karlo VII.

Novi!!: Stogodišnji rat i Karlo VII., kralj Francuske · Vidi više »

Kraljevina Navara

Kraljevina Navara (bas. Nafarroako Erresuma, špa. Reino de Navarra, fra. Royaume de Navare, lat. Regnum Navarrae), prvotno Kraljevina Pamplona, bila je monarhija čiji je teritorij zauzimao zemlje s obje strane Pirineja na njihovoj atlantskoj strani.

Novi!!: Stogodišnji rat i Kraljevina Navara · Vidi više »

Kruna Kastilije

Zastava Krune Kastilije Kruna Kastilije je nastala 1230.

Novi!!: Stogodišnji rat i Kruna Kastilije · Vidi više »

Kuga

Kuga (pestis, bubonska kuga, crna smrt) je akutna, teška infekcija koja se najčešće pojavljuje u bubonskom obliku ili u obliku pneumonije, a uzrokovana je bakterijom Yersinia pestis.

Novi!!: Stogodišnji rat i Kuga · Vidi više »

La Manche

Karta La Manchea La Manche (francuski: rukavac) (engleski: English Channel) je dio Atlantskog oceana koji odvaja otok Veliku Britaniju od sjeverne Francuske te spaja Atlantski ocean i Sjeverno more.

Novi!!: Stogodišnji rat i La Manche · Vidi više »

Loire

Loire (u hrvatskim tekstovima i kroatizirano Loara, francuski izgovor ​; okcitanski: Léger; bretonski: Liger) je svojom dužinom od 1020 km najduža rijeka u Francuskoj.

Novi!!: Stogodišnji rat i Loire · Vidi više »

London

London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva.

Novi!!: Stogodišnji rat i London · Vidi više »

Luj VII., kralj Francuske

Luj VII. (1120. - 18. rujna 1180.), francuski kralj od 1137.

Novi!!: Stogodišnji rat i Luj VII., kralj Francuske · Vidi više »

Luk (oružje)

Moderni luk Luk je vrsta oružja, danas uglavnom dio sportske opreme za streličarstvo.

Novi!!: Stogodišnji rat i Luk (oružje) · Vidi više »

Luksemburg

Veliko Vojvodstvo Luksemburg (luks.: Groussherzogtom Lëtzebuerg, njem.: Grossherzogtum Luxemburg, fra.: Grand-Duché de Luxembourg) je država u zapadnoj Europi. Graniči s Njemačkom na istoku, Francuskom na jugu i Belgijom na zapadu i sjeveru. Jedan je od 6 država osnivača Europske unije.

Novi!!: Stogodišnji rat i Luksemburg · Vidi više »

Nizozemska

Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568-1648) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Niskih Zemalja. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno sa Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.

Novi!!: Stogodišnji rat i Nizozemska · Vidi više »

Normandija

Normandija (francuski: Normandie, normandijski: Normaundie), bivša je država u Europi i povijesna pokrajina u Francuskoj na obali La Mancha.

Novi!!: Stogodišnji rat i Normandija · Vidi više »

Normani

Viktorijanski (1837.–1901.) prikaz Normana. Normani, germanski narod (zvani i Vikinzi).

Novi!!: Stogodišnji rat i Normani · Vidi više »

Orléans

Orléans je grad u Francuskoj, oko 130 kilometara jugozapadno od Pariza.

Novi!!: Stogodišnji rat i Orléans · Vidi više »

Pariz

Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.

Novi!!: Stogodišnji rat i Pariz · Vidi više »

Portugal

Portugal je država na zapadu Europe, na istoku i sjeveru graniči sa Španjolskom, a na zapadu i jugu izlazi na Atlantski ocean.

Novi!!: Stogodišnji rat i Portugal · Vidi više »

Ratovi dviju ruža

'''Bijela ruža kuće York''' '''Crvena ruža kuće Lancaster''' Ratovi dviju ruža, vođeni između 1455.

Novi!!: Stogodišnji rat i Ratovi dviju ruža · Vidi više »

Reims

Reims je grad na sjeveroistoku Francuske, oko 140 km od Pariza.

Novi!!: Stogodišnji rat i Reims · Vidi više »

Rikard II.

Rikard II. (Bordeaux, 6. siječnja 1367. - dvorac Pontefract u Zapadnom Yorkshireu, 14. veljače 1400.), engleski kralj.

Novi!!: Stogodišnji rat i Rikard II. · Vidi više »

Rouen

Rouen (fonet.) je povijesno gledano glavni grad Normandije.

Novi!!: Stogodišnji rat i Rouen · Vidi više »

Samostrel

Srednjovjekovni ratnik priprema samostrel za upotrebu Samostrel ili samostrijel je hladno oružje s tetivom, namijenjeno borbi, sportu i lovu.

Novi!!: Stogodišnji rat i Samostrel · Vidi više »

Seine

Rijeka Seine s Eiffelovog tornja u Parizu Seine (Sena) je rijeka u sjevernoj Francuskoj.

Novi!!: Stogodišnji rat i Seine · Vidi više »

Srednji vijek

Karta Europe oko 1000. godine. Srednji vijek označava središnje razdoblje u tradicionalnoj shemi razdoblja europske povijesti.

Novi!!: Stogodišnji rat i Srednji vijek · Vidi više »

Staroengleski jezik

Staroengleski jezik ili anglosaski jezik (ISO 639-3:; Angel-sächsisch), povijesni indoeuropski jezik koji se između 450.-1100.

Novi!!: Stogodišnji rat i Staroengleski jezik · Vidi više »

Strijela

Strijele Strijela je drveni ili metalni štap (šipka) s kamenim ili metalnim šiljkom, koja se izbacuje iz luka ili samostrela.

Novi!!: Stogodišnji rat i Strijela · Vidi više »

Top

Top Brodski topovi Mark 45 top Top je ime za bilo koje cijevno oružje koje je namijenjeno za bacanje teških projektila na veliku udaljenost.

Novi!!: Stogodišnji rat i Top · Vidi više »

Vazal

'''Vazal priseže na odanost svom gospodaru''' Vazal ili lenski gospodar bio je srednjovjekovni plemić i feudalac koji se nalazio u dvostrano obvezujućem odnosu sa svojim nadređenim lenskim gospodarem i feudalcem.

Novi!!: Stogodišnji rat i Vazal · Vidi više »

Vilim I. Osvajač

Vilim I. Osvajač (1027. ili 1028. - 1087.) (eng. William the Conqueror, fr. Guillaume le Conquérant, staroengleski: Willelm of Normandige, Willelm Gehīersumiend) bio je normandijski vojvoda (od 1035., kao Vilim II.) i engleski kralj (1066. - 1087., kao Vilim I.). Izveo je zadnju uspješnu invaziju na Britaniju.

Novi!!: Stogodišnji rat i Vilim I. Osvajač · Vidi više »

Vitez (naslov)

gotičkom stilu Čakovcu Vitez je bilo ime za vojnika koji je slijedio plemića ili ime za plemića koji je slijedio kralja u vojni pohod (rat).

Novi!!: Stogodišnji rat i Vitez (naslov) · Vidi više »

Wales

Wales (vel. Cymru) je jedna od četiri države koja čini Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske. Nalazi se na jugozapadu britanskog otoka i ima izlaz na Irsko more. Wales nije politički neovisan od 1282. godine. To je keltska regija u kojoj se govori i velškim jezikom iako su keltski elementi u Engleskoj i Škotskoj gotovo iščezli. Zaštitnik Walesa je Sveti David.

Novi!!: Stogodišnji rat i Wales · Vidi više »

11. stoljeće

11.

Novi!!: Stogodišnji rat i 11. stoljeće · Vidi više »

12. listopada

12.

Novi!!: Stogodišnji rat i 12. listopada · Vidi više »

12. veljače

12.

Novi!!: Stogodišnji rat i 12. veljače · Vidi više »

1308.

Bez opisa.

Novi!!: Stogodišnji rat i 1308. · Vidi više »

1312.

Bez opisa.

Novi!!: Stogodišnji rat i 1312. · Vidi više »

1328.

Bez opisa.

Novi!!: Stogodišnji rat i 1328. · Vidi više »

1329.

Bez opisa.

Novi!!: Stogodišnji rat i 1329. · Vidi više »

1337.

Bez opisa.

Novi!!: Stogodišnji rat i 1337. · Vidi više »

1340.

Bez opisa.

Novi!!: Stogodišnji rat i 1340. · Vidi više »

1341.

Bez opisa.

Novi!!: Stogodišnji rat i 1341. · Vidi više »

1345.

Bez opisa.

Novi!!: Stogodišnji rat i 1345. · Vidi više »

1346.

Bez opisa.

Novi!!: Stogodišnji rat i 1346. · Vidi više »

1347.

Bez opisa.

Novi!!: Stogodišnji rat i 1347. · Vidi više »

1348.

Bez opisa.

Novi!!: Stogodišnji rat i 1348. · Vidi više »

1350.

Bez opisa.

Novi!!: Stogodišnji rat i 1350. · Vidi više »

1351.

Bez opisa.

Novi!!: Stogodišnji rat i 1351. · Vidi više »

1356.

Bez opisa.

Novi!!: Stogodišnji rat i 1356. · Vidi više »

1358.

Bez opisa.

Novi!!: Stogodišnji rat i 1358. · Vidi više »

1360.

Bez opisa.

Novi!!: Stogodišnji rat i 1360. · Vidi više »

1364.

Bez opisa.

Novi!!: Stogodišnji rat i 1364. · Vidi više »

1366.

Bez opisa.

Novi!!: Stogodišnji rat i 1366. · Vidi više »

1367.

Bez opisa.

Novi!!: Stogodišnji rat i 1367. · Vidi više »

1369.

Bez opisa.

Novi!!: Stogodišnji rat i 1369. · Vidi više »

1370.

Bez opisa.

Novi!!: Stogodišnji rat i 1370. · Vidi više »

1372.

Bez opisa.

Novi!!: Stogodišnji rat i 1372. · Vidi više »

1375.

Bez opisa.

Novi!!: Stogodišnji rat i 1375. · Vidi više »

1376.

Bez opisa.

Novi!!: Stogodišnji rat i 1376. · Vidi više »

1377.

Bez opisa.

Novi!!: Stogodišnji rat i 1377. · Vidi više »

1380.

Bez opisa.

Novi!!: Stogodišnji rat i 1380. · Vidi više »

1389.

Bez opisa.

Novi!!: Stogodišnji rat i 1389. · Vidi više »

1410.

Bez opisa.

Novi!!: Stogodišnji rat i 1410. · Vidi više »

1413.

Bez opisa.

Novi!!: Stogodišnji rat i 1413. · Vidi više »

1414.

Bez opisa.

Novi!!: Stogodišnji rat i 1414. · Vidi više »

1415.

Bez opisa.

Novi!!: Stogodišnji rat i 1415. · Vidi više »

1416.

Bez opisa.

Novi!!: Stogodišnji rat i 1416. · Vidi više »

1417.

Bez opisa.

Novi!!: Stogodišnji rat i 1417. · Vidi više »

1418.

Bez opisa.

Novi!!: Stogodišnji rat i 1418. · Vidi više »

1419.

Bez opisa.

Novi!!: Stogodišnji rat i 1419. · Vidi više »

1420.

Bez opisa.

Novi!!: Stogodišnji rat i 1420. · Vidi više »

1421.

Bez opisa.

Novi!!: Stogodišnji rat i 1421. · Vidi više »

1422.

Bez opisa.

Novi!!: Stogodišnji rat i 1422. · Vidi više »

1423.

Bez opisa.

Novi!!: Stogodišnji rat i 1423. · Vidi više »

1424.

Bez opisa.

Novi!!: Stogodišnji rat i 1424. · Vidi više »

1426.

Bez opisa.

Novi!!: Stogodišnji rat i 1426. · Vidi više »

1428.

Bez opisa.

Novi!!: Stogodišnji rat i 1428. · Vidi više »

1429.

Bez opisa.

Novi!!: Stogodišnji rat i 1429. · Vidi više »

1435.

Bez opisa.

Novi!!: Stogodišnji rat i 1435. · Vidi više »

1436.

Bez opisa.

Novi!!: Stogodišnji rat i 1436. · Vidi više »

1437.

Bez opisa.

Novi!!: Stogodišnji rat i 1437. · Vidi više »

1439.

Bez opisa.

Novi!!: Stogodišnji rat i 1439. · Vidi više »

1440.

Bez opisa.

Novi!!: Stogodišnji rat i 1440. · Vidi više »

1449.

Bez opisa.

Novi!!: Stogodišnji rat i 1449. · Vidi više »

1450.

Tempio Malatestiano.

Novi!!: Stogodišnji rat i 1450. · Vidi više »

1451.

Bez opisa.

Novi!!: Stogodišnji rat i 1451. · Vidi više »

1453.

Bez opisa.

Novi!!: Stogodišnji rat i 1453. · Vidi više »

17. kolovoza

17.

Novi!!: Stogodišnji rat i 17. kolovoza · Vidi više »

17. srpnja

17.

Novi!!: Stogodišnji rat i 17. srpnja · Vidi više »

22. ožujka

22.

Novi!!: Stogodišnji rat i 22. ožujka · Vidi više »

24. lipnja

24.

Novi!!: Stogodišnji rat i 24. lipnja · Vidi više »

25. listopada

25.

Novi!!: Stogodišnji rat i 25. listopada · Vidi više »

26. kolovoza

26.

Novi!!: Stogodišnji rat i 26. kolovoza · Vidi više »

29. rujna

29.

Novi!!: Stogodišnji rat i 29. rujna · Vidi više »

31. srpnja

31.

Novi!!: Stogodišnji rat i 31. srpnja · Vidi više »

6. ožujka

6.

Novi!!: Stogodišnji rat i 6. ožujka · Vidi više »

6. srpnja

6.

Novi!!: Stogodišnji rat i 6. srpnja · Vidi više »

8. svibnja

8.

Novi!!: Stogodišnji rat i 8. svibnja · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »