Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Stranka demokratske akcije

Indeks Stranka demokratske akcije

Stranka demokratske akcije (SDA) konzervativna politička stranka u Bosni i Hercegovini pučanske orijentacije.

32 odnosi: Adil Zulfikarpašić, Alija Izetbegović, Šefik Džaferović, Bakir Izetbegović, Bošnjaci, Bosna i Hercegovina, Centralizacija, Desni centar, Fadil Novalić, Halid Genjac, Hrvatska, Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine, Islamizam, Komunizam, Konzervativizam, Muhamed Filipović, Nacionalizam, Parlament Federacije Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, Rat u Bosni i Hercegovini, Safet Isović, Sandžak, Sarajevo, Sjeverna Makedonija, Srbija, Srpska demokratska stranka (Bosna i Hercegovina), Stranka demokratske akcije Hrvatske, Sulejman Tihić, Unitarizam, 1945., 1990., 26. svibnja.

Adil Zulfikarpašić

Adil-beg Zulfikarpašić (Foča, 23. prosinca 1921. - Sarajevo, 21. srpnja 2008.), bosanskohercegovački je vakif, intelektualac, političar, biznismen i mecena bošnjačkog podrijetla.

Novi!!: Stranka demokratske akcije i Adil Zulfikarpašić · Vidi više »

Alija Izetbegović

Alija Izetbegović (Bosanski Šamac, 8. kolovoza 1925. – Sarajevo, 19. listopada 2003.), bio je bosanskohercegovački političar i islamski aktivist bošnjačkog podrijetla, predsjednik Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine od 1992.

Novi!!: Stranka demokratske akcije i Alija Izetbegović · Vidi više »

Šefik Džaferović

Šefik Džaferović (Zavidovići, 9. rujna 1957.), bošnjački bosanskohercegovački političar, bivši član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda bošnjačkog naroda i potpredsjednik SDA.

Novi!!: Stranka demokratske akcije i Šefik Džaferović · Vidi više »

Bakir Izetbegović

Bakir Izetbegović (Sarajevo, 28. lipnja 1956.), bošnjački bosanskohercegovački političar i bivši član Predsjedništva BiH od 2010.

Novi!!: Stranka demokratske akcije i Bakir Izetbegović · Vidi više »

Bošnjaci

Bošnjaci su južnoslavenski narod nastanjen ponajviše u Bosni i Hercegovini, kao i na području pokrajine Sandžaka u Srbiji i Crnoj Gori.

Novi!!: Stranka demokratske akcije i Bošnjaci · Vidi više »

Bosna i Hercegovina

Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.

Novi!!: Stranka demokratske akcije i Bosna i Hercegovina · Vidi više »

Centralizacija

Centralizacija je pojam koji znači vladavinu nekog prostora iz jednoga sjedišta, tj.

Novi!!: Stranka demokratske akcije i Centralizacija · Vidi više »

Desni centar

Desni centar u politici i političkoj teoriji označava ideologije, pokrete i stranke koji po svojim temeljnim određenjima pripadaju desnici, ali po načinu ostvarenja tih ciljeva ili manjim dijelom svog programa pripadaju centru, odnosno u svojoj platformi imaju previše lijevih sadržaja da bi ih se moglo nazvati desnicom.

Novi!!: Stranka demokratske akcije i Desni centar · Vidi više »

Fadil Novalić

Fadil Novalić (Gradačac, 25. rujna 1959.), bošnjački bosanskohercegovački političar i predsjednik Vlade Federacije BiH od 2015.

Novi!!: Stranka demokratske akcije i Fadil Novalić · Vidi više »

Halid Genjac

Halid Genjac (Visoko, 8. ožujka 1958.), bosanskohercegovački političar bošnjačke nacionalnosti.

Novi!!: Stranka demokratske akcije i Halid Genjac · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Stranka demokratske akcije i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine

Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine (kratica: HDZ BiH) je parlamentarna politička stranka u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Stranka demokratske akcije i Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine · Vidi više »

Islamizam

Islamizam je tumačenje i shvaćanje islama prema kojem muslimani trebaju trajno i aktivno raditi na stvaranju društva potpuno utemeljenog na islamskim zakonima i praksi.

Novi!!: Stranka demokratske akcije i Islamizam · Vidi više »

Komunizam

Komunizam (iz franc. communisme, od lat. communis, zajednički, univerzalanBall, Terence i Richard Dagger. 2019. "" (revised ed.). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 10. lipnja 2020.), političko-filozofska, društveno-filozofska, politička i ekonomska ideologija i politički pokret čiji je krajnji cilj uspostava komunističkog društva - socioekonomskog poretka strukturiranog prema ideji društvenog vlasništva proizvodnih sredstava i nestanka društvenih slojeva, novca i države.

Novi!!: Stranka demokratske akcije i Komunizam · Vidi više »

Konzervativizam

Konzervativizam je određeno stanje duha, način mišljenja o čovjeku i društvu koji je usredotočen na čuvanje postojećeg političkog, društvenog i gospodarskog poretka.

Novi!!: Stranka demokratske akcije i Konzervativizam · Vidi više »

Muhamed Filipović

Muhamed Filipović - Tunjo (Banja Luka, 3. kolovoza 1929. – Sarajevo, 26. veljače 2020.), bosanskohercegovački filozof i diplomat bošnjačke nacionalnosti.

Novi!!: Stranka demokratske akcije i Muhamed Filipović · Vidi više »

Nacionalizam

Nacionalizam je ideologija ili svjetonazor u kojoj je nacionalni identitet odsudan za oblikovanje i opstojnost jedne suverene države.

Novi!!: Stranka demokratske akcije i Nacionalizam · Vidi više »

Parlament Federacije Bosne i Hercegovine

Sarajevu Parlament Federacije Bosne i Hercegovine je najviše zakonodavno tijelo Federacije Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Stranka demokratske akcije i Parlament Federacije Bosne i Hercegovine · Vidi više »

Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine

Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine nositelj je zakonodavne vlasti u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Stranka demokratske akcije i Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine · Vidi više »

Rat u Bosni i Hercegovini

Rat u Bosni i Hercegovini je opće prihvaćeni naziv za međunarodni oružani sukob na području Bosne i Hercegovine, koji se vodio između 18. rujna 1991. i 14. prosinca 1995. godine.

Novi!!: Stranka demokratske akcije i Rat u Bosni i Hercegovini · Vidi više »

Safet Isović

Safet Isović (Bileća, 20. listopada 1936. – Sarajevo, 2. rujna 2007.) bosanskohercegovački je umjetnik i doajen sevdalinki bošnjačkog podrijetla.

Novi!!: Stranka demokratske akcije i Safet Isović · Vidi više »

Sandžak

Srbiji i Crnoj Gori Zemljovid Sandžaka Etnički zemljovid Sandžačkih općina Eng icon Sandžak je zemljopisno područje administrativno podjeljeno između Srbije i Crne Gore.

Novi!!: Stranka demokratske akcije i Sandžak · Vidi više »

Sarajevo

Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Stranka demokratske akcije i Sarajevo · Vidi više »

Sjeverna Makedonija

Sjeverna Makedonija (mak. Северна Македонија, alb. Maqedonia e Veriut), službeno Republika Sjeverna Makedonija (mak. Република Северна Македонија, alb. Republika e Maqedonisë së Veriut), država je u jugoistočnoj Europi s glavnim gradom Skopljem.

Novi!!: Stranka demokratske akcije i Sjeverna Makedonija · Vidi više »

Srbija

Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.

Novi!!: Stranka demokratske akcije i Srbija · Vidi više »

Srpska demokratska stranka (Bosna i Hercegovina)

Srpska demokratska stranka (SDS; srp. Српска демократска странка, skraćeno: СДС) je konzervativna stranka Srba Bosne i Hercegovine koja je osnovana u lipnju 1990., kada su osnivane ostale nacionalne stranke u BiH.

Novi!!: Stranka demokratske akcije i Srpska demokratska stranka (Bosna i Hercegovina) · Vidi više »

Stranka demokratske akcije Hrvatske

Stranka demokratske akcije Hrvatske (SDAH) politička je stranka koja okuplja Bošnjake u Hrvatskoj te predstavlja ispostavu istoimene matične stranke u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Stranka demokratske akcije i Stranka demokratske akcije Hrvatske · Vidi više »

Sulejman Tihić

Sulejman Tihić (Bosanski Šamac, 26. studenoga 1951. – Sarajevo, 25. rujna 2014.), bio je bošnjački bosanskohercegovački političar i predsjednik Stranke demokratske akcije, najjače bošnjačke stranke u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Stranka demokratske akcije i Sulejman Tihić · Vidi više »

Unitarizam

Unitarizam (iz latinskog) je politička ideologija, odnosno orijentacija, koja zastupa jedinstvo neke države na temelju sjedinjenja različitih dijelova ili posebnih cjelina u novu ili "višu" cjelinu, bez obzira na razlike i specifičnosti tih cjelina, koje mogu biti političke, regionalne, kulturne i etničke.

Novi!!: Stranka demokratske akcije i Unitarizam · Vidi više »

1945.

Bez opisa.

Novi!!: Stranka demokratske akcije i 1945. · Vidi više »

1990.

Bez opisa.

Novi!!: Stranka demokratske akcije i 1990. · Vidi više »

26. svibnja

26.

Novi!!: Stranka demokratske akcije i 26. svibnja · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

SDA.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »