Brže od pregledniku!
379 odnosi: Albert Schweitzer, Alemani, Alexandre Dumas, Arhitektura, Arsène Wenger, Atila, Atlantski ocean, Autobus, Autocesta, Švedska, Švicarska, Ženeva, Židovi, Četvorni kilometar, École nationale d'administration, Baden, Badminton, Baltičko more, Barok, Bas-Rhin, Basel, Berlin, Biskup, Boston, Massachusetts, Bruxelles, Burgundi, Car, Claude Joseph Rouget de Lisle, Dresden, Drugi svjetski rat, Edinburgh, Elzas, EM Strasbourg Business School, Engleska, Erazmo Roterdamski, Europa, Europol, Europski parlament, Europski sud za ljudska prava, Fes, Firenca, Franci, Francuska, Francuska revolucija, Francuski jezik, Francusko-pruski rat, Francuzi, Freiburg, Galija (rimska provincija), General Motors, ..., Georg Büchner, Georg Simmel, Germanija, Germanizacija, Germanski jezici, Glasgow, Grand Est, Grande Île, Gustave Doré, Haiti, Hans Albrecht Bethe, Hektar, Hokej na ledu, Humanizam, Huni, Industrija, Italija, Izrael, Jadransko more, Jean Arp, Jean Calvin, Jean-Jacques Rousseau, Johann Wolfgang von Goethe, Johannes Gutenberg, Joséphine de Beauharnais, Judaizam, Julijan (rimski car), Kardinal, Karlo II., zapadnofranački kralj, Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva, Karlo Veliki, Karlsruhe, Katedrala, Katoličanstvo, Katolička Crkva, Klasicizam, Klima, Klodvig I., Košarka, Kršćanstvo, Latinski jezik, Leicester, Ligue 1, Limes (utvrđena rimska granica), Lorena, Lotar, Lotar I., car Svetog Rimskog Carstva, Louis Pasteur, Ludvig I. Karlo August Bavarski, Ludvig Njemački, Luj Filip, kralj Francuza, Luj XIV., kralj Francuske, Luj XV., kralj Francuske, Luxembourg, Mainz, Maroko, Marseljeza, Martin Luther, Metar, Most, Mulhouse, Nadbiskup, Napoleon Bonaparte, New York (razdvojba), Nizozemska, Njemačka, Njemački jezik, Njemačko Carstvo, Nogomet, Novac, Novgorod, Offenburg, Oltar, Oton I. Veliki, Pariz, Pjenušac, Poljoprivreda, Poplava, Prefekt, Protestantizam, Prvi svjetski rat, Rabin, Rajna, Reformacija, Renesansa, Richard Rogers, Rimsko Carstvo, Rode, Romanski jezici, Rukomet, Rusija, Savez za narodni pokret, Secesija, Sinagoga, Sjedinjene Američke Države, Sjeverno more, Skandinavija, Socijalistička stranka (Francuska), Srednji vijek, Sredozemlje, Sredozemno more, Staklo, Starofrancuski jezik, Stogodišnji rat, Strasbourg, Strasburg, Stuttgart, Sveto Rimsko Carstvo, Svevi, Svila, Svjetska baština, Tekstil, Tenis, TGV, Tiberije, Tramvaj, Trgovina, Tridesetogodišnji rat, Turizam, Ugostiteljstvo, Ujedinjeno Kraljevstvo, UNESCO, Vandali, Vaterpolo, Verdunski ugovor, Vijeće Europe, Vilim I., njemački car, Vjera, Wolfgang Amadeus Mozart, Zračna luka, Zračna luka Frankfurt na Majni, Zračni promet, 1176., 12. stoljeće, 1202., 1214., 1220., 1228., 1262., 1358., 1370., 1387., 1390., 1400., 1439., 1441., 1457., 1467., 1468., 1484., 1489., 1491., 15. stoljeće, 1507., 1509., 1518., 1521., 1524., 1536., 1545., 1546., 1550., 1551., 1553., 1564., 1580., 1589., 1591., 1592., 1597., 1618., 1621., 1638., 1656., 1657., 1671., 1674., 1681., 1684., 1696., 17. stoljeće, 1709., 1717., 1735., 1740., 1745., 1747., 1748., 1749., 1750., 1753., 1756., 1757., 1760., 1765., 1769., 1773., 1778., 1779., 1780., 1786., 1789., 1790., 1791., 1792., 1793., 18. stoljeće, 1800., 1804., 1809., 1812., 1813., 1814., 1820., 1825., 1830., 1831., 1832., 1836., 1837., 1840., 1841., 1842., 1844., 1850., 1851., 1855., 1858., 1859., 1868., 1869., 1870., 1871., 1872., 1873., 1875., 1877., 1878., 1880., 1883., 1884., 1886., 1889., 1891., 1895., 1897., 1899., 1900., 1906., 1910., 1912., 1913., 1914., 1915., 1918., 1920., 1921., 1923., 1929., 1930., 1931., 1935., 1936., 1938., 1939., 1940., 1944., 1945., 1946., 1948., 1949., 1950., 1951., 1953., 1954., 1955., 1956., 1957., 1959., 1960-ih, 1960., 1961., 1962., 1965., 1966., 1967., 1968., 1969., 1970., 1971., 1973., 1975., 1976., 1977., 1978., 1981., 1982., 1983., 1985., 1987., 1988., 1989., 1990., 1991., 1992., 1994., 1995., 1996., 1997., 1998., 1999., 2000., 2001., 2002., 2003., 2004., 2005., 2008., 2012., 2014., 30. rujna, 352., 357., 406., 451., 496., 7. srpnja, 842., 962.. Proširite indeks (329 više) »
Albert Schweitzer
Albert Schweitzer (Kaysersberg, 14. siječnja 1875. – Lambaréné (Gabon), 4. rujna 1965.), elzaško-njemački liječnik, protestantski teolog, filozof i glazbenik.
Novi!!: Strasbourg i Albert Schweitzer · Vidi više »
Alemani
Područje naseljeno Alemanima i mjesta rimsko - alemanskih sukoba, od 3. do 6. stoljeća Alemani su bila germanska plemena udružena u savez plemena.
Novi!!: Strasbourg i Alemani · Vidi više »
Alexandre Dumas
Postoje dva francuska književnika pod imenom Alexandre Dumas.
Novi!!: Strasbourg i Alexandre Dumas · Vidi više »
Arhitektura
Partenon u Ateni je primjer drevne arhitekture. Arhitektura (Latinski „architectura“, od starogrčke složenice „arkitekton“, ὰρχιτεκτονική, od ὰρχι glavni i Τεκτονική graditelj) u užem smislu je znanost i umjetnost projektiranja i oblikovanja zgrada i drugih građevina.
Novi!!: Strasbourg i Arhitektura · Vidi više »
Arsène Wenger
Arsène Wenger (Strasbourg, Francuska, 22. listopada 1949.) je bivši trener Arsenala. U Arsenalu je postao klupski najuspješniji menadžer - računajući trofeje, vrijeme provedeno u klubu i odigrane utakmice (1996. – 2018.). Wenger je jedini ne-britanski menadžer koji je osvojio The Double (FA Premier Liga i FA kup) u Engleskoj, 1998. i 2002. U 2004. je postao jedini menadžer u povijesti Premier lige prošavši kroz čitavu sezonu neporažen. U sezoni 2003/04 u 38 utakmica imao je 26 pobjeda,12 neriješenih rezultata,te niti jedan poraz! Zbog toga je dobio status jednog od najboljih francuskih menadžera u povijesti. Diplomirao je inženjerstvo na Strasbourškom sveučilištu te magistrirao ekonomiju. Tečno govori francuski, njemački i engleski, a ponešto i talijanski, španjolski te japanski jezik. Wengerova igrača karijera nije bila uspješna. Počeo je kao obrambeni igrač za razne amaterske klubove dok je istovremeno studirao (Robert Schuman University) za magisterij ekonomije u 1974. g.
Novi!!: Strasbourg i Arsène Wenger · Vidi više »
Atila
Atila (procjena godine rođenja od 395. do 406. – smrt 453.) bio je vladar Huna od 434. do svoje smrti u ožujku 453. Bio je i vođa plemenskog carstva u Srednjoj i Istočnoj Europi koje je obuhvaćalo Hune, Ostrogote, Alane i Bugare.
Novi!!: Strasbourg i Atila · Vidi više »
Atlantski ocean
Sjeverni i Južni Atlantski ocean Atlantski ocean, zvan i Atlantik, drugi je najveći ocean na Zemlji i pokriva približno petinu njene površine.
Novi!!: Strasbourg i Atlantski ocean · Vidi više »
Autobus
MAN u vlasništvu ZET-a Varšavi, Poljska Autobus je motorno putničko vozilo koje služi za javni prijevoz većeg broja putnika u cestovnom prometu (obično automobilom nazivamo vozilo koje prevozi do 8 putnika, a od 9 naviše takvo vozilo zovemo autobus).
Novi!!: Strasbourg i Autobus · Vidi više »
Autocesta
A5. autocesti A1 (od Zagreba do juga Hrvatske) Autocesta je najviša klasa javnih cesta koji je namijenjen sigurnom prometovanju vozila velikom brzinom.
Novi!!: Strasbourg i Autocesta · Vidi više »
Švedska
Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.
Novi!!: Strasbourg i Švedska · Vidi više »
Švicarska
Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru. Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija.
Novi!!: Strasbourg i Švicarska · Vidi više »
Ženeva
Ženeva (fr. Genève, njem. Genf, tal. Ginevra, roh. Genevra) je drugi grad po veličini u Švicarskoj.
Novi!!: Strasbourg i Ženeva · Vidi više »
Židovi
Istaknuti Židovi: Juda Makabejac, Josip Flavije, Akiva ben Jozef, Majmonid, Baruch Spinoza, Sigmund Freud, Šalom Alejhem, Albert Einstein, Emmy Noether, David Ben-Gurion, Marc Chagall, Natalie Portman Židovi su semitski narod koji živi u Izraelu te su raspršeni po svijetu, posebice u Europi i Americi.
Novi!!: Strasbourg i Židovi · Vidi više »
Četvorni kilometar
Ilustracija jednog četvornog kilometara Četvorni kilometar ili kilometar kvadratni je mjerna jedinica za površinu.
Novi!!: Strasbourg i Četvorni kilometar · Vidi više »
École nationale d'administration
École nationale d'administration (ENA) jedna od najprestižnijih francuskih grande école.
Novi!!: Strasbourg i École nationale d'administration · Vidi više »
Baden
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i Baden · Vidi više »
Badminton
Igrač badmintona Badminton je šport koji se igra reketom, a u kojem se susreću ili dva pojedinca ili dva para.
Novi!!: Strasbourg i Badminton · Vidi više »
Baltičko more
Baltičko more nalazi se na sjeveru Europe i sa Sjevernim morem povezano je tjesnacima Sunda, Veliki Belt, Mali Belt, Skagerrak, Kattegat i Kielskim kanalom. Baltičko more jest rubno more Atlantskoga oceana koje zatvaraju Danska, Estonija, Finska, Njemačka, Latvija, Litva, Poljska, Rusija, Švedska te sjeverna i srednjoeuropska nizina. Proteže se od 53°N do 66°N geografske širine i od 10°E do 30°E geografske dužine. Izmjena vode između Baltičkoga mora i Atlantskog oceana ograničena je i odvija se kroz danske tjesnace u Kattegat kroz Øresund te Veliki i Mali Belt. Najznačajniji zaljevi Baltičkoga mora jesu Botnički zaljev, Finski zaljev, Riški zaljev i Gdanjski zaljev. Administrativnu granicu Baltika na njezinu sjevernom rubu, na geografskoj širini 60°N, čine Ålandski i Botnički zaljevi, a na sjeveroistočnom rubu Finski zaljev, na istočnome Riški zaljev, a na zapadu švedski dio južnoga Skandinavskog poluotoka. Baltičko more povezano je umjetnim vodenim putovima s Bijelim morem preko Bijelomorsko-baltičkoga kanala i s Njemačkim zaljevom Sjevernoga mora Kielskim kanalom.
Novi!!: Strasbourg i Baltičko more · Vidi više »
Barok
Podizanje križa'', 1611., ulje na platnu, 462 × 341 cm, crkva Onze Lieve Vrouwe, Antwerpen. Barok (tal. barocco, španj. i port. barroco/berrucco, engl., franc. baroque, njem. Barock) razdoblje je u glazbi, književnosti i likovnoj umjetnosti koje se nastavlja na renesansu, razvija u rokoko i traje do pojave klasicizma u drugoj polovici 18. stoljeća.
Novi!!: Strasbourg i Barok · Vidi više »
Bas-Rhin
Bas-Rhin (hrv. Donja Rajna, elz. Unt'relsass, nje. Niederrhein) je departman na istoku Francuske u pokrajini Grand Est.
Novi!!: Strasbourg i Bas-Rhin · Vidi više »
Basel
Basel (francuski: Bâle, talijanski: Basilea) treći je grad po broju stanovnika u Švicarskoj, drugi po veličini sa širim gradskim područjem.
Novi!!: Strasbourg i Basel · Vidi više »
Berlin
Berlin je s više od 3,6 milijuna stanovnika najveći i glavni grad Njemačke i najveći grad Europske unije.
Novi!!: Strasbourg i Berlin · Vidi više »
Biskup
Sveti Ambrozije, milanski biskup Biskup (grč. epískopos: nadzornik, pazitelj).
Novi!!: Strasbourg i Biskup · Vidi više »
Boston, Massachusetts
Boston je glavni i najveći grad američke savezne države Massachusetts.
Novi!!: Strasbourg i Boston, Massachusetts · Vidi više »
Bruxelles
Bruxelles (fr.) ili Brussel (niz.), u hrvatskim izvorima do ulaska u Jugoslaviju: Bruselj (izgovor: Brisel) glavni je i najveći grad Kraljevine Belgije.
Novi!!: Strasbourg i Bruxelles · Vidi više »
Burgundi
Drugo burgundsko kraljevstvo, između 443. i 476. godine Burgundi (lat. Burgundiones) su bili istočnogermansko pleme kojima je prvotna postojbina bila najvjerojatnije Skandinavija te su prešli na otok Bornholm, koji se na staronordijskom jeziku zvao Burgundarholmr (otok Burgunda), a od tamo su naselili Europu.
Novi!!: Strasbourg i Burgundi · Vidi više »
Car
Austrijska carska kruna Car (od lat. caesar) je vladar, odnosno državni poglavar u državi koja je po državnom uređenju carstvo.
Novi!!: Strasbourg i Car · Vidi više »
Claude Joseph Rouget de Lisle
Claude Joseph Rouget de Lisle (Lons-le-Saunier, 10. svibnja 1760. – Choisy-le-Roi, 26. lipnja 1836.), francuski pjesnik i skladatelj.
Novi!!: Strasbourg i Claude Joseph Rouget de Lisle · Vidi više »
Dresden
Dresden (lužičkosrpski: Drježdźany, češki, hrvatski i općeslavenski naziv: Drážďany/Dražđane, poljski: Dresno) glavni je i najveći grad njemačke savezne pokrajine Saske.
Novi!!: Strasbourg i Dresden · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Strasbourg i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Edinburgh
Edinburgh (škotski gaelski: Dùn Èideann, škotski: Edinburgh/Embra/Emburrie) je glavni grad Škotske smješten u zaljevu u Forth, blizu rijeke Leith.
Novi!!: Strasbourg i Edinburgh · Vidi više »
Elzas
Zastava pokrajine Elzas Položaj pokrajine Elzas u Francuskoj Elzas (francuski: Alsace; njemački: Elsass) povijesna je i kulturna regija koja se nalazi na sjeveroistoku Francuske na granici s Njemačkom i Švicarskom.
Novi!!: Strasbourg i Elzas · Vidi više »
EM Strasbourg Business School
EM Strasbourg Business School (École de Management de Strasbourg) je europska poslovna škola s razvedenim kampusom smještenim u Strasbourgu.
Novi!!: Strasbourg i EM Strasbourg Business School · Vidi više »
Engleska
Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe. Engleska pokriva oko 5/8 teritorija otoka Velika Britanija koji se nalazi u sjevernom dijelu Atlantika, a to uključuje i preko sto manjih otoka, kao što su otočje Scilly i otok Wight. Područje današnje Engleske prvi su naseljavali moderni ljudi u doba gornjeg paleolitika, ali je zemlja dobila ime po Anglima, germanskom plemenu koje je dobilo ime po jednom od manjih Jyllandskih poluotoka, koje se naselilo u Englesku tijekom 5. i 6. stoljeća. Engleska je postala ujedinjena država u 10. stoljeću, a od razdoblja velikih geografskih otkrića, koja su se dogodila u 15. stoljeću, ima veliki kulturološki i pravni značaj na ostatak svijeta. Engleski jezik, Anglikanska Crkva i Englesko pravo (baza općeg prava kojeg su usvojile mnoge države diljem svijeta u svom pravnom sustavu), potječu iz Engleske, a i njezin parlamentarni sustav je također prihvaćen u mnogim državama u svijetu. Industrijska revolucija koja je započela u drugoj polovici 18. stoljeća upravo u Engleskoj, transformirala je njeno društvo u prvu industrijaliziranu naciju i moderno građansko društvo. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 84% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.
Novi!!: Strasbourg i Engleska · Vidi više »
Erazmo Roterdamski
'''Erazmo Roterdamski''' Deziderije Erazmo Roterdamski (latinizirani oblik imena Desiderius Erasmus Roterodamus; Rotterdam, 28. listopada 1465. – Basel, 12. srpnja 1536.), često skraćeno Erazmo (Erasmus), pravim imenom Geert Geerts, nizozemski je humanist, katolički svećenik i teolog, bibličar, književnik, filolog, prevoditelj i filozof.
Novi!!: Strasbourg i Erazmo Roterdamski · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Strasbourg i Europa · Vidi više »
Europol
Agencija Europske unije za suradnju u provođenju zakona, poznatija pod imenom Europol (nekada Europski policijski ured i Europolova jedinica za droge) je agencija za borbu protiv kriminala i provođenje zakona Europske unije (EU) osnovana 1998. godine.
Novi!!: Strasbourg i Europol · Vidi više »
Europski parlament
Europski parlament (EP) jedno je od tri zakonodavna ogranka Europske unije i jedna od njezinih sedam institucija.
Novi!!: Strasbourg i Europski parlament · Vidi više »
Europski sud za ljudska prava
Europski sud za ljudska prava (skr. ESLJP) (eng. European Court of Human Rights (ECHR), fr. Cour européenne des Droits de l' Homme (CEDH)), također poznat i kao Sud u Strasbourgu, je međunarodni sud Vijeća Europe koji tumači Europsku konvenciju o ljudskim pravima.
Novi!!: Strasbourg i Europski sud za ljudska prava · Vidi više »
Fes
Fes je drugi po veličini grad u Maroku, nakon Casablance.
Novi!!: Strasbourg i Fes · Vidi više »
Firenca
Firenca (talijanski: Firenze, latinski: Florentia) je glavni grad pokrajine Toskana u Italiji.
Novi!!: Strasbourg i Firenca · Vidi više »
Franci
Franci su bili germansko pleme koje je vladalo područjem današnje Francuske, ondašnje Galije i današnje Njemačke nakon propasti Zapadnog Rimskog Carstva.
Novi!!: Strasbourg i Franci · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Strasbourg i Francuska · Vidi više »
Francuska revolucija
Juriš na Bastilju, 14. srpnja 1789. Francuska građanska (buržoaska) revolucija započela je 1789. godine, a trajala do 1795., po nekima i 1799. godine.
Novi!!: Strasbourg i Francuska revolucija · Vidi više »
Francuski jezik
Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.
Novi!!: Strasbourg i Francuski jezik · Vidi više »
Francusko-pruski rat
Francusko-pruski rat, ponekad poznat i kao Njemačko-francuski rat je naziv za oružani sukob koji se između 19. srpnja 1870. i 10. svibnja 1871. godine vodio između Francuske i saveza njemačkih država na čelu s Pruskom.
Novi!!: Strasbourg i Francusko-pruski rat · Vidi više »
Francuzi
Francuzi (franc. les Français) su romanski narod na zapadu Europe.
Novi!!: Strasbourg i Francuzi · Vidi više »
Freiburg
Freiburg im Breisgau (njemački: Freiburg im Breisgau, alemanski: Friburg im Brisgau, francuski: Fribourg-en-Brisgau, talijanski: Friburgo in Brisgovia) nakon Stuttgarta, Mannheima i Karlsruhea četvrti je grad po veličini njemačke savezne pokrajine Baden-Württemberg i najjužniji njemački veliki grad.
Novi!!: Strasbourg i Freiburg · Vidi više »
Galija (rimska provincija)
Rimska rovincija Galija Galija, povijesno područje i rimska provincija koje se poklapa približno s područjem današnje Francuske (Transalpinska Galija).
Novi!!: Strasbourg i Galija (rimska provincija) · Vidi više »
General Motors
General Motors Corporation, poznat i pod skraćenicom GM, je američki automobilistički koncern sa sjedištem u Detroitu, savezna država Michigan.
Novi!!: Strasbourg i General Motors · Vidi više »
Georg Büchner
Karl Georg Büchner (Goddelau pokraj Darmstadta, 17. listopada 1813. – Zürich, 19. veljače 1837.), njemački književnik.
Novi!!: Strasbourg i Georg Büchner · Vidi više »
Georg Simmel
Georg Simmel Georg Simel (Berlin, 1. ožujka 1858. – Strassburg, 28. rujna 1918.) bio je njemački filozof, te jedan od prvih njemačkih sociologa.
Novi!!: Strasbourg i Georg Simmel · Vidi više »
Germanija
2. stoljeća Germanija je antički naziv za prostor koji se većim dijelom rasprostirao po teritoriju današnje Njemačke S vremenom naziv se je u nekim jezicima počeo rabiti za državu Njemačku, kao primjerice hebrejski (גרמניה), bugarski (Германия), talijanski, grčki (Γερμανία), rumunjski (Germania), ruski (Германия), albanski (Gjermania) i armenski (Գերմանիա).
Novi!!: Strasbourg i Germanija · Vidi više »
Germanizacija
Germanizacija označava nametanje njemačkog jezika i kulture ne-germanskim narodima.
Novi!!: Strasbourg i Germanizacija · Vidi više »
Germanski jezici
Germanski jezici. Germanski jezici skupina su indoeuropskih jezika koji pripadaju grani Centum.
Novi!!: Strasbourg i Germanski jezici · Vidi više »
Glasgow
Glasgow (škotski: Glesga, škotski gaelski: Glaschu) je najveći grad u Škotskoj i treći najveći grad u Ujedinjenom kraljevstvu (poslije Londona i Birminghama).
Novi!!: Strasbourg i Glasgow · Vidi više »
Grand Est
Grand Est (francuski za Veliki Istok) je francuska pokrajina koja se nalazi na sjeveroistoku Francuske i koja je nastala spajanjem starih pokrajina Elzas, Lorraine i Champagne-Ardenne. Na području koje pokriva 57 441 km2 u 2016. godini živjelo je 5 559 051 stanovnika. Područje se proteže od doline rijeke Rajne (s departmanima Bas-Rhin, Haut-Rhin, Meurthe-et-Moselle, Moselle i istokom departmana Vosges sve do pariškog bazena (s departmanima Ardennes i Marne) s rjeđe naseljenim gorskim pojasom koji odvaja ova dva ravničarska područja (s departmanima Haute-Marne, Aube i Meuse).
Novi!!: Strasbourg i Grand Est · Vidi više »
Grande Île
Grande Île (doslovan prijevod, "Veliki otok") ili "ellipse insulaire" (eliptični otok), povijesno središte Strasbourga, Francuska, je otok na rijeci Ill koji je prvo središte jednog grada koje je dospjelo na UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi, već 1988. godine.
Novi!!: Strasbourg i Grande Île · Vidi više »
Gustave Doré
Gustave-Paul-Louis-Christophe Doré (Strasbourg, 6. siječnja 1832. – Pariz, 23. siječnja 1883.) je bio francuski crtač, grafičar, slikar i kipar.
Novi!!: Strasbourg i Gustave Doré · Vidi više »
Haiti
Karta Haitia Sjeverni dio Haitia "Tap tap" autobus u gradu Port-Salut Haiti (francuski: Haïti, haićanski kreolski: Ayiti), službeno Republika Haiti (francuski: République d'Haïti, haićanski kreolski: Repiblik d Ayiti) je država na zapadnoj trećini otoka Hispaniola u Karipskom moru, istočno od Kube.
Novi!!: Strasbourg i Haiti · Vidi više »
Hans Albrecht Bethe
Hans Albrecht Bethe (Strasbourg, 2. srpnja 1906. – Ithaca (New York), 6. ožujka 2005.), njemačko-američki fizičar.
Novi!!: Strasbourg i Hans Albrecht Bethe · Vidi više »
Hektar
Ilustacija 1 hektara Hektar (ha) je mjerna jedinica za površinu.
Novi!!: Strasbourg i Hektar · Vidi više »
Hokej na ledu
Igrač s pakom Hokej na ledu jedan je od najdinamičnijih zimskih sportova.
Novi!!: Strasbourg i Hokej na ledu · Vidi više »
Humanizam
Humanizam je razdoblje kasne srednjovjekovne povijesti obilježeno težnjom za upoznavanjem i nasljedovanjem klasičnih rimskih i grčkih književnosti i civilizacije.
Novi!!: Strasbourg i Humanizam · Vidi više »
Huni
Upad Huna u Europu Huni su bili nomadski narod koji su živjeli u Istočnoj Europi, Kavkazu i Središnjoj Aziji između 4.
Novi!!: Strasbourg i Huni · Vidi više »
Industrija
Industrija je skup ljudskih djelatnosti koje su okrenute proizvodnji robe i usluga.
Novi!!: Strasbourg i Industrija · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Strasbourg i Italija · Vidi više »
Izrael
Izrael (heb. יִשְׂרָאֵל, Medinat Jisra'el; arap. إسرائيل, Dawlât Isrā'īl), službeno Država Izrael, bliskoistočna je država smještena na jugoistočnoj obali Sredozemnog mora i sjevernoj obali Crvenog mora.
Novi!!: Strasbourg i Izrael · Vidi više »
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Novi!!: Strasbourg i Jadransko more · Vidi više »
Jean Arp
"Cloud Shepherd", djelo Hansa Arpa (1953. godine), Ciudad Universitaria de Caracas (sveučilište u Caracasu Jean Arp (Strasbourg, 16. rujna 1887. – Basel, 7. lipnja 1966.), francuski slikar, kipar i pjesnik.
Novi!!: Strasbourg i Jean Arp · Vidi više »
Jean Calvin
'''Jean Calvin''' Jean Calvin (Noyon, Pikardija, 10. srpnja 1509. – Ženeva, 27. svibnja 1564.), vjerski reformator i teolog, utemeljitelj kalvinističke protestantske crkve.
Novi!!: Strasbourg i Jean Calvin · Vidi više »
Jean-Jacques Rousseau
Jean Jacques Rousseau Jean Jacques Rousseau (Ženeva, 28. lipnja 1712. – Ermenonville, 2. srpnja 1778.), francuski književnik, pedagog i politički filozof.
Novi!!: Strasbourg i Jean-Jacques Rousseau · Vidi više »
Johann Wolfgang von Goethe
(Frankfurt na Majni, 28. kolovoza 1749. – Weimar 22. ožujka 1832.) bio je njemački književnik, znanstvenik, mislilac i državnik, čija su djela utjecala na europsku kulturu i književnost.
Novi!!: Strasbourg i Johann Wolfgang von Goethe · Vidi više »
Johannes Gutenberg
Johannes Gutenberg (vjerojatno *Mainz, 1397. – †Mainz, 3. veljače 1468.), njemački tiskar, izumitelj tipografije u Europi, pravim imenom Johannes Gensfleisch zum Gutenberg.
Novi!!: Strasbourg i Johannes Gutenberg · Vidi više »
Joséphine de Beauharnais
Joséphine de Beauharnais, rođena kao: Marie Josèphe Rose de Tascher de la Pagerie, (Martinik, Antili, 23. lipnja 1763. – Pariz, 29. svibnja 1814.), bila je francuska carica i prva supruga cara Napoleona I. Bonaparte.
Novi!!: Strasbourg i Joséphine de Beauharnais · Vidi više »
Judaizam
Judaizam je religija koja propovijeda vjeru u jednog, bestjelesnog i samo duhovnog Boga, stvoritelja svega.
Novi!!: Strasbourg i Judaizam · Vidi više »
Julijan (rimski car)
Julijan Apostat Julijan Apostat (lat. Flavius Claudius Iulianus) (Carigrad, 17. studenog 331. – Ktezifont, Perzija, 26. travnja 363.), rimski car (361. – 363.), filozof i pisac.
Novi!!: Strasbourg i Julijan (rimski car) · Vidi više »
Kardinal
Odjeća kardinala Kardinal (lat. cardinalis – stožerni), skraćeno od Kardinal Svete Rimske Crkve, također i stožernik, u katoličkoj je hijerarhiji, nakon papinske, najviša crkvena služba.
Novi!!: Strasbourg i Kardinal · Vidi više »
Karlo II., zapadnofranački kralj
Karlo II.
Novi!!: Strasbourg i Karlo II., zapadnofranački kralj · Vidi više »
Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva
Posjedi Karla V. u Europi u trenutku njegove abdikacije 1556. Karlo V. (Gent, 24. veljače 1500. – San Gerónimo de Yuste, Estremadura, 21. rujna 1558.), car Svetog Rimskog Carstva kao Karlo V. (1519. – 1556.) i španjolski kralj (odnosno, kralj Aragona, Leóna i Kastilije) kao Karlo I. (1516. – 1556.) iz dinastije Habsburg.
Novi!!: Strasbourg i Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Karlo Veliki
Karlo Veliki (latinski: Carolus Magnus ili Karolus Magnus, njemački: Karl der Große, francuski i engleski: Charlemagne; 2. travnja 747. – 28. siječnja 814.), franački kralj od 768. – 771., jedini vladar od 771. do 814., car od 800. godine.
Novi!!: Strasbourg i Karlo Veliki · Vidi više »
Karlsruhe
Karlsruhe, lepezasti prikaz grada Karlsruhe je s oko 296.033 stanovnika (2012.) po veličini drugi grad savezne pokrajine Baden-Württemberg, sjedište je okružne uprave Karlsruhe te uprave regije Mittlerer Oberrhein (Srednja gornja dolina Rajne).
Novi!!: Strasbourg i Karlsruhe · Vidi više »
Katedrala
Zagrebačka katedrala Sarajevska katedrala Katedrala u kršćanskoj terminologiji je crkva u kojoj biskup, odnosno nadbiskup ima svoju biskupsku stolicu i stoluje (grč. καθέδρα; lat. cathedra; hrv. stolnica, prvostolnica, stolna crkva) te obavlja sveto bogoslužje.
Novi!!: Strasbourg i Katedrala · Vidi više »
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Novi!!: Strasbourg i Katoličanstvo · Vidi više »
Katolička Crkva
Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.
Novi!!: Strasbourg i Katolička Crkva · Vidi više »
Klasicizam
Klasicizam je naziv za razdoblje, stil ili smjer u europskim umjetnostima.
Novi!!: Strasbourg i Klasicizam · Vidi više »
Klima
Klima (s grčkog nagib, klima) ili podneblje kao meteorološki pojam je skup meteoroloških čimbenika i pojava koje u određenom vremenskom periodu čine prosječno stanje atmosfere nad nekim dijelom Zemljine površine.
Novi!!: Strasbourg i Klima · Vidi više »
Klodvig I.
Klodvig I. Klodvig I. (466. – 511.), franački kralj od 481. – 511. godine.
Novi!!: Strasbourg i Klodvig I. · Vidi više »
Košarka
tricu tijekom Europskog košarkaškog prvenstva za žene 2005. Košarka je sport u kojem dva tima sastavljena od pet igrača koji pokušavaju ostvariti što više poena (bodova) ubacivanjem lopte kroz obruč koša pod organiziranim pravilima.
Novi!!: Strasbourg i Košarka · Vidi više »
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Novi!!: Strasbourg i Kršćanstvo · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Strasbourg i Latinski jezik · Vidi više »
Leicester
Leicester (izgovor: lɛstər) grad je u Engleskoj, u grofoviji Leicestershire i regiji Istočnom Midlandsu.
Novi!!: Strasbourg i Leicester · Vidi više »
Ligue 1
Atmosfera tijekom derbija između Paris Saint-Germain i Olympique de Marseille na Stade Vélodrome 2015. godine Ligue 1 (nekad poznata pod imenom Division 1, a ponekad zvana i Le Championnat Franciorum ligue 1) prva je francuska profesionalna nogometna liga.
Novi!!: Strasbourg i Ligue 1 · Vidi više »
Limes (utvrđena rimska granica)
Hadrijanovog zida u Britaniji Limes (latinski za „granica”) je granica i utvrđeni obrambeni sustav koji se prostirao graničnim područjima radi obrane Rimskog Carstva.
Novi!!: Strasbourg i Limes (utvrđena rimska granica) · Vidi više »
Lorena
Lorena, Lotargija ili Lotaringija (izvorno Lorraine izgovor IPA:; lokalni francuski naziv:Louréne) je bivša (1982. – 2015.) francuska regija.
Novi!!: Strasbourg i Lorena · Vidi više »
Lotar
* Lotar, kralj Francuske.
Novi!!: Strasbourg i Lotar · Vidi više »
Lotar I., car Svetog Rimskog Carstva
Lothar I. Lotar I. (?, 795. – Prüm, 2. ožujka 855.) bio je kralj Italije i car Svetog Rimskog Carstva od 840.
Novi!!: Strasbourg i Lotar I., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Louis Pasteur
'''Louis Pasteur''' Louis Pasteur (Dole, 27. prosinca 1822. – St. Cloud, 28. rujna 1895.), francuski kemičar i biolog.
Novi!!: Strasbourg i Louis Pasteur · Vidi više »
Ludvig I. Karlo August Bavarski
Ludvig I. Karlo August (Strasbourg, 25. kolovoza 1786. – Nica, 29. veljače 1868.), bavarski kralj 1825.
Novi!!: Strasbourg i Ludvig I. Karlo August Bavarski · Vidi više »
Ludvig Njemački
Pečat Ludviga Njemačkog Ludvig Njemački (Ludovik, Ljudevit) (njemački Ludwig der Deutsche) (* oko 806.; † 28. kolovoza 876. u Frankfurtu na Majni) bio je prvi istočnofranački (njemački) kralj (843. – 876.), treći sin cara Ludviga Pobožnog i Ermengarde te tako unuk Karla Velikog.
Novi!!: Strasbourg i Ludvig Njemački · Vidi više »
Luj Filip, kralj Francuza
'''Kralj Louis-Philippe''' Luj Filip (Pariz, 6. listopada 1773. – Clermont, 26. kolovoza 1850.), francuski kralj od 1830. – 1848. godine.
Novi!!: Strasbourg i Luj Filip, kralj Francuza · Vidi više »
Luj XIV., kralj Francuske
Luj XIV., nazivan i Luj Bogomdani (fr. Louis-Dieudonné), Luj Veliki (fr. Louis le Grand) i Kralj Sunce (fr. le Roi Soleil), bio je je 64.
Novi!!: Strasbourg i Luj XIV., kralj Francuske · Vidi više »
Luj XV., kralj Francuske
'''Luj XV.''', kralj Francuske Louis XV (Luj, Ljudevit) (15. veljače 1710. – 10. svibnja 1774.), kralj Francuske od 1715. do 1774., pripadnik dinastije Bourbon.
Novi!!: Strasbourg i Luj XV., kralj Francuske · Vidi više »
Luxembourg
Luxembourg je glavni grad Luksemburga, smješten na jezičcu tla između rijeka Alzette i Petrusse.
Novi!!: Strasbourg i Luxembourg · Vidi više »
Mainz
Mainz je grad u Njemačkoj, središte njemačke savezne pokrajine Porajnje i Falačka.
Novi!!: Strasbourg i Mainz · Vidi više »
Maroko
Maroko je država u sjeverozapadnoj Africi u Magrebu, na obali Atlantskoga oceana i Sredozemnog mora.
Novi!!: Strasbourg i Maroko · Vidi više »
Marseljeza
Marseljeza (franc.: La Marseillaise, u značenju: Marsejska pjesma) je francuska državna himna.
Novi!!: Strasbourg i Marseljeza · Vidi više »
Martin Luther
'''Martin Luther''', portretirao Lucas Cranach, stariji Martin Luther (Eisleben, 10. studenog 1483. – Eisleben, 18. veljače 1546.), njemački teološki i vjerski reformator, začetnik protestantske reformacije.
Novi!!: Strasbourg i Martin Luther · Vidi više »
Metar
platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.
Novi!!: Strasbourg i Metar · Vidi više »
Most
Hrvatskoj je betonski lučni most s jednim od najduljih raspona na svijetu San Franciscu (SAD) Most je građevina napravljena radi bržeg i jednostavnijeg prelaženja prirodnih i umjetnih prepreka, kako ljudima tako i vozilima i robama.
Novi!!: Strasbourg i Most · Vidi više »
Mulhouse
Mulhouse (elzaški Mihlhüsa, njemački: Mülhausen) je grad koji se nalazi na istoku Francuske u pokrajini Elzas i departmanu Haut-Rhin (Gornja-Rajna).
Novi!!: Strasbourg i Mulhouse · Vidi više »
Nadbiskup
Nadbiskup (grč. αρχεπίσκοπος, riječ složena od arché »prvi« i episkopos »nadglednik«, odnosno »biskup«) je naslov što ga u Katoličkoj Crkvi redovito ima biskup, koji se nalazi na čelu nadbiskupije i koji je, obično, prvi među biskupima jedne crkvene pokrajine ili metropolije.
Novi!!: Strasbourg i Nadbiskup · Vidi više »
Napoleon Bonaparte
Napoleon I. Bonaparte (Ajaccio, 15. kolovoza 1769. – Sveta Helena, 5. svibnja 1821.), bio je francuski vojskovođa, konzul, državnik i car.
Novi!!: Strasbourg i Napoleon Bonaparte · Vidi više »
New York (razdvojba)
New York može značiti.
Novi!!: Strasbourg i New York (razdvojba) · Vidi više »
Nizozemska
Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.
Novi!!: Strasbourg i Nizozemska · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Strasbourg i Njemačka · Vidi više »
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Novi!!: Strasbourg i Njemački jezik · Vidi više »
Njemačko Carstvo
Njemačko Carstvo (njem. Deutsches Reich) bio je naziv za njemačku državu u vremenu od 47 godina, počevši od proglasa Vilima I. od Pruske, njemačkog cara (18. siječnja 1871.) te završivši abdikacijom Vilima II. (9. studenoga 1918.). Službeno ime države u to doba, Deutsches Reich (Njemački Reich), koristilo se sve do 1943. i ne označava striktno period carske vladavine.
Novi!!: Strasbourg i Njemačko Carstvo · Vidi više »
Nogomet
Igrač u crvenom dresu sprema se uputiti loptu prema protivničkim vratima dok ga u tome naumu sprečavaju dvojica obrambenih igrača i vratar. Nogomet je sport u kojemu se dvije momčadi od 11 igrača nadmeću na pravokutnom igralištu travnate površine.
Novi!!: Strasbourg i Nogomet · Vidi više »
Novac
10.000.000-Maraka (1923) 200-Eura Novac je svojevrsna roba za koju se može kupiti svaka druga roba.
Novi!!: Strasbourg i Novac · Vidi više »
Novgorod
Gradovi u Rusiji.
Novi!!: Strasbourg i Novgorod · Vidi više »
Offenburg
Offenburg je grad u njemačkoj saveznoj pokrajini Baden-Württemberg, najveći grad i administrativno središte okruga Ortenaukreis.
Novi!!: Strasbourg i Offenburg · Vidi više »
Oltar
Helenistički ''Pergamonski oltar'' u Berlinskom muzeju. Eufrazijeve bazilike u Poreču. Oltar (latinski: altare) ili žrtvenik je svako mjesto gdje se prinosi žrtva, vrši bogoslužje ili bilo koja druga vrsta religijske ceremonije.
Novi!!: Strasbourg i Oltar · Vidi više »
Oton I. Veliki
Spomenik u Magdeburgu Oton I. (njemački Otto I.) (* 23. studenog 912. u Wallhausenu; † 7. svibnja 973. u Memlebenu), saski vojvoda i rimsko-njemački kralj (936. – 962.), rimsko-njemački car (962. – 973.). Česti naziv Oton Veliki potječe od srednjovjekovnog povjesničara Otta von Freisinga te nije suvremen.
Novi!!: Strasbourg i Oton I. Veliki · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Strasbourg i Pariz · Vidi više »
Pjenušac
Područje na kojem se uzgaja loza za proizvodnju šampanjca obilježeno je crvenom bojom Pjenušac (Francuski vin de Champagne) je naziv za pjenušavo vino koje naknadnim (drugim) vrenjem u boci razvija vlastiti ugljikov dioksid.
Novi!!: Strasbourg i Pjenušac · Vidi više »
Poljoprivreda
Poljoprivreda Poljoprivreda je sustavni proces proizvodnje tvari za čovjekovu prehranu i ishranu životinja (zovemo ih hrana) te proizvodnje ostalih tvari uzgajanjem biljaka i životinja.
Novi!!: Strasbourg i Poljoprivreda · Vidi više »
Poplava
Slavonskog Broda 2010. godine Poplava (povodanj) je pojava neuobičajeno velike količine vode na određenom mjestu zbog djelovanja prirodnih sila (velika količina oborina) ili drugih uzroka kao što su propuštanje brana, ratna razaranja i sl.
Novi!!: Strasbourg i Poplava · Vidi više »
Prefekt
Prefekt je naziv za kardinala koji upravlja jednim dikasterijem ili na čelu jedne rimske kongregacije.
Novi!!: Strasbourg i Prefekt · Vidi više »
Protestantizam
Protestantizam je općeniti naziv za sva kršćanska vjerska učenja koja su se odijelila od katolicizma nakon reformacije u 16. stoljeću.
Novi!!: Strasbourg i Protestantizam · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Strasbourg i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Rabin
Rabin je židovski vjerski učitelj i tumač Tore, svećenik u vjerskoj općini, propovjednik i predvodnik bogoštovlja u sinagogi.
Novi!!: Strasbourg i Rabin · Vidi više »
Rajna
Rajna (njem. Rhein, fr. Rhin) je europska rijeka, jedna od najprometnijih i najznačajnijih vodenih prometnica Europe.
Novi!!: Strasbourg i Rajna · Vidi više »
Reformacija
Reformacija, često nazvana i protestantska reformacija ili europska reformacija (od lat. reformatio - "obnova"), bio je vjerski i društveni pokret nastao raskolom s Rimokatoličkom Crkvom u Europi u 16. stoljeću, kojeg je započeo Martin Luther a nastavili ga Jean Calvin, Huldrych Zwingli i drugi rani protestantski reformatori.
Novi!!: Strasbourg i Reformacija · Vidi više »
Renesansa
Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.
Novi!!: Strasbourg i Renesansa · Vidi više »
Richard Rogers
Richard George Rogers, Baron Rogers of Riverside (Firenca, 23. srpnja 1933. – London, 18. prosinca 2021.) bio je jedan od najznačajnijih britanskih modernih arhitekata i pionir high-tech arhitekture.
Novi!!: Strasbourg i Richard Rogers · Vidi više »
Rimsko Carstvo
Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.
Novi!!: Strasbourg i Rimsko Carstvo · Vidi više »
Rode
Rode su porodica ptica iz reda Rodarica (Ciconiiformes).
Novi!!: Strasbourg i Rode · Vidi više »
Romanski jezici
''Romanski jezici'' u svijetuPlavo-francuski, zeleno-španjolski, narančasto-portugalski, žuto-talijanski, crveno-rumunjski Romanski jezici (Privatni kod:; također poznati i kao novolatinski jezici) su podskupina italskih jezika, posebno onih koji su se razvili iz narječja latinskog jezika, odnosno tzv.
Novi!!: Strasbourg i Romanski jezici · Vidi više »
Rukomet
Rukomet je ekipni sport s loptom, u kojem se natječu dvije momčadi sa 7 igrača na svakoj strani.
Novi!!: Strasbourg i Rukomet · Vidi više »
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Novi!!: Strasbourg i Rusija · Vidi više »
Savez za narodni pokret
Union pour un mouvement populaire (hrv. Savez za narodni pokret, kratica: UMP) je savez francuskih konzervativnih stranaka osnovan 23.
Novi!!: Strasbourg i Savez za narodni pokret · Vidi više »
Secesija
Secesija (od njem. Sezession) ili art nouveau (francuski: „nova umjetnost”) je stilski pravac u umjetnosti koji se javio kao reakcija na akademizam i eklekticizam zadnjih desetljeća 19.
Novi!!: Strasbourg i Secesija · Vidi više »
Sinagoga
Maketa nekadašnje sinagoge u Praškoj ulici u Zagrebu. Riječka sinagoga Sinagoga (grčki: συναγωγή) je zgrada u kojoj se obavljaju vjerske aktivnosti u judaizmu (židovstvu).
Novi!!: Strasbourg i Sinagoga · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Strasbourg i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Sjeverno more
Sjeverno more europsko je epikontinentalno more koje se nalazi između Velike Britanije, Norveške, Danske, Njemačke, Nizozemske, Belgije i Francuske.
Novi!!: Strasbourg i Sjeverno more · Vidi više »
Skandinavija
sjeverne Europe Skandinavija je kulturna i povijesna regija u sjevernoj Europi koja se sastoji od većeg dijela Skandinavskog poluotoka i Jutlandskog poluotoka, te otoka između njih.
Novi!!: Strasbourg i Skandinavija · Vidi više »
Socijalistička stranka (Francuska)
Socijalistička stranka (fr. Parti Socialiste, kratica: PS) je francuska socijalistička politička stranka.
Novi!!: Strasbourg i Socijalistička stranka (Francuska) · Vidi više »
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Novi!!: Strasbourg i Srednji vijek · Vidi više »
Sredozemlje
Satelitska slika Sredozemlje ili latinizam Mediteran (lat. in medio terrae; medius.
Novi!!: Strasbourg i Sredozemlje · Vidi više »
Sredozemno more
Sredozemno more ili Mediteransko more (lat. Mare Mediterraneum), poznato i po starorimskom nazivu Mare nostrum (lat. za „Naše more”), je rubno more Atlantskog oceana površine oko 2,5 milijuna km² koje je povezano s matičnim Atlantskim oceanom kroz Gibraltarski tjesnac (širine 14 km).
Novi!!: Strasbourg i Sredozemno more · Vidi više »
Staklo
StakloStaklo je uglavnom amorfni silicijev dioksid.
Novi!!: Strasbourg i Staklo · Vidi više »
Starofrancuski jezik
Starofrancuski jezik (ISO 639: fro), povijesni jezik francuske podskupine indoeuropskih jezika koji se u srednjovjekovno doba između 10 i 15 stoljeća govorio na području današnje središnje i sjeverne Francuske i Belgije.
Novi!!: Strasbourg i Starofrancuski jezik · Vidi više »
Stogodišnji rat
Stogodišnji rat bio je isprekidan ratni sukob između Kraljevine Engleske i Kraljevine Francuske koji je trajao 116 godina i to od 1337. do 1453., a u tom su se vremenu izmjenjivala razdoblja intenzivnog ratovanja s razdobljima mira.
Novi!!: Strasbourg i Stogodišnji rat · Vidi više »
Strasbourg
Strasbourg (elzaški: Strossburi; njemački: Straßburg) grad je na istoku Francuske, na lijevoj strani Rajne.
Novi!!: Strasbourg i Strasbourg · Vidi više »
Strasburg
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i Strasburg · Vidi više »
Stuttgart
Stuttgart (Zemaljski glavni grad Stuttgart,: Landeshauptstadt Stuttgart, alemanski: Landeshaubdschdadd Schduagert), glavni i po broju stanovnika najveći grad njemačke savezne pokrajine Baden-Württemberg.
Novi!!: Strasbourg i Stuttgart · Vidi više »
Sveto Rimsko Carstvo
Sveto Rimsko Carstvo (lat. Sacrum Imperium Romanum, njem. Heiliges Römisches Reich, češ. Svatá říše římská) – ili punim nazivom Sveto Rimsko Carstvo Njemačke Narodnosti (njem. Heiliges Römisches Reich, lat. Sacrum Romanum Imperium, češ. Svatá říše římská národa německého) – bilo je zajednica teritorija u središnjoj Europi tijekom srednjeg i novog vijeka kojom je vladao rimsko-njemački car.
Novi!!: Strasbourg i Sveto Rimsko Carstvo · Vidi više »
Svevi
Svevi (Suebi, Suevi, Suavi, Svebi) su bili germanski narod porijeklom iz blizine Baltičkog mora, a njihovi današnji potomci su njemački Švabe.
Novi!!: Strasbourg i Svevi · Vidi više »
Svila
12. st) Svila je fino tekstilno vlakno koje se dobiva od kukuljice dudovog svilca ili, kako se ponekad naziva, svilene bube.
Novi!!: Strasbourg i Svila · Vidi više »
Svjetska baština
lijevo spomeničke baštine. samostana koji još uvijek djeluje. Na popisu je svjetske baštine od 2002. Uskršnjem otoku dio su nacionalnog parka Rapa Nui koji je na popisu svjetske baštine od 1995. UNESCO-ova Svjetska baština sastoji se od Svjetske kulturne baštine i Svjetske prirodne baštine.
Novi!!: Strasbourg i Svjetska baština · Vidi više »
Tekstil
Antički egipatski tekstil Jednostavni tekstil pod povećalom Tekstil je materijal ili proizvod dobiven od vlakana koja čine predivo ili pletivo.
Novi!!: Strasbourg i Tekstil · Vidi više »
Tenis
Tenisač kod servisa Tenis je sportska igra u kojoj se pomoću reketa i loptice dva ili četiri igrača nadmeću na označenom terenu.
Novi!!: Strasbourg i Tenis · Vidi više »
TGV
TGV u Parizu, ''Gare de Lyon'' TGV La Poste AGV, nasljednik TGV tehnologije TGV (fran. train à grande vitesse) je vlak velikih brzina Francuskih željeznica.
Novi!!: Strasbourg i TGV · Vidi više »
Tiberije
Tiberije Tiberius Claudius Nero Caesar (16. studenog 42. pr. Kr. – 16. ožujka 37. godine) je bio istaknuti vojskovođa, a od 14. do 37.
Novi!!: Strasbourg i Tiberije · Vidi više »
Tramvaj
Tramvaj Konstal 105N2k/2000, Szczecin, Poljska Njemačkoj Britanski tramvaj na kat Tramvaj (eng. tramway) je električno vozilo za gradski prijevoz putnika koje se kreće po tračnicama.
Novi!!: Strasbourg i Tramvaj · Vidi više »
Trgovina
Maloprodajna poslovnica s dječjom odjećom Pod trgovinom se podrazumijeva tržišna ponuda robe u zamjenu za platežno sredstvo odnosno novac, ili za drugu robu (robna razmjena).
Novi!!: Strasbourg i Trgovina · Vidi više »
Tridesetogodišnji rat
Tridesetogodišnji rat trajao je između 1618. i 1648., ponajprije u Srednjoj Europi i Svetom Rimskom Carstvu, no njegovi su glavni akteri bile skoro sve kontinentske države.
Novi!!: Strasbourg i Tridesetogodišnji rat · Vidi više »
Turizam
Peru, Machu Picchu Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova gospodarska djelatnost (Hunziker i Krapf, 1942).
Novi!!: Strasbourg i Turizam · Vidi više »
Ugostiteljstvo
Ugostiteljstvo je gospodarska, proizvodna i uslužna djelatnost koja se bavi prodajom primljenih jela, pića i napitaka posluženih na poseban ugostiteljski način, pružanjem usluga smještaja u posebno opremljenim sobama i apartmanima te pružanjem usluga zabave i rekreacije u ugostiteljskom objektu.
Novi!!: Strasbourg i Ugostiteljstvo · Vidi više »
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.
Novi!!: Strasbourg i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »
UNESCO
UNESCO (eng.: United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization; hrv.: Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu) specijalizirana je organizacija u sustavu Ujedinjenih naroda, utemeljena 1945. godine.
Novi!!: Strasbourg i UNESCO · Vidi više »
Vandali
''Vandalska pljačka Rima'' - Heinrich Leutemann Vandali su Germani, koji pripadaju istočnoj grupi germanskih naroda.
Novi!!: Strasbourg i Vandali · Vidi više »
Vaterpolo
Svjetska liga, Genova, 16. lipnja 2008. Vaterpolo je ekipni vodeni šport u kojem sudjeluju dvije ekipe s po sedam članova (jedan od njih je vratar).
Novi!!: Strasbourg i Vaterpolo · Vidi više »
Verdunski ugovor
Zemljovid Verdunskog ugovora nakon 843. Verdunski ugovor sklopljen je 10.
Novi!!: Strasbourg i Verdunski ugovor · Vidi više »
Vijeće Europe
Europska zastava: koristi je Vijeće Europe kao i Europska unija Vijeće Europe (engleski: Council of Europe, francuski: Conseil de l'Europe, njemački: Europarat) je međunarodna organizacija 46 država članica šire europske regije, čiji su glavni zadaci jačanje demokracije, zaštite ljudskih prava i pravne države na europskom kontinentu.
Novi!!: Strasbourg i Vijeće Europe · Vidi više »
Vilim I., njemački car
Vilim I. (njemački: Wilhelm Friedrich Ludwig; Berlin, 22. ožujka 1797. – Berlin, 9. ožujka 1888.) bio je pruski kralj od 2. siječnja 1861.
Novi!!: Strasbourg i Vilim I., njemački car · Vidi više »
Vjera
Jean-Baptiste Théodon: Trijumf vjere nad idolopoklonstvom. Vjera se obično definira kao uvjerenje u istinu neke tvrdnje bez njezine provjere.
Novi!!: Strasbourg i Vjera · Vidi više »
Wolfgang Amadeus Mozart
Wolfgang Amadeus Mozart (Salzburg, 27. siječnja 1756. – Beč, 5. prosinca 1791.), austrijski skladatelj.
Novi!!: Strasbourg i Wolfgang Amadeus Mozart · Vidi više »
Zračna luka
Zračna luka Split Zračna luka je prostor otvoren za javni zračni promet, a čine ju određena područja s operativnim površinama, objektima, uređajima, postrojenjima, instalacijama i opremom, namijenjenima za kretanje, uzlijetanje, slijetanje i boravak zrakoplova, te prihvat i otpremu zrakoplova, putnika, prtljage, robe, stvari i pošte.
Novi!!: Strasbourg i Zračna luka · Vidi više »
Zračna luka Frankfurt na Majni
Zračna luka Rajna-Majna (njemački Rhein-Main-Flughafen) (IATA: FRA, ICAO: EDDF) službeno je ime za frankfurtsku zračnu luku). Zračnom lukom Frankfurt upravlja prijevoznička tvrtka Fraport, najprometnija je zračna luka po putničkom prometu u Njemačkoj i treća najprometnija u Europi (nakon londonske Zračne luke Heathrow i Paris-Charles de Gaullea) te 2012. godine 11. najprometnija u svijetu. Te godine putnički promet u Zračnoj luci Frankfurt bio je 57,5 milijuna. Od zime 2012./2013., preko ZL Frankfurt se odvija najviše međunarodni promet s 264 odredišta u 113 zemalje. S oko 2,07 milijuna metričkih tona teretnog prometa u 2012. godini jedna je od najprometnija zračna luka u Europi po teretnom prometu. Na južnom dijelu aerodroma od 1947. do 2005. nalazila se zrakoplovna baza Ratnog zrakoplovstva SAD-a u sustavu NATO-a. Zatvaranjem baze vlasništvo nad tim dijelom pripalo je Fraportu. Zračna luka obuhvaća površinu od 5.200 hektara zemljišta. ZL Frankfurt je glavno prometno središte njemačkog nacionalnog prijevoznika Lufthanse i Condora. Radi ograničenog kapaciteta, Lufthansa je uspostavila još jedno prometno središte na Zračnoj luci München, preko koje je dostupno više letova srednjih i dugih ruta. Od svog otvaranja 1936. godine zračna luka je proširivana u više navrata. Danas se na njoj nalaze dva velika terminala (Terminala 1 i Terminal 2) s kapacitetom od oko 65 milijuna putnika godišnje te četiri piste. U posljednjih nekoliko godina ZL je dodatno preuređena, kako bi mogla opsluživati Airbus A380, što uključuje i veliki kompleks za njegovo održavanje. Četvrta pista otvorena je 20. listopada 2011. godine s čim je omogućeno dostizanje predviđenih oko 700.000 slijetanja/polijetanja zrakoplova do 2020. godine. Za predviđeni protok od oko 90 milijuna putnika u 2020. dograđen je i 10. listopada 2012. godine otvoren novi dio Terminala 1 za dodatnih šest milijuna putnika. Treći terminal za oko 25 milijuna putnika planira se graditi u bliskoj budućnosti.
Novi!!: Strasbourg i Zračna luka Frankfurt na Majni · Vidi više »
Zračni promet
Zemljovid svjetskihzrakoplovnih linija Zračni promet je proces premještanja, odnosno prijevoza osoba i/ili stvari zračnom plovidbom, kao i bilo koja druga uporaba ili djelovanje u zračnom prostoru.
Novi!!: Strasbourg i Zračni promet · Vidi više »
1176.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1176. · Vidi više »
12. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 12. stoljeće · Vidi više »
1202.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1202. · Vidi više »
1214.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1214. · Vidi više »
1220.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1220. · Vidi više »
1228.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1228. · Vidi više »
1262.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1262. · Vidi više »
1358.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1358. · Vidi više »
1370.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1370. · Vidi više »
1387.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1387. · Vidi više »
1390.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1390. · Vidi više »
1400.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1400. · Vidi više »
1439.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1439. · Vidi više »
1441.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1441. · Vidi više »
1457.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1457. · Vidi više »
1467.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1467. · Vidi više »
1468.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1468. · Vidi više »
1484.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1484. · Vidi više »
1489.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1489. · Vidi više »
1491.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1491. · Vidi više »
15. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 15. stoljeće · Vidi više »
1507.
1507. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u petak.
Novi!!: Strasbourg i 1507. · Vidi više »
1509.
1509. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Strasbourg i 1509. · Vidi više »
1518.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1518. · Vidi više »
1521.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1521. · Vidi više »
1524.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1524. · Vidi više »
1536.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1536. · Vidi više »
1545.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1545. · Vidi više »
1546.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1546. · Vidi više »
1550.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1550. · Vidi više »
1551.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1551. · Vidi više »
1553.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1553. · Vidi više »
1564.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1564. · Vidi više »
1580.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1580. · Vidi više »
1589.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1589. · Vidi više »
1591.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1591. · Vidi više »
1592.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1592. · Vidi više »
1597.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1597. · Vidi više »
1618.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1618. · Vidi više »
1621.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1621. · Vidi više »
1638.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1638. · Vidi više »
1656.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1656. · Vidi više »
1657.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1657. · Vidi više »
1671.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1671. · Vidi više »
1674.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1674. · Vidi više »
1681.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1681. · Vidi više »
1684.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1684. · Vidi više »
1696.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1696. · Vidi više »
17. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 17. stoljeće · Vidi više »
1709.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1709. · Vidi više »
1717.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1717. · Vidi više »
1735.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1735. · Vidi više »
1740.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1740. · Vidi više »
1745.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1745. · Vidi više »
1747.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1747. · Vidi više »
1748.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1748. · Vidi više »
1749.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1749. · Vidi više »
1750.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1750. · Vidi više »
1753.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1753. · Vidi više »
1756.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1756. · Vidi više »
1757.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1757. · Vidi više »
1760.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1760. · Vidi više »
1765.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1765. · Vidi više »
1769.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1769. · Vidi više »
1773.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1773. · Vidi više »
1778.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1778. · Vidi više »
1779.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1779. · Vidi više »
1780.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1780. · Vidi više »
1786.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1786. · Vidi više »
1789.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1789. · Vidi više »
1790.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1790. · Vidi više »
1791.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1791. · Vidi više »
1792.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1792. · Vidi više »
1793.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1793. · Vidi više »
18. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 18. stoljeće · Vidi više »
1800.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1800. · Vidi više »
1804.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1804. · Vidi više »
1809.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1809. · Vidi više »
1812.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1812. · Vidi više »
1813.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1813. · Vidi više »
1814.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1814. · Vidi više »
1820.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1820. · Vidi više »
1825.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1825. · Vidi više »
1830.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1830. · Vidi više »
1831.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1831. · Vidi više »
1832.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1832. · Vidi više »
1836.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1836. · Vidi više »
1837.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1837. · Vidi više »
1840.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1840. · Vidi više »
1841.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1841. · Vidi više »
1842.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1842. · Vidi više »
1844.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1844. · Vidi više »
1850.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1850. · Vidi više »
1851.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1851. · Vidi više »
1855.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1855. · Vidi više »
1858.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1858. · Vidi više »
1859.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1859. · Vidi više »
1868.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1868. · Vidi više »
1869.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1869. · Vidi više »
1870.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1870. · Vidi više »
1871.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1871. · Vidi više »
1872.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1872. · Vidi više »
1873.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1873. · Vidi više »
1875.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1875. · Vidi više »
1877.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1877. · Vidi više »
1878.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1878. · Vidi više »
1880.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1880. · Vidi više »
1883.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1883. · Vidi više »
1884.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1884. · Vidi više »
1886.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1886. · Vidi više »
1889.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1889. · Vidi više »
1891.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1891. · Vidi više »
1895.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1895. · Vidi više »
1897.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1897. · Vidi više »
1899.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1899. · Vidi više »
1900.
Iako je broj 1900 višekratnik broja 4, ova godina nije bila prijestupna.
Novi!!: Strasbourg i 1900. · Vidi više »
1906.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1906. · Vidi više »
1910.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1910. · Vidi više »
1912.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1912. · Vidi više »
1913.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1913. · Vidi više »
1914.
Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.
Novi!!: Strasbourg i 1914. · Vidi više »
1915.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1915. · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1918. · Vidi više »
1920.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1920. · Vidi više »
1921.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1921. · Vidi više »
1923.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1923. · Vidi više »
1929.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1929. · Vidi više »
1930.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1930. · Vidi više »
1931.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1931. · Vidi više »
1935.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1935. · Vidi više »
1936.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1936. · Vidi više »
1938.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1938. · Vidi više »
1939.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1939. · Vidi više »
1940.
1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.
Novi!!: Strasbourg i 1940. · Vidi više »
1944.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1944. · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1945. · Vidi više »
1946.
1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.
Novi!!: Strasbourg i 1946. · Vidi više »
1948.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1948. · Vidi više »
1949.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1949. · Vidi više »
1950.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1950. · Vidi više »
1951.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1951. · Vidi više »
1953.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1953. · Vidi više »
1954.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1954. · Vidi više »
1955.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1955. · Vidi više »
1956.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1956. · Vidi više »
1957.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1957. · Vidi više »
1959.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1959. · Vidi više »
1960-ih
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1960-ih · Vidi više »
1960.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1960. · Vidi više »
1961.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1961. · Vidi više »
1962.
1962. (MCMLXII), šezdeset i prva je godina 20.
Novi!!: Strasbourg i 1962. · Vidi više »
1965.
1965. (rimski: MCMLXV), bila je 64.
Novi!!: Strasbourg i 1965. · Vidi više »
1966.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1966. · Vidi više »
1967.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1967. · Vidi više »
1968.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1968. · Vidi više »
1969.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1969. · Vidi više »
1970.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1970. · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1971. · Vidi više »
1973.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1973. · Vidi više »
1975.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1975. · Vidi više »
1976.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1976. · Vidi više »
1977.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1977. · Vidi više »
1978.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1978. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1981. · Vidi više »
1982.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1982. · Vidi više »
1983.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1983. · Vidi više »
1985.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1985. · Vidi više »
1987.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1987. · Vidi više »
1988.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1988. · Vidi više »
1989.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1989. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1990. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1991. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: Strasbourg i 1992. · Vidi više »
1994.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1994. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1995. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 1996. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Strasbourg i 1997. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Strasbourg i 1998. · Vidi više »
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Strasbourg i 1999. · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: Strasbourg i 2000. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Strasbourg i 2001. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Strasbourg i 2002. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Strasbourg i 2003. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Strasbourg i 2004. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Strasbourg i 2005. · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: Strasbourg i 2008. · Vidi više »
2012.
2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Strasbourg i 2012. · Vidi više »
2014.
2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Strasbourg i 2014. · Vidi više »
30. rujna
30.
Novi!!: Strasbourg i 30. rujna · Vidi više »
352.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 352. · Vidi više »
357.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 357. · Vidi više »
406.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 406. · Vidi više »
451.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 451. · Vidi više »
496.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 496. · Vidi više »
7. srpnja
7.
Novi!!: Strasbourg i 7. srpnja · Vidi više »
842.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 842. · Vidi više »
962.
Bez opisa.
Novi!!: Strasbourg i 962. · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Strasburgo, Strassbourg, Strassburg, Strazbur, Straßburg, Strossburi.
