Brže od pregledniku!
64 odnosi: Ana Anastazija, Ana Angelina Komnena Duka, Apsida, Žbuka, Ćirilica, Bazilika, Bizantska umjetnost, Dinastija, Fasada, Freska, Hilandar, Isus, Ivan Krstitelj, Jadransko more, Julijan Knežević, Kotor, Kraljevo, Kupola, Manastir, Manastir Gračanica, Marija (majka Isusova), Metar, Monah, Narteks, Nemanjići, Oltar, Osmansko Carstvo, Popis mjesta svjetske baštine u Europi, Portal, Raspelo, Romanička arhitektura, Rozeta (arhitektura), Samostan, Sava II., Sopoćani, Srbija, Srpska pravoslavna Crkva, Srpski jezik, Stefan Milutin, Stefan Nemanja, Stefan Prvovenčani, Stefan Radoslav, Sudnji dan, Sveta Ana, Sveti Joakim, Sveti Nikola, Sveti Sava, Timpani, UNESCO, Vestibul, ..., Visoki Dečani, Vukan Nemanjić, Zvonik, 1190., 1196., 1199., 1208., 1209., 1235., 13. stoljeće, 14. stoljeće, 1961., 1986., 2001.. Proširite indeks (14 više) »
Ana Anastazija
Ana od Srbije (srpski Ана) (? – 22. lipnja 1200.) bila je velika županica Srbije kao supruga velikog župana Stefana Nemanje (Стефан Немања).
Novi!!: Studenica i Ana Anastazija · Vidi više »
Ana Angelina Komnena Duka
Ana Angelina Komnena Duka (grčki Ἄννα Ἀγγελίνα Κομνηνή Δούκαινα) bila je kraljica Srbije u srednjem vijeku.
Novi!!: Studenica i Ana Angelina Komnena Duka · Vidi više »
Apsida
6. st. Apsida (grč. hapsis; lat. absis »spoj, svod, prigradnja«), polukružni je završetak antičke bazilike u kojemu je sjedio predsjednik suda sa svojim prisjednicima.
Novi!!: Studenica i Apsida · Vidi više »
Žbuka
Postupak dobivanja morta iz cementa Žbuka (inkarat, malter, mort) građevni je materijal, smjesa vode, gašenog vapna i pijeska ili drugog agregata i vezivnog sredstva (mort) kojom se prekrivaju zidovi i stropovi kako bi se nakon njezina očvrsnuća postigla ravna površina.
Novi!!: Studenica i Žbuka · Vidi više »
Ćirilica
Ćirilica je pismo koje se rabi u istočnoj Europi, te sjevernoj i središnjoj Aziji.
Novi!!: Studenica i Ćirilica · Vidi više »
Bazilika
Tlocrt '''Maksencijeve (Konstantinove) bazilike''' u Rimu iz 4. st. Stara '''Bazilika sv. Petra''' (izgled iz 1450. godine). '''Bazilika sv. Petra''' u Rimu. Bazilika (grč.: βασιλική στοά (basiliké) - kraljeva dvorana) je rani oblik kršćanske bogomolje.
Novi!!: Studenica i Bazilika · Vidi više »
Bizantska umjetnost
Aja Sofija u Konstantinopolu Bizantska umjetnost je umjetnička produkcija i izričaj greciziranog Bizantskog Carstva, nastala nakon podjele Rimskog Carstva na istočnu i zapadnu polovicu.
Novi!!: Studenica i Bizantska umjetnost · Vidi više »
Dinastija
Dinastija je naziv za niz članova iste obitelji koja vlada u nasljednom pravu.
Novi!!: Studenica i Dinastija · Vidi više »
Fasada
Fasada (od francuskog: façade, iz talijanskog: facciata, koja je pak derivat od latinskog facies.
Novi!!: Studenica i Fasada · Vidi više »
Freska
Berma, Istra, 1474. god. Freska je tehnika zidnog slikarstva.
Novi!!: Studenica i Freska · Vidi više »
Hilandar
Hilandar Hilandar je srpski, pravoslavni samostan na Svetoj gori u Grčkoj.
Novi!!: Studenica i Hilandar · Vidi više »
Isus
Isus Krist (grč., lat. Iesus Christus, heb. i aram. ישוע, latinično Ješua; Betlehem, oko 4. pr. Kr. − Jeruzalem, 30. ili 33.), također Isus iz Nazareta, Isus Nazarećanin (pridjevak Nazarećanin ili Nazarenac) ili jednostavno Isus ili Krist (grč. khristós: – pomazan, Pomazanik), utemeljitelj kršćanstva i važna ličnost u nekoliko drugih religija.
Novi!!: Studenica i Isus · Vidi više »
Ivan Krstitelj
Ivan Krstitelj (stsl: Іоаннъ Крестѧи, heb.: יוחנן המטביל, Yohanan Ha'Matbil, stgr.: Ἰωάννης ὁ βαπτίζων, grč.: Ἰωάννης ὁ βαπτιστής) kršćanski je svetac, propovjednik, pustinjak i mučenik, prethodnik Isusov.
Novi!!: Studenica i Ivan Krstitelj · Vidi više »
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Novi!!: Studenica i Jadransko more · Vidi više »
Julijan Knežević
Julijan Knežević (rođen kao Radomir Knežević; Vitkovo pokraj Aleksandrovaca, 19. kolovoza 1918. – Manastir Gradac, 16. srpnja 2001.), bio je iguman Manastira Studenice, najpoznatiji arhimandrit Srpske pravoslavne crkve.
Novi!!: Studenica i Julijan Knežević · Vidi više »
Kotor
Kotor (crnogor. ćiril. Котор; talijanski: Cattaro; albanski: Kotorri) je grad, općina i luka u Crnogorskom primorju, u krajnjem sjevernoistočnom dijelu Bokokotorskoga zaljeva.
Novi!!: Studenica i Kotor · Vidi više »
Kraljevo
Kraljevo, grad na tri rijeke, Ibru, Zapadnoj Moravi i Ribnici, u središnjem dijelu Srbije, prema posljednjem popisu pučanstva iz 2011. godine, imalo je 64.175 stanovnika, dok je istoimena općina Kraljevo imala 124.554 stanovnika.
Novi!!: Studenica i Kraljevo · Vidi više »
Kupola
Kupola na pandantivima (žuto) Presjek Panteona Zlatne kupole Atenska crkva sv. Nikodema) Milenijumska kupola Kyocera kupola Kupola (talijanski) je sferični oblik svoda iznad građevina koja ima tlocrt kružnice, kvadrata ili mnogokuta.
Novi!!: Studenica i Kupola · Vidi više »
Manastir
Manastir, u istočnom kršćanstvu, označava zajedničku nastambu u kojoj, prema utvrđenim pravilima, žive monasi ili monahinje; u užem smislu riječi pravoslavni samostan, crkva sa zgradama.
Novi!!: Studenica i Manastir · Vidi više »
Manastir Gračanica
Manastir Gračanica (srp.: Манастир Грачаница; alb.: Manastiri i Graçanicës) je manastir Srpske pravoslavne crkve na Kosovu s crkvom posvećenom Navještenju.
Novi!!: Studenica i Manastir Gračanica · Vidi više »
Marija (majka Isusova)
Marija (aram. מרים Maryām "gorka"; arap. مريم(Maryam); grč. Μαριαμ, Mariam, Μαρια, Maria) bila je majka Isusova.
Novi!!: Studenica i Marija (majka Isusova) · Vidi više »
Metar
platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.
Novi!!: Studenica i Metar · Vidi više »
Monah
Monah (lat. monachus.
Novi!!: Studenica i Monah · Vidi više »
Narteks
katedrale s potamnjenim prostorom narteksa Narteks (grčki: Νάρθηκας) je u antičkoj Grčkoj bila drvena kutijica ili ormarić za čuvanje lijekova, no od ranokršćanstva to je uvriježen naziv za ulazni trijem bazilike (armenski: gavit, srpski: priprata); tj.
Novi!!: Studenica i Narteks · Vidi više »
Nemanjići
Grb Nemanjića Nemanjići su srpska srednjovjekovna Vlastela koja je najduže vladala Srbijom (Raškom).
Novi!!: Studenica i Nemanjići · Vidi više »
Oltar
Helenistički ''Pergamonski oltar'' u Berlinskom muzeju. Eufrazijeve bazilike u Poreču. Oltar (latinski: altare) ili žrtvenik je svako mjesto gdje se prinosi žrtva, vrši bogoslužje ili bilo koja druga vrsta religijske ceremonije.
Novi!!: Studenica i Oltar · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Studenica i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Popis mjesta svjetske baštine u Europi
popis svjetskog kulturnog nasljeđa Ovo je UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi.
Novi!!: Studenica i Popis mjesta svjetske baštine u Europi · Vidi više »
Portal
Portal''' trogirske katedrale, djelo majstora Radovana iz 1240. Portal (njem. Portal ← srlat. portale.
Novi!!: Studenica i Portal · Vidi više »
Raspelo
Crkvi sv. Marka u Zagrebu Raspelo je križ s kipom raspetoga Krista.
Novi!!: Studenica i Raspelo · Vidi više »
Romanička arhitektura
kosog tornja u Pisi, Toskana (Italija), 11. – 12. st. Romanika je stil arhitekture koji dolazi nakon predromanike.
Novi!!: Studenica i Romanička arhitektura · Vidi više »
Rozeta (arhitektura)
Zadru iz 13. stoljeća.katedrali u Strasbourgu, Francuska. Rozeta je arhitektonski element dekoracije u obliku ružinog cvijeta sa stiliziranim laticama koji se primjenjuje od romanike.
Novi!!: Studenica i Rozeta (arhitektura) · Vidi više »
Samostan
Kataloniji Samostan je nastamba u kojoj žive pripadnici redovničkih zajednica, svećenici i časne sestre.
Novi!!: Studenica i Samostan · Vidi više »
Sava II.
Srpski princ i svetac (srpski svetitelj) Sava II. (srpski Сава II) (o. 1198. – 1271.) bio je treći arhiepiskop Srpske pravoslavne crkve.
Novi!!: Studenica i Sava II. · Vidi više »
Sopoćani
Manastir Sopoćani (srpski: Сопоћани) je pravoslavni samostan posvećen Svetoj Trojici koji je osnovao srpski kralj Stefan Uroš I. kao mauzolej za sebe i svoju obitelj.
Novi!!: Studenica i Sopoćani · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Studenica i Srbija · Vidi više »
Srpska pravoslavna Crkva
Srpska pravoslavna Crkva (srp. Српска православна црква/Srpska pravoslavna crkva; SPC), jedna od upravno autokefalnih (samostalnih) pravoslavnih crkava koja zajedno s ostalim pravoslavnim crkvama čini jedinstvenu Istočnu kršćansku crkvu.
Novi!!: Studenica i Srpska pravoslavna Crkva · Vidi više »
Srpski jezik
Srpski jezik (ISO 639-3: srp) je materinski jezik za najmanje 7 020 550 ljudi poglavito u Srbiji, 6 200 000 (2006.), zatim 297 000 u Albaniji (2007.); 1 300 000 u Bosni i Hercegovini (2004.); 265 895 u Crnoj Gori (2011.); 45 004 u Hrvatskoj (2021.); 33 300 u Makedoniji (2001.); 27 000 u Rumunjskoj (popis 2002.); 4 160 u Rusiji (popis 2002.); 20 000 u Turskoj (1980.). Prema srpskom jezikoslovcu Ranku Bugarskom ukupni broj govornika srpskoga jezika je oko 12 milijuna ljudi.
Novi!!: Studenica i Srpski jezik · Vidi više »
Stefan Milutin
Stefan Uroš II.
Novi!!: Studenica i Stefan Milutin · Vidi više »
Stefan Nemanja
Stefan Nemanja (crkvenoslavenski: Стѣфань, srpski: Стефан Немања), crkveno ime sveti Simeon, Ribnica (Podgorica), današnja Crna Gora, 1113. - Hilandar, današnja Grčka, 13. veljače 1199.), bio je veliki župan raški 1166. – 1196., rodonačelnik srpske kraljevske loze Nemanjića.
Novi!!: Studenica i Stefan Nemanja · Vidi više »
Stefan Prvovenčani
Stefan Nemanjić (Стефан Немањић), poznat i kao Stefan Prvov(j)enčani (oko 1165. – 24. rujna 1228.), bio je raški veliki župan od 1196.
Novi!!: Studenica i Stefan Prvovenčani · Vidi više »
Stefan Radoslav
Stefan Radoslav (srpska ćirilica: Стефан Радослав) (o. 1192. – nakon 1235.) bio je kralj Srbije 1228.
Novi!!: Studenica i Stefan Radoslav · Vidi više »
Sudnji dan
Michelangelo: Posljednji sud Sudnji dan, posljednji sud ili paruzija u eshatološkim religijama predstavlja vjerovanje u posljednji i konačni sud koji će biti na kraju povijesti, nakon Isusovoga drugoga dolaska, tako da razdvoji pravedne od zlih, nakon čega će pravedni zadobiti vječni život kao nagradu, a zli konačnu propast kao kaznu.
Novi!!: Studenica i Sudnji dan · Vidi više »
Sveta Ana
Sveta Ana je kršćanska svetica, majka Blažene Djevice Marije.
Novi!!: Studenica i Sveta Ana · Vidi više »
Sveti Joakim
Sveti Joakim je kršćanski svetac, otac Blažene Djevice Marije.
Novi!!: Studenica i Sveti Joakim · Vidi više »
Sveti Nikola
Sveti Nikola (Patara, 15. ožujka 270. – Mira, 6. prosinca 343.), biskup, svetac, zaštitnik djece i pomoraca.
Novi!!: Studenica i Sveti Nikola · Vidi više »
Sveti Sava
Sveti Sava Sveti Sava (narodno ime Rastko Nemanjić; 1169. Trnovo, Bugarska, 14. siječnja 1236.) je bio prvi srpski arhiepiskop, najmlađi sin Stefana Nemanje, brat kraljeva Vukana i Stefana Prvovenčanog svetac je Srpske pravoslavne crkve kao i nekolicine drugih pravoslavnih crkvi.
Novi!!: Studenica i Sveti Sava · Vidi više »
Timpani
Timpani su glazbeni instrumenti iz grupe opnozvučnih udaraljki.
Novi!!: Studenica i Timpani · Vidi više »
UNESCO
UNESCO (eng.: United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization; hrv.: Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu) specijalizirana je organizacija u sustavu Ujedinjenih naroda, utemeljena 1945. godine.
Novi!!: Studenica i UNESCO · Vidi više »
Vestibul
Splitski vestibul Vestibul (latinski: vestibulum, predvorje, trijem, ulaz) je prostrano predvorje koje se najčešće javlja u javnim i reprezentativnim zgradama.
Novi!!: Studenica i Vestibul · Vidi više »
Visoki Dečani
Visoki Dečani (srpski: Манастир Високи Дечани) je jedan od najvažnijih manastira srpske pravoslavne crkve koji se nalazi na Kosovu, 12 km južno od grada Peć.
Novi!!: Studenica i Visoki Dečani · Vidi više »
Vukan Nemanjić
Vukan Nemanjić, freska u Visokim Dečanima Vukan Nemanjić, kralj Duklje (1195. – 1207.) i veliki župan Raške (1202. – 1205./1207.), katoličke vjeroispovijesti.
Novi!!: Studenica i Vukan Nemanjić · Vidi više »
Zvonik
Ulmer Münster. Zvonik je samostalna građevina i često sastavni dio crkve ili kapele.
Novi!!: Studenica i Zvonik · Vidi više »
1190.
Bez opisa.
Novi!!: Studenica i 1190. · Vidi više »
1196.
Bez opisa.
Novi!!: Studenica i 1196. · Vidi više »
1199.
Bez opisa.
Novi!!: Studenica i 1199. · Vidi više »
1208.
Bez opisa.
Novi!!: Studenica i 1208. · Vidi više »
1209.
Bez opisa.
Novi!!: Studenica i 1209. · Vidi više »
1235.
Bez opisa.
Novi!!: Studenica i 1235. · Vidi više »
13. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Studenica i 13. stoljeće · Vidi više »
14. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Studenica i 14. stoljeće · Vidi više »
1961.
Bez opisa.
Novi!!: Studenica i 1961. · Vidi više »
1986.
Bez opisa.
Novi!!: Studenica i 1986. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Studenica i 2001. · Vidi više »
