Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Subotica

Indeks Subotica

Subotica je najsjeverniji grad u Srbiji, drugi po broju stanovnika u Autonomnoj Pokrajini Vojvodini.

316 odnosi: Aškenazi, Agrokombinat (Subotica), Andrija Fuderer, Andrija Kopilović, Andzabeg, Ante Sekulić, Atena (grad), Austro-Ugarska, Azija, Azotara (Subotica), Đurđin, Đuro Stantić, Šandor, Šebešić, Šupljak, Žednik, ŽFK Spartak Subotica, Židovi, ŽRK Spartak Subotica, Čantavir, Čikerija, Bačka, Bačko Dušanovo, Baja, Bajmak, Balint Vujkov, Banat, Baranja, Béla Duránci, Bikovo, Blaško Rajić, Bratstvo (tvornica vagona), Brzojav, Budimpešta, Bunarićko proštenje, Bunjevački šport klub, Bunjevci, Crnogorci, Crvena armija, Crveno selo, Dalmacija, Dani Balinta Vujkova, Danilo Kiš, Davor Štefanek, Donji Tavankut, Dragoslav Đorđević, Dragutin Karlo Stipić, Drugi svjetski rat, Dužijanca, Elche, ..., Emigracija istarskih i primorskih Hrvata u Hrvatsku 1918. – 1943., Esperanto, Europa, Europress – TravelFest, Fašizam, Festival bunjevački’ pisama, Fidelinka, FK Bačka 1901 Subotica, FK Spartak Subotica, Franjevačka crkva sv. Mihovila u Subotici, Franjevci, Franjo Piuković, Gastroenterologija, Geza Kopunović, Gornji Tavankut, Gradska knjižnica u Subotici, Gradski muzej u Subotici, Grci, HAŠK Zrinjski, Habsburg, Hajdukovo, Halaš, Hokej na travi, HosanaFest, Hrvanje, Hrvati, Hrvati u Vojvodini, Hrvatska čitaonica (Subotica), Hrvatska bunjevačko-šokačka stranka, Hrvatska kulturna zajednica (Subotica), Hrvatska riječ (Subotica), Hrvatski demokratski forum – Preporuke iz Lemeša, Hrvatski jezik, Hrvatski nogometni savez, Hrvatski orlovski savez, Hrvatski sokol, Hrvatsko akademsko društvo, Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije, Hrvatsko narodno kazalište u Subotici, Hrvatsko proljeće, Interna medicina, Ivan Crni, Ivan Sarić, Ivan Zvonimir Čičak, Ivaniš Korvin, Izola, Jelka Asić, Jožino Selo, Josip Đido Vuković, Josip Buljovčić, Josip Gabrić, Jovan Mikić, Jugoslaveni, Kanjiža, Kaptol, Katolički institut za kulturu, povijest i duhovnost "Ivan Antunović", Kečkemet, Kelebija, Ker (Subotica), Kornelije Kovač, Kraljev Brig, Kraljevina Jugoslavija, Kraljevina Ugarska, Lajčo Budanović, Lazar Mamužić, Lazar Merković, László Balla, Lovro Škaljer, Ludaško jezero, Luka Lipošinović, Mačevanje, Mađari, Mađari u Vojvodini, Mađarska, Mađarski jezik, Madaraš, Mala Bosna, Marija Terezija Austrijska, Marko Peić, Martin Matić, Mate Balota, Matica hrvatska, Matija Poljaković, Mišićevo, Milan Asić, Mirgeš, Mirko Grlica, Mladost (tvornica pozamanterije), Mohač, Mohačka bitka, Naco Zelić, Namur, Neven (Subotica), Nijemci, Nikola Kalinić (košarkaš), NIU Hrvatska riječ, Novi Žednik, Novi Sad, Odorheiu Secuiesc, Okruzi Srbije, Olomouc, Oppidum, Ortodoksni judaizam, Oružana pobuna u Subotici 1920., Osijek, Osmansko Carstvo, Palić, Palićko jezero, Partizan (tvornica bicikla), Partizani, Pavlovac (Subotica), Péter Lékó, Pečuh, Petar Pekić, Pokrajinska smotra recitatora na hrvatskom jeziku, Povijesni arhiv Subotica, Pro urbe, Prvi svjetski rat, Pučka kasina 1878., Radanovac, Radio Subotica, Radomir Konstantinović, Rapalski ugovor, Remija Marcikić, Romi, Rukovet, Rumunji, Rusini, S.N.D. Sloga Subotica, Sava Babić, Sebešić, Segedin, Sever (tvornica elektromotora), Sile Osovine, Sinagoga, Sinagoga u Subotici, Sjevernobački okrug, Slobodni kraljevski grad, Slovaci, Sombor, Srbi, Srbija, Srijem, Srpska napredna stranka, Srpski jezik, Stevan Mačković, Subotička biskupija, Subotička filharmonija, Subotičke novine, Subotički književni krug, Subotičko-horgoška pješčara, Subotica (općina), Sumporna kiselina, Suvremena galerija Subotica, Tavankut, Tit Mačković, Tramvaj, Transilvanija, Trgovište, Turci, Turku, Turska, Ulm, Varšavski ugovor, Verušić, Višnjevac (Subotica, Srbija), Viktorija Aladžić, Vinko Perčić, Vojislav Sekelj, Vojvodina, Zagreb, Zalog, Zapadni dijalekt, Zemljodilska kasina, Zrakoplov, Zvonko Bogdan, 1. rujna, 1391., 1470., 1502., 1526., 1527., 1542., 16. kolovoza, 16. siječnja, 1686., 1687., 1743., 1745., 1747., 1766., 1775., 1779., 1785., 1786., 18. lipnja, 18. ožujka, 1817., 1844., 1845., 1848., 1849., 1853., 1860., 1862., 1867., 1868., 1869., 1879., 1884., 1887., 1896., 1897., 1899., 1901., 1902., 1904., 1906., 1910., 1914., 1917., 1919., 1920., 1921., 1922., 1923., 1924., 1925., 1933., 1934., 1936., 1937., 1940., 1941., 1944., 1945., 1951., 1954., 1961., 1968., 1969., 1974., 1990., 1991., 1995., 1998., 20. prosinca, 2001., 2004., 2007., 2008., 2011., 23. siječnja, 23. srpnja, 24. kolovoza, 26. kolovoza, 26. svibnja, 29. kolovoza, 29. novembar (Subotica), 31. srpnja, 31. svibnja, 4. lipnja, 4. prosinca, 4. srpnja, 6. rujna, 8. srpnja. Proširite indeks (266 više) »

Aškenazi

Albert Einstein je aškenaski Židov. Aškenazi (hebr. אַשְכְּנַזִים, doslovno: "Nijemci") su Židovi čiji predci potječu iz Sjeverne, Srednje ili Istočne Europe, za razliku od Sefarda koji su iz Španjolske i Sjeverne Afrike.

Novi!!: Subotica i Aškenazi · Vidi više »

Agrokombinat (Subotica)

A.D. Agrokombinat Subotica je gospodarska tvrtka iz Subotice.

Novi!!: Subotica i Agrokombinat (Subotica) · Vidi više »

Andrija Fuderer

Andrija Fuderer 1952. Andrija Fuderer (Subotica, 13. svibnja 1931. – Palamós, 2. studenog 2011.), šahovski velemajstor, član ŠK Spartaka iz Subotice.

Novi!!: Subotica i Andrija Fuderer · Vidi više »

Andrija Kopilović

Msgr.

Novi!!: Subotica i Andrija Kopilović · Vidi više »

Andzabeg

Andzabeg (mađ. Érd, njem. Hanselbeck) je grad s okružnim pravima u Mađarskoj.

Novi!!: Subotica i Andzabeg · Vidi više »

Ante Sekulić

Ante Sekulić (Tavankut, 16. studenog 1920. – Zagreb, 18. ožujka 2016.ij:, narod.hr, 19. ožujka 2016. Pristupljeno 20. ožujka 2016.) hrvatski književnik, jezikoslovac, kulturni povjesničar, doktor znanosti, dopisni član HAZU, Razreda za filološke znanosti (od 30. siječnja 1997.), kulturni uglednik.

Novi!!: Subotica i Ante Sekulić · Vidi više »

Atena (grad)

Atena (grč. Αθήνα, Athina) je glavni grad Grčke i jedan od najpoznatijih gradova u svijetu.

Novi!!: Subotica i Atena (grad) · Vidi više »

Austro-Ugarska

Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.

Novi!!: Subotica i Austro-Ugarska · Vidi više »

Azija

Zemljovid Azije zemljovidu Azija je najveći i najmnogoljudniji kontinent na Zemlji.

Novi!!: Subotica i Azija · Vidi više »

Azotara (Subotica)

Azotara je tvornica umjetnih gnojiva iz Subotice.

Novi!!: Subotica i Azotara (Subotica) · Vidi više »

Đurđin

Đurđin (srp.: Ђурђин, mađ. Györgyén, nje. Gjargstedt) je selo u Bačkoj u Vojvodini.

Novi!!: Subotica i Đurđin · Vidi više »

Đuro Stantić

Đuro Stantić je (Subotica, 19. kolovoza 1878. – Subotica, 9. srpnja 1918.) je bio bački Hrvat, višestruki državni rekorder i reprezentativac, vrhunski športaš i sudionik Olimpijskih igara, pobjednik međuolimpijskih igara 1906. godine.

Novi!!: Subotica i Đuro Stantić · Vidi više »

Šandor

Šandor (srp.: Александрово, mađ. Sándor, nje. Schandort) je nekadašnje selo u Bačkoj, a danas je dijelom grada Subotice, u autonomnoj pokrajini Vojvodini, Srbija.

Novi!!: Subotica i Šandor · Vidi više »

Šebešić

Šebešić je selo koja se nalazi 20 km od Subotice.

Novi!!: Subotica i Šebešić · Vidi više »

Šupljak

Šupljak (ćir.: Шупљак, mađ.:Ludas) je naselje u općini Subotica u Sjevernobačkom okrugu u Vojvodini.

Novi!!: Subotica i Šupljak · Vidi više »

Žednik

Žednik (srp. Стари Жедник, mađ. Nagyfény, nje....) je selo u Bačkoj u Vojvodini.

Novi!!: Subotica i Žednik · Vidi više »

ŽFK Spartak Subotica

ŽFK Spartak (srp. ЖФК Спартак Суботица) je ženski nogometni klub iz Subotice u Srbiji.

Novi!!: Subotica i ŽFK Spartak Subotica · Vidi više »

Židovi

Istaknuti Židovi: Juda Makabejac, Josip Flavije, Akiva ben Jozef, Majmonid, Baruch Spinoza, Sigmund Freud, Šalom Alejhem, Albert Einstein, Emmy Noether, David Ben-Gurion, Marc Chagall, Natalie Portman Židovi su semitski narod koji živi u Izraelu te su raspršeni po svijetu, posebice u Europi i Americi.

Novi!!: Subotica i Židovi · Vidi više »

ŽRK Spartak Subotica

ŽRK Spartak, ženski rukometni klub iz Subotice, Vojvodina, Srbija, dio športskog društva Spartak.

Novi!!: Subotica i ŽRK Spartak Subotica · Vidi više »

Čantavir

Čantavir (ćir.: Чантавир, mađ.: Csantavér) je naselje u općini Subotica u Sjevernobačkom okrugu u Vojvodini.

Novi!!: Subotica i Čantavir · Vidi više »

Čikerija

Čikerija (mađ. Csikéria) je selo u jugoistočnoj Mađarskoj.

Novi!!: Subotica i Čikerija · Vidi više »

Bačka

Bačka (srp. ćir.: Бачка, mađarski: Bácska, slovački: Báčka, rusinski: Бачка, njemački: Batschka) je zemljopisna pokrajina u Srbiji (Vojvodina), Mađarskoj, a uzmemo li kao Bačku i komadiće ozemlja koje Republika Hrvatska ima s istočne strane sadašnjeg toka Dunava (granica prati stari tok), onda je dio Bačke i u Hrvatskoj.

Novi!!: Subotica i Bačka · Vidi više »

Bačko Dušanovo

Bačko Dušanovo (ćir.: Бачко Душаново, mađ.: Zentaörs) je naselje u općini Subotica u Sjevernobačkom okrugu u Vojvodini.

Novi!!: Subotica i Bačko Dušanovo · Vidi više »

Baja

Baja (nje. Baje, Frankenstadt) je grad u jugoistočnoj Mađarskoj.

Novi!!: Subotica i Baja · Vidi više »

Bajmak

Bajmak (srp. Бајмок, mađ. Bajmok, nje. Nagelsdorf) je naselje u Bačkoj u autonomnoj pokrajini Vojvodini, Srbija.

Novi!!: Subotica i Bajmak · Vidi više »

Balint Vujkov

Balint Vujkov (Subotica, 26. svibnja 1912. – Subotica, 23. travnja 1987.), bio je hrvatski književnik, sakupljač i obrađivač hrvatskih narodnih djela iz Vojvodine i susjednih država, pripovjedač i romanopisac.

Novi!!: Subotica i Balint Vujkov · Vidi više »

Banat

Položaj Banata u Europi Karta Banata Banat (rumunjski: Banat, srpski: Банат ili Banat, mađarski: Bánát ili Bánság, njemački: Banat, slovački: Banát, banatskobugarski: Banát) je pokrajina u Rumunjskoj, Srbiji (Vojvodini) i Mađarskoj.

Novi!!: Subotica i Banat · Vidi više »

Baranja

Slavonija (tamno ljubičasto) i Baranja (svjetlo ljubičasto) Beli Manastir gospodarsko i kulturno središte Baranje Zlatna Greda Baranja (mađ. Baranya, njem. Branau) izdvojena je zemljopisna cjelina istočnohrvatske ravnice.

Novi!!: Subotica i Baranja · Vidi više »

Béla Duránci

Bela Duranci (Tomori pustara, Bač, 5. srpnja 1931.), vojvođanski je povjesničar umjetnosti, likovni kritičar, kroničar, erudit i pisac.

Novi!!: Subotica i Béla Duránci · Vidi više »

Bikovo

Bikovo (srp. Биково, mađ. Békova, nje. Békovinenstadt) je selo u općini Subotica, u sjevernobačkom okrugu u autonomnoj pokrajini Vojvodini u Srbiji.

Novi!!: Subotica i Bikovo · Vidi više »

Blaško Rajić

Blaško Stipan Rajić (Subotica, 7. siječnja 1878. – Subotica, 3. siječnja 1951.),bački hrvatski svećenik, književnik, javni djelatnik i političar.

Novi!!: Subotica i Blaško Rajić · Vidi više »

Bratstvo (tvornica vagona)

Bratstvo je tvornica željezničkih vagona iz Subotice.

Novi!!: Subotica i Bratstvo (tvornica vagona) · Vidi više »

Brzojav

Spomen-ploča na zgradi prvog brzojavnog ureda u SAD-u popraćena riječima koje je 24. svibnja 1844. Samuel Morse poslao prvim električnim brzojavom: "Što je Bog stvorio" (''What hath God wrought'') Brzojav (međunarodnica ili internacionalizam jest "telegraf" od grčke riječi tele, na daljinu, i graphein, pisati) uređaj je odnosno sustav za prijenos poruka na veliku udaljenost.

Novi!!: Subotica i Brzojav · Vidi više »

Budimpešta

Budimpešta, glavni grad Mađarske i glavni političko, industrijsko, trgovačko i prometno središte zemlje.

Novi!!: Subotica i Budimpešta · Vidi više »

Bunarićko proštenje

Bunarićko proštenje je tradicionalno rimokatoličko misno slavlje bačkih Hrvata u pokrajini Vojvodini u Srbiji.

Novi!!: Subotica i Bunarićko proštenje · Vidi više »

Bunjevački šport klub

Bunjevački šport klub je bio športski klub iz grada Subotice.

Novi!!: Subotica i Bunjevački šport klub · Vidi više »

Bunjevci

Bunjevci jedna su od najbrojnijih grana hrvatskog naroda čija je kolijevka zapadna Hercegovina i kontinentalna Dalmacija, odakle su se u kasnijim vremenima naselili na području Velebita, Primorja, dijelovima Like i Gorskog kotara (Lič) i kasnije po Vojvodini, odnosno po Podunavlju i Potisju.

Novi!!: Subotica i Bunjevci · Vidi više »

Crnogorci

Crnogorci (crnogorska ćiril.: Црногорци) su južnoslavenski narod nastanjen uglavnom na području Crne Gore.

Novi!!: Subotica i Crnogorci · Vidi više »

Crvena armija

Amblem Crvene armije Sovjetski vojnici Spomenik Crvenoj armiji u Berlinu Crvena armija je bila vojska Sovjetskog Saveza 1918. – 1946., nakon čega je 1946. – 1991. nosila naziv Sovjetska armija.

Novi!!: Subotica i Crvena armija · Vidi više »

Crveno selo

Crveno selo (srp. Црвено село) je naselje u Subotici.

Novi!!: Subotica i Crveno selo · Vidi više »

Dalmacija

grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.

Novi!!: Subotica i Dalmacija · Vidi više »

Dani Balinta Vujkova

250px Dani Balinta Vujkova: dani hrvatske knjige i riječi je književno-kulturna manifestacija bačkih Hrvata u Subotici.

Novi!!: Subotica i Dani Balinta Vujkova · Vidi više »

Danilo Kiš

Danilo Kiš (Subotica, 22. veljače 1935. – Pariz, 15. listopada 1989.) bio je srbijanski je književnik židovskog podrijetla.

Novi!!: Subotica i Danilo Kiš · Vidi više »

Davor Štefanek

Davor Štefanek (srpski: Давор Штефанек; Subotica, 12. rujna 1985.) srbijanski je hrvač i hrvački reprezentativac Srbije.

Novi!!: Subotica i Davor Štefanek · Vidi više »

Donji Tavankut

Donji Tavankut (srp.: Доњи Таванкут, mađ. Alsó-Tavankút) je selu u Bačkoj, na sjeveru autonomne pokrajine Vojvodine, Srbija.

Novi!!: Subotica i Donji Tavankut · Vidi više »

Dragoslav Đorđević

*Dragoslav Đorđević (političar).

Novi!!: Subotica i Dragoslav Đorđević · Vidi više »

Dragutin Karlo Stipić

Dragutin Karlo Stipić (Subotica, 17. siječnja 1883. – u.), bio je po struci odvjetnik, bivši subotički gradonačelnik i veliki župan, kulturni djelatnik bačkih Hrvata.

Novi!!: Subotica i Dragutin Karlo Stipić · Vidi više »

Drugi svjetski rat

Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.

Novi!!: Subotica i Drugi svjetski rat · Vidi više »

Dužijanca

Dužijanca je žetvena svečanost bunjevačkih Hrvata.

Novi!!: Subotica i Dužijanca · Vidi više »

Elche

Elche (španjolski) ili Elx (valencijsko narječje) je grad u Španjolskoj pokrajini Alicante, španjolske autonomne zajednice Valencija.

Novi!!: Subotica i Elche · Vidi više »

Emigracija istarskih i primorskih Hrvata u Hrvatsku 1918. – 1943.

Emigracija istarskih Hrvata u Hrvatsku je emigracija hrvatskog stanovništva s Istre i susjednih krajeva (Trst, Julijska krajina) koji su bili prisiljeni napustiti te krajeve i izbjeći u Hrvatsku koja je onda bila u Kraljevini SHS ili drugamo u inozemstvo.

Novi!!: Subotica i Emigracija istarskih i primorskih Hrvata u Hrvatsku 1918. – 1943. · Vidi više »

Esperanto

Rijeci na Korzu u kojoj se nalazilo sjedište "Adriatika ligo esperantista", prve esperantske udruge u Rijeci i Hrvatskoj od njezina osnutka 28. rujna 1907. godine Esperanto (ISO 639-3: epo), međunarodni je umjetni jezik nastao u drugoj polovici 19.

Novi!!: Subotica i Esperanto · Vidi više »

Europa

Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.

Novi!!: Subotica i Europa · Vidi više »

Europress – TravelFest

Europress – TravelFest je međunarodni festival novinara radija i televizije odnosno međunarodni festival turističkih emisija.

Novi!!: Subotica i Europress – TravelFest · Vidi više »

Fašizam

Fašizam (od tal. fascio - „svežanj“) oblik je radikalnog autoritarnog nacionalizma koji je nastao u ranom 20.

Novi!!: Subotica i Fašizam · Vidi više »

Festival bunjevački’ pisama

Festival bunjevački' pisama Festival bunjevački’ pisama je glazbena priredba koja se održava svake godine u Subotici.

Novi!!: Subotica i Festival bunjevački’ pisama · Vidi više »

Fidelinka

Fidelinka je poduzeće za proizvodnju kruha, brašna i tjestenine iz Subotice.

Novi!!: Subotica i Fidelinka · Vidi više »

FK Bačka 1901 Subotica

FK "Bačka 1901", subotički je nogometni klub, najstariji nogometni klub u Vojvodini i Srbiji.

Novi!!: Subotica i FK Bačka 1901 Subotica · Vidi više »

FK Spartak Subotica

FK Spartak Subotica srbijanski je nogometni klub iz Subotice.

Novi!!: Subotica i FK Spartak Subotica · Vidi više »

Franjevačka crkva sv. Mihovila u Subotici

Franjevačka crkva sv. Mihovila u Subotici Franjevačka crkva sv.

Novi!!: Subotica i Franjevačka crkva sv. Mihovila u Subotici · Vidi više »

Franjevci

Franjevci ili Red Manje braće (ili Red male braće) crkveni je red ustanovljen po nadahnuću sv.

Novi!!: Subotica i Franjevci · Vidi više »

Franjo Piuković

Franjo Piuković (mađ: Piukovics Ferenc) (26. srpnja 1880., Aljmaš - Senta, 1967.) je bio bački hrvatski svećenik i kulturni radnik.

Novi!!: Subotica i Franjo Piuković · Vidi više »

Gastroenterologija

ulceroznoga kolitisa. Gastroenterologija je znanost koja se bavi bolestima probavnoga trakta.

Novi!!: Subotica i Gastroenterologija · Vidi više »

Geza Kopunović

Geza Kopunović (Subotica, 1. siječnja 1928.) je kazališni glumac iz u autonomne pokrajine Vojvodine u Republici Srbiji, danas u mirovini.

Novi!!: Subotica i Geza Kopunović · Vidi više »

Gornji Tavankut

Gornji Tavankut (srp.: Горњи Таванкут, mađ. Felsö-Tavankút) je selu u Bačkoj, na sjeveru autonomne pokrajine Vojvodine, Srbija.

Novi!!: Subotica i Gornji Tavankut · Vidi više »

Gradska knjižnica u Subotici

Gradska knjižnica u Subotici. Gradska knjižnica (Gradska biblioteka) je knjižnica javnoga tipa u Subotici.

Novi!!: Subotica i Gradska knjižnica u Subotici · Vidi više »

Gradski muzej u Subotici

Gradski muzej u Subotici je muzejska ustanova u bačkom gradu Subotici.

Novi!!: Subotica i Gradski muzej u Subotici · Vidi više »

Grci

Grčki tradicionalni plesači iz Sfakie s Krete. Grci (Heleni; Hellenes; grč. Έλληνες), jedini narod iz helenske grane Indoeuropljana nastanjen na području današnje Grčke, kojoj pripadaju osim kopnenog dijela, Peloponeza, Krete i otočja i otočići u Egejskom moru.Grci su se nazivali Heleni.

Novi!!: Subotica i Grci · Vidi više »

HAŠK Zrinjski

HAŠK Zrinjski je nogometni klub iz Subotice.

Novi!!: Subotica i HAŠK Zrinjski · Vidi više »

Habsburg

Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz "Habsburgovac"), bila je njemačka dinastija te jedna od glavnih vladarskih obitelji u Europi u razdoblju od 15. do 20. stoljeća.

Novi!!: Subotica i Habsburg · Vidi više »

Hajdukovo

Hajdukovo (ćir.: Хајдуково, mađ.: Hajdújárás) je naselje u općini Subotici u Sjevernobačkom okrugu u Vojvodini.

Novi!!: Subotica i Hajdukovo · Vidi više »

Halaš

Olaš odnosno Halaš (mađ. Kiskunhalas) je grad u jugoistočnoj Mađarskoj.

Novi!!: Subotica i Halaš · Vidi više »

Hokej na travi

Hokej na travi je momčadski loptački šport.

Novi!!: Subotica i Hokej na travi · Vidi više »

HosanaFest

HosanaFest je festival hrvatskih duhovnih pjesama koji se održava svake godine u Subotici, u autonomnoj pokrajini Vojvodini, u Republici Srbiji.

Novi!!: Subotica i HosanaFest · Vidi više »

Hrvanje

Hrvanje je borilačka vještina, ali i standardni olimpijski sport.

Novi!!: Subotica i Hrvanje · Vidi više »

Hrvati

Bez opisa.

Novi!!: Subotica i Hrvati · Vidi više »

Hrvati u Vojvodini

Hrvati u Vojvodini su jedna od nacionalnih manjina u autonomnoj pokrajini Vojvodini u Republici Srbiji.

Novi!!: Subotica i Hrvati u Vojvodini · Vidi više »

Hrvatska čitaonica (Subotica)

Hrvatska čitaonica je kulturna udruga bačkih Hrvata iz Vojvodine, Republika Srbija.

Novi!!: Subotica i Hrvatska čitaonica (Subotica) · Vidi više »

Hrvatska bunjevačko-šokačka stranka

Hrvatska bunjevačko-šokačka stranka (kratica: HBŠS) je politička stranka vojvođanskih Hrvata.

Novi!!: Subotica i Hrvatska bunjevačko-šokačka stranka · Vidi više »

Hrvatska kulturna zajednica (Subotica)

Hrvatska kulturna zajednica je bila ustanova hrvatskih prosvjetnih radnika i društava iz Subotice.

Novi!!: Subotica i Hrvatska kulturna zajednica (Subotica) · Vidi više »

Hrvatska riječ (Subotica)

Hrvatska riječ su subotičke tjedne novine na hrvatskome jeziku.

Novi!!: Subotica i Hrvatska riječ (Subotica) · Vidi više »

Hrvatski demokratski forum – Preporuke iz Lemeša

Hrvatski demokratski forum "Preporuke iz Lemeša" (kratica: HDF "Preporuke") je organizacija za zaštitu ljudskih prava i promidžbu kulturnih vrijednosti.

Novi!!: Subotica i Hrvatski demokratski forum – Preporuke iz Lemeša · Vidi više »

Hrvatski jezik

Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.

Novi!!: Subotica i Hrvatski jezik · Vidi više »

Hrvatski nogometni savez

Hrvatski nogometni savez (HNS), krovno tijelo športa muškog i ženskog nogometa u Hrvatskoj za sve dobne kategorije.

Novi!!: Subotica i Hrvatski nogometni savez · Vidi više »

Hrvatski orlovski savez

Hrvatski katolički orao je bilo hrvatsko katoličko društvo.

Novi!!: Subotica i Hrvatski orlovski savez · Vidi više »

Hrvatski sokol

Hrvatski sokol Osijek Hrvatski sokol je bila hrvatska organizacija ustrojena radi promicanja tjelovježbe i širenja nacionalne svijesti među Hrvatima osnovana po uzoru na češki Sokol.

Novi!!: Subotica i Hrvatski sokol · Vidi više »

Hrvatsko akademsko društvo

Hrvatsko akademsko društvo (kratica: HAD) je suvremena udruga intelektualaca Hrvatima u Srbiji.

Novi!!: Subotica i Hrvatsko akademsko društvo · Vidi više »

Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije

Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije je prema svom statutu: "Hrvatsko nacionalno vijeće (HNV) je najviše zastupničko tijelo Hrvata u Republici Srbiji, izabrano radi ostvarivanja prava na manjinsku samoupravu.

Novi!!: Subotica i Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije · Vidi više »

Hrvatsko narodno kazalište u Subotici

Kazališna zgrada u Subotici 2015. godine, s dodanim hrvatskim imenom. Službeno ime je ''Narodno pozorište / Népszínház / Narodno kazalište''. Do 1951. je nosilo ime ''Hrvatsko narodno kazalište.'' Djelovalo je u klasicističkoj zgradi Ivana Skultetija iz 1845.

Novi!!: Subotica i Hrvatsko narodno kazalište u Subotici · Vidi više »

Hrvatsko proljeće

Hrvatsko proljeće bilo je kulturno-politički pokret koji je ranih 1970-ih tražio pripadajuća prava Hrvatske u okviru Jugoslavije.

Novi!!: Subotica i Hrvatsko proljeće · Vidi više »

Interna medicina

Interna medicina je grana medicine koja se bavi problemima i bolestima unutrašnjih organa.

Novi!!: Subotica i Interna medicina · Vidi više »

Ivan Crni

Spomenik Ivanu Crnom u Subotici. Ivan Crni odnosno Ivan Nenad (oko 1492., pretpostavlja se kod Lipova - 26. srpnja 1527. kod Tornjoša) (srp. Јован Ненад/Jovan Nenad, mađ. Fekete Iván, nje. Johann Nenad) je bio srpski vojskovođa i osnivač kratkovjeke državine na području južne Ugarske.

Novi!!: Subotica i Ivan Crni · Vidi više »

Ivan Sarić

Spomenik Ivanu Sariću u Subotici Ivan Sarić (Subotica, 27. lipnja 1876. – Subotica, 23. kolovoza 1966.) bio je bunjevački zrakoplovac, športaš, automobilist, biciklist, motociklist.

Novi!!: Subotica i Ivan Sarić · Vidi više »

Ivan Zvonimir Čičak

Ivan Zvonimir Čičak (Zagreb, 10. kolovoza 1947.), hrvatski političar.

Novi!!: Subotica i Ivan Zvonimir Čičak · Vidi više »

Ivaniš Korvin

Ivaniš Korvin u dječačkoj dobi (1486.) Ivaniš Korvin (Wroclaw, 2. travnja 1473. – Krapina, 12. listopada 1504.), ugarski velikaš, slavonski herceg (1490. – 1494.) i hrvatski ban ("dalmatinsko-hrvatski i slavonski") 1495. – 1498. i 1499. – 1504.

Novi!!: Subotica i Ivaniš Korvin · Vidi više »

Izola

Slovenije Izola (tal. Isola, ranije Isola d'Istria) je gradić i istoimena općina u slovenskom dijelu Istre.

Novi!!: Subotica i Izola · Vidi više »

Jelka Asić

Jelka Asić rođ.

Novi!!: Subotica i Jelka Asić · Vidi više »

Jožino Selo

Jožino Selo (Jozsi falu) je napušteni zaselak, prigradsko naselje Subotice, na 14,7 km Pačirskog puta na križanju s Moravičkim putem koji vodi ka Đurđinu.

Novi!!: Subotica i Jožino Selo · Vidi više »

Josip Đido Vuković

Josip Đido Vuković (mađ: Vukovics József) (Tavankut, Mađarska, 14. veljače 1890. – Subotica, 4. ožujka 1950.) je bački hrvatski književnik, političar i publicist.

Novi!!: Subotica i Josip Đido Vuković · Vidi više »

Josip Buljovčić

Josip Buljovčić (Subotica, 17. siječnja 1932. – Subotica, 2. prosinca 2001.) bački hrvatski filolog, jezikoslovac, kazališni kritičar, dramaturg, prevoditelj.

Novi!!: Subotica i Josip Buljovčić · Vidi više »

Josip Gabrić

Josip Gabrić (Subotica, 7. kolovoza 1930. – 30. srpnja 2014.) bio je bački hrvatski političar, nekadašnji dopredsjednik Demokratskog saveza vojvođanskih Hrvata). Po struci je bio pravnik. Bivši je višestruki jugoslavenski reprezentativac u stolnom tenisu, svojevremeno treći najbolji stolnotenisač na svijetu, jedno od najvećih stolnoteniskih imena svih vremena u bivšoj Jugoslaviji.

Novi!!: Subotica i Josip Gabrić · Vidi više »

Jovan Mikić

Jovan Mikić Jovan Mikić - Spartak (Opovo, 13. svibnja 1914. — Subotica, 11. listopada 1944.) bio je atletičar i poznati borac NOP-a. Bio je asistent Više ekonomsko-komercijalne škole u Beogradu, inače poznati književnik, publicist, športaš-rekorder u atletici, aktivist NOP-a.Radio Subotica na hrvatskom.

Novi!!: Subotica i Jovan Mikić · Vidi više »

Jugoslaveni

Jugoslaveni je službeni naziv koji se na području SFR Jugoslavije koristio za pripadnike raznih etničkih skupina koji su se na službenim popisima stanovništva izjašnjavali pod ovim imenom.

Novi!!: Subotica i Jugoslaveni · Vidi više »

Kanjiža

Kanjiža, središte Kanjiža (srpski: Кањижа, mađarski: Magyarkanizsa) je gradić na sjeveru Republike Srbije.

Novi!!: Subotica i Kanjiža · Vidi više »

Kaptol

Kaptol (lat. ''capitulum'') naziv je za zbor kanonika u Katoličkoj Crkvi.

Novi!!: Subotica i Kaptol · Vidi više »

Katolički institut za kulturu, povijest i duhovnost "Ivan Antunović"

Katolički institut za kulturu, povijest i duhovnost "Ivan Antunović" je rimokatolička vjersko-kulturno-znanstveno-izdavačka ustanova iz grada Subotice.

Novi!!: Subotica i Katolički institut za kulturu, povijest i duhovnost "Ivan Antunović" · Vidi više »

Kečkemet

Kečkemet, Kečkemit (mađ. Kecskemét) je grad u istočnoj središnjoj Mađarskoj.

Novi!!: Subotica i Kečkemet · Vidi više »

Kelebija

*Kelebija (Subotica, Srbija).

Novi!!: Subotica i Kelebija · Vidi više »

Ker (Subotica)

Ker, dio grada Subotice, u autonomnoj pokrajini Vojvodini, Srbija.

Novi!!: Subotica i Ker (Subotica) · Vidi više »

Kornelije Kovač

Kornelije Kovač (Niš, 1. siječnja 1942. – Beograd, 13. rujna 2022.) bio je srbijanski skladatelj, pijanist, aranžer.

Novi!!: Subotica i Kornelije Kovač · Vidi više »

Kraljev Brig

Kraljev Brig (srp. Bački Vinogradi /ćir.: Бачки Виногради, mađ.:Királyhalom) je naselje u općini Subotica u Sjevernobačkom okrugu u Vojvodini.

Novi!!: Subotica i Kraljev Brig · Vidi više »

Kraljevina Jugoslavija

Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.

Novi!!: Subotica i Kraljevina Jugoslavija · Vidi više »

Kraljevina Ugarska

Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.

Novi!!: Subotica i Kraljevina Ugarska · Vidi više »

Lajčo Budanović

Lajčo Budanović (pravim imenom Ljudevit) (Bajmak, 27. ožujka 1873. – Subotica, 16. ožujka 1958.). Dalji je ujak Bele Durancija.

Novi!!: Subotica i Lajčo Budanović · Vidi više »

Lazar Mamužić

Lazar Mamužić (1. ožujka 1847. – 25. srpnja 1916.) je bio subotički pravnik, odvjetnik i gradonačelnik.

Novi!!: Subotica i Lazar Mamužić · Vidi više »

Lazar Merković

Lazar Merković (Subotica, 14. lipnja 1926. – 30. listopada 2016.)(srp.) Magločistač: IN MEMORIAM: LAZAR MERKOVIĆ (1926. – 2016.), 30.

Novi!!: Subotica i Lazar Merković · Vidi više »

László Balla

*László Balla (1927. – 2009.), vojv.

Novi!!: Subotica i László Balla · Vidi više »

Lovro Škaljer

Lovro Škaljer (Pula, 1878. - ?), hrvatski odvjetnik, novinar, borac za hrvatska prava i nakladnik.

Novi!!: Subotica i Lovro Škaljer · Vidi više »

Ludaško jezero

Ludaško jezero, Ludaš, negdje i Ludoško jezero je jezero i specijalni rezervat prirode u Vojvodini, Srbija, na rubu Subotičke pješčare (Subotičko-horgoška pješčara), nedaleko od sela Šupljaka i Hajdukova.

Novi!!: Subotica i Ludaško jezero · Vidi više »

Luka Lipošinović

Luka Lipošinović (Subotica, 12. svibnja 1933.), hrvatski nogometaš.

Novi!!: Subotica i Luka Lipošinović · Vidi više »

Mačevanje

Mačevanje Mačevanje u širem smislu označava borilačku vještinu u kojom se dva protivnika bore hladnim oružjem (mačem, sabljom, nožem) koje drže u ruci te njime pokušavaju ubosti ili sasjeći protivnika.

Novi!!: Subotica i Mačevanje · Vidi više »

Mađari

Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.

Novi!!: Subotica i Mađari · Vidi više »

Mađari u Vojvodini

Mađari su jedna od nacionalnih manjina u autonomnoj pokrajini Vojvodini u Republici Srbiji.

Novi!!: Subotica i Mađari u Vojvodini · Vidi više »

Mađarska

Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).

Novi!!: Subotica i Mađarska · Vidi više »

Mađarski jezik

mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.

Novi!!: Subotica i Mađarski jezik · Vidi više »

Madaraš

Madaraš (mađ. Madaras) je selo u jugoistočnoj Mađarskoj.

Novi!!: Subotica i Madaraš · Vidi više »

Mala Bosna

Mala Bosna (srp. Мала Босна, mađ. Kisbosznia) je selo u Bačkoj u autonomnoj pokrajini Vojvodini, Srbija.

Novi!!: Subotica i Mala Bosna · Vidi više »

Marija Terezija Austrijska

Marija Terezija (Palača Hofburg, Beč, 13. svibnja 1717. – Palača Hofburg, Beč, 29. studenog 1780.) češka i ugarsko-hrvatska kraljica, austrijska nadvojvotkinja, prva i jedina žena koja je vladala Habsburškom Monarhijom.

Novi!!: Subotica i Marija Terezija Austrijska · Vidi više »

Marko Peić

Marko Peić (Mirgeš, 4. srpnja 1913. – Subotica, 6. listopada 2010. Kratke vijesti, 7. listopada 2010., preuzeto 21. ožujka 2011.), bački hrvatski književnik, kazališni kritičar iz Vojvodine i onomastičar.

Novi!!: Subotica i Marko Peić · Vidi više »

Martin Matić

Dr Martin Matić (Sombor, 6. studenog 1876. – Beograd, 27. siječnja 1945.) je bio bački hrvatski politički i kulturni djelatnik.

Novi!!: Subotica i Martin Matić · Vidi više »

Mate Balota

Mijo Mirković (Rakalj, 28. rujna 1898. – Zagreb, 17. veljače 1963., Na današnji dan, 16. veljače, priredio Lazar Merković, preuzeto 16. veljače 2013.), poznat pod pseudonimom Mate Balota, bio je hrvatski akademik, književnik, ekonomist, sveučilišni profesor i novinar.

Novi!!: Subotica i Mate Balota · Vidi više »

Matica hrvatska

Zgrada u Zagrebu, sjedište Matice hrvatske Matica hrvatska jedna je od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova.

Novi!!: Subotica i Matica hrvatska · Vidi više »

Matija Poljaković

Matija Poljaković (Subotica, 23. studenog 1909. – Zagreb, 15. ožujka 1973.), hrvatski književnik, dramatik i romansijer iz Bačke, Vojvodine.

Novi!!: Subotica i Matija Poljaković · Vidi više »

Mišićevo

Mišićevo (ćir.: Мишићево, mađ.: Hadikörs i Misityevö) je naselje u općini Subotica u Sjevernobačkom okrugu u Vojvodini.

Novi!!: Subotica i Mišićevo · Vidi više »

Milan Asić

Milan Asić (23. kolovoza 1917. – 19. rujna 1986.) je bio hrvatski skladatelj, glazbenik i dirigent.

Novi!!: Subotica i Milan Asić · Vidi više »

Mirgeš

*Mirgeš (Subotica, Srbija).

Novi!!: Subotica i Mirgeš · Vidi više »

Mirko Grlica

Mirko Grlica (Subotica, 1956.) je subotički kustos povjesničar.

Novi!!: Subotica i Mirko Grlica · Vidi više »

Mladost (tvornica pozamanterije)

Mladost je tvornica iz Subotice.

Novi!!: Subotica i Mladost (tvornica pozamanterije) · Vidi više »

Mohač

Mohač (mađ. Mohács, njem. Mohatsch, srp. Мохач, tur. Mohaç), grad na desnoj obali Dunava u južnoj Mađarskoj (Baranja).

Novi!!: Subotica i Mohač · Vidi više »

Mohačka bitka

Mohačka bitka (mađarski: mohácsi csata ili mohácsi vész; turski: Mohaç Savaşı ili Mohaç Meydan Savaşı) bitka je koja se 29. kolovoza 1526. godine odigrala na Mohačkom polju između Hrvatskog Kraljevstva i Kraljevine Ugarske protiv Osmanskog Carstva.

Novi!!: Subotica i Mohačka bitka · Vidi više »

Naco Zelić

Naco Zelić (Subotica, 5. listopada 1930.). je hrvatski književnik, pravnik, diplomat i publicist iz Vojvodine i skupljač hrvatske usmene narodne baštine iz Bačke.

Novi!!: Subotica i Naco Zelić · Vidi više »

Namur

Namur (valonski: Nameur, nizozemski: Namen) je glavni grad belgijske regije Valonije, te pokrajine Namur.

Novi!!: Subotica i Namur · Vidi više »

Neven (Subotica)

Neven je bila tiskovina na hrvatskom jeziku koja je izlazila u mađarskom gradu Baji i poslije u Subotici.

Novi!!: Subotica i Neven (Subotica) · Vidi više »

Nijemci

Nijemci su narod germanske grane indoeuropske porodice naroda nastanjen u današnjoj Njemačkoj, ali također i širom svijeta, najviše ih ima iseljenih u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Rusiji (Povolški Nijemci) i Poljskoj.

Novi!!: Subotica i Nijemci · Vidi više »

Nikola Kalinić (košarkaš)

Nikola Kalinić (Subotica, 8. studenoga 1991.) je srbijanski košarkaš i košarkaški reprezentativac.

Novi!!: Subotica i Nikola Kalinić (košarkaš) · Vidi više »

NIU Hrvatska riječ

desno NIU "Hrvatska riječ" prva je profesionalna institucija Hrvata u Srbiji koja se profesionalno bavi informiranjem, izdavanjem tjednika, nakladničkom djatnošću i produkcijom.

Novi!!: Subotica i NIU Hrvatska riječ · Vidi više »

Novi Žednik

Novi Žednik (ćir.: Нови Жедник, mađ.: Bácsjózseffalva) je naselje u općini Subotica u Sjevernobačkom okrugu u Vojvodini.

Novi!!: Subotica i Novi Žednik · Vidi više »

Novi Sad

Novi Sad (sr. Нови Сад/Novi Sad, mađ. Újvidék, sl. Nový Sad, rum. Novi Sad, rusn. Нови Сад, njem. Neusatz (an der Donau), lat. Neoplanta, grč. Neofite), grad na lijevoj obali Dunava u Srbiji, upravno sjedište Autonomne pokrajine Vojvodine.

Novi!!: Subotica i Novi Sad · Vidi više »

Odorheiu Secuiesc

Odorheiu Secuiesc (mađarski: Székelyudvarhely, njemački: Oderhellen) je drugi najveći grad županije Harghita u Rumunjskoj.

Novi!!: Subotica i Odorheiu Secuiesc · Vidi više »

Okruzi Srbije

Upravni okruzi Republike Srbije - Republika Srbija je uređena Zakonom o teritorijalnoj organizaciji, usvojenim u Narodnoj Skupštini 29. prosinca 2007. godine.

Novi!!: Subotica i Okruzi Srbije · Vidi više »

Olomouc

Olomouc (njem.: Olmütz; moravski (i Haná dijalekt): Olomóc ili Holomóc) grad je u Češkoj Republici, u Moravskoj regiji.

Novi!!: Subotica i Olomouc · Vidi više »

Oppidum

Maketa oppiduma Manching u Njemačkoj. Oppidum (lat., množina: oppida) je naziv kojim su Rimljani opisivali veća - poluurbana ili urbana - naselja na područjima Zapadne i srednje Europe pred kraj željeznog doba.

Novi!!: Subotica i Oppidum · Vidi više »

Ortodoksni judaizam

Budimpešti oko 1920. godine. Ortodoksni judaizam zajednički je naziv za više pokreta unutar judaizma, u kome su vjernici, s povijesne točke gledišta, sljedbenici židovskoga vjerskoga pogleda.

Novi!!: Subotica i Ortodoksni judaizam · Vidi više »

Oružana pobuna u Subotici 1920.

Oružana pobuna u Subotici 1920. bio je pokušaj preuzimanja vlasti u Subotici.

Novi!!: Subotica i Oružana pobuna u Subotici 1920. · Vidi više »

Osijek

Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.

Novi!!: Subotica i Osijek · Vidi više »

Osmansko Carstvo

Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.

Novi!!: Subotica i Osmansko Carstvo · Vidi više »

Palić

Palić (srp. Палић, mađ. Palics, nje. Palitsch) je naselje u Bačkoj u autonomnoj pokrajini Vojvodini, Republika Srbija.

Novi!!: Subotica i Palić · Vidi više »

Palićko jezero

Palićko jezero (srp. Палићко језеро; mađ. Palicsi-tó, nje. Palitsch-See) je jezero na sjeveru Bačke.

Novi!!: Subotica i Palićko jezero · Vidi više »

Partizan (tvornica bicikla)

Partizan je bila tvornica bicikla iz Subotice.

Novi!!: Subotica i Partizan (tvornica bicikla) · Vidi više »

Partizani

Riječ partizan ima dva osnovna značenja koja daju današnji rječnici, npr.

Novi!!: Subotica i Partizani · Vidi više »

Pavlovac (Subotica)

Pavlovac ili Vantelek (mađ. Vámtelek) je naselje na sjeveru Bačke, u Vojvodini.

Novi!!: Subotica i Pavlovac (Subotica) · Vidi više »

Péter Lékó

Péter Lékó, 2006. Péter Lékó (Subotica, 8. rujna 1979.), mađarski šahist, rođen u Vojvodini, Republika Srbija.

Novi!!: Subotica i Péter Lékó · Vidi više »

Pečuh

Pečuh (mađarski: Pécs, latinski: Quinque Ecclesiae, njemački: Fünfkirchen, srpski: Pečuj ili Печуј, slovački: Päťkostolie, turski: Peçuy) je grad u južnoj Mađarskoj; peti po veličini.

Novi!!: Subotica i Pečuh · Vidi više »

Petar Pekić

Petar Pekić (mađ: Pékity Péter) (Gornji Sveti Ivan, Mađarska, 1896. – 1965.) je bio bački hrvatski povjesničar, slavist i književnik.

Novi!!: Subotica i Petar Pekić · Vidi više »

Pokrajinska smotra recitatora na hrvatskom jeziku

Pokrajinska smotra recitatora na hrvatskom jeziku je kulturna manifestacija za djecu i mlade.

Novi!!: Subotica i Pokrajinska smotra recitatora na hrvatskom jeziku · Vidi više »

Povijesni arhiv Subotica

Povijesni arhiv Subotica U postupku restitucije Subotičani najviše potražuju povrat poljoprivrednog zemljišta.

Novi!!: Subotica i Povijesni arhiv Subotica · Vidi više »

Pro urbe

Nagrada Pro urbe je nagrada koju dodjeljuje Skupština Grada Subotice.

Novi!!: Subotica i Pro urbe · Vidi više »

Prvi svjetski rat

Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.

Novi!!: Subotica i Prvi svjetski rat · Vidi više »

Pučka kasina 1878.

Pučka kasina je kulturno i prosvjetno udruženje iz bačkog grada Subotice.

Novi!!: Subotica i Pučka kasina 1878. · Vidi više »

Radanovac

Radanovac (mađ. Radanovác) je naselje u Gradu Subotici.

Novi!!: Subotica i Radanovac · Vidi više »

Radio Subotica

Radio Subotica je radijska postaja iz grada Subotice u autonomnoj pokrajini Vojvodini u Republici Srbiji.

Novi!!: Subotica i Radio Subotica · Vidi više »

Radomir Konstantinović

Radomir Konstantinović (Subotica, 27. ožujka 1928. – Beograd, 27. listopada 2011.), srpski književnik i filozof, član ANUBiH.

Novi!!: Subotica i Radomir Konstantinović · Vidi više »

Rapalski ugovor

Potpisivanje Rapalskog ugovora Rapalski ugovor ili Rapallski ugovor, sporazum koji su u Rapallu, gradiću blizu Genove, 12.

Novi!!: Subotica i Rapalski ugovor · Vidi više »

Remija Marcikić

Remija Marcikić-Kapetan Remi (Subotica, 31. ožujka 1893. – Subotica, 20. srpnja 1941.), bivši mađarski i jugoslavenski nogometni reprezentativac.

Novi!!: Subotica i Remija Marcikić · Vidi više »

Romi

Romi (ro. रोमानी, Rom, Rrom, ili Rroma), često i Cigani, što neki smatraju pogrdnim, tradicijski su nomadski narod podrijetlom iz sjeverozapadne Indije koji se svrstava indoiranskoj jezičnoj porodici.

Novi!!: Subotica i Romi · Vidi više »

Rukovet

Rukovet časopis za književnost, umjetnost i društvena pitanja, čiji je pokretač i prvi urednik Lazar Merković, izlazi od svibnja 1955., kao glasilo Subotičkog književnog kruga.

Novi!!: Subotica i Rukovet · Vidi više »

Rumunji

Rumunji romanski narod srodan Moldavcima i Vlasima naseljen poglavito u Rumunjskoj i Moldaviji.

Novi!!: Subotica i Rumunji · Vidi više »

Rusini

Grb Rusina Područja s kojih su Rusini doselili u današnju Hrvatsku Drvena crkva iz muzeja na otvorenom Drvena crkva Rusina Muzej na otvorenom Narodna nošnja iz Petrovaca Rusinska kuća Rusinska kuća Rusinski vez Rusinski vez Rusinski vez Sokolski slet Uskrsna hrana: sirac i uskrsni kruh Rusini (Rusnaci, Ruteni), maleni narod iz grupe Istočnih Slavena čija se stara postojbina nalazila u Zakarpatju, odnosno dijelu Ukrajine, na granici s Poljskom, Slovačkom, Mađarskom i Rumunjskom.

Novi!!: Subotica i Rusini · Vidi više »

S.N.D. Sloga Subotica

Subotičko nogometno društvo Sloga je bivši nogometni klub iz Subotice.

Novi!!: Subotica i S.N.D. Sloga Subotica · Vidi više »

Sava Babić

Sava Babić (Сaвa Бaбић), (Palić, 27. siječnja 1934.) srpski književnik i prevoditelj s mađarskog jezika.

Novi!!: Subotica i Sava Babić · Vidi više »

Sebešić

Sebešić je naseljeno mjesto u općini Novi Travnik, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.

Novi!!: Subotica i Sebešić · Vidi više »

Segedin

Segedin (mađ.: Szeged, srp.:Сегедин, nje.: Szegedin/Segedin, polj.:Segedyn, rum.:Seghedin, slovački:Segedín, tur.:Segedin, tal.:Seghedino, lat.:Partiscum) je nakon Budimpešte i Debrecina, po broju je stanovnika treći grad u Mađarskoj.

Novi!!: Subotica i Segedin · Vidi više »

Sever (tvornica elektromotora)

Sever je tvornica elektromotora iz Subotice.

Novi!!: Subotica i Sever (tvornica elektromotora) · Vidi više »

Sile Osovine

Napada na Pearl Harbor. * ''Plava'': Sile Osovine i njihove kolonije * ''Siva'': Neutralne zemlje tijekom Drugog svjetskog rata ** Tamnozelene točkice: zemlje koje su prvotno bile neutralne, ali su tijekom rata anektirane u SSSR ** Svjetlozelene točkice: zemlje koje su tijekom rata prešle iz sila Osovine na stranu Saveznika ** Plave točkice: zemlje koje su nakon što su ih osvojile sile Osovine postale njihove marionete Predvodnice sila Osovine Sile Osovine, Osovina Rim-Berlin-Tokio ili samo Osovina je neformalni naziv koji se upotrebljava za savez država koje su bile suprotstavljene Saveznicima, odnosno pobjednicima u Drugome svjetskom ratu.

Novi!!: Subotica i Sile Osovine · Vidi više »

Sinagoga

Maketa nekadašnje sinagoge u Praškoj ulici u Zagrebu. Riječka sinagoga Sinagoga (grčki: συναγωγή) je zgrada u kojoj se obavljaju vjerske aktivnosti u judaizmu (židovstvu).

Novi!!: Subotica i Sinagoga · Vidi više »

Sinagoga u Subotici

Subotička sinagoga je velebna vjerska građevina u bačkom gradu Subotici, autonomna pokrajina Vojvodina, Srbija.

Novi!!: Subotica i Sinagoga u Subotici · Vidi više »

Sjevernobački okrug

Sjevernobački upravni okrug (srpski: Севернобачки управни округ, Severnobački upravni okrug; mađarski: Észak Bácskai Körzet; slovački: Severobáčsky okres; rusinski: Сивернобачки окрух; rumunjski: Districtul Bacica de Nord) je okrug na sjeveru Republike Srbije.

Novi!!: Subotica i Sjevernobački okrug · Vidi više »

Slobodni kraljevski grad

1231.

Novi!!: Subotica i Slobodni kraljevski grad · Vidi više »

Slovaci

Slovaci su zapadnoslavenski narod nastanjen u Slovačkoj (4,203.000), i u još 16 država, prema UN-ovoj procjeni (2006.), to su: SAD (523.000), Češka (193.000), Srbija (68.000), Rumunjska (33.000), Poljska (25.000), Kanada (22.000), Rusija (15.000), Ukrajina (11.000), Mađarska (10.000), Argentina (8.100), Australija (5.100), Hrvatska (5.000), Brazil (3.500), Urugvaj (3.400), Slovenija (2.000), Švedska (1.000).

Novi!!: Subotica i Slovaci · Vidi više »

Sombor

'''Sombor''' Sombor je grad u Bačkoj, u Vojvodini (Srbija).

Novi!!: Subotica i Sombor · Vidi više »

Srbi

Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.

Novi!!: Subotica i Srbi · Vidi više »

Srbija

Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.

Novi!!: Subotica i Srbija · Vidi više »

Srijem

#a7f0f0 Srbijanski dio Srijema Srijem (latinski: Syrmia, Sirmium, mađarski: Szerémség, Szerém, Szerémország, njemački: Syrmien, slovački: Sriem, srpski: Срем, Srem, rumunjski: Sirmia, rusinski: Срим) zemljopisna je i povijesna regija koja je upravno podijeljena između Hrvatske i Srbije.

Novi!!: Subotica i Srijem · Vidi više »

Srpska napredna stranka

Srpska napredna stranka je nacional konzervativna politička stranka desnog centra u Srbiji, trenutačno vladajuća stranka u Srbiji nakon općih izbora u travnju 2022. Na čelu stranke je Miloš Vučević.

Novi!!: Subotica i Srpska napredna stranka · Vidi više »

Srpski jezik

Srpski jezik (ISO 639-3: srp) je materinski jezik za najmanje 7 020 550 ljudi poglavito u Srbiji, 6 200 000 (2006.), zatim 297 000 u Albaniji (2007.); 1 300 000 u Bosni i Hercegovini (2004.); 265 895 u Crnoj Gori (2011.); 45 004 u Hrvatskoj (2021.); 33 300 u Makedoniji (2001.); 27 000 u Rumunjskoj (popis 2002.); 4 160 u Rusiji (popis 2002.); 20 000 u Turskoj (1980.). Prema srpskom jezikoslovcu Ranku Bugarskom ukupni broj govornika srpskoga jezika je oko 12 milijuna ljudi.

Novi!!: Subotica i Srpski jezik · Vidi više »

Stevan Mačković

Stevan Mačković (Subotica, 1959.) je povjesničar, vojvođanski Hrvat.

Novi!!: Subotica i Stevan Mačković · Vidi više »

Subotička biskupija

Subotička biskupija Subotička biskupija je rimokatolička biskupija u Vojvodini, u Srbiji.

Novi!!: Subotica i Subotička biskupija · Vidi više »

Subotička filharmonija

Subotička filharmonija (srp. Суботичка филхармонија, mađ. Szabadkai Filharmónia) je orkestar iz Subotice.

Novi!!: Subotica i Subotička filharmonija · Vidi više »

Subotičke novine

Subotičke novine su tiskani medij iz grada Subotice.

Novi!!: Subotica i Subotičke novine · Vidi više »

Subotički književni krug

Subotički književni krug Prvo književno društvo u Subotici utemeljili su, 18. rujna 1840. godine mladi subotički intelektualci, spisatelji, novinari i ljubitelji knjige: Josip Antunović, Ferenc Hoffmann, Zsigmond Kárvázy, Josip Meznerić, Božidar Prokopčanji, Đeno Sarić, Ambrozije Šarčević, Mihály Simonyi, Jánós Varga, Mátyas Vinkler i Đorđe Zarić.

Novi!!: Subotica i Subotički književni krug · Vidi više »

Subotičko-horgoška pješčara

Pješčara 13. lipnja 2015. Subotičko-horgoška pješčara je pješčara u autonomnoj pokrajini Vojvodini.

Novi!!: Subotica i Subotičko-horgoška pješčara · Vidi više »

Subotica (općina)

Etnička karta općine Subotica (2002) Općina Subotica se nalazi u širokoj ravnici na krajnjem sjeveru Vojvodine, u blizini granice Srbije i Mađarske.

Novi!!: Subotica i Subotica (općina) · Vidi više »

Sumporna kiselina

Sumporna kiselina Sumporna kiselina ili sulfatna kiselina (H2SO4, po IUPACu - dihidrogensulfat) bezbojna je uljasta tekućina i jedan od najvažnijih proizvoda kemijske industrije.

Novi!!: Subotica i Sumporna kiselina · Vidi više »

Suvremena galerija Subotica

desno Suvremena galerija Subotica (srp. Savremena galerija Subotica, mađ. Kortárs Galéria Szabadka) je likovna galerija u Subotici.

Novi!!: Subotica i Suvremena galerija Subotica · Vidi više »

Tavankut

Tavankut je naselje bunjevačkh Hrvata u Bačkoj u Vojvodini.

Novi!!: Subotica i Tavankut · Vidi više »

Tit Mačković

Tit Mačković (ili Titus Mačković) (Subotica, 15. ožujka (20. srpnja Branimir Kopilović/Hrvatska riječ: Titus Mačković – subotički graditelj (I.), 21. kolovoza 2017., pristupljeno 20. studenoga 2019.) 1851. - Subotica, 17. rujna (15. rujna) 1919.) je bio poznati arhitekt, glavni gradski inženjer i projektant Subotice, predsjednik udruženja građevinara, graditelj vlasnik ciglane, putnik, ugledni subotički građanin.

Novi!!: Subotica i Tit Mačković · Vidi više »

Tramvaj

Tramvaj Konstal 105N2k/2000, Szczecin, Poljska Njemačkoj Britanski tramvaj na kat Tramvaj (eng. tramway) je električno vozilo za gradski prijevoz putnika koje se kreće po tračnicama.

Novi!!: Subotica i Tramvaj · Vidi više »

Transilvanija

Transilvanija na karti Rumunjske right right right U povijesti su se za Transilvaniju (rumunjski Transilvania) upotrebljavala još i imena Sedmogradska (njemački Siebenbürgen) i Erdelj (mađarski Erdély).

Novi!!: Subotica i Transilvanija · Vidi više »

Trgovište

Trgovište je naziv za grad s tržišnim pravima.

Novi!!: Subotica i Trgovište · Vidi više »

Turci

Turci su brojan narod kojeg čini oko 80 milijuna pripadnika.

Novi!!: Subotica i Turci · Vidi više »

Turku

Turku (fin. Turku, šved. Åbo) je treći po veličini grad u Finskoj i središte jugozapadnog dijela države.

Novi!!: Subotica i Turku · Vidi više »

Turska

Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).

Novi!!: Subotica i Turska · Vidi više »

Ulm

Ulm (njemački izgovor) je grad u njemačkoj Bundesland Baden-Württemberg pokrajini, smješten na rijeci Dunav.

Novi!!: Subotica i Ulm · Vidi više »

Varšavski ugovor

Logo Varšavskog pakta Članice Varšavskog pakta. Varšavski pakt (ponekad nazivan i Varšavski ugovor; službeni naziv je bio Sporazum o prijateljstvu, suradnji i međusobnoj pomoći) bio je vojni savez država istočnog bloka koje su ga organizirale kao odgovor na stvaranje Sjevernoatlantskog pakta na Zapadu godine 1949. Kao izgovor za stvaranje Varšavskog pakta poslužilo je ponovno naoružavanje Zapadne Njemačke i njeno primanje u NATO preko ratifikacije pariških sporazuma.

Novi!!: Subotica i Varšavski ugovor · Vidi više »

Verušić

Verušić je selo na sjeveru Bačke.

Novi!!: Subotica i Verušić · Vidi više »

Višnjevac (Subotica, Srbija)

Višnjevac (srp.: Вишњевац, mađ.: Meggyes) je naselje u općini Subotica u Sjevernobačkom okrugu u Vojvodini.

Novi!!: Subotica i Višnjevac (Subotica, Srbija) · Vidi više »

Viktorija Aladžić

Viktorija (r. Vujković-Lamić) Aladžić Subotica, 14. ožujka 1959.) je hrvatska književnica iz Vojvodine, po struci arhitektica, studij je završila u Beogradu 1985., gdje je i doktorirala 2008., docentica na Građevinskom fakultetu u Subotici. Piše prozu, pjesme i publicistiku. Objavila je dvije zbirke intelektualno strukturirane proze, Lazar Razora: Suvremena književnost Hrvata u Vojvodini - gledana iz još jednog počela, br.1-2/2002. a ukupno tri knjige kratkih priča.

Novi!!: Subotica i Viktorija Aladžić · Vidi više »

Vinko Perčić

Vinko Perčić (Hrvatski Majur, 20. veljače 1911. – Subotica, 24. studenoga 1989.) bio je poznati liječnik gastroenterolog i internist, kolekcionar, istraživač, znanstvenik i donator.

Novi!!: Subotica i Vinko Perčić · Vidi više »

Vojislav Sekelj

Vojislav Sekelj (Subotica 20. travnja 1946. – Subotica, 4. svibnja 2017.) je bački hrvatski književnik, publicist i kulturni djelatnik iz Vojvodine.

Novi!!: Subotica i Vojislav Sekelj · Vidi više »

Vojvodina

Tradicionalna zastava Vojvodine Vojvodina, službenim nazivom Autonomna Pokrajina Vojvodina (srp. Аутономна Покрајина Војводина, mađ. Vajdaság Autonóm Tartomány, slvč. Autonómna pokrajina Vojvodina, rum. Provincia Autonomă Voivodina, rusin. Автономна Покраїна Войводина) autonomna je pokrajina na sjeveru Republike Srbije.

Novi!!: Subotica i Vojvodina · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Novi!!: Subotica i Zagreb · Vidi više »

Zalog

Slovenija.

Novi!!: Subotica i Zalog · Vidi više »

Zapadni dijalekt

Povijesno rasprostiranje hrvatskih narječja Današnje rasprostiranje hrvatskih zapadnoštokavskih dijalekata Zapadni dijalektJosip Lisac: Hrvatska dijalektologija 1.

Novi!!: Subotica i Zapadni dijalekt · Vidi više »

Zemljodilska kasina

Zemljodilska kasina je bila kulturno i prosvjetno društvo iz Subotice.

Novi!!: Subotica i Zemljodilska kasina · Vidi više »

Zrakoplov

Zrakoplov je svaka naprava koja se održava u atmosferi zbog reakcije zraka, osim reakcije zraka u odnosu na Zemljinu površinu (definicija prema Zakonu o zračnom prometu Republike Hrvatske).

Novi!!: Subotica i Zrakoplov · Vidi više »

Zvonko Bogdan

Zvonko Bogdan (Sombor, 5. siječnja 1942.) bunjevački je pjevač tradicionalne vojvođanske pjesme i pjesama s panonskog prostora.

Novi!!: Subotica i Zvonko Bogdan · Vidi više »

1. rujna

1.

Novi!!: Subotica i 1. rujna · Vidi više »

1391.

Bez opisa.

Novi!!: Subotica i 1391. · Vidi više »

1470.

Bez opisa.

Novi!!: Subotica i 1470. · Vidi više »

1502.

1502. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.

Novi!!: Subotica i 1502. · Vidi više »

1526.

Bez opisa.

Novi!!: Subotica i 1526. · Vidi više »

1527.

Bez opisa.

Novi!!: Subotica i 1527. · Vidi više »

1542.

Bez opisa.

Novi!!: Subotica i 1542. · Vidi više »

16. kolovoza

16.

Novi!!: Subotica i 16. kolovoza · Vidi više »

16. siječnja

16.

Novi!!: Subotica i 16. siječnja · Vidi više »

1686.

1686. godina je godina drugog tisućljeća, devetnaestog stoljeća te spada u 1680-e.

Novi!!: Subotica i 1686. · Vidi više »

1687.

Bez opisa.

Novi!!: Subotica i 1687. · Vidi više »

1743.

Bez opisa.

Novi!!: Subotica i 1743. · Vidi više »

1745.

Bez opisa.

Novi!!: Subotica i 1745. · Vidi više »

1747.

Bez opisa.

Novi!!: Subotica i 1747. · Vidi više »

1766.

Bez opisa.

Novi!!: Subotica i 1766. · Vidi više »

1775.

Bez opisa.

Novi!!: Subotica i 1775. · Vidi više »

1779.

Bez opisa.

Novi!!: Subotica i 1779. · Vidi više »

1785.

Bez opisa.

Novi!!: Subotica i 1785. · Vidi više »

1786.

Bez opisa.

Novi!!: Subotica i 1786. · Vidi više »

18. lipnja

18.

Novi!!: Subotica i 18. lipnja · Vidi više »

18. ožujka

18.

Novi!!: Subotica i 18. ožujka · Vidi više »

1817.

Bez opisa.

Novi!!: Subotica i 1817. · Vidi više »

1844.

Bez opisa.

Novi!!: Subotica i 1844. · Vidi više »

1845.

Bez opisa.

Novi!!: Subotica i 1845. · Vidi više »

1848.

Bez opisa.

Novi!!: Subotica i 1848. · Vidi više »

1849.

Bez opisa.

Novi!!: Subotica i 1849. · Vidi više »

1853.

Bez opisa.

Novi!!: Subotica i 1853. · Vidi više »

1860.

Bez opisa.

Novi!!: Subotica i 1860. · Vidi više »

1862.

Bez opisa.

Novi!!: Subotica i 1862. · Vidi više »

1867.

Bez opisa.

Novi!!: Subotica i 1867. · Vidi više »

1868.

Bez opisa.

Novi!!: Subotica i 1868. · Vidi više »

1869.

Bez opisa.

Novi!!: Subotica i 1869. · Vidi više »

1879.

Bez opisa.

Novi!!: Subotica i 1879. · Vidi više »

1884.

Bez opisa.

Novi!!: Subotica i 1884. · Vidi više »

1887.

Bez opisa.

Novi!!: Subotica i 1887. · Vidi više »

1896.

Bez opisa.

Novi!!: Subotica i 1896. · Vidi više »

1897.

Bez opisa.

Novi!!: Subotica i 1897. · Vidi više »

1899.

Bez opisa.

Novi!!: Subotica i 1899. · Vidi više »

1901.

1901. (MCMI), prva je godina 20. stoljeća.

Novi!!: Subotica i 1901. · Vidi više »

1902.

Bez opisa.

Novi!!: Subotica i 1902. · Vidi više »

1904.

Bez opisa.

Novi!!: Subotica i 1904. · Vidi više »

1906.

Bez opisa.

Novi!!: Subotica i 1906. · Vidi više »

1910.

Bez opisa.

Novi!!: Subotica i 1910. · Vidi više »

1914.

Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.

Novi!!: Subotica i 1914. · Vidi više »

1917.

Bez opisa.

Novi!!: Subotica i 1917. · Vidi više »

1919.

Bez opisa.

Novi!!: Subotica i 1919. · Vidi više »

1920.

Bez opisa.

Novi!!: Subotica i 1920. · Vidi više »

1921.

Bez opisa.

Novi!!: Subotica i 1921. · Vidi više »

1922.

Bez opisa.

Novi!!: Subotica i 1922. · Vidi više »

1923.

Bez opisa.

Novi!!: Subotica i 1923. · Vidi više »

1924.

Bez opisa.

Novi!!: Subotica i 1924. · Vidi više »

1925.

Bez opisa.

Novi!!: Subotica i 1925. · Vidi više »

1933.

Bez opisa.

Novi!!: Subotica i 1933. · Vidi više »

1934.

1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.

Novi!!: Subotica i 1934. · Vidi više »

1936.

Bez opisa.

Novi!!: Subotica i 1936. · Vidi više »

1937.

Bez opisa.

Novi!!: Subotica i 1937. · Vidi više »

1940.

1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.

Novi!!: Subotica i 1940. · Vidi više »

1941.

Bez opisa.

Novi!!: Subotica i 1941. · Vidi više »

1944.

Bez opisa.

Novi!!: Subotica i 1944. · Vidi više »

1945.

Bez opisa.

Novi!!: Subotica i 1945. · Vidi više »

1951.

Bez opisa.

Novi!!: Subotica i 1951. · Vidi više »

1954.

Bez opisa.

Novi!!: Subotica i 1954. · Vidi više »

1961.

Bez opisa.

Novi!!: Subotica i 1961. · Vidi više »

1968.

Bez opisa.

Novi!!: Subotica i 1968. · Vidi više »

1969.

Bez opisa.

Novi!!: Subotica i 1969. · Vidi više »

1974.

1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.

Novi!!: Subotica i 1974. · Vidi više »

1990.

Bez opisa.

Novi!!: Subotica i 1990. · Vidi više »

1991.

Bez opisa.

Novi!!: Subotica i 1991. · Vidi više »

1995.

Bez opisa.

Novi!!: Subotica i 1995. · Vidi više »

1998.

1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.

Novi!!: Subotica i 1998. · Vidi više »

20. prosinca

20.

Novi!!: Subotica i 20. prosinca · Vidi više »

2001.

2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Novi!!: Subotica i 2001. · Vidi više »

2004.

2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.

Novi!!: Subotica i 2004. · Vidi više »

2007.

2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Novi!!: Subotica i 2007. · Vidi više »

2008.

2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.

Novi!!: Subotica i 2008. · Vidi više »

2011.

Bez opisa.

Novi!!: Subotica i 2011. · Vidi više »

23. siječnja

23.

Novi!!: Subotica i 23. siječnja · Vidi više »

23. srpnja

23.

Novi!!: Subotica i 23. srpnja · Vidi više »

24. kolovoza

24.

Novi!!: Subotica i 24. kolovoza · Vidi više »

26. kolovoza

26.

Novi!!: Subotica i 26. kolovoza · Vidi više »

26. svibnja

26.

Novi!!: Subotica i 26. svibnja · Vidi više »

29. kolovoza

29.

Novi!!: Subotica i 29. kolovoza · Vidi više »

29. novembar (Subotica)

29.

Novi!!: Subotica i 29. novembar (Subotica) · Vidi više »

31. srpnja

31.

Novi!!: Subotica i 31. srpnja · Vidi više »

31. svibnja

31.

Novi!!: Subotica i 31. svibnja · Vidi više »

4. lipnja

4.

Novi!!: Subotica i 4. lipnja · Vidi više »

4. prosinca

4.

Novi!!: Subotica i 4. prosinca · Vidi više »

4. srpnja

4.

Novi!!: Subotica i 4. srpnja · Vidi više »

6. rujna

6.

Novi!!: Subotica i 6. rujna · Vidi više »

8. srpnja

8.

Novi!!: Subotica i 8. srpnja · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »