Brže od pregledniku!
38 odnosi: Beogradska nadbiskupija, Biskupijska klasična gimnazija i sjemenište "Paulinum" u Subotici, Bula, Crkva sv. Jurja u Senti, Crkva sv. Roka u Keru, Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Bikovu, Dekanat, Ferenc Fazekas, Franjevačka crkva sv. Mihovila u Subotici, Franjevački samostan (Subotica), Franjevački samostan u Baču, Franjo, Glas Koncila, Ivan Penzeš, Kalvarija (arhitektura), Kapela, Kapele na Bajskom groblju u Subotici, Katedrala sv. Terezije Avilske u Subotici, Katoličanstvo, Katoličko bogoslovno sjemenište "Augustinianum" u Subotici, Lajčo Budanović, Lemeška kalvarija, Matiša Zvekanović, Pavao VI., Slavko Večerin, Srbija, Stjepan Beretić, Subotička kalvarija, Subotica, Sveti Pavao, Tit Mačković, Vojnić od Bajše, Vojvodina, 13. srpnja, 1923., 1968., 2015., 25. siječnja.
Beogradska nadbiskupija
Beogradska nadbiskupija je je teritorijalno najveća upravna jedinica Katoličke Crkve u Srbiji.
Novi!!: Subotička biskupija i Beogradska nadbiskupija · Vidi više »
Biskupijska klasična gimnazija i sjemenište "Paulinum" u Subotici
Biskupska klasična gimnazija i sjemenište „Paulinum“ je gimnazija i međubiskupijski zavod u Subotici.
Novi!!: Subotička biskupija i Biskupijska klasična gimnazija i sjemenište "Paulinum" u Subotici · Vidi više »
Bula
Bula (lat. bulla), dvostrani olovni pečat koji se od srednjeg vijeka stavljao na isprave vladara i crkvenih poglavara.
Novi!!: Subotička biskupija i Bula · Vidi više »
Crkva sv. Jurja u Senti
Crkva sv.
Novi!!: Subotička biskupija i Crkva sv. Jurja u Senti · Vidi više »
Crkva sv. Roka u Keru
Crkva sv.
Novi!!: Subotička biskupija i Crkva sv. Roka u Keru · Vidi više »
Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Bikovu
Katolička crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Bikovu. Katolička crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Bikovu je građevina koja je spomenik kulture u Vojvodini, posvećena Uznesenju Blažene Djevice Marije.
Novi!!: Subotička biskupija i Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Bikovu · Vidi više »
Dekanat
Dekanat je zajednica više župa u biskupiji koje su područno i upravno povezane u cjelinu da bi se zajedničkim radom unaprjeđivala pastoralna briga za župe dekanata.
Novi!!: Subotička biskupija i Dekanat · Vidi više »
Ferenc Fazekas
Ferenc Fazekas (Bečej, 29. rujna 1958.) - biskup Subotičke biskupije Osnovnu školu završio je u Osnovnoj školi „Sándor Petőfi” u Bečeju između 1965.
Novi!!: Subotička biskupija i Ferenc Fazekas · Vidi više »
Franjevačka crkva sv. Mihovila u Subotici
Franjevačka crkva sv. Mihovila u Subotici Franjevačka crkva sv.
Novi!!: Subotička biskupija i Franjevačka crkva sv. Mihovila u Subotici · Vidi više »
Franjevački samostan (Subotica)
Subotica, grad u Bačkoj, srednjovjekovno je naselje; svoj nagli razvoj zahvaljuje naseljavanju katoličkih izbjeglica iz Bosne i Hercegovine potkraj 17.
Novi!!: Subotička biskupija i Franjevački samostan (Subotica) · Vidi više »
Franjevački samostan u Baču
Franjevački samostan Franjevački samostan u Baču je rimokatolički samostan u bačkom gradiću Baču u Srbiji, točnije u Autonomnoj Pokrajini Vojvodini.
Novi!!: Subotička biskupija i Franjevački samostan u Baču · Vidi više »
Franjo
Potpis Papa Franjo (lat. Franciscus, rođen kao Jorge Mario Bergoglio; Buenos Aires, 17. prosinca 1936.), poglavar Katoličke Crkve, papa od 2013.
Novi!!: Subotička biskupija i Franjo · Vidi više »
Glas Koncila
Glas Koncila hrvatski je katolički tjednik i nakladnik iz Zagreba.
Novi!!: Subotička biskupija i Glas Koncila · Vidi više »
Ivan Penzeš
János Pénzes, također Ivan Penzeš (Bajmak, 10. kolovoza 1943.), subotički biskup emeritus.
Novi!!: Subotička biskupija i Ivan Penzeš · Vidi više »
Kalvarija (arhitektura)
Kastvu Kalvarija u arhitekturi označuje uređenu uzvisinu s uređenim putem i postajama križnog puta koja završava trima križevima.
Novi!!: Subotička biskupija i Kalvarija (arhitektura) · Vidi više »
Kapela
romanička crkva u Gackoj), Brinje. Kapela je termin koji se koristi za manju crkvenu građevinu, obično ovisnu o nekoj većoj župnoj crkvi.
Novi!!: Subotička biskupija i Kapela · Vidi više »
Kapele na Bajskom groblju u Subotici
Kapele na Bajskom groblju u Subotici. Kapele na Bajskom groblju su katoličke kapele Subotici koje su spomenici kulture.
Novi!!: Subotička biskupija i Kapele na Bajskom groblju u Subotici · Vidi više »
Katedrala sv. Terezije Avilske u Subotici
Katedrala sv. Terezije Avilske. Katedrala sv.
Novi!!: Subotička biskupija i Katedrala sv. Terezije Avilske u Subotici · Vidi više »
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Novi!!: Subotička biskupija i Katoličanstvo · Vidi više »
Katoličko bogoslovno sjemenište "Augustinianum" u Subotici
Katoličko bogoslovno sjemenište "Augustinianum" je rimokatoličko bogoslovno sjemenište u Subotici.
Novi!!: Subotička biskupija i Katoličko bogoslovno sjemenište "Augustinianum" u Subotici · Vidi više »
Lajčo Budanović
Lajčo Budanović (pravim imenom Ljudevit) (Bajmak, 27. ožujka 1873. – Subotica, 16. ožujka 1958.). Dalji je ujak Bele Durancija.
Novi!!: Subotička biskupija i Lajčo Budanović · Vidi više »
Lemeška kalvarija
Kalvarija u Lemešu je uređeni prikaz kalvarije u Subotičkoj biskupiji.
Novi!!: Subotička biskupija i Lemeška kalvarija · Vidi više »
Matiša Zvekanović
Matiša (Matija) Zvekanović (Subotica, Matiša Zvekanović 17. veljače 1913. – 24. travnja 1991.) je bio istaknuti duhovnik iz zajednice bačkih Hrvata.
Novi!!: Subotička biskupija i Matiša Zvekanović · Vidi više »
Pavao VI.
Sveti Pavao VI. lat. Sanctus Paulus PP.
Novi!!: Subotička biskupija i Pavao VI. · Vidi više »
Slavko Večerin
Slavko Večerin (Palić, 6. lipnja 1957. – Kikinda, 26. kolovoza 2022.), bio je biskup Subotičke biskupije.
Novi!!: Subotička biskupija i Slavko Večerin · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Subotička biskupija i Srbija · Vidi više »
Stjepan Beretić
Stjepan Beretić (Sombor, 4. lipnja 1947.) je bački hrvatski rimokatolički svećenik i povijesni pisac.
Novi!!: Subotička biskupija i Stjepan Beretić · Vidi više »
Subotička kalvarija
Kalvarija u Subotici je uređeni prikaz kalvarije u Subotičkoj biskupiji.
Novi!!: Subotička biskupija i Subotička kalvarija · Vidi više »
Subotica
Subotica je najsjeverniji grad u Srbiji, drugi po broju stanovnika u Autonomnoj Pokrajini Vojvodini.
Novi!!: Subotička biskupija i Subotica · Vidi više »
Sveti Pavao
Sveti Pavao (Tarz, Cilicija oko 5. – Rim, oko 67.), izvornoga imena Savao, poznat i kao Apostol naroda i Apostol pogana, kršćanski svetac štovan u svim kršćanski crkvama, apostol i misionar u Maloj Aziji, Grčkoj i Rimu, teolog, autor više poslanica Novoga zavjeta i mučenik.
Novi!!: Subotička biskupija i Sveti Pavao · Vidi više »
Tit Mačković
Tit Mačković (ili Titus Mačković) (Subotica, 15. ožujka (20. srpnja Branimir Kopilović/Hrvatska riječ: Titus Mačković – subotički graditelj (I.), 21. kolovoza 2017., pristupljeno 20. studenoga 2019.) 1851. - Subotica, 17. rujna (15. rujna) 1919.) je bio poznati arhitekt, glavni gradski inženjer i projektant Subotice, predsjednik udruženja građevinara, graditelj vlasnik ciglane, putnik, ugledni subotički građanin.
Novi!!: Subotička biskupija i Tit Mačković · Vidi više »
Vojnić od Bajše
Vojnić od Bajše (Vojnić Bajšanski, f-047_1919-1924_1-1526.pdf Vojnić Bajšai, Bajsai Vojnits, Vojnics Bajsai) je bila plemićka obitelj bačkih Hrvata, podrijetlom iz Dalmacije.
Novi!!: Subotička biskupija i Vojnić od Bajše · Vidi više »
Vojvodina
Tradicionalna zastava Vojvodine Vojvodina, službenim nazivom Autonomna Pokrajina Vojvodina (srp. Аутономна Покрајина Војводина, mađ. Vajdaság Autonóm Tartomány, slvč. Autonómna pokrajina Vojvodina, rum. Provincia Autonomă Voivodina, rusin. Автономна Покраїна Войводина) autonomna je pokrajina na sjeveru Republike Srbije.
Novi!!: Subotička biskupija i Vojvodina · Vidi više »
13. srpnja
13.
Novi!!: Subotička biskupija i 13. srpnja · Vidi više »
1923.
Bez opisa.
Novi!!: Subotička biskupija i 1923. · Vidi više »
1968.
Bez opisa.
Novi!!: Subotička biskupija i 1968. · Vidi više »
2015.
desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.
Novi!!: Subotička biskupija i 2015. · Vidi više »
25. siječnja
25.
Novi!!: Subotička biskupija i 25. siječnja · Vidi više »
