Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Sunčev sustav

Indeks Sunčev sustav

Sunčev sustav je sustav zvijezde Sunca i manjih nebeskih tijela što ih okuplja zajednička gravitacijska sila i kojima fizičko stanje određuje Sunčeva energija zračenja.

297 odnosi: Afel, Albedo, Alge, Amonijak, Amori, Antika, Apeks, Argon, Ariel (mjesec), Asteroidi, Asteroidni pojas, Astronomija, Astronomska jedinica, Atmosfera, Atmosferski tlak, Atom, Atomska jezgra, Željezovi oksidi, Bazalt, Biosfera, Brzina, Brzina svjetlosti, Cassini-Huygens, Celzij, Centrifugalna i centripetalna sila, Ceres (patuljasti planet), Christiaan Huygens, Ciklona, Crveni div, Cyanobacteria, Dan, Deimos (mjesec), Dinamika, Dipol, Disk, Dušik, Ekliptika, Ekscentricitet, Ekvator, Elektron, Elipsa, Elongacija, Encelad (mjesec), Energija, Engleski jezik, Eol, Erozija, Etan, Europa (mjesec), Evolucijska povijest života, ..., Fluorovodik, Fobos (mjesec), Fotosfera, Galaktika, Galilejanski mjeseci, Galileo Galilei, Ganimed (mjesec), Geologija, Gerard Kuiper, Giovanni Domenico Cassini, Godišnja doba, Godina, Granit, Gravitacija, Grčka mitologija, Gustoća, Helij, Heliosfera, Hertzsprung-Russellov dijagram, Hlađenje, Holografija, Ija (mjesec), Immanuel Kant, Infracrveno zračenje, Ioniziranje, Ionosfera, Izotop, Jan Hendrik Oort, Johann Gottfried Galle, Jovijanski planeti, Južna polutka, Jupiter, Jupiterovi prirodni sateliti, Kalista (mjesec), Kelvin, Kilogram, Kilogram po metru kubnom, Kilometar na sat, Kinetička energija, Kirkwoodove zone, Kisik, Klorovodik, Količina gibanja, Koma (astronomija), Komet, Konvekcija, Koronagraf, Koronalni izbačaji masa, Kovine, Kozmogonija, Krater, Kronometar (sport), Kugla, Kuiperov pojas, Kutna količina gibanja, Kvarc, Latinski jezik, Lava, Led, Magellan (razdvojba), Maglica, Magnetosfera, Magnetska indukcija, Magnetski moment, Magnetsko polje, Magnituda (astronomija), Mariner 10, Mars, Masa, Međuplanetarna tvar, Međuzvjezdana tvar, Mehanika, Merkur, MESSENGER, Messier 42, Metan, Metar, Metar u sekundi, Meteor, Meteorit, Meteoroid, Meteorologija, Mihail Vasiljevič Lomonosov, Minuta, Miranda (mjesec), Mjesec, Mliječni put, Molekula, Nagib osi, Navigacija, Nebeska sfera, Nebesko tijelo, Neptun, Neptun (mitologija), Neptunovi trojanci, Neutrino, Niz proton-proton, Nizina, Nuklearna fuzija, Oberon (mjesec), Oblaci, Obujam, Obzor, Ocean, Ole Rømer, Oluja, Oortov oblak, Opća teorija relativnosti, Opozicija (astronomija), Opruga, Organska kemija, Paskal, Patuljasti planet, Perihel, Period, Pierre-Simon Laplace, Pioneer 11, Pješčana oluja, Planet, Planetarna putanja, Plazma, Plimna sila, Plin, Plinoviti div, Pluton, Polarna svjetlost, Polimer, Pomorstvo, Pomrčina, Pomrčina Sunca, Potres, Prirodni satelit, Prividna magnituda, Prizemljeni Sunčev sustav, Prominencije, Promjer, Radar, Radio astronomija, Radioaktivnost, Radiovalovi, Reljef, Rendgenske zrake, Rep kometa, Retrogradno gibanje, Rijeka (vodotok), Rimska mitologija, Rotacija, Sat, Satelit, Saturn, Saturnovi prsteni, Sedimenti, Siderički dan, Silicij, Silikati, Simetrija, Sinodički dan, Sjedinjene Američke Države, Skupina Apollo, Snaga, Sovjetski Savez, Spektar (fizika), Spektralni razred, Spektrometar, Spikule, Spirala, Staklenički efekt, Stijena, Stupanj (kut), Sumporna kiselina, Sumporov(IV) oksid, Sumporovodik, Sunčev sustav, Sunčev vjetar, Sunčeva baklja, Sunčeva svjetlost, Sunčeve pjege, Sunce, Supernova, Svemir, Svemirske letjelice, Svjetlosna godina, Svjetlost, Taloženje, Tektonika ploča, Teleskop, Temperatura, Terestrički planet, Tesla, Titanija (mjesec), Tlak, Tlo, Toplina, Toplinsko zračenje, Topografija, Trans-neptunski objekt, Tranzit (astronomija), Triton (mjesec), Trojanci (astronomija), Ubrzanje, Ubrzanje zemljine sile teže, Udarni krater, Ugljikov(II) oksid, Ugljikov(IV) oksid, Ultraljubičasto zračenje, Umbriel (mjesec), Uran, Urbain Le Verrier, Val, Valna duljina, Van Allenovi pojasi zračenja, Vat, Vega, Venera, Venerin prijelaz, Venerine mijene, Vjetar, Vladis Vujnović, Voda, Vodik, Voyager 1, Voyager 2, Vulkan, William Herschel, Zagreb, Zakret perihela, Zemlja, Zemljina atmosfera, Zemljina kora, Zemljina putanja, Zemljopisna dužina, Zemljopisni pol, Zvijezda, Zvjezdana godina, Zvjezdarnica Višnjan, 10 Hygiea, 136108 Haumea, 136199 Eris, 136472 Makemake, 1846., 20. stoljeće, 23. rujna, 28978 Iksion, 3 Juno, 4 Vesta, 90377 Sedna, 90482 Ork. Proširite indeks (247 više) »

Afel

Zemlje), 2. perihel planeta, 3. Sunce. Sunčevog sustava. Afel (grč. apo, tj. aph- ili ap’.

Novi!!: Sunčev sustav i Afel · Vidi više »

Albedo

reflektira s površine nekoga tijela, omjer odražene svjetlosti prema svjetlosti koja je pala na tijelo. Apsolutno crno tijelo ne bi odrazilo ništa svjetlosti i imalo bi albedo jednak nuli. Vrijednosti albeda za razne površine. Albedo (lat.: bjelina) je broj koji pokazuje koliko se svjetlosti reflektira s površine nekoga tijela, omjer odražene svjetlosti prema svjetlosti koja je pala na tijelo.

Novi!!: Sunčev sustav i Albedo · Vidi više »

Alge

Ernst Haeckel: Zelene alge Alge široka skupina pretežno vodenih, fotosintetskih autotrofnih organizama (od jednostaničnih do višestaničnih) nalik na biljke poznate kao fitoplankton, bolje poznatija kao živi biljni organizam bez korijena, lišća ili cvjetova.

Novi!!: Sunčev sustav i Alge · Vidi više »

Amonijak

Amonijak je spoj dušika i vodika formule NH3.

Novi!!: Sunčev sustav i Amonijak · Vidi više »

Amori

Skupina planetoida Amori (zeleni pojas). Sunce je u središtu, i planet Merkur (crno), Venera (žuto), Zemlja (plavo) i Mars (crveno). Putanja i položaj planetoida Erosa (433 Eros) na dan 7. svibnja 2013.. Eros u prirodnim bojama. Amori su skupina planetoida (asteroida) kojima se perihel nalazi unutar Marsove putanje, a afel u glavnom planetoidnom pojasu (asteroidni pojas).

Novi!!: Sunčev sustav i Amori · Vidi više »

Antika

Etruriji (Anthony Blunt, ''La teoría de las artes en Italia del 1450 a 1560.'', 1940. ISBN 84-376-0194-0). Slično tomu došlo je do mistifikacije antičke arhitekture (Vitruvije) (Víctor Manuel Nieto Alcaide, Alfredo José Morales i Fernando Checa Cremades, ''El mito de lo antiguo y el valor de lo presente'', iz ''Arquitectura del Renacimiento en España, 1488-1599.'', str. 14.).. Pojam Antika dolazi od latinskog antiquus: star, starinski, drevan.

Novi!!: Sunčev sustav i Antika · Vidi više »

Apeks

spektralnih razreda B i A u blizini Sunčevog apeksa (lijevo) i antiapeksa (desno) u ± 200 000 godina. Apeks je točka nebeske sfere koja se nalazi u smjeru gibanja Zemlje (Zemljin apeks) ili Sunca (Sunčev apeks).

Novi!!: Sunčev sustav i Apeks · Vidi više »

Argon

Argon je netoksičan plemeniti plin bez boje, okusa i mirisa.

Novi!!: Sunčev sustav i Argon · Vidi više »

Ariel (mjesec)

Ariel (također Uran I) je prirodni satelit Urana.

Novi!!: Sunčev sustav i Ariel (mjesec) · Vidi više »

Asteroidi

Asteroid 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, a to je bio prvi mjesec koji je bio otkriven kod asteroida. Trojanci se nalaze na Jupiterovoj stazi, 60° ispred i iza Jupitera. Usporedba veličina planetoida: 4 Vesta, 21 Lutetia, 253 Mathilde, 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, 433 Eros, 951 Gaspra, 2867 Šteins, 25143 Itokawa. Najveći planetoid s gornje slike 4 Vesta (lijevo), s patuljastim planetom 1 Ceres (u sredini) i Zemljinim Mjesecom (desno) prikazanim u mjerilu. Hubbleove snimke 1 Ceresa. 951 Gaspra je prvi planetoid koji je bio uslikan iz blizine. Veličina prvih 10 otkrivenih planetoid u usporedbi s Mjesecom: 1 Ceres, 2 Pallas, 3 Juno, 4 Vesta, 5 Astraea, 6 Hebe, 7 Iris, 8 Flora, 9 Metis i 10 Hygiea. Površina planetoida 4 Vesta izbrazdana kraterima. 253 Mathilde je C - planetoid ili ugljikov planetoid, duljine je ono 50 kilometara, koji na sebi ima krater velik skoro polovicu duljine. Fotografija je snimljena 1997. sa svemirske letjelice ''NEAR Shoemaker''. asteroidnom pojasu http://home.earthlink.net/~jimbaer1/astmass.txt "Recent Asteroid Mass Determinations". Maintained by Jim Baer. Last updated 2010-12-12.. svemirske letjelice Dawn. Nekoliko pogleda na planetoid 433 Eros u prirodnim bojama. asteroidnom pojasu. Planetoid 2062 Aten koji spada u grupu Zemlji bliski asteroidi. Asteroidi ili planetoidi su kamena ili metalna nebeska tijela promjera većeg od 1 metar, koji samostalno ili u skupini sličnih tijela obilaze oko Sunca.

Novi!!: Sunčev sustav i Asteroidi · Vidi više »

Asteroidni pojas

Glavni planetoidni pojas ili asteroidni pojas (prikazan bijelim točkicama) nalazi se između putanja Marsa i Jupitera. Usporedba veličina planetoida: 4 Vesta, 21 Lutetia, 253 Mathilde, 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, 433 Eros, 951 Gaspra, 2867 Šteins, 25143 Itokawa. Hubbleove snimke 1 Ceresa. 951 Gaspra je prvi planetoid koji je bio uslikan iz blizine. Veličina prvih 10 otkrivenih planetoid u usporedbi s Mjesecom: 1 Ceres, 2 Pallas, 3 Juno, 4 Vesta, 5 Astraea, 6 Hebe, 7 Iris, 8 Flora, 9 Metis i 10 Hygiea. Površina planetoida 4 Vesta izbrazdana kraterima. 253 Mathilde je C - planetoid ili ugljikov planetoid, duljine je ono 50 kilometara, koji na sebi ima krater velik skoro polovicu duljine. Fotografija je snimljena 1997. sa svemirske letjelice ''NEAR Shoemaker''. asteroidnom pojasu. svemirske letjelice Dawn. Nekoliko pogleda na planetoid 433 Eros u prirodnim bojama. Asteroid 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, a to je bio prvi mjesec koji je bio otkriven kod asteroida. asteroidnom pojasu http://home.earthlink.net/~jimbaer1/astmass.txt "Recent Asteroid Mass Determinations". Maintained by Jim Baer. Last updated 2010-12-12.. Asteroidni pojas ili glavni planetoidni pojas je područje Sunčeva sustava između Marsove i Jupiterove putanje u kojem se gibaju patuljasti planet Cerera ili Ceres, oko 750 000 planetoida (asteroida) s promjerom većim od 1 kilometar (na primjer Junona, Vesta, Higijeja) i milijuni manjih.

Novi!!: Sunčev sustav i Asteroidni pojas · Vidi više »

Astronomija

Svemirskog teleskopa Hubble). Svemirskog teleskopa Hubble). Babilnskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.) Mliječnog puta (2010.). Nebeski ekvator i ekliptika. Pulsirajuće gama zrake koje dolaze s pulsara Vela. Astronomija ili zvjezdoznanstvo (grč. ἀστρονομία: zvjezdoznanstvo) je znanost o nebeskim tijelima i pojavama u svemiru te o njegovu ustroju; jedna od najstarijih ljudskih djelatnosti.

Novi!!: Sunčev sustav i Astronomija · Vidi više »

Astronomska jedinica

Astronomska jedinica (hrvatska kratica AJ, međunarodna kratica eng. AU od Astronomical Unit) je mjerna jedinica za duljinu.

Novi!!: Sunčev sustav i Astronomska jedinica · Vidi više »

Atmosfera

Zemljine atmosfere. stakleničkih plinova i odbija (reflektira) natrag prema Zemlji, naziva se staklenički učinak ili efekt staklenika. vjetrova na Zemlji. Polarni stratosferski oblaci. visinom. magnetosfere. Sunčev vjetar teče od lijeva na desno. Slika najveće ozonske rupe nad Antarktikom ikad snimljena (rujan 2006.) Novom Meksiku Atmosfera (grč. ἀτμός: dah, para + sfera) je plinoviti omotač oko Zemlje ili nekog drugog nebeskog tijela.

Novi!!: Sunčev sustav i Atmosfera · Vidi više »

Atmosferski tlak

Njemačkoj (crnom bojom). živom. Riječkoj luci. Atmosferski tlak ili tlak zraka je tlak na bilo kojem dijelu Zemljine atmosfere.

Novi!!: Sunčev sustav i Atmosferski tlak · Vidi više »

Atom

Stilizirani prikaz atoma litija. nm. atomske orbitale na različitim energetskim razinama. Svijetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerovatnije može naći. Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. Vrijeme poluraspada radioaktivnih izotopa ili radionuklida. Treba zapaziti da se teoretska linija za stabilne isotope ''Z''.

Novi!!: Sunčev sustav i Atom · Vidi više »

Atomska jezgra

Atomska jezgra izgrađena je od protona i neutrona.

Novi!!: Sunčev sustav i Atomska jezgra · Vidi više »

Željezovi oksidi

Željezovi oksidi su spojevi željeza i kisika vrlo rašireni u prirodi i zbog toga, kao i zbog svojih specifičnih svojstava, imaju važnu ulogu u mnogim prirodnim procesima i široku primjenu u ljudskoj djelatnosti.

Novi!!: Sunčev sustav i Željezovi oksidi · Vidi više »

Bazalt

Bazalt Bazalt je vrlo česta siva do crna bazična ekstruzivna magmatska stijena.

Novi!!: Sunčev sustav i Bazalt · Vidi više »

Biosfera

mezosfere). Biosfera (iz strogrčkog βίος, bíos.

Novi!!: Sunčev sustav i Biosfera · Vidi više »

Brzina

fizike, gdje brzina ima značajnu ulogu. Brzina je vektorska fizikalna veličina koja opisuje kako se brzo i u kojemu smjeru neka točka (ili tijelo) giba, tj.

Novi!!: Sunčev sustav i Brzina · Vidi više »

Brzina svjetlosti

Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara) Brzina svjetlosti je brzina širenja elektromagnetskih valova.

Novi!!: Sunčev sustav i Brzina svjetlosti · Vidi više »

Cassini-Huygens

Letjelica Cassini je lansirana sa Zemlje na putovanje do Saturna i njegovih satelita dugo sedam godina.

Novi!!: Sunčev sustav i Cassini-Huygens · Vidi više »

Celzij

Celzijev stupanj (°C, ili samo Celzij) je mjerna jedinica temperature u izvedenom SI sustavu.

Novi!!: Sunčev sustav i Celzij · Vidi više »

Centrifugalna i centripetalna sila

Centrifugalna i centripetalna sila. Laboratorijska stolna centrifuga. Centrifugalni stroj za odvajanje šećera. mlijeka. Centrifugalna sisaljka. centrifugalnu sisaljku. Centrifugalna sila je sila koja nastoji odbaciti tijelo od središta gibanja (centrifugalan je onaj koji se pomiče ili bježi iz središta ili centra).

Novi!!: Sunčev sustav i Centrifugalna i centripetalna sila · Vidi više »

Ceres (patuljasti planet)

Ceres (lat. Cerēs), ili 1 Ceres, je patuljasti planet, najveći asteroid Asteroidnog pojasa, te ujedno prvi otkriveni asteroid.

Novi!!: Sunčev sustav i Ceres (patuljasti planet) · Vidi više »

Christiaan Huygens

Christiaan Huygens (Haag, 14. travnja 1629. - Haag, 8. lipnja 1695.), nizozemski astronom, matematičar i fizičar.

Novi!!: Sunčev sustav i Christiaan Huygens · Vidi više »

Ciklona

Islandska ciklona 4. rujna 2003. Ciklona je područje sniženog atmosferskog tlaka u odnosu na okolinu.

Novi!!: Sunčev sustav i Ciklona · Vidi više »

Crveni div

Arktura i našeg Sunca. Crveni div je zvijezda s malom ili umjerenom masom koja se nalazi na kraju svoje evolucije.

Novi!!: Sunčev sustav i Crveni div · Vidi više »

Cyanobacteria

Cijanobakterije (lat. Cyanobacteria) su prvi fotosintetski organizmi na zemlji, i dio su carstva bakterija.

Novi!!: Sunčev sustav i Cyanobacteria · Vidi više »

Dan

sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde. jednadžbom vremena. nebeske sfere i izmjene dana i noći. Sunca za 4 godišnja doba. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.

Novi!!: Sunčev sustav i Dan · Vidi više »

Deimos (mjesec)

Satelit Deimos snimljen s letjelice Viking 1 (izvor: NASA) Fobosa i Deimosa Deimos je uz Fobos jedan od dva Marsova satelita.

Novi!!: Sunčev sustav i Deimos (mjesec) · Vidi više »

Dinamika

centripetalno ubrzanje ''a''. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. Dinamika (prema grč. δυναμıϰός: snažan, jak; pokretljiv, od δύναμıς: sila, snaga) je grana klasične mehanike koja povezuje gibanje tijela sa silama koje djeluju na tijelo.

Novi!!: Sunčev sustav i Dinamika · Vidi više »

Dipol

Zemljino magnetsko polje približno prestavlja magnetni dipol. Prikaz koji pokazuje električno polje koje stvara elemenarni električni dipol. vode je primjer polarne molekule, a veličina njihove polarnosti određena je električnim dipolnim momentom. Negativni naboj je predstavljen crvenom bojom, pozitivni naboj je prikazan plavom bojom, dok je bijelo neutralno. televizijski prijem. Pojam dipol ima više značenja.

Novi!!: Sunčev sustav i Dipol · Vidi više »

Disk

Disk je uobičajeni naziv za kružnu ploču, tj.

Novi!!: Sunčev sustav i Disk · Vidi više »

Dušik

Dušik (N2) je kemijski inertan plin bez boje, mirisa i okusa.

Novi!!: Sunčev sustav i Dušik · Vidi više »

Ekliptika

Nebeski ekvator i ekliptika. nebeskog tijela. Ekliptika (grč. ἐϰλεıπτıϰός: koji pripada pomrčini Sunca ili Mjeseca) je velika kružnica na nebeskoj sferi kojom putuje Sunce tijekom godine.

Novi!!: Sunčev sustav i Ekliptika · Vidi više »

Ekscentricitet

Ekscentricitet elipse Krajnje pojednostavljeno ekscentricitet bi bilo odstupanje od središta.

Novi!!: Sunčev sustav i Ekscentricitet · Vidi više »

Ekvator

Karta svijeta s označenim ekvatorom U zemljopisu, ekvator je zamišljena crta gdje se sijeku površina nebeskog tijela (npr. Zemlje) i ravnina okomita na os rotacije tog tijela i na kojoj se nalazi težište tog tijela.

Novi!!: Sunčev sustav i Ekvator · Vidi više »

Elektron

dualizam). električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. električnog naboja: elektron ima negativan ''q'' tako da putanja ide prema gore. Električna struja je usmjereno gibanje slobodnih elektrona. fotoelektričnog učinka. atomske orbitale na različitim energetskim razinama. Svijetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerovatnije može naći. Elektronski uhvat. Elektron je negativno nabijena, stabilna subatomska čestica.

Novi!!: Sunčev sustav i Elektron · Vidi više »

Elipsa

Elipsa:'''a'''.

Novi!!: Sunčev sustav i Elipsa · Vidi više »

Elongacija

opoziciju i kvadraturu. Venere, koja se pojavljuje iznad Mjeseca (snimljeno na zvjezdarnici Paranal). Elongacija (kasnolat. elongatio), u astronomiji, je kut između Sunca i planeta, Mjeseca ili nekog drugog nebeskog tijela, gledano sa Zemlje, uzduž ekliptike (razlika njihovih ekliptičkih dužina).

Novi!!: Sunčev sustav i Elongacija · Vidi više »

Encelad (mjesec)

Encelad ili Enkelad (EnceladusJure Šonje, gl. ur., Rječnik hrvatskoga jezika, Leksikografski zavod Miroslava Krleže, Školska knjiga, Zagreb, 2000., ISBN 953-6036-64-9, ISBN 978-953-0-40009-2, str. 245.), prirodni je Saturnov satelit koga je 1789. otkrio astronom William Herschel.

Novi!!: Sunčev sustav i Encelad (mjesec) · Vidi više »

Energija

toplinsku energiju. Nacionalnog parka Krka). Energija vjetra: Vjetroelektrana Vrataruša kod Senja, se nalazi na obroncima Velebita i bila je najveća vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom snagom od 42 MW. gibanju. Potencijalna energija je energija koju posjeduje neko tijelo zbog svojega položaja u prostoru. Energija (grč. ἐνέργεıα: rad, učinak) je djelotvorna sila, životna djelatnost, odlučnost, odrješitost.

Novi!!: Sunčev sustav i Energija · Vidi više »

Engleski jezik

aquaDržave u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3), jedan od dva jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori preko 328.008.000 milijuna ljudi, a poznaje ga 508,000,000 širom svijeta, od čega većina živi na području UK-a (55.000.000; 1984)), SAD-a (210.000.000; 1984), Australija (15.682.000; 1987), Novi Zeland (3.213.000; 1987), Irska (2.600.000; 1983), Zimbabve (375.490; 1969), Singapur (227.000; 1985), Liberija (69.000; 1993), Izrael (100.000; 1993), etc. U svakoj od nabrojanih država govori se zasebna nacionalna standardna varijanta engleskog jezika i svaka ima određene jezične posebnosti koje su zabilježene i u kodificirajućim knjigama pojedine države (rječniku, gramatici i pravopisu). Stoga se engleski jezik u sociolingvistici klasificira kao policentrični standardni jezik, kakvi su i drugi veći europski jezici.

Novi!!: Sunčev sustav i Engleski jezik · Vidi više »

Eol

Eol Eol (grč., Aiolos) u grčkoj mitologiji bog je i gospodar vjetrova.

Novi!!: Sunčev sustav i Eol · Vidi više »

Erozija

Monument Valley, SAD Erozija je prirodni proces pomicanja krutih tvari (zemlje, blata, kamena, itd.) kroz utjecaj vjetra, vode, ili pomicanja koja su uvjetovana silom gravitacije.

Novi!!: Sunčev sustav i Erozija · Vidi više »

Etan

strukturna formula etana Etan je organski kemijski spoj s formulom C2H6.

Novi!!: Sunčev sustav i Etan · Vidi više »

Europa (mjesec)

Europa je satelit Jupitera. Kruži oko Jupitera na udaljenosti od 670 900 km. Europin polumjer iznosi 1569 km, a masa 4.80 × 1022kg.

Novi!!: Sunčev sustav i Europa (mjesec) · Vidi više »

Evolucijska povijest života

Evolucijska povijest života na Zemlji prati procese s pomoću kojih su živi i fosilni organizmi evoluirali od prvih početaka života na planetu do današnjeg dana.

Novi!!: Sunčev sustav i Evolucijska povijest života · Vidi više »

Fluorovodik

Fluorovodik je anorganski kemijski spoj u kojem fluor ima oksidacijsko stanje -1.

Novi!!: Sunčev sustav i Fluorovodik · Vidi više »

Fobos (mjesec)

Slika Fobosa sastavljena od tri slike snimljene tijekom prolaza sonde Viking 1, 19. listopada 1978. Fobos je uz Deimos jedan od dva Marsova satelita.

Novi!!: Sunčev sustav i Fobos (mjesec) · Vidi više »

Fotosfera

Struktura Sunca i položaj fotosfere Fotosfera je vidljiva površina Sunca, sloj ispod kojeg Sunce postaje mutno za vidljivu svjetlost.

Novi!!: Sunčev sustav i Fotosfera · Vidi više »

Galaktika

zviježđu Berenikina kosa, ima promjer od oko 17 000 parseka i približno je od nas udaljena 20 milijuna parseka. (Fotografija: Svemirski teleskop Hubble, NASA/ESA.) Spiralna galaktika '''NGC 5194'''. Galaktike ili galaksije su masivni sustavi sastavljeni od zvijezda, plina i prašine (međuzvjezdana tvar), te tamne tvari koje na okupu održava gravitacija.

Novi!!: Sunčev sustav i Galaktika · Vidi više »

Galilejanski mjeseci

Jupiter s velikom crvenom pjegom i galilejanski mjeseci Galilejanski mjesecima nazivamo četiri Jupiterova mjeseca koje je otkrio Galileo Galilej 7.

Novi!!: Sunčev sustav i Galilejanski mjeseci · Vidi više »

Galileo Galilei

tijela. Galileo Galilei, punim imenom Galileo di Vincenzo Bonaiuti de' Galilei (Pisa, 15. veljače 1564. – Arcetri, 8. siječnja 1642.), bio je talijanski matematičar, fizičar, astronom i filozof.

Novi!!: Sunčev sustav i Galileo Galilei · Vidi više »

Ganimed (mjesec)

Ganimed (grč. Γανυμήδης) je sedmi satelit Jupitera i najveći prirodni satelit u Sunčevu sustavu. Kruži oko Jupitera na udaljenosti od 422 000 km. Polumjer Ganimeda je 2631 km, a masa 1.48 × 1023kg.

Novi!!: Sunčev sustav i Ganimed (mjesec) · Vidi više »

Geologija

Geologija (grčkih riječi γη (Gea.

Novi!!: Sunčev sustav i Geologija · Vidi više »

Gerard Kuiper

'''Gerard Kuiper''', oko 1963. Kuiperov pojas. Stratosferska zvjezdarnica za infracrvenu Astronomiju (SOFIA) prestavlja Boeing 747 - zvjezdarnicu Gerard Peter Kuiper, rođen kao Gerrit Pieter Kuiper (Harenkarspel, Nizozemska, 7. prosinca 1905. - Ciudad de México, 23. prosinca 1973.) nizozemsko-američki astronom.

Novi!!: Sunčev sustav i Gerard Kuiper · Vidi više »

Giovanni Domenico Cassini

Cassinijeva pukotina. Giovanni Domenico Cassini, poznat i kao fran.

Novi!!: Sunčev sustav i Giovanni Domenico Cassini · Vidi više »

Godišnja doba

Sunca za 4 godišnja doba Godišnja doba su razdoblja u kojima vlada ista klima i promjene.

Novi!!: Sunčev sustav i Godišnja doba · Vidi više »

Godina

Sunca za 4 godišnja doba. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.

Novi!!: Sunčev sustav i Godina · Vidi više »

Granit

rijeke Merced tornjevima Paine u Čileu Granit je čest i vrlo raširen tip kiselih intruzivnih magmatskih stijena.

Novi!!: Sunčev sustav i Granit · Vidi više »

Gravitacija

umnošku njihovih masa, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihove međusobne udaljenosti. prostorvremena Kosi toranj u Pisi gdje je Galileo Galilei utvrdio da je ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. hiperboli E i napustila bi Zemlju. eliptičnoj stazi oko Sunca. Općoj teoriji relativnosti, planet u svom obilasku oko Sunca opisuje elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela). Sunčeve mase. Gravitacija je jedna je od četiriju osnovnih sila (fundamentalne interakcije).

Novi!!: Sunčev sustav i Gravitacija · Vidi više »

Grčka mitologija

Monsiau: Olimpski bogovi Grčka mitologija sastoji se od mitova o bogovima i herojima, a korijen joj je u vjerovanju starih Grka.

Novi!!: Sunčev sustav i Grčka mitologija · Vidi više »

Gustoća

Menzura u kojoj se nalaze obojene tekućine različite gustoće. Gustoća (oznaka: ρ - grčki: ro) je fizikalna veličina određena kao količnik mase m i obujma (volumena) V nekog tijela ili kemijske tvari: Ista jednakost vrijedi za prosječnu gustoću bilo kojeg materijala u volumenu V koji sadrži masu m, to jest opisuje kolika je masa neke tvari prosječno sadržana u jedinici volumena: što je ta masa veća, kaže se da je tijelo gušće.

Novi!!: Sunčev sustav i Gustoća · Vidi više »

Helij

Sunce), otkrio je Pierre Janssen 1868.

Novi!!: Sunčev sustav i Helij · Vidi više »

Heliosfera

Dijagram pokazuje vanjske granice heliosfere, Ortov oblak i Alfa Centauri, u logaritamskoj skali. (NASA, 1999.) http://interstellar.jpl.nasa.gov/interstellar/probe/introduction/scale.html NASA, 1999 LL Ori pramčani udar u Orionovoj maglici (Messier 42) Heliosfera je balon vruće magnetične plazme, koji nastaje djelovanjem Sunčevog vjetra u Sunčevom sustavu i štiti nas od štetnog svemirskog kozmičkog zračenja.

Novi!!: Sunčev sustav i Heliosfera · Vidi više »

Hertzsprung-Russellov dijagram

Hertzsprung-Russellov dijagram (poznat pod kraticama HRD ili HR dijagram) je dijagram koji pokazuje odnose između apsolutnog sjaja, boje i temperature zvijezda.

Novi!!: Sunčev sustav i Hertzsprung-Russellov dijagram · Vidi više »

Hlađenje

Rashladna tehnika je ona grana tehnike koja se bavi pojavama i postupcima hlađenja tijela.

Novi!!: Sunčev sustav i Hlađenje · Vidi više »

Holografija

Dvije fotografije istog holograma snimljene iz različitih kutova Snimanje holograma Hologram na novčanici 5 € Hologram na kreditnoj kartici Holografija (grč. hólos, "čitav, potpun, sav" + gráfos, "pišem, crtam") - metoda stvaranja i reproduciranja trodimenzionalnih slika na fotografskoj ploči primjenom koherentne svjetlosti (laser).

Novi!!: Sunčev sustav i Holografija · Vidi više »

Ija (mjesec)

Ija (ili Iona, engl i lat. Io) je satelit Jupitera.

Novi!!: Sunčev sustav i Ija (mjesec) · Vidi više »

Immanuel Kant

Immanuel Kant (Königsberg, 22. travnja 1724. – Königsberg, 12. veljače 1804.), njemački filozof i geograf.

Novi!!: Sunčev sustav i Immanuel Kant · Vidi više »

Infracrveno zračenje

Sunčeva zračenja emitira se u infracrvenome području. Slika psa u srednjem ("termalnom") infracrvenom području (temperatura je prikazana bojom). Slikarski stalak viđena u infracrvenom spektru. Infracrveno zračenje ili infracrvena svjetlost (lat. infra: ispod; kratica IR od eng. infrared) je elektromagnetsko zračenje valnih duljina približno između 0,8 μm i nekoliko stotina mikrometara.

Novi!!: Sunčev sustav i Infracrveno zračenje · Vidi više »

Ioniziranje

Prva energija ionizacije neutralnih atoma. ionizacijske komore. dozimetru. Geigerov brojač. maglene komore. Naglim pomicanjem klipa prema dolje, nezasićena vodena para u komori postaje zasićenom, jer dolazi do naglog hlađenja pare, a kondenzacija se u obliku niza malih kapljica događa oko iona koje je načinio prolaz nabijene čestice. beta-čestice). Komora na mjehuriće. Ioniziranje ili ionizacija je nastajanje električki nabijenih čestica, iona, iz neutralnih atoma ili molekula.

Novi!!: Sunčev sustav i Ioniziranje · Vidi više »

Ionosfera

Položaj ionosfere u atmosferi Ionosfera je ionizirani sloj u planetnoj atmosferi.

Novi!!: Sunčev sustav i Ionosfera · Vidi više »

Izotop

atomskoj jezgri. S lijeva na desno: procijum 1H je bez neutrona, deuterij 2H s jednim neutronom i tricij 3H s dva neutrona. atomskih jezgri. Fotografska ploča koju je snimio Joseph John Thomson, a u desnom donjem kutu pokazuje oznake udaraca izotopa neona: 20Ne i 22Ne. Dempsterov maseni spektrometar iz 1918. Rutherfordov model atoma. nm. Izotop (grč. isos: isti, topos: mjesto) je atom istoga kemijskog elementa (isti atomski broj Z) koji se međusobno razlikuje po broju neutrona u atomskoj jezgri, pa prema tome i po masenome broju, odnosno masi.

Novi!!: Sunčev sustav i Izotop · Vidi više »

Jan Hendrik Oort

Jan Hendrik Oort (Franeker, 28. travnja 1900. – Leiden, 5. studenog 1992.), nizozemski astronom.

Novi!!: Sunčev sustav i Jan Hendrik Oort · Vidi više »

Johann Gottfried Galle

Johann Galle Johann Gottfried Galle (9. lipnja 1812. – 10. srpnja 1910.) je bio njemački astronom koji je s studentom Heinrichom d'Arrestom u opservatoriju u Berlinu 23. rujna 1846. otkrio planet Neptun.

Novi!!: Sunčev sustav i Johann Gottfried Galle · Vidi više »

Jovijanski planeti

Jupiter. U Sunčevom sustavu nalaze se 4 plinovita diva koji se zajednički nazivaju Jovijanskim planetima.

Novi!!: Sunčev sustav i Jovijanski planeti · Vidi više »

Južna polutka

Južna polutka Južna polutka ili južna hemisfera je onaj dio Zemljine kugle koji se nalazi južno od ekvatora.

Novi!!: Sunčev sustav i Južna polutka · Vidi više »

Jupiter

Zemlje. Okomit presjek temperature atmosfere ovisno o visini. zemljopisnoj širini (jovigrafske širine). Europa (isto na dnu). Jupiter je planet s najvećim promjerom i najvećom masom u Sunčevu sustavu, peti po udaljenosti od Sunca (prosječna udaljenost mu je 778 milijuna kilometara); jednom obiđe Sunce za 11,862 godina.

Novi!!: Sunčev sustav i Jupiter · Vidi više »

Jupiterovi prirodni sateliti

galilejanska mjeseca viđeni kroz optički teleskop s promjerom zrcala 25 cm (10”). Jupiter i galilejanski sateliti. Ganimed (dolje lijevo) foto: Voyager 1, izvor: NASA/JPL) Io. Europa. Ganimed. Kalista. Jupiterovi nepravilni sateliti (vanjski) i njihove putanje. Amalteje u boji, snimljeno sa svemirske letjelice Voyager 1 (1979.). Jupiterovi prirodni sateliti su prirodni sateliti ili mjeseci koji kruže oko Jupitera i do sada ih je otkriveno ukupno 67.

Novi!!: Sunčev sustav i Jupiterovi prirodni sateliti · Vidi više »

Kalista (mjesec)

Jupiterov mjesec Kalista Kalista je satelit Jupitera.

Novi!!: Sunčev sustav i Kalista (mjesec) · Vidi više »

Kelvin

Kelvin (simbol K) je SI jedinica za temperaturu, a definira se kao 1/273,16 dio termodinamičke temperature trojne točke vode.

Novi!!: Sunčev sustav i Kelvin · Vidi više »

Kilogram

pramjere (etalona) u odnosu na koji je određen kilogram. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Kilogram (oznaka: kg) je mjerna jedinica za masu, te jedna od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu jedinica (SI).

Novi!!: Sunčev sustav i Kilogram · Vidi više »

Kilogram po metru kubnom

Kilogram po metru kubnom (simbol: kg/m3, ili kg m-3) je SI jedinica za gustoću.

Novi!!: Sunčev sustav i Kilogram po metru kubnom · Vidi više »

Kilometar na sat

Kilometar na sat (oznaka km/h, km h-1) je mjerna jedinica za brzinu.

Novi!!: Sunčev sustav i Kilometar na sat · Vidi više »

Kinetička energija

gibanju. Kada tijelo pada, njegova se potencijalna energija smanjuje i pretvara u kinetičku energiju. četverotaktnog motora. Kinetička energija (prema grč. ϰıνητıϰός: koji se giba, koji pokreće; oznaka Ek) je energija tijela u gibanju.

Novi!!: Sunčev sustav i Kinetička energija · Vidi više »

Kirkwoodove zone

asteroidnom pojasu. Ceres, oko 750 000 planetoida (asteroida) s promjerom većim od 1 kilometar i milijuni manjih. Usporedba veličina planetoida ili asteroida: 4 Vesta, 21 Lutetia, 253 Mathilde, 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, 433 Eros, 951 Gaspra, 2867 Šteins, 25143 Itokawa. Kirkwoodove zone ili Kirkwoodove pukotine su područja u glavnom planetoidnom pojasu (asteroidni pojas) u kojima se nalazi malen broj planetoida.

Novi!!: Sunčev sustav i Kirkwoodove zone · Vidi više »

Kisik

Na sobnoj temperaturi kisik je bezbojan plin, bez boje, okusa i mirisa, teži od zraka.

Novi!!: Sunčev sustav i Kisik · Vidi više »

Klorovodik

Klorovodik (HCl) je bezbojan plin, oštra mirisa i nadražujućeg djelovanja na sluznicu i kožu.

Novi!!: Sunčev sustav i Klorovodik · Vidi više »

Količina gibanja

Newtonovo njihalo. Newton je osmislio ovo njihalo kako bi zorno prikazao prijenos količine gibanja s jedne kuglice na drugu u trenutku sudara (sraza) i predočio zakon očuvanja količine gibanja. Količina gibanja ili zalet (oznaka p) je vektorska fizikalna veličina u klasičnoj mehanici koja opisuje gibanje čestice ili sustava čestica, a određena (definirana) je kao umnožak mase m i brzine v čestice: gdje je: m\, - masa tijela, a \vec v - brzina njegovog centra masa.

Novi!!: Sunčev sustav i Količina gibanja · Vidi više »

Koma (astronomija)

Građa kometa. Komet Hale-Bopp snimljen 29. ožujka 1997. u Pazinu. Mlazovi plina i leda izbijaju iz kometa Hartley 2. Halleyjev komet snimljen 8. ožujka 1986. Komet Borrelly (oznake 19P/Borrelly) ima mlazeve plina, iako nema površinskog leda. Komet Holmes (oznake 17P/Holmes) iz 2007., pokazuje svojstveni plavi ionski plinski rep s desne strane. infracrvenom svjetlu. Australije 2007. infracrvenom svjetlu. Koma (lat. coma  koma, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.

Novi!!: Sunčev sustav i Koma (astronomija) · Vidi više »

Komet

Komet Hale-Bopp snimljen 29. ožujka 1997. u Pazinu. Mlazovi plina i leda izbijaju iz kometa Hartley 2. Halleyjev komet snimljen 8. ožujka 1986. Komet C/2011 W3 (Lovejoy) se približava Suncu krajem 2011. Australije 2007. Kometi Lemmon (C/2012 F6) i PANSTARRS (C/2011 L4) snimljeni iznad Čilea. Sunca. Sunca. Građa kometa. Dijelovi repa kometa. Neki kometi kao komet Lovejoy (oznake C/2011 W3) imaju vrlo dugačak rep. Usporedba jezgri kometa Tempel 1 i Hartley 2. Jezgra kometa Wild 2. Komet Borrelly (oznake 19P/Borrelly) ima mlazeve plina, iako nema površinskog leda. Komet Holmes (oznake 17P/Holmes) iz 2007., pokazuje svojstveni plavi ionski plinski rep s desne strane. Halleyjeva kometa u plavoj boji, s obzirom na putanje Jupitera, Saturna, Urana i Neptuna, koje su u crvenoj boji. infracrvenom svjetlu. Komet (prema grč. ϰομήτης: dugokos; zvijezda repatica) je nestalno nebesko tijelo u Sunčevu sustavu kojima su staze vrlo izdužene, a ravninu ekliptike mogu presijecati pod bilo kojim kutom.

Novi!!: Sunčev sustav i Komet · Vidi više »

Konvekcija

Zemljinoj atmosferi. Nastajanje konvekcije zraka oko ljudske ruke. Termohalinska pokretna traka ili termohalinska cirkulacija: dubinski tok tamna, a površinski svijetla traka. granule. Konvekcija ili toplinsko strujanje ili je prijenos topline u tvarima koje mogu strujati, to jest u tekućinama i plinovima (fluidi).

Novi!!: Sunčev sustav i Konvekcija · Vidi više »

Koronagraf

Sunca s koronografom. Koronograf je teleskop za opažanje Sunčeve korone pri kojem se slika fotosfere pokrije, a raspršenje se svjetlosti smanji (reducira).

Novi!!: Sunčev sustav i Koronagraf · Vidi više »

Koronalni izbačaji masa

Sunčevo koronalno izbacivanje mase (engl. coronal mass ejection – CME) je masivni eksplozivni događaj, kojim se izbacuje plazma ili kroz Sunčev vjetar ili otvorena jednopolna magnetska polja izbacuju plazmu iz korone u svemir.

Novi!!: Sunčev sustav i Koronalni izbačaji masa · Vidi više »

Kovine

Užareni metal u kovačnici Metali (kovine) su kemijski elementi koji zbog načina kojim se njihovi atomi povezuju (metalna veza) dobro provode električnu struju.

Novi!!: Sunčev sustav i Kovine · Vidi više »

Kozmogonija

Umjetničko viđenje prasunčeve maglice. Sunčevog sustava. Još jedno umjetničko viđenje prasunčeve maglice. Sunca ili manjim. Jupiter. Terestrički planeti: Merkur, Venera, Zemlja i Mars u stvarnim bojama i mjerilu. Kozmogonija je dio astronomije koji istražuje podrijetlo i razvoj svemira u cjelini ili nebeskih tijela, a posebno Sunčeva sustava.

Novi!!: Sunčev sustav i Kozmogonija · Vidi više »

Krater

Krater je kružna struktura na površini planeta, satelita ili malih tijela.

Novi!!: Sunčev sustav i Krater · Vidi više »

Kronometar (sport)

Lance Armstrong tijekom kronometra. U brojnim sportovima, sportaši (ili momčadi) nastupaju u utrkama s pojedinačnim startom pri kojima se natječu samostalno u kronometru, natjecanju protiv sata nastojeći ostvariti što bolje vrijeme.

Novi!!: Sunčev sustav i Kronometar (sport) · Vidi više »

Kugla

Kugla je skup svih točaka prostora čija je udaljenost od neke čvrste točke (središta) S manja ili jednaka polumjeru r. Omeđena je sferom polumjera r, tj.

Novi!!: Sunčev sustav i Kugla · Vidi više »

Kuiperov pojas

Poznati objekti Kuiperovog pojasa izvedeni iz podataka Minor Planet Centera. Objekti u glavnom pojasu obojani su zeleno dok su raspršeni objekti narančasti. Četiri vanjska planeta su plava. Nekoliko poznatih Neptunovih trojanskih asteroida su žuti dok su Jupiterovi ružičasti. Kuiperov pojas, ponekad nazivan i Edgeworth–Kuiperov pojas, područje Sunčevog sustava nakon planeta koje se proteže od Neptunove orbite (na 30 AJ) do otprilike 50 AJ od Sunca.

Novi!!: Sunčev sustav i Kuiperov pojas · Vidi više »

Kutna količina gibanja

180px Kutna količina gibanja vektorska je fizikalna veličina koja postoji kod kružnog gibanja.

Novi!!: Sunčev sustav i Kutna količina gibanja · Vidi više »

Kvarc

Kremen (njem. Quartz; ili kvarc) je polimorfna modifikacija (kristalni oblik) silicijeva dioksida (SiO2) i jedan je od najrasprostranjenijih minerala u prirodi.

Novi!!: Sunčev sustav i Kvarc · Vidi više »

Latinski jezik

Biblija iz 1407. godine pisana latinskim pismom Latinski jezik (ISO 639-3) je izumrli jezik koji spada u skupinu italskih jezika, a javlja se kao predak svih današnjih romanskih jezika.

Novi!!: Sunčev sustav i Latinski jezik · Vidi više »

Lava

Erupcija lave Lava je rastaljena stijenska masa izbačena iz vulkana tijekom erupcije.

Novi!!: Sunčev sustav i Lava · Vidi više »

Led

Ledeni brijegovi Led je voda u čvrstom agregatnom stanju.

Novi!!: Sunčev sustav i Led · Vidi više »

Magellan (razdvojba)

Ime Magellan najpoznatije je po moreplovcu i istraživaču Ferdinandu Magellanu.

Novi!!: Sunčev sustav i Magellan (razdvojba) · Vidi više »

Maglica

Maglica NGC 6543, poznata i pod imenom Mačje oko Maglica Messier 42, poznata i pod imenom Orionova maglica Maglica ili nebula je međuzvjezdani oblak, sačinjen od prašine i plinova.

Novi!!: Sunčev sustav i Maglica · Vidi više »

Magnetosfera

Umjetnička vizija magnetosfere. Magnetosfera je područje oko planeta i njihovih prirodnih satelita u kojem je magnetsko polje vretenasto oblikovano međudjelovanjem sa Sunčevim vjetrom.

Novi!!: Sunčev sustav i Magnetosfera · Vidi više »

Magnetska indukcija

tok prolazi. magnetskom polju. električne zavojnice. Magnetska indukcija ili gustoća magnetskog toka (oznaka B) je vektorska fizikalna veličina koja opisuje magnetsko polje i određuje Lorentzovu silu kojom magnetsko polje djeluje na električki nabijenu česticu u gibanju.

Novi!!: Sunčev sustav i Magnetska indukcija · Vidi više »

Magnetski moment

ploštine petlje ''S''. električnu zavojnicu pušta električna struja, ona postaje elektromagnet, koji ima svoj magnetski moment. Magnetski moment ili magnetski dipolni moment (znak m ili μ) je vektorska fizikalna veličina kojom se opisuju svojstva stalnih magneta i električnih zavojnica kroz koje teče električna struja; umnožak je jakosti električne struje i ploštine petlje.

Novi!!: Sunčev sustav i Magnetski moment · Vidi više »

Magnetsko polje

silnica magnetskog polja. sile. dijamagnetika (μd). Magnetsko polje je prostor oko prirodnih i umjetnih magneta i unutar njih u kojem djeluju magnetske sile.

Novi!!: Sunčev sustav i Magnetsko polje · Vidi više »

Magnituda (astronomija)

Magnituda (m) zvijezde, planeta ili drugog nebeskog tijela je mjera njegova sjaja.

Novi!!: Sunčev sustav i Magnituda (astronomija) · Vidi više »

Mariner 10

Mariner 10 američka svemirska letjelica iz programa Mariner, lansirana 3. studenog 1973.

Novi!!: Sunčev sustav i Mariner 10 · Vidi više »

Mars

Mars je četvrti planet po udaljenosti od Sunca, vidljiv sa Zemlje prostim okom i zato poznat od davnine.

Novi!!: Sunčev sustav i Mars · Vidi više »

Masa

pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. umnošku njihovih masa, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihove međusobne udaljenosti. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Masa (lat. massa: tijesto  masa, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015. Masa je mjera tromosti tijela. Tromost, ustrajnost ili inercija je svojstvo svakog tijela, po kojemu to tijelo ostaje u stanju mirovanja ako miruje, ili u stanju jednolikog gibanja po pravcu ako se giba, kao što je definirano u prvom Newtonovom zakonu gibanja. Osnovna mjerna jedinica mase je 1 kilogram. Masa tijela koje ima masu 1 kg jednaka je masi prautega, odnosno mjerna jedinica za masu - 1 kg izvedena je od mase pramjere (etalona) koji se čuva u Međunarodnom uredu za mjere i utege u Sevresu pokraj Pariza. Masu nekog tijela određuje se vaganjem - uspoređivanjem mase tijela s masom utega - tijela poznate mase. Ako vaga pokaže da su mase ovih tijela jednake (dođe do izjednačenja, kazaljka pokazuje na 0...) tada se zna da je masa tijela jednaka poznatoj masi utega. U svakodnevnom životu često se zamjenjuje s težinom, što je neispravno jer su to dvije različite fizikalne veličine. Masa je mjera tromosti tijela, dok je težina sila koja ovisi o gravitaciji; masa se mjeri vagom, a težina dinamometrom; masa se izražava u kilogramima, a težina u njutnima). Osim kao svojstvo tromosti (inercije), masa se pojavljuje u klasičnoj fizici kao izvor sile gravitacije, u skladu sa Newtonovom zakonom gravitacije.

Novi!!: Sunčev sustav i Masa · Vidi više »

Međuplanetarna tvar

ekliptike. Polarni stratosferski oblaci. tangencijalan na njezinu putanju oko Sunca. Međuplanetarna tvar je tvar u prostoru između planeta u Sunčevu sustavu.

Novi!!: Sunčev sustav i Međuplanetarna tvar · Vidi više »

Međuzvjezdana tvar

Orionova maglica je difuzna maglica koja prestavlja oblake međuzvjezdane tvari. Odrazna maglica je oblak međuzvjezdane prašine koja odražava svjetlost obližnjih zvijezda i zvjezdanih skupova. Svemirskog teleskopa Hubble. Mjerilo u desnom donjem kutu prestavlja 100 AJ. beta-čestice) čime su dokazane kozmičke zrake. Međuzvjezdana tvar (kratica: ISM, prema engleskom InterStellar Medium) je rijetka tvar rasprostrta između zvijezda.

Novi!!: Sunčev sustav i Međuzvjezdana tvar · Vidi više »

Mehanika

oslonca ili zgloba i vrijedi: '''F1D1.

Novi!!: Sunčev sustav i Mehanika · Vidi više »

Merkur

Merkur je planet najbliži Suncu; vrlo izdužene staze, kojoj numerički ekscentricitet iznosi 0,206, pa pokazuje relativistički zakret perihela.

Novi!!: Sunčev sustav i Merkur · Vidi više »

MESSENGER

MErcury Surface, Space ENvironment, GEochemistry and Ranging (MESSENGER), NASA-ina letjelica namijenjena istraživanju Merkura.

Novi!!: Sunčev sustav i MESSENGER · Vidi više »

Messier 42

Messier 42 (M42 ili NGC 1976) također Orionova maglica je emisijska maglica u zviježđu Orion.

Novi!!: Sunčev sustav i Messier 42 · Vidi više »

Metan

Metanski klatrat ili “led koji gori” Metan je bezbojni plin, spoj ugljika i vodika s kemijskom formulom CH4.

Novi!!: Sunčev sustav i Metan · Vidi više »

Metar

platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.

Novi!!: Sunčev sustav i Metar · Vidi više »

Metar u sekundi

Metar u sekundi (oznaka m/s, m s-1) je SI izvedena jedinica za brzinu.

Novi!!: Sunčev sustav i Metar u sekundi · Vidi više »

Meteor

Perzeidi, meteorski roj. meteorskog pljuska 2009. Perzeida. atmosferu. Zemlje. zviježđu Liri, a pojavljuje se oko 20. travnja. Orionida. Orionida i Mliječni put. ekspozicijom. Leonidi su meteorski pljusak koji su najobilniji bili 1833., s približno 35 000 meteora na sat. Meteor (grčki metéoros (μετέωρος).

Novi!!: Sunčev sustav i Meteor · Vidi više »

Meteorit

željezni meteorit koji je 26. svibnja 1751. pao kod mjesta Hrašćina (Hrvatsko zagorje). jetkaju (nagrizaju), pokazuju poznate Widmanstättenove figure. Namibiji. Zemlje. Hondriti ''L6'' iz Phnom Penha (1868. - Prirodoslovni muzej u Toulouseu). Antarktici in 1984. Golden D. C.: "A simple inorganic process for formation of carbonates, magnetite, and sulfides in Martian meteorite ALH84001", "American Mineralogist 86", str. 370–375, 2001. željezni meteorit. Meteorit Murnpeowie je željezni meteorit. hondrit (kameni meteorit), koji je pao u mjestu Marília, São Paulo, Brazil, 5. listopada 1971. polirani Meteorit Esquel, spada u skupinu kameno‑željeznih meteorita. Žuto-zeleni kristali olivina su okruženi željezo-nikal osnovom (matriks). spektrometra masa. Koplje napravljeno od narvalove kljove s oštricom od meteorskog željeza. Arizoni, SAD. udarnog kratera meteorita. Meteorit je komad stijene ili željeza, meteoroida, kometa ili planetoida, koji je iz svemira pao na površinu Zemlje ili nekog drugog nebeskog tijela.

Novi!!: Sunčev sustav i Meteorit · Vidi više »

Meteoroid

Trojanci se nalaze na Jupiterovoj stazi, 60° ispred i iza Jupitera. meteorski roj. atmosferu. željezni meteorit koji je 26. svibnja 1751. pao kod mjesta Hrašćina (Hrvatsko zagorje). Zemlje. Meteoroid je malo kameno ili metalno nebesko tijelo dimenzija od zrna pijeska (promjera oko 100 μm) do povećega kamena (promjera oko 1 metar) koje obilazi oko Sunca. Po građi, može biti kompaktan, gustoće stijene, ili šupljikav, kada mu je gustoća manja od gustoće vode.

Novi!!: Sunčev sustav i Meteoroid · Vidi više »

Meteorologija

Satelitska snimka uragana Hugo. Dvostruka duga. Evangelista Torricelli je izumio barometar. Stari barometri iz ''Musée des Arts et Métiers'', Pariz. Celzijevim stupnjevima. radiosonde. Nadolazeća atmosferska fronta se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti. Meteorologija ili vremenoslovlje (grč. μετεωρολογία: naučavanje o nebeskim pojavama) je znanost o Zemljinoj atmosferi i promjenama u njoj.

Novi!!: Sunčev sustav i Meteorologija · Vidi više »

Mihail Vasiljevič Lomonosov

'''Mihail Vasiljevič Lomonosov''' Mihail Vasiljevič Lomonosov (rus. Михаи́л Васи́льевич Ломоно́сов, Denisovka, 19. studenog 1711. - Petrograd, 15. travnja 1765.), ruski znanstvenik i pjesnik Sa 19 godina odlazi u Moskvu i stupa u Slavensko-grčko-latinsku akademiju, zatim odlazi u Njemačku, u Marburg i Freiburg.

Novi!!: Sunčev sustav i Mihail Vasiljevič Lomonosov · Vidi više »

Minuta

Minuta je mjerna jedinica za vrijeme.

Novi!!: Sunčev sustav i Minuta · Vidi više »

Miranda (mjesec)

Miranda (također Uran V) je prirodni satelit Urana.

Novi!!: Sunčev sustav i Miranda (mjesec) · Vidi više »

Mjesec

Bliža strana Mjeseca koju stalno vidimo sa Zemlje. libracije. Mjesec (lat. Luna) je Zemljin prirodni satelit i ujedno najbliže nebesko tijelo, udaljeno u prosjeku 384 401 km, tako da svjetlost s Mjeseca na Zemlju stiže za 1,25 sekundi.

Novi!!: Sunčev sustav i Mjesec · Vidi više »

Mliječni put

Nevadi Mliječna staza (Mliječni put, Kumova slama, Slamotres, Rimska cesta, Galaktika, Marijina kruna) je galaktika kojoj pripada naš Sunčev sustav, u kojem je Zemlja jedan od planeta.

Novi!!: Sunčev sustav i Mliječni put · Vidi više »

Molekula

vode, molekulske formule H2O Molekula je najmanji dio čiste kemijske tvari koji posjeduje ista kemijska svojstva i građu kao i sama tvar a građena je od dvaju ili više atoma povezanih zajedničkim elektronima u kovalentnoj vezi.

Novi!!: Sunčev sustav i Molekula · Vidi više »

Nagib osi

Nagib osi je kut inklinacije između osi rotacije nekog tijela i osi njegove orbitalne ravnine.

Novi!!: Sunčev sustav i Nagib osi · Vidi više »

Navigacija

Navigacija uz pomoć Sjevernjače Navigacija je znanost i vještina vođenja broda, zrakoplova i drugih objekata s jedne na drugu točku na Zemlji vodenim i zračnim putem, te svemirske letjelice kroz svemir.

Novi!!: Sunčev sustav i Navigacija · Vidi više »

Nebeska sfera

ekvatorskom koordinatnom sustavu. geometrijsko pomagalo (18. stoljeće., ''Brooklyn Museum''. Osnovna gibanja Zemlje. Sjevernom polu. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. horizontskom koordinatnom sustavu položaj nebeskog objekta određen je azimutom i visinom (ili zenitnom daljinom.

Novi!!: Sunčev sustav i Nebeska sfera · Vidi više »

Nebesko tijelo

Pod pojmom nebeskih tijela podrazumijevamo sve objekte u svemiru: zvijezde, planete, asteroide, prirodne satelite.

Novi!!: Sunčev sustav i Nebesko tijelo · Vidi više »

Neptun

Neptun, osmi i od Sunca najudaljeniji planet Sunčevog sustava.

Novi!!: Sunčev sustav i Neptun · Vidi više »

Neptun (mitologija)

Angelo Bronzino: Neptun, drži trozup u ruci U rimskoj mitologiji, Neptun (latinski Neptunus) je starorimski bog mora i potresa.

Novi!!: Sunčev sustav i Neptun (mitologija) · Vidi više »

Neptunovi trojanci

Neptunovi trojanci, nebeska tijela u orbiti oko Sunca, koji imaju isti orbitalni period kao Neptun te slijede otprilike istu putanju.

Novi!!: Sunčev sustav i Neptunovi trojanci · Vidi više »

Neutrino

Neutrini su električki neutralne elementarne čestice iz skupine leptona.

Novi!!: Sunčev sustav i Neutrino · Vidi više »

Niz proton-proton

p-p niz prevladava kod zvijezdi veličine našeg Sunca ili manjih Niz proton – proton ili p-p niz je jedna od reakcija nuklearne fuzije, kojim zvijezde pretvaraju vodik u helij, za razliku od niza ugljik – dušik – kisik (CNO niz).

Novi!!: Sunčev sustav i Niz proton-proton · Vidi više »

Nizina

Nizina Nizina je zemljopisni pojam, koji označava ravne predjele bez uzvisina, obično male nadmorske visine, od 0 do 200 m nadmorske visine.

Novi!!: Sunčev sustav i Nizina · Vidi više »

Nuklearna fuzija

Fuzijska reakcija deuterij-tricij (D-T) smatra se najboljom reakcijom za dobivanje energije fuzije. Nuklearna energija vezanja po nukleonu za neke izotope. Suncu. Njegova energija nije ništa drugo nego nuklearna energija koja nastaje sjedinjavanjem dvaju protona (dva iona vodika) u helij. Nuklearna fuzija je proces spajanja lakih atomskih jezgri u teže (sve do željeza 56Fe), pri kojem se zbog gubitka mase (defekta mase) oslobađa golema količina energije.

Novi!!: Sunčev sustav i Nuklearna fuzija · Vidi više »

Oberon (mjesec)

Oberon (također Uran IV) je prirodni satelit Urana.

Novi!!: Sunčev sustav i Oberon (mjesec) · Vidi više »

Oblaci

Oblaci tijekom zalaska Sunca. Oblaci su vidljive nakupine kapljica vode ili čestica leda (ili oboje) u atmosferi.

Novi!!: Sunčev sustav i Oblaci · Vidi više »

Obujam

Menzura kojom se mjeri volumen tekućina. Volumen, obujam ili zapremnina (lat. volumen: zavoj, svitak), oznaka V, veličina definirana kao broj jedinica prostora što ga obuhvaća neko tijelo.

Novi!!: Sunčev sustav i Obujam · Vidi više »

Obzor

Razlika između pravog (astronomskog), prividnog (vidljivog) i prirodnog obzora. Slika prikazuje vezu između zenita i nadira te različite vrste obzora. nebeske sfere i izmjene dana i noći. Obzor ili horizont (grč. ὁρίζων: koji dijeli, ograničuje) je linija koja dijeli Zemlju od neba.

Novi!!: Sunčev sustav i Obzor · Vidi više »

Ocean

Ocean (lat. oceanus; grč. ὠκεανός, prema grčkom bogu mora i voda Okeanu), u užem smislu jedinstvena, kontinuirana vodena masa golemih dimenzija, u širem smislu ukupna vodena masa mora na Zemlji koja pokriva skoro tri četvrtine (71%) Zemljine površine.

Novi!!: Sunčev sustav i Ocean · Vidi više »

Ole Rømer

Ole Rømer ili punim imenom Ole Christensen Rømer (25. rujna 1644., Aarhus – 19. rujna 1710., Copenhagen) je bio danski astronom koji je 1676. prvi izmjerio brzinu svjetlosti.

Novi!!: Sunčev sustav i Ole Rømer · Vidi više »

Oluja

Kaliforniji. Pješčana oluja se približava gradu Al Asad u Iraku, 2005. Oluja, općenito, je olujno nevrijeme ili nevrijeme s olujnim vjetrom.

Novi!!: Sunčev sustav i Oluja · Vidi više »

Oortov oblak

Oortov oblak (ponekad se naziva i Öpik-Oortov oblak) pretpostavljeni je sferni oblak kometskih jezgri na udaljenostima oko 50 000 do 100 000 AJ od Sunca.

Novi!!: Sunčev sustav i Oortov oblak · Vidi više »

Opća teorija relativnosti

Opća relativnost ili opća teorija relativnosti (OTR) fizikalna je teorija koju je Albert Einstein objavio u članku Osnove opće teorije relativnosti (njem. Die Grundlage der allgemeinen Relativitätstheorie), 20.

Novi!!: Sunčev sustav i Opća teorija relativnosti · Vidi više »

Opozicija (astronomija)

konjukciju, opoziciju i kvadraturu. Mjesec je u opoziciji za uštapa ili ''punog Mjeseca''. nebeskoj sferi (desno): Mars je u opoziciji u položaju 3. Opozicija (lat. oppositio: suprotstavljenost), u astronomiji, je položaj nebeskog tijela u Sunčevu sustavu, kada se ono, promatrano sa Zemlje, na nebeskoj sferi nalazi na strani suprotnoj od Sunca.

Novi!!: Sunčev sustav i Opozicija (astronomija) · Vidi više »

Opruga

Tlačna zavojna torzijska opruga. Vlačna zavojna torzijska opruga. Spiralna opruga. Vlačna zavojna torzijska opruga. Tlačna zavojna torzijska opruga. Spiralna opruga na nemirnici sata. Opruga je elastični strojni dio koji pod utjecajem vanjskih sila akumulira energiju, te je nakon rasterećenja vrati u obliku potencijalne energije, čitavu ili umanjenu.

Novi!!: Sunčev sustav i Opruga · Vidi više »

Organska kemija

Organska kemija je grana kemije koja proučava spojeve ugljika koji čine živi svijet. To je relativno nova znanost jer je počela rasti tek početkom 19. stoljeća. Ugljik je u organskim spojevima uvijek četverovalentan. Danas je poznato preko 20 milijuna različitih organskih spojeva. Glavni je razlog tomu sposobnost ugljika da se na različite načine veže u prstenaste i lančaste molekule.

Novi!!: Sunčev sustav i Organska kemija · Vidi više »

Paskal

Paskal (znak: Pa) je mjerna jedinica za tlak u Međunarodnom sustavu jedinica (SI).

Novi!!: Sunčev sustav i Paskal · Vidi više »

Patuljasti planet

Patuljasti planet je vrsta nebeskih tijela.

Novi!!: Sunčev sustav i Patuljasti planet · Vidi više »

Perihel

Zemlje), 2. perihel planeta, 3. Sunce. Sunčevog sustava. Perihel (grč. peri: blizina + ἥλιος ili helios.

Novi!!: Sunčev sustav i Perihel · Vidi više »

Period

Animacija promjene perioda Period je u fizici veličina kojom se iskazuje trajanje jednog ciklusa periodične promjene, kao što je npr.

Novi!!: Sunčev sustav i Period · Vidi više »

Pierre-Simon Laplace

Pierre-Simon, markiz Laplacea (Beaumont-en-Auge, Normandija, Francuska, 23. ožujka 1749. - Pariz, 5. ožujka 1827.) bio je francuski matematičar i astronom čiji su radovi znatno doprinijeli razvoju matematike, astronomije i statistike.

Novi!!: Sunčev sustav i Pierre-Simon Laplace · Vidi više »

Pioneer 11

Pioneer 11 je svemirska letjelica lansirana 4.

Novi!!: Sunčev sustav i Pioneer 11 · Vidi više »

Pješčana oluja

Pješčana oluja se približava gradu Al Asad u Iraku, 2005. Pješčana oluja je meteorološki fenomen koji se pojavljuje u suhim i polusuhim područjima.

Novi!!: Sunčev sustav i Pješčana oluja · Vidi više »

Planet

Planeti Sunčevog sustava Planet je nebesko tijelo koje se kreće eliptičnom putanjom oko zvijezde.

Novi!!: Sunčev sustav i Planet · Vidi više »

Planetarna putanja

Orbita Gibanje dvaju tijela kao sustav zemlja-mjesec. Planetarna putanja ili orbita je u fizici put, koje tijelo napravi pri svojem gibanju.

Novi!!: Sunčev sustav i Planetarna putanja · Vidi više »

Plazma

Plazma je.

Novi!!: Sunčev sustav i Plazma · Vidi više »

Plimna sila

Zemlje i Mjeseca odnosno Zemlje i Sunca oko zajedničkog centra masa (baricentar). titraju (osciliraju) što nazivamo morske mijene. nebeska tijela, ako veličina jednog tijela nije zanemariva s obzirom na udaljenost do drugog tijela (općenito ''M'' je nebesko tijelo kao planet, a ''m'' prirodni ili umjetni satelit). Plimna sila ili plimotvorna sila je sila koju uzrokuju Sunce i Mjesec gravitacijskim privlačenjem vodenih masa, te centrifugalnom silom koja se javlja uslijed okretanja Zemlje i Mjeseca odnosno Zemlje i Sunca oko zajedničkog centra masa (baricentar).

Novi!!: Sunčev sustav i Plimna sila · Vidi više »

Plin

kinetičke energije molekula. Dim omogućuje kretanje okolnih čestica plina. čelične cijevi. Plin je agregatno stanje u kojemu tvar nema stalni oblik ni obujam.

Novi!!: Sunčev sustav i Plin · Vidi više »

Plinoviti div

Jupiter. Plinoviti div je vrsta planeta koji, za razliku od kamenih ili terestričkih planeta, nemaju jasno definiranu površinu.

Novi!!: Sunčev sustav i Plinoviti div · Vidi više »

Pluton

Pluton je drugi po veličini patuljasti planet Sunčeva sustava, iza Eride.

Novi!!: Sunčev sustav i Pluton · Vidi više »

Polarna svjetlost

Aurora borealis Auroralna korona Polarna svjetlost je sjaj na noćnom nebu, uglavnom vidljiv na visokim zemljopisnim širinama.

Novi!!: Sunčev sustav i Polarna svjetlost · Vidi više »

Polimer

Polimeri su velike molekule od dijelova koji se ponavljaju (monomera) povezanih u dugačke lance.

Novi!!: Sunčev sustav i Polimer · Vidi više »

Pomorstvo

Pomorstvo obuhvaća sve što se tiče odnosa između čovjeka i mora.

Novi!!: Sunčev sustav i Pomorstvo · Vidi više »

Pomrčina

Pomrčina Sunca 11. kolovoza 1999.. Potpuna i djelomična pomrčina Sunca. Potpuna pomrčina Mjeseca snimljena 9. studenog 2003. Djelomična, potpuna i prstenasta pomrčina Mjeseca. Pomrčina (ili eklipsa, gr. ἔκλειψις, ékleipsis - izostavljanje, izostajanje) je pojava pri kojoj jedno nebesko tijelo tijelo u potpunosti ili većim dijelom zaklanja drugo ili ulazak jednoga nebeskog tijela u sjenu drugoga.

Novi!!: Sunčev sustav i Pomrčina · Vidi više »

Pomrčina Sunca

Pomrčina Sunca 11. kolovoza 1999.. Pomrčina Sunca nastaje kada se Mjesec ispriječi između Sunca i Zemlje, pa djelomično ili potpuno zakloni Sunce.

Novi!!: Sunčev sustav i Pomrčina Sunca · Vidi više »

Potres

epicentrima potresa od 1963.-1998. San Franciscu 1906. Indijskom oceanu 2004. Seizmogram snima 3 vrste potresnih valova: crvena linija pokazuje P-valove koji su najbrži; zelena linija pokazuje S-valove koji su sporiji 1,7 puta; dugi valovi ili L-valovi su najsporiji a djelovanje im je slabo. Hrvatskoj. Hrvatskoj. Shematski prikaz unutrašnjosti Zemlje. 1. kontinentalna kora - 2. oceanska kora - 3. gornji sloj - 4. donji sloj - 5. vanjska jezgra - 6. unutarnja jezgra - A: Mohorovičićev diskontinuitet - B: Gutenbergov diskontinuitet - C: Lehmannov diskontinuitet. Rekonstrukcija Zhang Hengovog seizmografa. Potres je iznenadna i kratkotrajna vibracija tla uzrokovana urušavanjem stijena (urušni potres), magmatskom aktivnošću (vulkanski potres) ili tektonskim poremećajima (tektonski potres) u litosferi i dijelom u Zemljinu plaštu.

Novi!!: Sunčev sustav i Potres · Vidi više »

Prirodni satelit

Mjeseci Sunčevog sustava u usporedbi s našim planetom, Zemljom Prirodni satelit je nebesko tijelo koje kruži oko većeg nebeskog tijela, obično planeta.

Novi!!: Sunčev sustav i Prirodni satelit · Vidi više »

Prividna magnituda

Prividna magnituda (m) zvijezde, planeta ili drugog nebeskog tijela je mjera njegova prividna sjaja, tj.

Novi!!: Sunčev sustav i Prividna magnituda · Vidi više »

Prizemljeni Sunčev sustav

Prizemljeni Sunčev sustav, ambijentalna umjetnička instalacija koju tvore Prizemljeno sunce Ivana Kožarića i Devet pogleda Davora Preisa.

Novi!!: Sunčev sustav i Prizemljeni Sunčev sustav · Vidi više »

Prominencije

Prominencije ili protuberance. high resolution) Prominencija (lat. prominentia: izbočina, izdizati se, stršiti uvis) ili protuberancija (prema kasnolat. protuberans, genitiv protuberantis: koji strši) je pojava u Sunčevoj atmosferi nalik oblaku, vidi se kao svijetla pojava u koroni iznad ruba Sunčeva kruga, ili tamna (filament, vrpca), kada se nalazi na rubu Sunčeva kruga.

Novi!!: Sunčev sustav i Prominencije · Vidi više »

Promjer

Promjer (dijametar) je pojam u geometriji koji označava duljinu dužine koja prolazi kroz središte kružnice i čiji krajevi se nalaze na kružnici.

Novi!!: Sunčev sustav i Promjer · Vidi više »

Radar

Radar. Rad radara. Brodska radarska antena. navigaciji. Zemljinoj atmosferi. gibanju njihova izvora ili promatrača. Izgled zaslona meteorološkog radara. Snimak modernog meteorološkog radara. Velika Britanija je od 1936. do 1939. postavila uzduž južne i istočne obale lanac radarskih postaja za obranu od njemačkih zračnih i pomorskih napada. Venere. Radar (pokrata ili akronim od eng. Radio Detection and Ranging: otkrivanje i određivanje udaljenosti radio valovima) je elektronički uređaj za određivanje udaljenosti, azimuta, elevacije (kutna visina) i brzine nekog predmeta na temelju odbijanja (refleksije) iz uređaja emitiranih elektromagnetskih valova od taj predmet.

Novi!!: Sunčev sustav i Radar · Vidi više »

Radio astronomija

Novom Meksiku, SAD. Četiri radio antene za Projekt ALMA u Čileu. 300px HST), radio slika iste galaktike korištenjem dugobazične interferometrije (eng. ''Very Large Array'' ili ''VLA''), i slika središnjeg dijela (eng. ''Very Long Baseline Array'' ili ''VLBA'') koja se sastoji od radio teleskopa u SAD, Njemačkoj, Italiji, Švedskoj i Španjolskoj. Za mlaz čestica se pretpostavlja da je crna rupa u centru galaktike. Parkes radio teleskop u Australiji (izvor: CSIRO). Arecibo radio teleskop u Portoriku. Radio astronomija ili radioastronomija je grana astronomije koja za ispitivanje nebeskih tijela koristi radio valove valne duljine od 1 milimetar do 30 metara koje propušta Zemljina atmosfera (ionosfera).

Novi!!: Sunčev sustav i Radio astronomija · Vidi više »

Radioaktivnost

Znak za opasnost od radioaktivnosti Radioaktivnost je spontano emitiranje alfa-česticȃ i beta-česticȃ iz tvari, često praćeno i emisijom gama elektromagnetskih valova, pri čemu kemijski elementi prelaze iz jednih u druge te se oslobađa energija u obliku kinetičke energije emitiranih čestica ili energije elektromagnetskih valova.

Novi!!: Sunčev sustav i Radioaktivnost · Vidi više »

Radiovalovi

minijatura Radiovalovi ili radijski valovi su veliko područje elektromagnetskih valova s valnom duljinom većom od one infracrvenog zračenja, a zajednička im je osobina da se mogu proizvesti protjecanjem izmjenične električne struje u napravi koja se zove antena.

Novi!!: Sunčev sustav i Radiovalovi · Vidi više »

Reljef

Reljef čine sve ravnine i neravnine na Zemljinoj površini.

Novi!!: Sunčev sustav i Reljef · Vidi više »

Rendgenske zrake

Rendgenska snimka ruke Rendgenske zrake kao dio elektromagnetskog zračenja Rentgenske ili rendgenske zrake, poznate i kao X-zrake, područje su elektromagnetskog zračenja s valnim duljinama između 10 i 0,01 nm, što približno odgovara području između ultraljubičastog i gama zračenja.

Novi!!: Sunčev sustav i Rendgenske zrake · Vidi više »

Rep kometa

Građa kometa. Dijelovi repa kometa. Neki kometi kao komet Lovejoy (oznake C/2011 W3) imaju vrlo dugačak rep. Komet Hale-Bopp snimljen 29. ožujka 1997. u Pazinu. Halleyjev komet snimljen 8. ožujka 1986. Australije 2007. Kometi Lemmon (C/2012 F6) i PANSTARRS (C/2011 L4) snimljeni iznad Čilea. Sunca. Komet Holmes (oznake 17P/Holmes) iz 2007., pokazuje svojstveni plavi ionski plinski rep s desne strane. Rep kometa je sekundarna pojava u kometa, iako pruža veličanstven dojam kojemu promatrači ne mogu odoljeti ("zvijezda repatica").

Novi!!: Sunčev sustav i Rep kometa · Vidi više »

Retrogradno gibanje

Retrogradno gibanje (lat. retro - unatrag, gradus - korak) ili povratno gibanje je orbitalno gibanje tijela u smjeru suprotnom od gibanja ostalih tijela u sustavu.

Novi!!: Sunčev sustav i Retrogradno gibanje · Vidi više »

Rijeka (vodotok)

Molvi. Mure. Rijeka je veliki prirodni vodotok.

Novi!!: Sunčev sustav i Rijeka (vodotok) · Vidi više »

Rimska mitologija

Jean Auguste Dominique Ingres:Jupiter i Tetida. Tetida moli Jupitera - koji sjedi na prijestolju - da uzveliča njezina sina. Rad nepoznatog umjetnika: Pluton otima Prozerpinu Angelo Bronzino: Neptun. Rimska mitologija je uglavnom preuzela mitove i legende od starih Grka i Etruščana, uz promjenu imena bogova.

Novi!!: Sunčev sustav i Rimska mitologija · Vidi više »

Rotacija

Animacija rotacije.

Novi!!: Sunčev sustav i Rotacija · Vidi više »

Sat

Sat (simbol: h) je mjerna jedinica za vrijeme.

Novi!!: Sunčev sustav i Sat · Vidi više »

Satelit

* prirodni satelit.

Novi!!: Sunčev sustav i Satelit · Vidi više »

Saturn

Saturn je šesti planet u Sunčevu sustavu.

Novi!!: Sunčev sustav i Saturn · Vidi više »

Saturnovi prsteni

Pogled na sve Saturnove prstene iz svemirske letjelice Cassini-Huygens (2013.). Zemlja je "mala plava točkica" između vanjskih prstena G i E, u donjem lijevom dijelu slike. Glavni Saturnovi prsteni s oznakama. Saturnovi prsteni. Voyager 2 pogled na Saturn koji baca sjenu na prstene. Vidljiva su 4 prirodna satelita. Saturnovi prsteni su veoma složeni i sastoje se od stotina tisuća prstenčića.

Novi!!: Sunčev sustav i Saturnovi prsteni · Vidi više »

Sedimenti

Sedimenti (lat. sedimentum.

Novi!!: Sunčev sustav i Sedimenti · Vidi više »

Siderički dan

sinodičkog (sunčanog) dana koji traje 24 sata i sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.

Novi!!: Sunčev sustav i Siderički dan · Vidi više »

Silicij

Silicij (lat. silex.

Novi!!: Sunčev sustav i Silicij · Vidi više »

Silikati

Silikati su najveći razred minerala (većina stijena na Zemlji građena je od čak 95% silikata), koje čine većinom silicij i kisik, s dodacima iona poput aluminija, magnezija, željeza i kalcija.

Novi!!: Sunčev sustav i Silikati · Vidi više »

Simetrija

Simetrija u biologiji... Simetrija (iz starogrčkog symmetria skladnost, ispravan odnos) je kada predmet u postupku transformacije koordinata ostaje ne promijenjen.

Novi!!: Sunčev sustav i Simetrija · Vidi više »

Sinodički dan

kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.

Novi!!: Sunčev sustav i Sinodički dan · Vidi više »

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

Novi!!: Sunčev sustav i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »

Skupina Apollo

Zemljinu putanju (zeleni pojas). Sunce je u središtu, s planetima Merkur (crno), Venera (žuto), Zemlja (plavo) and Mars (crveno). Pretpostavlja se da je 15. veljače 2013. jedan od Apolona eksplodirao (Pad meteorita nad Uralom 2013.) iznad grada Čeljabinska. Usporedba planetoida DA14 i njegove putanje. Itokawa. Itokawa. Sliku omogućila Japanska aeronautička i svemirska istraživačka agencija JAXA. Skupina Apollo ili Apoloni je skupina asteroida ili planetoida (Ikar; Itokawa; Sizif) kojima se periheli nalaze unutar Zemljine putanje, a afeli u glavnom planetoidnom pojasu (asteroidni pojas).

Novi!!: Sunčev sustav i Skupina Apollo · Vidi više »

Snaga

rada. Rad izvršen u 1 sekundi zovemo snaga (učinak, efekt). Stara mjerna jedinica snage bila je konjska snaga (1 KS .

Novi!!: Sunčev sustav i Snaga · Vidi više »

Sovjetski Savez

Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (kratica: SSSR; rus. Сою́з Сове́тских Социалисти́ческих Респу́блик), je bila država u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.

Novi!!: Sunčev sustav i Sovjetski Savez · Vidi više »

Spektar (fizika)

elektromagnetskog zračenja. Dvostruka duga. infracrvenom području (temperatura je prikazana bojom). flourescentna svjetiljka (ultraljubičasto zračenje). Arecibo radio teleskop u Portoriku. Rendgenska snimka ruke. Spektar (lat. spectrum: pojava, priviđenje) je raspodjela intenzitetâ mjerene veličine prikazanih ovisno o nekoj fizikalnoj veličini, na primjer energiji, frekvenciji, brzini, masi i drugo.

Novi!!: Sunčev sustav i Spektar (fizika) · Vidi više »

Spektralni razred

Zvijezde se u astronomiji dijele u spektralne tipove koji su direktno vezani uz njihove boje.

Novi!!: Sunčev sustav i Spektralni razred · Vidi više »

Spektrometar

Spektrometar. valne duljine 589 nanometara D2 (lijevo) i 590 nanometara D1 (desno), korištenjem fitilja i plamena koji se natapa slanom vodom. Emisijski spektar natrija koji prikazuje svojstvenu D liniju. Maseni spektrometar. Spektroskop. Spektrometar je uređaj koji izravno elektronskim detektorom snima spektar i mjeri njegovu jakost (intenzitet), dok je spektrofotometar naziv za spektrometar koji se koristi u području takozvane optičke spektrometrije (obuhvaća samo ultraljubičasto, vidljivo i infracrveno zračenje).

Novi!!: Sunčev sustav i Spektrometar · Vidi više »

Spikule

Spikule, vidljive kao tamne cijevi, snimljeno u lipnju 2004. godine Spikule su dinamički mlazevi, koji liče na cijevi, promjera oko 500 km i nastaju u kromosferi Sunca.

Novi!!: Sunčev sustav i Spikule · Vidi više »

Spirala

Spirala Spirala je, u matematici, krivulja koja se kružno udaljava (može se reći i: približava) od svog centra.

Novi!!: Sunčev sustav i Spirala · Vidi više »

Staklenički efekt

stakleničkih plinova i odbija (reflektira) natrag prema Zemlji, naziva se '''staklenički učinak''' ili '''efekt staklenika'''. Onečišćavanje zraka pojačava staklenički učinak. ugljikovog dioksida (CO2) u zadnjih 50 godina. infracrvenom području. °C. Titanu posljedica je metana. Kyoto protokol, žutom one koje ga planiraju ratificirati, a plavom one koje su to odbile. Staklenički efekt, staklenički učinak, efekt staklenika ili učinak staklenika je zagrijavanje Zemljine površine i donjih slojeva Zemljine atmosfere selektivnim propuštanjem toplinskog zračenja: atmosfera propušta velik postotak vidljive Sunčeve svjetlosti koja zagrijava Zemlju, a dio te energije reemitira se u obliku dugovalnoga toplinskog zračenja natrag u atmosferu.

Novi!!: Sunčev sustav i Staklenički efekt · Vidi više »

Stijena

Stijene i minerali Stijena je sastavni dio litosfere (Zemljine kamene kore i gornjeg plašta) određenog načina geološkog pojavljivanja sklopa i sastava.

Novi!!: Sunčev sustav i Stijena · Vidi više »

Stupanj (kut)

Stupanj (znak: &deg) je mjerna jedinica za mjernu veličinu ravninskog kuta i jednak je vrijednosti 1/360 punog kuta.

Novi!!: Sunčev sustav i Stupanj (kut) · Vidi više »

Sumporna kiselina

Sumporna kiselina Sumporna kiselina ili sulfatna kiselina (H2SO4, po IUPACu - dihidrogensulfat) bezbojna je uljasta tekućina i jedan od najvažnijih proizvoda kemijske industrije.

Novi!!: Sunčev sustav i Sumporna kiselina · Vidi više »

Sumporov(IV) oksid

Sumporov(IV) oksid (sumporov dioksid, SO2) pri sobnoj temperaturi je bezbojan, otrovan i nadražujući plin neugodna, oštra i bockava mirisa, koji podražuje na kašalj, a nastaje izgaranjem sumpora, sumporovodika, te prženjem sulfidnih ruda.

Novi!!: Sunčev sustav i Sumporov(IV) oksid · Vidi više »

Sumporovodik

Sumporovodik (zastario i pogrešan naziv vodikov sulfid, tzv. "plin smrdljivac", H2S) je bezbojan, vrlo otrovan plin, vonja na trula jaja.

Novi!!: Sunčev sustav i Sumporovodik · Vidi više »

Sunčev sustav

Sunčev sustav je sustav zvijezde Sunca i manjih nebeskih tijela što ih okuplja zajednička gravitacijska sila i kojima fizičko stanje određuje Sunčeva energija zračenja.

Novi!!: Sunčev sustav i Sunčev sustav · Vidi više »

Sunčev vjetar

Svemirska letjelica ''Ulysses'' je izmjerila da se brzina Sunčevog vjetra kreće od 400 do 750 km/s. Magnetosfera štiti Zemljinu površinu od naelektriziranih čestica Sunčevog vjetra. Sunca. Sunčev vjetar ili solarni vjetar je plazma vrlo male gustoće koju kao struju električki nabijenih čestica (uglavnom protona i elektrona) neprestano (kontinuirano) emitira Sunce, odnosno Sunčeva korona u svim smjerovima.

Novi!!: Sunčev sustav i Sunčev vjetar · Vidi više »

Sunčeva baklja

Dvije uzastopne slike Sunčeve baklje Sunčeva baklja (engl. solar flare) je velika eksplozija u Sunčevoj atmosferi, koja može osloboditi oko 6 × 1025 džula energije,a to je oko 1/6 ukupne energije koja otiđe sa Sunca svake sekunde). Sunčeve baklje utječu na sve slojeve Sunčeve atmosfere (fotosfera, kromosfera i korona), grije plazmu do 10 milijuna Kelvina i ubrzava elektrone, protone i teške ione skoro do brzine svjetlosti. Stvara elektromagnetsko zračenje na svim valnim duljinama, od radio valova do gama-čestica. Većina Sunčevih baklji se pojavljuje u aktivnim područjima oko Sunčevih pjega, gdje snažno magnetsko polje prolazi fotosferu i povezuje se sa koronom. Snagu dobiva iznenada (traje minutu do desetak minuta) oslobađanjem magnetske energije iz korone. Ako su Sunčeve baklje izuzetno snažne, one mogu uzrokovati koronalne izbačaje masa. X-zrake i UV zračenje koje emitiraju Sunčeve baklje, mogu utjecati na Zemljinu ionosferu i ometati veliki opseg radio komunikacija. Direktne emisije Sunčevih baklji na decimetarskim valnim duljinama mogu ometati rad radara i ostalih uređaja koji rade na tim frekvencijama. Sunčeve baklje su prvi otkrili Richard Christopher Carrington i neovisno Richard Hodgson 1859. Sunčeve baklje su viđene i na nekim drugim zvijezdama. Učestalost pojavljivanja Sunčevih baklji je različita, od nekoliko na dan kada je Sunce aktivno, do jedna na tjedan kada je mirno Sunce. Više se pojavljuju male Sunčeve baklje od velikih. Kada se u 11 godišnjem ciklusu Sunceve pjege više pojavljuju, onda ima više i Sunčevih baklji. Rijetko se primijete u vidljivom dijelu spektra, možemo ih vidjeti u ekstremnom UV zračenju i sa X-zrakama.

Novi!!: Sunčev sustav i Sunčeva baklja · Vidi više »

Sunčeva svjetlost

Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. Campbell–Stokesov heliograf. Piranometar. Pirheliometar. Sunčeva svjetlost, Sunčeve zrake, Sunčevo zračenje ili solarno zračenje je cijelokupni spektar elektromagnetskog zračenja koje nam dolazi sa Sunca.

Novi!!: Sunčev sustav i Sunčeva svjetlost · Vidi više »

Sunčeve pjege

Sunčeve pjege snimljene 22. lipnja 2004. Pogled na koronalne strukture iznad Sunčevih pjega, snimljeno u listopadu 2010. fotosfere). Sunčeve pjege snimljene u rujnu 2011. Sunčeve pjege su tamnija i do 2 500 K hladnija područja od ostale površine Sunca (fotosfere), koje nastaju, razvijaju se i nestaju pod utjecajem snažnih magnetskih polja.

Novi!!: Sunčev sustav i Sunčeve pjege · Vidi više »

Sunce

Sunce. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.

Novi!!: Sunčev sustav i Sunce · Vidi više »

Supernova

Supernova je katastrofična eksplozija zvijezde pri kojoj se oslobađa dovoljno energije da supernova svojim sjajem zasjeni ostatak galaksije.

Novi!!: Sunčev sustav i Supernova · Vidi više »

Svemir

Universum - C. Flammarion, drvorez, Pariz 1888. godine, Koloracija: Heikenwaelder Hugo, Beč 1998. Svemir je čitav svijet što nas okružuje.

Novi!!: Sunčev sustav i Svemir · Vidi više »

Svemirske letjelice

Voyager Phoenix Proton Columbia Apollo Svemirski brod Sojuz Hubble Cassini Svemirska letjelica je vozilo koje putuje kroz svemir.

Novi!!: Sunčev sustav i Svemirske letjelice · Vidi više »

Svjetlosna godina

Svjetlosna godina je jedinica za mjerenje duljine, a upotrebljava se prije svega u astronomiji.

Novi!!: Sunčev sustav i Svjetlosna godina · Vidi više »

Svjetlost

Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara). Sunce je osnovni ili primarni izvor svjetlosti. Zemlje. Svjetlost je elektromagnetsko zračenje koje je vidljivo ljudskom oku.

Novi!!: Sunčev sustav i Svjetlost · Vidi više »

Taloženje

Taloženje u prethodnim taložnicima (obično pravokutni oblik). Naknadni taložnici najčešće imaju kružni tlocrt. Kružni taložnik u radu. pitka) voda. http://www.grad.unizg.hr/_download/repository/1.7._Kondicioniranje_vode%5B1%5D.pdf "Kondicioniranje vode", www.grad.unizg.hr, 2012. Taloženje ili sedimentacija je postupak stvaranja taloga.

Novi!!: Sunčev sustav i Taloženje · Vidi više »

Tektonika ploča

Najvažnije Zemljine litosferne ploče Tektonika ploča je geološka teorija koja objašnjava pomicanje Zemljine kore velikih razmjera.

Novi!!: Sunčev sustav i Tektonika ploča · Vidi više »

Teleskop

Refraktorski teleskop opservatorija u Harvardu. Fotometar. Newtonovog reflektora iz 1672. Sveučilišta u Beču. Messierovu maratonu Višnjan-Rušnjak 2006. Green Bank radio teleskop. astročestične fizike. rendgenskih zraka. Amaterski Schmidt-Cassegrain teleskop na ekvatorijalnoj montaži. http://commons.wikimedia.org/wiki/File:Goto-teleskop.jpg Shuttle (izvor: NASA). Teleskop (grč. tele: daleko, skopein: gledati) je mjerni instrument za astronomsko promatranje i proučavanje elektromagnetskoga zračenja dalekih nebeskih tijela, često opremljen dodatnim instrumentima kao što su fotometar, interferometar i spektroskop.

Novi!!: Sunčev sustav i Teleskop · Vidi više »

Temperatura

kinetičke energije molekula. Toplinske vibracije dijelova bjelančevine: amplituda vibracija raste s temperaturom. Zemlji. °C). °C). Galilejev termometar. Temperatura (lat.: zagrijanost, toplina; oznaka t, T, τ ili θ) je jedna od osnovnih fizikalnih veličina u Međunarodnom sustavu jedinica, koja opisuje toplinsko stanje i sposobnost tijela ili tvari da izmjenjuju toplinu s okolinom.

Novi!!: Sunčev sustav i Temperatura · Vidi više »

Terestrički planet

Planet s čvrstom površinom, za razliku od plinovitih divova.

Novi!!: Sunčev sustav i Terestrički planet · Vidi više »

Tesla

Tesla (simbol T) je izvedena mjerna jedinica SI sustava za jakost magnetskoga polja (fizikalnu veličinu koju inženjeri ponekad nazivaju gustoća magnetskog toka ili magnetska indukcija).

Novi!!: Sunčev sustav i Tesla · Vidi više »

Titanija (mjesec)

Titanija (također Uran III) je Uranov najveći prirodni satelit.

Novi!!: Sunčev sustav i Titanija (mjesec) · Vidi više »

Tlak

ploštine ''A''. Tlak je fizikalna veličina (znak p) koja opisuje djelovanje sile na površinu (pritisak), određena omjerom sile F, koja djeluje okomito na površinu ploštine A, dakle: Mjerna jedinica tlaka je Paskal (znak Pa) ili njutn po metru kvadratnom (N/m2).

Novi!!: Sunčev sustav i Tlak · Vidi više »

Tlo

Tlo je rahli površinski dio Zemljine kore u što ubrajamo: prah, glinu, pijesak, šljunak.

Novi!!: Sunčev sustav i Tlo · Vidi više »

Toplina

toplinskim zračenjem (Sunčeva svjetlost). Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. kinetičke energije molekula. temperaturom. provođenja ili kondukcije topline. toplinskim zrakama. Jouleov uređaj iz 1845. latentnu toplinu. valnim duljinama), koje pada na neku vodoravnu plohu. Prema unutrašnjosti Zemlja je sve toplija, a u dubinama većim od 18 metara ispod površine vanjske toplinske promjene temperature nemaju utjecaja. Znači, ovdje toplina ne dolazi izvana nego iz unutrašnjosti Zemlje. kemijsku tvar. Toplina, toplinska energija ili količina topline (oznaka Q) je fizikalna veličina kojom se opisuje energija koja prelazi s toplijega tijela na hladnije.

Novi!!: Sunčev sustav i Toplina · Vidi više »

Toplinsko zračenje

Toplinsko zračenje je elektromagnetsko zračenje svih tijela koja se nalaze na temperaturi iznad termodinamičke temperature (0K), odnosno odzračena energija ovisi samo o temperaturi promatranog tijela i stanju njegove površine.

Novi!!: Sunčev sustav i Toplinsko zračenje · Vidi više »

Topografija

Topografija je zemljopisni pojam, koji se bavi opisivanjem i proučavanjem Zemljinih površinskih elemenata, fizičkogeografskih karakteristika, kao visina i nagib.

Novi!!: Sunčev sustav i Topografija · Vidi više »

Trans-neptunski objekt

Trans-neptunski objekt ili transneptunsko tijelo je nebesko tijelo Sunčeva sustava koji se nalaze dalje od Neptuna, u Kuiperovu pojasu, u takozvanom raspršenom disku i u Oortovu oblaku (raspršeni disk može se smatrati unutarnjim dijelom Oortova oblaka).

Novi!!: Sunčev sustav i Trans-neptunski objekt · Vidi više »

Tranzit (astronomija)

Slika Venerinog prijelaza ili tranzita 2012. koji je trajao 6 sati i 40 minuta. °, pa je Venera najčešće iznad ili ispod Sunčeva diska. mjeseca Io preko Jupitera, viđeno sa svemirske letjelice Cassini-Huygens. Tranzit (njemački transit  tranzit, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.

Novi!!: Sunčev sustav i Tranzit (astronomija) · Vidi više »

Triton (mjesec)

Triton (također Neptun I) je najveći prirodni satelit planeta Neptun, iz grupe nepravilnih satelita, s oko 1353.4 ± 0.9 kilometara u promjeru i orbitalnim periodom od -5,877 dana.

Novi!!: Sunčev sustav i Triton (mjesec) · Vidi više »

Trojanci (astronomija)

problema triju tijela, s time da je treće tijelo točkasto i bez mase. Za treće je tijelo Joseph-Louis Lagrange našao da može neporemećeno opstati u sustavu, na položaju 5 točaka u ravnini u kojoj se sva tijela gibaju. Pritiskom možeš vidjeti cjelokupni prikaz. Trojanci se nalaze na Jupiterovoj stazi, 60° ispred i iza Jupitera. Lagrangeovih točki. Trojanac (2010 TK7), promjera oko 300 metara. Trojanci su planetoidi ili prirodni sateliti koji dijele putanju s planetom ili nekim većim satelitom i gibaju se ispred ili iza njega pod kutom od približno 60° (Trojanci i veće tijelo nalaze se u vrhovima istostraničnoga trokuta).

Novi!!: Sunčev sustav i Trojanci (astronomija) · Vidi više »

Ubrzanje

trenja. akceleracije (''v'' i ''a''). centripetalno ili ubrzanje ''a''. Ubrzanje ili akceleracija (oznaka a) je vektorska fizikalna veličina koja opisuje promjenu brzine s vremenom, a određena je derivacijom brzine v po vremenu t: Ubrzanje opisuje promjenu iznosa brzine (povećavanje ili smanjivanje) ili smjera brzine ili oboje.

Novi!!: Sunčev sustav i Ubrzanje · Vidi više »

Ubrzanje zemljine sile teže

Ubrzanje Zemljine sile teže (znak: g) ubrzanje je slobodnog pada u gravitacijskom polju Zemlje.

Novi!!: Sunčev sustav i Ubrzanje zemljine sile teže · Vidi više »

Udarni krater

'''Barringerov krater''' Simulacija udara u laboratoriju Udarni krater je kružna udubina na površini planeta, Mjeseca, asteroida ili nekog drugog nebeskog tijela.

Novi!!: Sunčev sustav i Udarni krater · Vidi više »

Ugljikov(II) oksid

Ugljikov monoksid, Ugljikov(II) oksid ili CO Ugljikov(II) oksid (ugljikov monoksid) kemijski je spoj jednog atoma ugljika i jednog atoma kisika, formulom izraženo CO.

Novi!!: Sunčev sustav i Ugljikov(II) oksid · Vidi više »

Ugljikov(IV) oksid

Ugljikov (IV) oksid (ugljikov dioksid, CO2) je kemijski spoj sastavljen od dva atoma kisika kovalentno vezan (vezani elektronima iz zadnje ljuske) za jedan atom ugljika.

Novi!!: Sunčev sustav i Ugljikov(IV) oksid · Vidi više »

Ultraljubičasto zračenje

energije. flourescentna svjetiljka. Ultraljubičasto zračenje, ultraljubičasta svjetlost ili ultravioletno zračenje (oznaka UV prema eng. ultraviolet) je elektromagnetsko zračenje valnih duljina od približno 10 do 400 nanometara, to jest između rendgenskoga zračenja i ljubičastoga dijela vidljive svjetlosti, i energiji fotona od 3 eV do 124 eV.

Novi!!: Sunčev sustav i Ultraljubičasto zračenje · Vidi više »

Umbriel (mjesec)

Umbriel (također Uran II) je prirodni satelit Urana.

Novi!!: Sunčev sustav i Umbriel (mjesec) · Vidi više »

Uran

Uran je sedmi po redu planet od Sunca, na srednjoj udaljenosti od Sunca 19,23 astronomskih jedinica.

Novi!!: Sunčev sustav i Uran · Vidi više »

Urbain Le Verrier

Neptun viđen sa svemirske letjelice Voyager 2 s Velikom tamnom pjegom na lijevoj strani i Malom tamnom pjegom u donjem desnom dijelu. Bijeli oblaci se sastoje od metanova leda; sveukupna plava boja se stvara zato što metan upija crvenu svjetlost. Urbain Le Verrier (Saint-Lô, 11. ožujka. 1811. – Pariz, 23. rujna 1877.), francuski astronom i matematičar.

Novi!!: Sunčev sustav i Urbain Le Verrier · Vidi više »

Val

vodi. moru iza trajekta. longitudinalnog vala. transverzalnog vala. Interferencija dvaju kružnih valova. Matematički je najjednostavnije sinusno titranje valova. Valna duljina ''λ'' je udaljenosti između dvaju brjegova ili dolova sinusoidalnoga vala. gibanju njihova izvora ili promatrača. Novom Meksiku, SAD. stojnog vala. Crvene točke označavaju takozvane čvorove. valnom duljinom. dualizam). Gravitacijski valovi naizmjenično sabijaju i rastežu prostor kroz koji prolaze. Val je širenje poremećaja kojim se prenosi energija kroz neko sredstvo (medij), a da se sredstvo kao cjelina ne pomiče. Kada se valovi nađu na granici između dvaju različitih sredsatva, dolazi do njihova ogiba, refrakcije (loma) ili refleksije (odbijanja) i u posebnim uvjetima do stojnih valova.

Novi!!: Sunčev sustav i Val · Vidi više »

Valna duljina

Valna duljina periodičnoga vala je najmanja udaljenost između dvije čestice koje titraju u fazi.

Novi!!: Sunčev sustav i Valna duljina · Vidi više »

Van Allenovi pojasi zračenja

Ovaj video prikazuje promjene oblika i jakosti Van Allenovih pojasa zračenja tijekom vremena. Van Allenovi pojasi zračenja. Jupiterovi promjenjivi pojasi zračenja. Čestice jače od 100 keV. Čestice jače od 1 MeV. Čestice jače od 400 MeV. Van Allenovi pojasi zračenja ili Van Allenovi pojasi su područja oko Zemlje u kojima se zbog djelovanja Zemljina magnetskoga polja električki nabijene čestice (većinom protoni i elektroni, uz nešto malo alfa-čestica i iona kisika) gibaju velikim brzinama tvoreći snažan izvor elektromagnetskoga zračenja.

Novi!!: Sunčev sustav i Van Allenovi pojasi zračenja · Vidi više »

Vat

Vat (simbol: W) je izvedena jedinica SI sustava za snagu.

Novi!!: Sunčev sustav i Vat · Vidi više »

Vega

Vega (α Lyrae) je jedna od najsjajnijih zvijezda na nebu (peta po sjaju, druga na sjevernom djelu neba odmah iza Arcturusa), prividne veličine +0,03, u zviježđu Lire.

Novi!!: Sunčev sustav i Vega · Vidi više »

Venera

Venera je drugi planet po udaljenosti od Sunca, bez satelita, nešto manji od Zemlje (promjer 12 104 kilometara).

Novi!!: Sunčev sustav i Venera · Vidi više »

Venerin prijelaz

Slika Venerinog prijelaza 2012. koji je trajao 6 sati i 40 minuta. °, pa je Venera najčešće iznad ili ispod Sunčeva diska. Venerin prijelaz ili Venerin tranzit prijelaz je Venere ispred Sunca i zakrivanje dijela njegova kruga.

Novi!!: Sunčev sustav i Venerin prijelaz · Vidi više »

Venerine mijene

Venerine faze i promjena njenog prividnog promjera Dijagram venerine orbite u odnosu na Zemlju Oblik Venerinog diska, gledan sa Zemlje, varira od tankog srpa do pune faze u 584 dana (oko 19 mjeseci).

Novi!!: Sunčev sustav i Venerine mijene · Vidi više »

Vjetar

Bura u Ninu Vjetar je strujanje zraka.

Novi!!: Sunčev sustav i Vjetar · Vidi više »

Vladis Vujnović

Vladis Vujnović, (13. srpnja 1933.), hrvatski astronom i popularizator astronomije Školovao se u Osijeku i Zagrebu.

Novi!!: Sunčev sustav i Vladis Vujnović · Vidi više »

Voda

'''Voda''' Voda na staklu Voda je kemijski spoj dva atoma vodika i jednog atoma kisika i jedan od osnovnih uvjeta života.

Novi!!: Sunčev sustav i Voda · Vidi više »

Vodik

Vodik nema određen položaj u periodnom sustavu.

Novi!!: Sunčev sustav i Vodik · Vidi više »

Voyager 1

Konstrukcija letjelice Voyager Voyager 1 je svemirska sonda programa Voyager lansirana u cilju proučavanja vanjskih plinovitih planeta i dalje.

Novi!!: Sunčev sustav i Voyager 1 · Vidi više »

Voyager 2

Voyager 2 svemirska sonda je lansirana 1977.

Novi!!: Sunčev sustav i Voyager 2 · Vidi više »

Vulkan

Vulkan Augustine, Aljaska, SAD Vulkan je geološki oblik (najčešće planina, no također ima i podmorskih vulkana) gdje lava izlazi na površinu Zemljine kore.

Novi!!: Sunčev sustav i Vulkan · Vidi više »

William Herschel

Sir Wilhelm Friedrich Herschel, FRS (Hannover, 15. studenog 1738. - Slough, 25. kolovoza 1822.), njemačko-britanski skladatelj i astronom poznat po otkriću Urana i četiri njegova satelita.

Novi!!: Sunčev sustav i William Herschel · Vidi više »

Zagreb

Bez opisa.

Novi!!: Sunčev sustav i Zagreb · Vidi više »

Zakret perihela

elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (Merkurov zakret perihela). relativističkom učinku prozvanom zakret perihela. Zemljina godišnja doba. Zakret perihela, apsidna precesija ili precesija perihela je vrsta precesije planetarne putanje.

Novi!!: Sunčev sustav i Zakret perihela · Vidi više »

Zemlja

Zemlja je treći planet po redoslijedu udaljenosti od Sunca i najveći među unutarnjim planetima.

Novi!!: Sunčev sustav i Zemlja · Vidi više »

Zemljina atmosfera

Slojevi atmosfere (NOAA) Sastav Zemljine atmosfere. Donji dijagram predstavlja najmanje uobičajene plinove koje čine samo 0.038% atmosfere. Vrijednosti su regulirane za ilustraciju. Chapmanov ozonski ciklus Apsorpcija uv-zračenja u ozonskim sloju Veoma svijetli meteor Položaj ionosfere u atmosferi Magnetosfera štiti zemljinu površinu od naelektriziranih čestica Sunčevog vjetra Van Allenovi pojasevi zračenja Zemljina atmosfera je sloj plinova koji okružuju planet Zemlju i koji zadržava Zemljina gravitacija.

Novi!!: Sunčev sustav i Zemljina atmosfera · Vidi više »

Zemljina kora

Presjek Zemlje od jezgre do egzosfere. Slika nije u mjerilu. Zemljina kora je površinski dio Zemlje, koja zajedno s gornjim dijelom plašta sačinjava stjenovitu cjelinu - litosferu.

Novi!!: Sunčev sustav i Zemljina kora · Vidi više »

Zemljina putanja

godišnjih doba kako se vidi sa sjevera. Krajnje desno: zimski suncostaj ili solsticij. godišnjih doba kako se vidi s juga. Krajnje lijevo: ljetni suncostaj ili solsticij. Sunca za 4 godišnja doba. Zimski suncostaj ili solsticij. Ravnodnevica ili ekvinocij. Zemljina putanja u astronomiji prestavlja planetarnu putanju (orbitu) Zemlje kojom obilazi Sunce, na udaljenosti od jedne astronomske jedinice (AJ) ili 149 597 870 691 ± 30 metara, što prestavlja približno 150 milijuna kilometara.

Novi!!: Sunčev sustav i Zemljina putanja · Vidi više »

Zemljopisna dužina

Zemljopisne dužine Zemljopisna dužina ili geografska dužina neke točke na Zemlji je kutna udaljenost mjerena uzduž Zemljinog ekvatora od Griničkog meridijana do pripadajućeg podnevnika (meridijana) te točke.

Novi!!: Sunčev sustav i Zemljopisna dužina · Vidi više »

Zemljopisni pol

Zemljopisni pol je zamišljena točka u kojoj planetarna os (os vrtnje) probada površinu planeta ili nekog tijela koje se okreće oko svoje osi.

Novi!!: Sunčev sustav i Zemljopisni pol · Vidi više »

Zvijezda

svemirskim teleskopom Hubble Zvijezda je nebesko tijelo koji se sastoji od velike količine plina, većinom vodika.

Novi!!: Sunčev sustav i Zvijezda · Vidi više »

Zvjezdana godina

kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.

Novi!!: Sunčev sustav i Zvjezdana godina · Vidi više »

Zvjezdarnica Višnjan

Zvjezdarnica Višnjan Zvjezdarnica Višnjan smještena je usred malog istarskog gradića Višnjana.

Novi!!: Sunčev sustav i Zvjezdarnica Višnjan · Vidi više »

10 Hygiea

10 Hygeia, asteroid glavnog pojasa.

Novi!!: Sunčev sustav i 10 Hygiea · Vidi više »

136108 Haumea

136108 Haumea, patuljasti planet, četvrti najveći u Sunčevom sustavu.

Novi!!: Sunčev sustav i 136108 Haumea · Vidi više »

136199 Eris

136199 Eris, najveći je poznati patuljasti planet, dio raspršenog diska.

Novi!!: Sunčev sustav i 136199 Eris · Vidi više »

136472 Makemake

Makemake, službeno poznat pod imenom (136472) Makemake, je patuljasti planet i jedan od najvećih objekata u Kuiperovom pojasu.

Novi!!: Sunčev sustav i 136472 Makemake · Vidi više »

1846.

Bez opisa.

Novi!!: Sunčev sustav i 1846. · Vidi više »

20. stoljeće

20.

Novi!!: Sunčev sustav i 20. stoljeće · Vidi više »

23. rujna

23.

Novi!!: Sunčev sustav i 23. rujna · Vidi više »

28978 Iksion

28978 Iksion (privremena oznaka 2001 KX76), trans-neptunski objekt (plutino) astro.helsinki.fi (9. listopada 2011.) i vrlo vjerojatno patuljasti planet.

Novi!!: Sunčev sustav i 28978 Iksion · Vidi više »

3 Juno

3 Juno je asteroid kojeg je otkrio 1. rujna 1804.

Novi!!: Sunčev sustav i 3 Juno · Vidi više »

4 Vesta

4 Vesta, s promjerom od oko 525 km, jedan od najvećih asteroida Sunčevog sustava.

Novi!!: Sunčev sustav i 4 Vesta · Vidi više »

90377 Sedna

90377 Sedna (privremena oznaka: 2003 VB12), trans-neptunski objekt, gotovo sigurno patuljasti planet.

Novi!!: Sunčev sustav i 90377 Sedna · Vidi više »

90482 Ork

90482 Ork, transneptunski objekt u Kuiperovom pojasu.

Novi!!: Sunčev sustav i 90482 Ork · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Sunčev sistem.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »