Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Sutivan

Indeks Sutivan

Sutivan je općina u Hrvatskoj, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

61 odnosi: Amalia Rendić, Andrónico Luksic Abaroa, Antički brodolom kod Sutivana na Braču, Antonio Rendic, Argentina, Šolta, Čile, Barok, Barokna arhitektura, Beatifikacija, Boćarski klub Stivan, Boj u Splitskom kanalu, Bolivija, Brač, Brački kanal, Branko Lukšić, Crkva sv. Ivana s ranokršćanskom crkvom kod Sutivana, Crkva sv. Roka u Sutivanu, Crkva Uznesenja Marijina u Sutivanu, Domovinski rat, Gusari, Hrvati, Hrvatska, Hrvatski jezik, Ivan Ivanović Jutronić, Ivan Marinković, Jerolim Kavanjin, Kula Marijanović u Sutivanu, Ljetnikovac Jerolima Kavanjina, Mletačko-osmanski ratovi, Mlin na vjetar u Sutivanu, Orden narodnog heroja, Peronospora, Poljička Republika, Sjedinjene Američke Države, Sklop kuća Ilić u Sutivanu, Split, Splitsko-dalmatinska županija, Vanja Ilić (plivač), Zgrada općine u Sutivanu, 1505., 1579., 1611., 1618., 1634., 1635., 1681., 1690., 1697., 1700., ..., 1718., 1738., 1763., 1772., 1822., 1837., 1873., 1882., 1886., 1893., 2011.. Proširite indeks (11 više) »

Amalia Rendić

Amalia Rendic García (Antofagasta, Čile, 14. travnja 1928. Santiago de Chile, 14. kolovoza 1986.) je čiieanska spisateljica hrvatskog podrijetla.

Novi!!: Sutivan i Amalia Rendić · Vidi više »

Andrónico Luksic Abaroa

Andrónico Luksic Abaroa (Antofagasta, 5. studenoga 1926. – Vitacura, 22. kolovoza 2005.), bio je čileanski poduzetnik hrvatskog podrijetla.

Novi!!: Sutivan i Andrónico Luksic Abaroa · Vidi više »

Antički brodolom kod Sutivana na Braču

Ostatci antičkog brodoloma nalaze se kod Sutivana na Braču.

Novi!!: Sutivan i Antički brodolom kod Sutivana na Braču · Vidi više »

Antonio Rendic

Antonio Rendic Ivanovic (Ivo Serge) (Sutivan, 20. prosinca 1896. – Antofagasta, 13. veljače 1993.) je čileanski pjesnik i humanist hrvatskog podrijetla.

Novi!!: Sutivan i Antonio Rendic · Vidi više »

Argentina

Argentina je država u Južnoj Americi, smještena između Anda na zapadu i Atlantskog oceana na istoku.

Novi!!: Sutivan i Argentina · Vidi više »

Šolta

Šolta je otok u srednjoj Dalmaciji (Južna Hrvatska), nedaleko od Splita, zapadno od Brača, površine 58,98 km², koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Novi!!: Sutivan i Šolta · Vidi više »

Čile

Čile je država u Južnoj Americi, smještena na jugu kontinenta uzduž pacifičke obale.

Novi!!: Sutivan i Čile · Vidi više »

Barok

Podizanje križa'', 1611., ulje na platnu, 462 × 341 cm, crkva Onze Lieve Vrouwe, Antwerpen. Barok (tal. barocco, španj. i port. barroco/berrucco, engl., franc. baroque, njem. Barock) razdoblje je u glazbi, književnosti i likovnoj umjetnosti koje se nastavlja na renesansu, razvija u rokoko i traje do pojave klasicizma u drugoj polovici 18. stoljeća.

Novi!!: Sutivan i Barok · Vidi više »

Barokna arhitektura

Francesco Borromini, Fasada crkve ''Sv. Karlo na četiri fontane'' u Rimu. Barokna arhitektura, arhitektonsko stvaralaštvo krajnje dinamiziranih obilježja nastalo u razdoblju poslije renesanse.

Novi!!: Sutivan i Barokna arhitektura · Vidi više »

Beatifikacija

Papa Ivan Pavao II. beatificirao je više pokojnika negoli svi njegovi prethodnici zajedno. I sam je proglašen blaženim 1. svibnja 2011. Beatifikacija (latinski beatus, blagoslovljen, grčki: μακάριος, makarios i latinska riječ facere, učiniti) proglas je Katoličke crkve o mrtvim ljudima koji su po katoličkom vjerovanju dobili pristup Raju i sposobnost posredovanja u Boga u korist pojedinca koji se moli u njegovo ili njezino ime.

Novi!!: Sutivan i Beatifikacija · Vidi više »

Boćarski klub Stivan

Boćarski klub "Stivan" iz Sutivana na otoku Braču osnovan je na izborno-osnivačkoj skupštini 21. rujna 1999. godine.

Novi!!: Sutivan i Boćarski klub Stivan · Vidi više »

Boj u Splitskom kanalu

Boj u Splitskom kanalu je pomorski boj između snaga Hrvatske ratne mornarice (HRM) i znatno nadmoćnijih snaga Jugoslavenske ratne mornarice (JRM) u Splitskom kanalu 14. i 15. studenog 1991. godine.

Novi!!: Sutivan i Boj u Splitskom kanalu · Vidi više »

Bolivija

Bolivija je država u Južnoj Americi. Graniči s Brazilom na sjeveru i istoku, Paragvajem i Argentinom na jugu, te Čileom i Peruom na zapadu. Zapadni dio zemlje je planinsko područje Anda, a istočni nizinski pripada amazonskom slivu pokrivenom kišnim šumama.

Novi!!: Sutivan i Bolivija · Vidi više »

Brač

Brač (latinski: Bretia, Brattia; talijanski: Brazza, čakavski: Broč) je otok u Hrvatskoj u Jadranskom moru ispred Splita.

Novi!!: Sutivan i Brač · Vidi više »

Brački kanal

Brački kanal. Brački kanal je tjesnac u Jadranskom moru.

Novi!!: Sutivan i Brački kanal · Vidi više »

Branko Lukšić

Branko Lukšić (Punta Arenas, Čile, – na Kleku kod Ogulina, 11. svibnja), hrvatski planinar i planinarski dužnosnik.

Novi!!: Sutivan i Branko Lukšić · Vidi više »

Crkva sv. Ivana s ranokršćanskom crkvom kod Sutivana

Crkva sv.

Novi!!: Sutivan i Crkva sv. Ivana s ranokršćanskom crkvom kod Sutivana · Vidi više »

Crkva sv. Roka u Sutivanu

Crkva sv.

Novi!!: Sutivan i Crkva sv. Roka u Sutivanu · Vidi više »

Crkva Uznesenja Marijina u Sutivanu

Crkva Uznesenja Marijina nalazi se u Sutivanu na Braču.

Novi!!: Sutivan i Crkva Uznesenja Marijina u Sutivanu · Vidi više »

Domovinski rat

Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.

Novi!!: Sutivan i Domovinski rat · Vidi više »

Gusari

Zastava koju je Henry Morgan, kao gusar pod zaštitom Engleske, isticao na svom brodu Engleski su gusari isticali i crvene zastave Gusari (engleski corsairs ili privateers) za razliku od pirata koji su imali u cilj vlastite interese, naziv je za pljačkaše na moru koji su bili u službi grada u kojemu su živjeli.

Novi!!: Sutivan i Gusari · Vidi više »

Hrvati

Bez opisa.

Novi!!: Sutivan i Hrvati · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Sutivan i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatski jezik

Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.

Novi!!: Sutivan i Hrvatski jezik · Vidi više »

Ivan Ivanović Jutronić

Ivan Ivanović Jutronić (Sutivan, 6. prosinca 1854. Antofagasta, Čile, 30. lipnja 1930.), čilski trgovac, javni djelatnik i iseljenički organizator iz rediva Hrvata.

Novi!!: Sutivan i Ivan Ivanović Jutronić · Vidi više »

Ivan Marinković

Ivan Marinković - Slavko (Sutivan, 13. prosinca 1905. — Zagreb, 21. travnja 1943.) bio je profesor, sudionik Narodnooslobodilačke borbe i narodni heroj Jugoslavije.

Novi!!: Sutivan i Ivan Marinković · Vidi više »

Jerolim Kavanjin

Jerolim Paško Kavanjin (Split, 4. veljače 1641. – Split, 29. studenog 1714.), hrvatski pjesnik poznoga baroka, iz splitske plemićke obitelji Kavanjina.

Novi!!: Sutivan i Jerolim Kavanjin · Vidi više »

Kula Marijanović u Sutivanu

Kula Marijanović u mjestu Sutivanu, Obala kralja Tomislava 7.

Novi!!: Sutivan i Kula Marijanović u Sutivanu · Vidi više »

Ljetnikovac Jerolima Kavanjina

Ljetnikovac Jerolima Kavanjina u Sutivanu je kuća splitskog plemića.

Novi!!: Sutivan i Ljetnikovac Jerolima Kavanjina · Vidi više »

Mletačko-osmanski ratovi

Mletačko-osmanski ratovi ili osmansko-mletački ratovi je naziv za niz vojnih sukoba u istočnom Sredozemlju između Mletačke Republike i Osmanskog Carstva.

Novi!!: Sutivan i Mletačko-osmanski ratovi · Vidi više »

Mlin na vjetar u Sutivanu

Mlin na vjetar nalazi se u Sutivanu na Braču, na adresi ul.

Novi!!: Sutivan i Mlin na vjetar u Sutivanu · Vidi više »

Orden narodnog heroja

Orden narodnog heroja jugoslavensko je odlikovanje za hrabrost, drugo najviše vojno odlikovanje u socijalističkoj Jugoslaviji.

Novi!!: Sutivan i Orden narodnog heroja · Vidi više »

Peronospora

Peronospora na listu krastavca Peronospora (lat. Plasmopara viticola) je bolest vinove loze koju uzrokuje gljivica.

Novi!!: Sutivan i Peronospora · Vidi više »

Poljička Republika

Poljička Republika ili Poljička knežija naziv je za kraj istočno od Splita, točnije od Žrnovnice do Blata na Cetini i Omiša te od mora do Zamosorja.

Novi!!: Sutivan i Poljička Republika · Vidi više »

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

Novi!!: Sutivan i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »

Sklop kuća Ilić u Sutivanu

Sklop kuća Ilić nalazi se u Sutivanu na Braču, na adresi Perića kala, Obala kralja Tomislava 10, ul.

Novi!!: Sutivan i Sklop kuća Ilić u Sutivanu · Vidi više »

Split

Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.

Novi!!: Sutivan i Split · Vidi više »

Splitsko-dalmatinska županija

Splitsko-dalmatinska županija je upravno-teritorijalna jedinica u srednjoj Dalmaciji sa sjedištem u Splitu.

Novi!!: Sutivan i Splitsko-dalmatinska županija · Vidi više »

Vanja Ilić (plivač)

Vanja Ilić (Rijeka, 10. veljače 1927. – New York, 10. studenoga 2018.), hrvatski plivač.

Novi!!: Sutivan i Vanja Ilić (plivač) · Vidi više »

Zgrada općine u Sutivanu

Zgrada općine u Sutivanu na Braču nalazi se na adresi Trg dr Franje Tuđmana 1.

Novi!!: Sutivan i Zgrada općine u Sutivanu · Vidi više »

1505.

1505. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.

Novi!!: Sutivan i 1505. · Vidi više »

1579.

Bez opisa.

Novi!!: Sutivan i 1579. · Vidi više »

1611.

Bez opisa.

Novi!!: Sutivan i 1611. · Vidi više »

1618.

Bez opisa.

Novi!!: Sutivan i 1618. · Vidi više »

1634.

Bez opisa.

Novi!!: Sutivan i 1634. · Vidi više »

1635.

Bez opisa.

Novi!!: Sutivan i 1635. · Vidi više »

1681.

Bez opisa.

Novi!!: Sutivan i 1681. · Vidi više »

1690.

Bez opisa.

Novi!!: Sutivan i 1690. · Vidi više »

1697.

Bez opisa.

Novi!!: Sutivan i 1697. · Vidi više »

1700.

Bez opisa.

Novi!!: Sutivan i 1700. · Vidi više »

1718.

Bez opisa.

Novi!!: Sutivan i 1718. · Vidi više »

1738.

Bez opisa.

Novi!!: Sutivan i 1738. · Vidi više »

1763.

Bez opisa.

Novi!!: Sutivan i 1763. · Vidi više »

1772.

Bez opisa.

Novi!!: Sutivan i 1772. · Vidi više »

1822.

Bez opisa.

Novi!!: Sutivan i 1822. · Vidi više »

1837.

Bez opisa.

Novi!!: Sutivan i 1837. · Vidi više »

1873.

Bez opisa.

Novi!!: Sutivan i 1873. · Vidi više »

1882.

Bez opisa.

Novi!!: Sutivan i 1882. · Vidi više »

1886.

Bez opisa.

Novi!!: Sutivan i 1886. · Vidi više »

1893.

Bez opisa.

Novi!!: Sutivan i 1893. · Vidi više »

2011.

Bez opisa.

Novi!!: Sutivan i 2011. · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »