Brže od pregledniku!
71 odnosi: Amfiteatar u Saloni, Antiohija, Apostol, Arheološki muzej u Splitu, Bazilika, Biskup, Blaž Jurjev Trogiranin, Bonino da Milano, Bosna, Crkva, Dalmacija, Danci, Dioklecijan, Drivenik, Ejnar Dyggve, Euharistija, Hrvatska, Hrvoje Vukčić Hrvatinić, Istra, Ivan IV., Ivan IV., papa, Julije Bajamonti, Katoličanstvo, Kršćanstvo, Latinski jezik, Lovro Dalmatinac, Metropolija, Milanski edikt, Mletačka Republika, Mozaik, Mučenik, Oltar, Oratorij, Papa, Primas, Progoni kršćana, Rim, Salona, Sankt-Peterburg, Siksto V., Sirija, Solin, Split, Splitska katedrala, Splitsko-makarska nadbiskupija, Sudamja, Sveti Anastazije, Sveti Jeronim, Sveti Petar, Toma Arhiđakon, ..., Trogir, Vojvoda, 1. stoljeće, 10. stoljeće, 10. travnja, 11. stoljeće, 1327., 1357., 14. stoljeće, 1427., 15. stoljeće, 1549., 1770., 2001., 284., 304., 313., 5. stoljeće, 614., 7. stoljeće, 7. svibnja. Proširite indeks (21 više) »
Amfiteatar u Saloni
Panorama ostataka amfiteatra u Saloni Amfiteatar u Saloni, spomenik antičkog graditeljstva na tlu Hrvatske čiji su ostatci otkriveni 1846. godine na prostoru nekadašnjeg antičkog grada Salone.
Novi!!: Sveti Dujam i Amfiteatar u Saloni · Vidi više »
Antiohija
Antiohija (Antiohija na Orontu) (grč.: Αντιόχεια η επί Δάφνη, Αντιόχεια ή επί Ορόντουili Αντιόχεια η Μεγάλη; lat.: Antiochia ad Orontem; arap.: انتاكيّة; tur.: Antakya) je drevni grad na Bliskom istoku.
Novi!!: Sveti Dujam i Antiohija · Vidi više »
Apostol
Apostol (grč. apostolos »poslanik«; apo »od« + stellein »slati«).
Novi!!: Sveti Dujam i Apostol · Vidi više »
Arheološki muzej u Splitu
Arheološki muzej u Splitu, najstariji je muzej u Hrvatskoj, osnovan davne 1820. godine dekretom Dalmatinske vlade u Zadru.
Novi!!: Sveti Dujam i Arheološki muzej u Splitu · Vidi više »
Bazilika
Tlocrt '''Maksencijeve (Konstantinove) bazilike''' u Rimu iz 4. st. Stara '''Bazilika sv. Petra''' (izgled iz 1450. godine). '''Bazilika sv. Petra''' u Rimu. Bazilika (grč.: βασιλική στοά (basiliké) - kraljeva dvorana) je rani oblik kršćanske bogomolje.
Novi!!: Sveti Dujam i Bazilika · Vidi više »
Biskup
Sveti Ambrozije, milanski biskup Biskup (grč. epískopos: nadzornik, pazitelj).
Novi!!: Sveti Dujam i Biskup · Vidi više »
Blaž Jurjev Trogiranin
Blaž Jurjev Trogiranin, lat. Magister Blasius pictor (* Trogir?, oko 1412. - † Zadar, oko 1448.) je kasnogotički slikar, prve polovice 15. stoljeća iz Dalmacije, u talijanskoj povijesti umjetnosti je znan kao Biagio di Giorgio da Traù.
Novi!!: Sveti Dujam i Blaž Jurjev Trogiranin · Vidi više »
Bonino da Milano
Orlandov stup u Dubrovniku Katedrale sv. Jakova u Šibeniku Katedrale sv. Jakova u Šibeniku s likovima Adama i Eve Bonino da Milano punog imena Bonino di Jacopo da Milano (? - Šibenik 1429.) bio je talijanski gotički kipar i arhitekt, koji je veći dio svog života proveo u Mletačkoj Dalmaciji i Dubrovačkoj Republici.
Novi!!: Sveti Dujam i Bonino da Milano · Vidi više »
Bosna
Hercegovine Bosna je povijesna i zemljopisna regija koja čini sjeverni dio države ''Bosna i Hercegovina''.
Novi!!: Sveti Dujam i Bosna · Vidi više »
Crkva
Čakovcu Grčkoj Francuskoj Crkva je građevina namijenjena za religijske službe, najčešće u kršćanskom bogoslužju.
Novi!!: Sveti Dujam i Crkva · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Sveti Dujam i Dalmacija · Vidi više »
Danci
Danci, indoeuropski narod, koji zajedno s Norvežanima i Šveđanima čini istočnonordijsku (skandidavsku) skupinu sjevernih Germana.
Novi!!: Sveti Dujam i Danci · Vidi više »
Dioklecijan
Dioklecijan, (lat. Gaius Aurelius Valerius Diocletianus; Gaj Aurelije Valerije Dioklecijan), (Salona, 22. prosinca 245. - palača kraj Salone, 3. prosinca 316.) bio je rimski car (284. – 305.).
Novi!!: Sveti Dujam i Dioklecijan · Vidi više »
Drivenik
Drivenik je naselje u zaleđu Crikvenice, u Vinodolskoj općini.
Novi!!: Sveti Dujam i Drivenik · Vidi više »
Ejnar Dyggve
Ejnar Dyggve (Liepāja, Latvija, 17. listopada 1887. – Kopenhagen, 6. kolovoza 1961.), danski arheolog, istraživač i arhitekt.
Novi!!: Sveti Dujam i Ejnar Dyggve · Vidi više »
Euharistija
Isus je ustanovio Euharistiju na Posljednjoj večeri. Euharistija (Fátima, Portugal) Irskoj s temom Euharistije Euharistija, Sveta Pričest, Pričest ili Presveti oltarski sakrament kršćanski je sakrament, izvor, središte i temelj kršćanstva.
Novi!!: Sveti Dujam i Euharistija · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Sveti Dujam i Hrvatska · Vidi više »
Hrvoje Vukčić Hrvatinić
Hrvoje Vukčić Hrvatinić (Kotor, danas Kotor Varoš, oko 1350. – 1416.), veliki vojvoda bosanski, knez Donjih kraja, hrvatski ban (podkralj), župan vrbaske županije i herceg splitski iz velikaške obitelji Hrvatinić.
Novi!!: Sveti Dujam i Hrvoje Vukčić Hrvatinić · Vidi više »
Istra
grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.
Novi!!: Sveti Dujam i Istra · Vidi više »
Ivan IV.
* Ivan IV., papa.
Novi!!: Sveti Dujam i Ivan IV. · Vidi više »
Ivan IV., papa
Ivan IV. († 12. listopada 642. g.), izabrani papa od 640. g. do 642. g., podrijetlom iz Dalmacije.
Novi!!: Sveti Dujam i Ivan IV., papa · Vidi više »
Julije Bajamonti
Julije Bajamonti (tal. Giulio Bajamonti) (Split, 24. kolovoza 1744. – Split, 12. prosinca 1800.), hrvatski liječnik, matematičar, književnik, pisac medicinskih tekstova, sakupljač narodnih pjesama, skladatelj, glazbeni teoretičar, polihistor, filozof i enciklopedist.
Novi!!: Sveti Dujam i Julije Bajamonti · Vidi više »
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Novi!!: Sveti Dujam i Katoličanstvo · Vidi više »
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Novi!!: Sveti Dujam i Kršćanstvo · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Sveti Dujam i Latinski jezik · Vidi više »
Lovro Dalmatinac
Lovre (lat. Laurentinus) (? – Split, 8. srpnja 1099.), benediktinac, splitski nadbiskup i metropolit (1060. – 1099.) u vrijeme hrvatskih narodnih vladara.
Novi!!: Sveti Dujam i Lovro Dalmatinac · Vidi više »
Metropolija
Zemljovid crkvenih pokrajina, metropolija i biskupija u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj Metropolija (grč. mētrópolis.
Novi!!: Sveti Dujam i Metropolija · Vidi više »
Milanski edikt
Milanski edikt je uredba koju su 313. u Milanu zajednički proglasili Konstantin I. Veliki, tada tetrarh Zapada i Licinije, tetrarh istoka, a njome je i službeno označen kraj vjerskih progona u Rimskom Carstvu, dok je samo Carstvo zauzelo neutralan položaj u odnosu na religije.
Novi!!: Sveti Dujam i Milanski edikt · Vidi više »
Mletačka Republika
Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.
Novi!!: Sveti Dujam i Mletačka Republika · Vidi više »
Mozaik
Eufrazijevoj bazilici Puli, 2. ili 3. st. Mozaik je odavna poznata slikarska zidna tehnika, koja se izvodi slaganjem raznobojnih, manje ili više pravilnih kockica kamena, obojenog stakla, glazirane keramike.
Novi!!: Sveti Dujam i Mozaik · Vidi više »
Mučenik
svetoga Sebastijana Mučenik (u starogrčkim μάρτυς "martyr", ili μαρτύριον "svjedok", "dokaz") je čovjek koji u teološkim kontekstu iz predanosti svom vjerskim opredjeljenju žrtvuje svoj život, i prihvaća patnju mučenja i nasilnu smrt.
Novi!!: Sveti Dujam i Mučenik · Vidi više »
Oltar
Helenistički ''Pergamonski oltar'' u Berlinskom muzeju. Eufrazijeve bazilike u Poreču. Oltar (latinski: altare) ili žrtvenik je svako mjesto gdje se prinosi žrtva, vrši bogoslužje ili bilo koja druga vrsta religijske ceremonije.
Novi!!: Sveti Dujam i Oltar · Vidi više »
Oratorij
Oratorij je vokalno-instrumentalno djelo većeg opsega, obično skladano za vokalne soliste, zbor i orkestar (ali i u drugim varijantama).
Novi!!: Sveti Dujam i Oratorij · Vidi više »
Papa
Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).
Novi!!: Sveti Dujam i Papa · Vidi više »
Primas
Primas (lat. primas od primus; prvi, prvak) je počasni naslov pojedinih visokih crkvenih dostojanstvenika u Katoličkoj Crkvi.
Novi!!: Sveti Dujam i Primas · Vidi više »
Progoni kršćana
''Kršćanska Dirka'', autor: Henryk Siemiradzki. Klasični prikaz kršćanke koja postaje mučenicom u doba Neronovih progona. Progoni kršćana predstavljaju progone osoba kršćanske vjere odnosno fizičke radnje - koje su poduzimali bilo pojedinci bilo države - koji u svom korijenu imaju netoleranciju prema kršćanstvu kao vjeroispovjesti.
Novi!!: Sveti Dujam i Progoni kršćana · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: Sveti Dujam i Rim · Vidi više »
Salona
Predio Starine u Solinu Rimske iskopine u Solinu Salona (grč. Σάλωνα), antička metropola rimske provincije Dalmacije smještena na središnjem dijelu istočnojadranske obale.
Novi!!: Sveti Dujam i Salona · Vidi više »
Sankt-Peterburg
Sankt-Peterburg (rus, Санкт-Петербу́рг, MFA, od 1914. do 1924. Petrograd, rus. Петроград, MFA, od 1924. do 1991. Lenjingrad, rus Ленинград, MFA) je grad i federalni subjekt (savezni grad) u Rusiji, smješten na rijeci Nevi na vrhu Finskog zaljeva na Baltičkom moru.
Novi!!: Sveti Dujam i Sankt-Peterburg · Vidi više »
Siksto V.
Siksto V., lat. Sixtus PP.
Novi!!: Sveti Dujam i Siksto V. · Vidi više »
Sirija
Sirija, službeno Sirijska Arapska Republika je država u jugozapadnoj Aziji na Bliskom Istoku.
Novi!!: Sveti Dujam i Sirija · Vidi više »
Solin
Solin je grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Sveti Dujam i Solin · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Sveti Dujam i Split · Vidi više »
Splitska katedrala
Splitska katedrala posvećena je Uznesenju Blažene Djevice Marije, u narodu je poznata kao Katedrala sv. Dujma (sv. Duje).
Novi!!: Sveti Dujam i Splitska katedrala · Vidi više »
Splitsko-makarska nadbiskupija
Splitsko-makarska nadbiskupija (lat. Archidioecesis metropolitana Spalatensis-Macarskensis) rimokatolička je metropolitanska nadbiskupija utemeljena oko 300. sa sjedištem u Saloni kao Salonitanska biskupija.
Novi!!: Sveti Dujam i Splitsko-makarska nadbiskupija · Vidi više »
Sudamja
Zastava sa stiliziranim logom sv. Dujma Sudamja (Su.
Novi!!: Sveti Dujam i Sudamja · Vidi više »
Sveti Anastazije
Sveti Anastazije (Staš) Solinski (Akvileja, 2. pol. 3. st. - Salona, 26. kolovoza 304. ili 308.), kršćanski svetac i mučenik, suzaštitnik grada Splita.
Novi!!: Sveti Dujam i Sveti Anastazije · Vidi više »
Sveti Jeronim
Rubens: ''Sveti Jeronim'' alt.
Novi!!: Sveti Dujam i Sveti Jeronim · Vidi više »
Sveti Petar
Sveti Petar (aramejski Kefa, grčki Petros, latinski Petrus: stijena),Petar, sv.
Novi!!: Sveti Dujam i Sveti Petar · Vidi više »
Toma Arhiđakon
Toma Arhiđakon (latinski: Thomas Archidiaconus Spalatensis, Split, oko 1200. – Split, 8. svibnja 1268.), splitski klerik, povjesničar i kroničar.
Novi!!: Sveti Dujam i Toma Arhiđakon · Vidi više »
Trogir
Panorama Riva Tvrđava Kamerlengo Trogir (grčki: Tragurion, latinski: Tragurium, talijanski: Traù) grad je u Hrvatskoj koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Sveti Dujam i Trogir · Vidi više »
Vojvoda
Vojvodska heraldička kruna Vojvoda ili vojvotkinja (lat. dux) pripadnici su plemstva, povijesno prvi ispod kralja ili kraljice, a obično upravljaju vojvodstvom.
Novi!!: Sveti Dujam i Vojvoda · Vidi više »
1. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Sveti Dujam i 1. stoljeće · Vidi više »
10. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Sveti Dujam i 10. stoljeće · Vidi više »
10. travnja
10.
Novi!!: Sveti Dujam i 10. travnja · Vidi više »
11. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Sveti Dujam i 11. stoljeće · Vidi više »
1327.
Bez opisa.
Novi!!: Sveti Dujam i 1327. · Vidi više »
1357.
Bez opisa.
Novi!!: Sveti Dujam i 1357. · Vidi više »
14. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Sveti Dujam i 14. stoljeće · Vidi više »
1427.
Bez opisa.
Novi!!: Sveti Dujam i 1427. · Vidi više »
15. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Sveti Dujam i 15. stoljeće · Vidi više »
1549.
Bez opisa.
Novi!!: Sveti Dujam i 1549. · Vidi više »
1770.
Bez opisa.
Novi!!: Sveti Dujam i 1770. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Sveti Dujam i 2001. · Vidi više »
284.
Bez opisa.
Novi!!: Sveti Dujam i 284. · Vidi više »
304.
Bez opisa.
Novi!!: Sveti Dujam i 304. · Vidi više »
313.
Bez opisa.
Novi!!: Sveti Dujam i 313. · Vidi više »
5. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Sveti Dujam i 5. stoljeće · Vidi više »
614.
Bez opisa.
Novi!!: Sveti Dujam i 614. · Vidi više »
7. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Sveti Dujam i 7. stoljeće · Vidi više »
7. svibnja
7.
Novi!!: Sveti Dujam i 7. svibnja · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Sv. Dujam, Sv. Duje, Sveti Duje.
