71 odnosi: Aristotel, Španjolska, Benedikt XV., Biće, Bog, Bogoslovlje, Crkveni naučitelj, Crkveni Oci, Drugi lionski sabor, Duša, Etika, Filozof, Francuska, Franjevci, Franjo Asiški, Franjo Saleški, Grgur I., Grgur X., Ispovijesti (Augustin), Isus, Italija, Kardinal, Katoličanstvo, Katolička Crkva, Klement IV., Koncil, Kontemplacija, Kozmologija, Lav XIII., Ljubav, Lyon, Manja Braća, Metafizika, Misticizam, Molitva, Nadbiskup, Njemačka, Ontologija, Pariz, Pio X., Pio XI., Platon, Pravoslavlje, Psihologija, Razum, René Descartes, Siksto IV., Siksto V., Skolastika, Spoznaja, ..., Srednji vijek, Svemir, Svetac, Sveti Augustin, Teodiceja, Toma Akvinski, Tridentski sabor, Trojstvo, Utjelovljenje, 1221., 1243., 1257., 1273., 1274., 13. stoljeće, 14. travnja, 1482., 15. srpnja, 1588., 2. veljače, 28. svibnja. Proširite indeks (21 više) »
Aristotel
Aristotel (Stagira u Traciji, 384. pr. Kr. - Halkida, 322. pr. Kr.), starogrčki filozof i prirodoslovac.
Novi!!: Sveti Bonaventura i Aristotel · Vidi više »
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Novi!!: Sveti Bonaventura i Španjolska · Vidi više »
Benedikt XV.
Benedikt XV. lat.
Novi!!: Sveti Bonaventura i Benedikt XV. · Vidi više »
Biće
Biće predstavlja suštinu onoga što proučava ontologija, time je biće postavljeno kao životna činjenična stvarnost koja izražava subjektivnu realnost koju nije moguće u potpunosti objektivno predstaviti ili razložiti.
Novi!!: Sveti Bonaventura i Biće · Vidi više »
Bog
ateizmu u svrhu aludiranja na Boga ili ismijavanja njegova postojanja. Bertel Thorvaldsen: Statua Isusa Krista Bog je natprirodno biće koje vjernici smatraju božanskim ili svetim.
Novi!!: Sveti Bonaventura i Bog · Vidi više »
Bogoslovlje
Bogoslovlje ili teologija (od grčkog θεός theós Bog i λόγος lόgos riječ, govor, znanost o Bogu, govorenje o Bogu) je proučavanje Boga ili religiozno učenje koje nastoji sistematizirati i potkrijepiti vjerske dogme i vjerovanja.
Novi!!: Sveti Bonaventura i Bogoslovlje · Vidi više »
Crkveni naučitelj
Crkveni naučitelj (latinski "Doctor Ecclesiae"; eng. "Doctor of the Church") je naslov, koju su dobili sveci, koji su u velikoj mjeri pridonijeli teologiji i učenju.
Novi!!: Sveti Bonaventura i Crkveni naučitelj · Vidi više »
Crkveni Oci
Svjatoslavovom zborniku'' iz 1073. Crkveni Oci su ugledni kršćanski pisci i teolozi iz prvih stoljeća kršćanstva.
Novi!!: Sveti Bonaventura i Crkveni Oci · Vidi više »
Drugi lionski sabor
Drugi lionski sabor održao se od 7.
Novi!!: Sveti Bonaventura i Drugi lionski sabor · Vidi više »
Duša
Duša je, prema mnogim religijskim i filozofskim tradicijama, nematerijalna komponenta čovjekova života, tj.
Novi!!: Sveti Bonaventura i Duša · Vidi više »
Etika
Etika je filozofska disciplina koja proučava moral; ona je filozofija morala, koja istražuje smisao i ciljeve moralnih normi, osnovne kriterije za moralno vrednovanje, kao i uopće zasnovanost i izvor morala.
Novi!!: Sveti Bonaventura i Etika · Vidi više »
Filozof
Rembrandt van Rijn, „Filozof“ (1633.) Filozof je osoba koja se bavi filozofijom.
Novi!!: Sveti Bonaventura i Filozof · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Sveti Bonaventura i Francuska · Vidi više »
Franjevci
Franjevci ili Red Manje braće (ili Red male braće) crkveni je red ustanovljen po nadahnuću sv.
Novi!!: Sveti Bonaventura i Franjevci · Vidi više »
Franjo Asiški
»Franjo Asiški u meditaciji«, Francisco de Zurbarán, Španjolska oko 1658.; Alte Pinakothek, München Franjo Asiški (Asiz, 1181. – Porcijunkula kod Asiza, 3. listopada 1226.) pravim imenom – Giovanni Francesco Bernardone utemeljitelj je franjevačkog reda ili Reda manje braće, suutemeljitelj reda klarisa ili Reda siromašnih gospođa, a njime je nadahnut i Treći franjevački red, koji se danas dijeli na Samostanski treći red i Franjevački svjetovni red.
Novi!!: Sveti Bonaventura i Franjo Asiški · Vidi više »
Franjo Saleški
Franjo Saleški (François de Sales, Thorens-Glières, jugoistočna Francuska, 21. kolovoza 1567. – Lyon, 28. prosinca 1622.) - ženevski biskup, crkveni naučitelj i katolički svetac.
Novi!!: Sveti Bonaventura i Franjo Saleški · Vidi više »
Grgur I.
Grgur I. Veliki, papa od 3. rujna 590. do 12. ožujka 604., crkveni naučitelj i svetac.
Novi!!: Sveti Bonaventura i Grgur I. · Vidi više »
Grgur X.
Grgur X., papa od 1. rujna 1271. do 10. siječnja 1276. godine.
Novi!!: Sveti Bonaventura i Grgur X. · Vidi više »
Ispovijesti (Augustin)
Ispovijesti (ili lat. Confessiones) naziv je trinaest autobiografskih knjiga, koje je napisao Aurelije Augustin između 397. i 398. godine.
Novi!!: Sveti Bonaventura i Ispovijesti (Augustin) · Vidi više »
Isus
Isus Krist (grč., lat. Iesus Christus, heb. i aram. ישוע, latinično Ješua; Betlehem, oko 4. pr. Kr. − Jeruzalem, 30. ili 33.), također Isus iz Nazareta, Isus Nazarećanin (pridjevak Nazarećanin ili Nazarenac) ili jednostavno Isus ili Krist (grč. khristós: – pomazan, Pomazanik), utemeljitelj kršćanstva i važna ličnost u nekoliko drugih religija.
Novi!!: Sveti Bonaventura i Isus · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Sveti Bonaventura i Italija · Vidi više »
Kardinal
Odjeća kardinala Kardinal (lat. cardinalis – stožerni), skraćeno od Kardinal Svete Rimske Crkve, također i stožernik, u katoličkoj je hijerarhiji, nakon papinske, najviša crkvena služba.
Novi!!: Sveti Bonaventura i Kardinal · Vidi više »
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Novi!!: Sveti Bonaventura i Katoličanstvo · Vidi više »
Katolička Crkva
Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.
Novi!!: Sveti Bonaventura i Katolička Crkva · Vidi više »
Klement IV.
Klement IV. (*oko 1200. u Saint-Gillesu; † 29. studenog 1268. u Viterbu) bio je Papa od 5.
Novi!!: Sveti Bonaventura i Klement IV. · Vidi više »
Koncil
Koncil ili sinoda je riječ koja u kršćanskim crkvama označava skup, odnosno sastanak njenih poglavara i najviših predstavnika, najčešće radi rješavanja nekog doktrinarnog ili administrativnog pitanja.
Novi!!: Sveti Bonaventura i Koncil · Vidi više »
Kontemplacija
Kontemplacija, Jean-Joseph Benjamin-Constant Kontemplacija (lat. contemplatio, contemplari: motriti, promatrati, kon- + templum: hram) u prvom redu znači razmišljanje, promatranje, razmatranje, duboko poniranje mislima u nešto, misaoni proces koji nema potrebe za praktičnim ostvarenjem.
Novi!!: Sveti Bonaventura i Kontemplacija · Vidi više »
Kozmologija
geocentričnog sustava: Peter Apian, ''Cosmographia'' (1540.). heliocentričnog sustava: ''Hypothesis Copernicana''. heliocentričnom sustavu (lijevo) i geocentričnom sustavu (desno). Napomena: putanje planeta su kružnice prema Kopernikovom sustavu i putanja Marsa je 2 godine (umjesto stvarnih 1,88 godina) zbog jednostavnosti. Babilonskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.). Hubbleom (ustupila NASA/ESA). kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Einsteineva teorija relativnosti. Crveni pomak (gore) i plavi pomak (dolje). velikog praska, svemir se širi iz točke beskonačnog pritiska i gustoće (singularnosti). umjetnim satelitom COBE. Svemirskog teleskopa Hubble). Gravitacijski valovi naizmjenično sabijaju i rastežu prostor kroz koji prolaze. Kozmologija je grana astronomije koja se bavi porijeklom, svojstvima i razvojem svemira u cjelini.
Novi!!: Sveti Bonaventura i Kozmologija · Vidi više »
Lav XIII.
Lav XIII. lat.
Novi!!: Sveti Bonaventura i Lav XIII. · Vidi više »
Ljubav
Francesco Hayez, Poljubac. Ljubav može opisivati snažan osjećaj kao zadovoljavanje osnovnih emocionalnih potreba, pruža najintenzivniji osjećaj bliskosti.
Novi!!: Sveti Bonaventura i Ljubav · Vidi više »
Lyon
Lyon je glavni grad francuske regije Auvergne-Rhône-Alpes, a nakon Pariza i Marseillea treći je po veličini grad u Francuskoj.
Novi!!: Sveti Bonaventura i Lyon · Vidi više »
Manja Braća
Red Manje Braće je muški red unutar franjevačkoga reda.
Novi!!: Sveti Bonaventura i Manja Braća · Vidi više »
Metafizika
Metafizika je grana filozofije koja istražuje principe stvarnosti koji transcendiraju one koje su u bilo kojoj određenoj znanosti.
Novi!!: Sveti Bonaventura i Metafizika · Vidi više »
Misticizam
Srednjovjekovni prikaz. Misticizam (prema grčkom μυστικός, tajanstven) je ekstatično stanje u kojem se u unutrašnjem osjećaju pojedinca objavljuje neposredna božja prisutnost.
Novi!!: Sveti Bonaventura i Misticizam · Vidi više »
Molitva
Isus moli na Maslinskoj gori, 1664. Molitva je religiozni čin izgovaranja određenog teksta, u kojem se vjernici obraćaju Bogu.
Novi!!: Sveti Bonaventura i Molitva · Vidi više »
Nadbiskup
Nadbiskup (grč. αρχεπίσκοπος, riječ složena od arché »prvi« i episkopos »nadglednik«, odnosno »biskup«) je naslov što ga u Katoličkoj Crkvi redovito ima biskup, koji se nalazi na čelu nadbiskupije i koji je, obično, prvi među biskupima jedne crkvene pokrajine ili metropolije.
Novi!!: Sveti Bonaventura i Nadbiskup · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Sveti Bonaventura i Njemačka · Vidi više »
Ontologija
Ontologija (grč. όν, particip glagola biti, tj. biće, bivajuće + λόγος, riječ, učenje) Ontologija (opća metafizika) je temeljna disciplina metafizike, koja proučava biće kao takvo, tj.
Novi!!: Sveti Bonaventura i Ontologija · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Sveti Bonaventura i Pariz · Vidi više »
Pio X.
Pio X. lat.
Novi!!: Sveti Bonaventura i Pio X. · Vidi više »
Pio XI.
Pio XI. lat.
Novi!!: Sveti Bonaventura i Pio XI. · Vidi više »
Platon
Platon (Grčki: Πλάτων, Plátōn) (Atena, 428. pr. Kr. ili 427. pr. Kr. - Atena, 347. pr. Kr. ili 348. pr. Kr.) izuzetno utjecajan grčki filozof, idealist, Sokratov učenik, Aristotelov učitelj i osnivač Akademije.
Novi!!: Sveti Bonaventura i Platon · Vidi više »
Pravoslavlje
Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katoličanstvo i protestantizam).
Novi!!: Sveti Bonaventura i Pravoslavlje · Vidi više »
Psihologija
Grčko slovo "psi", uobičajena oznaka koja predstavlja psihologiju općenito Psihologija je društvena znanost koja se bavi moždanim procesima i njihovim izražavanjem u ponašanju.
Novi!!: Sveti Bonaventura i Psihologija · Vidi više »
Razum
Razum je sposobnost razboritog (logičkog, kritičkog) rasuđivanja.
Novi!!: Sveti Bonaventura i Razum · Vidi više »
René Descartes
René Descartes, latinizirano Renatus Cartesius (Descartes (Indre-et-Loire), 31. ožujka 1596. – Stockholm, 11. veljače 1650.), francuski filozof, fizičar, matematičar i utemeljitelj analitičke geometrije.
Novi!!: Sveti Bonaventura i René Descartes · Vidi više »
Siksto IV.
Siksto IV. (21. srpnja 1414. – 12. kolovoza 1484.), pravim imenom Francesco della Rovere, papa od 1471. do 1484. godine.
Novi!!: Sveti Bonaventura i Siksto IV. · Vidi više »
Siksto V.
Siksto V., lat. Sixtus PP.
Novi!!: Sveti Bonaventura i Siksto V. · Vidi više »
Skolastika
Filozofija u srednjem vijeku: predavač i slušači (14. st.) Skolastika (grč., lat. schola, dokolica > učeno razlaganje > škola; scholasticus, učenjački i učenjak) je filozofska i teološka metoda poučavanja u kršćanskim školama, prvo onima u sastavu samostana, zatim u katedralnim školama, te naposljetku na sveučilištima.
Novi!!: Sveti Bonaventura i Skolastika · Vidi više »
Spoznaja
Spoznaja je najviša misaona djelatnost svijeta, poimanje zbilje koje se zasniva na čovjekovu iskustvu i mišljenju.
Novi!!: Sveti Bonaventura i Spoznaja · Vidi više »
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Novi!!: Sveti Bonaventura i Srednji vijek · Vidi više »
Svemir
Universum - C. Flammarion, drvorez, Pariz 1888. godine, Koloracija: Heikenwaelder Hugo, Beč 1998. Svemir je čitav svijet što nas okružuje: prostor, vrijeme, materija, energija, planeti, zvijezde, galaktike, intergalaktički prostor i sve iza toga.
Novi!!: Sveti Bonaventura i Svemir · Vidi više »
Svetac
sv. Antuna Padovanskoga na temelju njegovih relikvija Svetac je osoba koju je radi načina života sasvim posvećenog Kristu neka kršćanska Crkva proglasila ili od davnine štuje kao svetu.
Novi!!: Sveti Bonaventura i Svetac · Vidi više »
Sveti Augustin
Sveti Augustin (Aurelije Augustin) (lat.: Aurelius Augustinus Hipponensis; Tagaste, 13. studenog 354. – Hippo, 28. kolovoza 430.) bio je najutjecajniji antički kršćanski mislilac čija je misao značajno prožela zapadnu filozofiju i kršćansku teologiju.
Novi!!: Sveti Bonaventura i Sveti Augustin · Vidi više »
Teodiceja
Teodiceja (drugi nazivi: racionalna teologija, filozofska teologija, lat. theologia naturalis) je filozofska disciplina o Bogu.
Novi!!: Sveti Bonaventura i Teodiceja · Vidi više »
Toma Akvinski
Sveti Toma Akvinski (lat. Thomas Aquinas, tal. Tommaso d'Aquino; Roccasecca, 28. siječnja 1225. – Fossanova, 7. ožujka 1274.), talijanski dominikanac, filozof, teolog, crkveni naučitelj i svetac.
Novi!!: Sveti Bonaventura i Toma Akvinski · Vidi više »
Tridentski sabor
Tridentski sabor je devetnaesti generalni sabor Katoličke Crkve.
Novi!!: Sveti Bonaventura i Tridentski sabor · Vidi više »
Trojstvo
Luca Rossetti da Orta,''Sveto Trojstvo'', 1739. "Štit Trojstva" Trojstvo ili Presveto Trojstvo je u kršćanstvu naziv za Boga kada se želi naglasiti nauk da je on jedan, a istovremeno se sastoji od tri osobe: Oca, Sina i Duha Svetog.
Novi!!: Sveti Bonaventura i Trojstvo · Vidi više »
Utjelovljenje
Utjelovljenje (lat. incarnatio, grč. ϭάρκοϭις) kao izraz prvi put upotrebljava sv.
Novi!!: Sveti Bonaventura i Utjelovljenje · Vidi više »
1221.
Bez opisa.
Novi!!: Sveti Bonaventura i 1221. · Vidi više »
1243.
Bez opisa.
Novi!!: Sveti Bonaventura i 1243. · Vidi više »
1257.
Bez opisa.
Novi!!: Sveti Bonaventura i 1257. · Vidi više »
1273.
Bez opisa.
Novi!!: Sveti Bonaventura i 1273. · Vidi više »
1274.
Bez opisa.
Novi!!: Sveti Bonaventura i 1274. · Vidi više »
13. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Sveti Bonaventura i 13. stoljeće · Vidi više »
14. travnja
14.
Novi!!: Sveti Bonaventura i 14. travnja · Vidi više »
1482.
Bez opisa.
Novi!!: Sveti Bonaventura i 1482. · Vidi više »
15. srpnja
15.
Novi!!: Sveti Bonaventura i 15. srpnja · Vidi više »
1588.
Bez opisa.
Novi!!: Sveti Bonaventura i 1588. · Vidi više »
2. veljače
2.
Novi!!: Sveti Bonaventura i 2. veljače · Vidi više »
28. svibnja
28.
Novi!!: Sveti Bonaventura i 28. svibnja · Vidi više »